P E N
(Pengingan)
Pengingan, ili skraćeno samo Pen je varijacija Kun-Kena za više igrača.
Nastao je među Filipincima nastanjenim u SAD-u, a danas se može smatrati nacionalnom kartaškom igrom cele Jugo-istočne Azije.
Zahvaljujući svom veoma zanimljivom sadržaju i originalnosti, poznat je na svim Kontinentima.
U igri učestvuje veći broj igrača, ali je optimalno 6, do 8.
Relativno veći njihov broj je i ograničavajući faktor, koji utiče na njegovu, reklo bi se ipak ograničenu rasprostranjenost.
Pen se igra isključivo na žetone i ima hazardni karakter.
KARTE : U upotrebi su Španski špilovi, od po 40 karata (bez Osmica, Devetki i Desetki).
Broj kompleta mora biti jednak broju igrača.
Npr, za 6 igrača se koriste 6 spojenih špilova, od ukupno 240 karata.
I ekstremno veliki broj karata, kod mnogih takođe izaziva odbojnost i averziju prema ovoj igri, ali ko se jednom okuša u Penu, ostaje njegov zaljubljenik do kraja života.
Svakom igraču se podeli po 10 karata, a sledeća se otvoreno postavlja na sto i predstavlja početak Hrpe za Odbacivanje.
Zbog njihovog velikog broja, odmah posle sečenja, karte ostaju na stolu, a delitelj uzima sa vrha samo jedan manji deo i iz njega deli.
Po završetku deljenja i izbacivanja početne karte Hrpe, preostale se vraćaju na Ostatak.
TOK IGRE : Igrač na svom potezu odmah uzima kartu sa Hrpe za Odbacivanje, samo u slučaju da sa njom formira i spušta Izložak na sto.
Ako to ne može izvesti, okreće je licem na dole.
Zatim, vuče gornju kartu sa Ostatka i postavlja je otvoreno na Hrpu.
Odmah posle toga je i uzima, ako sa njom prilaže ili izlaže.
U protivnom, njegov potez se završava,a sledeći desni igrač ima isti izbor.
U Penu se izlaganje može izvesti isključivo sa kupljenom kartom.
Čak ni prilikom svog prvog otvaranja, igrač ne sme spustiti ništa iz ruke, kao što je to slučaj u Kun-Kenu.
Npr, igrač između ostalog, tokom deljenja je dobio 3 Šestice i 2 Petice.
On zatim vuče Peticu sa Hrpe i izlaže Grupu od 3 karte. Iako su 3 Šestice u ruci već složene, on ih može izložiti, tek kada sa Hrpe vuče Šesticu, a tada spušta Grupu od njih 4, ili čak i više, u slučaju da ih ima u ruci.
Jedino kada igrač na svoje izloške prilaže sa Hrpe, tada može pridodati i nešto iz ruke i to samo na isti izložak.
Npr, na talonu je ipred igrača izložen Niz 6-7-J.
Igrač sa Hrpe dodaje Damu u istoj boji, a u tom potezu može spustiti i Kralja iz ruke.
U ovom Remiju je vrlo često u primeni preuređivanje sopstvenih izložaka na stolu.
Pošto uzme jednu kartu sa Hrpe, igrač spušta jednu, ili više iz ruke, a dužan ih je na talonu sve rasporediti u pravilne Izloške, pri čemu ni jedna ne sme da preostane nesložena.
Na kraju poteza, na Hrpu za Odbacivanje se odigrava isklučivo karta iz ruke, a nikako sa stola.
IZLOŠCI : Kao Izlošci se pojavljuju Nizovi i Grupe, ali u Penu i tu postoje izvesne specifičnosti:
-Nizovi su karte u istoj boji i po redosledu.
Pošto je u pitanju Španski špil, vezuju se SEDMICA-ŽANDAR.
-Grupe „No Komokers“. U No-Komokers karte spadaju Kraljevi i Kečevi.
Oni se grupišu bez obzira na boju.
Naravno, posebno Kečevi, a posebno Grupe sastavljene od Kraljeva.
-Grupe „Komokers“. Sve ostale karte (osim Kečeva i Kraljeva) se nazivaju Komokers.
U Komokers-Grupama, karte moraju biti sve u različitom znaku. ili sve u istom.
Na formirane Grupe iste boje, u daljem toku se mogu prilagati samo karte u toj boji, dok na Grupe različitih boja, dalje se prilaže bez obzira na boju.
[You must be registered and logged in to see this image.] Niz - Grupa-No Komokers - Grupe-KomokersPRINUDA : Ako se na Hrpi pojavi „živa“ karta, ali je igrač iz taktičkih razloga ne želi uzeti i priložiti na svoje Izloške, bilo koji protivnik to od njega može zahtevati.
U tom slučaju je on obavezno vuče i prilaže, jednu iz ruke odbacuje, ali sada ima pravo preokrenuti još jedu kartu sa Ostatka, pa ako mu odgovara, može vući i nju.
U protivnom,njegov potez se završava.
Kada igrač vuče i izlaže, ili prilaže, pri odbacivanju karte na Hrpu, on ne sme desnom susedu odbaciti „živu“ kartu.
Ako to učini, na insistiranje bilo kog protivnika, vraća je u ruke i odigrava neku drugu. Jedino je ostavlja, ako u rukama nema ni jednu koja za desnog suseda nije „živa“.
NAGRADE i ISPLATA : Pri bodovanju, Trojke, Petice i Sedmice se zovu
Valja-karte, a ostale su
No Valja-karte.
Svako izlaganje i prilaganje je propraćeno određenim isplatama u žetonima.
-Izložena Grupa Valja-karti različitih boja, donosi nagradu, po 1 žeton od svakog protivnika.
Grupa Valja-karti istih boja, donosi nagradu od po 2 žetona, a ako je još Grupa u Piku, nagrada je, po 4 žetona od svakoga.
[You must be registered and logged in to see this image.] 1 žeton 2 žetona 4 žetona-Grupa No Valja-karti, donosi po 1 žeton, ako se sastavljena od karata iste boje, a ako je još i u Piku, po 2 žetona.
Grupa No Valja-karti različitih boja uključujući i Komokerse, ne donosi nikakvu nagradu.
[You must be registered and logged in to see this image.]1 žeton 2 žetona 0 žetona-
Od Nizova, nagrade donose samo oni, koji sadrže Kečeve i Kraljeve i to, za njih se dobija, po 1 žeton od svakog protivnika, a ako su u Piku, po 2 žetona.
[You must be registered and logged in to see this image.] 1 žeton 2 žetonaIzlošci, koji tokom partije donose bodove, nazivaju se „Kondicioni“.
Ako se na Kondicion tokom igre priloži nova karta, igrač za njega ponovo dobija nagrade od svakog protivnika.
Ako se tokom preuređivana Izložaka, na stolu pojave neki novi Kondicioni, i oni se naplaćuju.
Pod pojmom „novi Kondicioni“, smatarju se oni, u kojima je bilo šta menjano od oduzimanja karata, do dodavanja.
Igrač, koji završi deljenje, dobija po 1 žeton od svakog protivnika.
Takođe, za svaki Kondicion koji se u tom trenutku nalazi ispred njega, on ponovo dobija nagrade od svakoga.
Rečeno je, da je Remi nastao od Meksičke igre Kunken. Dokazi koji potkrepljuju tu tvrdnju, nalaze se upravo u činjenici, da postoji čitav niz Remija, u čijem nazivu figurira Kun-Ken, odnosno sličnih naziva. Sve su to varijante Kunkena, koje se igraju sa prelazom ove igre u USA iz Meksika. Čak šta više, većina porodica Remija su začete Kunkenom. Evo nekoliko primera. Kun-Kin svakako predstavlja začetak Remija 500, dok ostale dve su neki oblici Kalukija ili Običnog Remija. Ipak, one su svrstane ovde, uz svoju izvornu varijantu, kako bi se uvidela hronologija nastanka i razvoja Remija.