Zalivanje fisura
[You must be registered and logged in to see this image.]
I u očuvanju zdravlja zuba važi poslovica "bolje
sprečiti nego lečiti". Ono što u vezi sa tim možemo sami učiniti je
redovna i pravilna oralna higijena, konzumiranje što manje hrane koja
doprinosi nastanku karijesa kao i redovne posete stomatologu radi
kontrolnih pregleda. Sve ovo važi i za odrasle osobe i za decu. Osim
preventivnih oralnohigijenskih mera za koje smo sami odgovorni postoje i
određene mere koje može izvoditi isključivo stomatolog. Jedna od njih
je preventivno zalivanje fisura zuba. Na griznim površinama pretkutnjaka
i kutnjaka, posebno kod dece i mlađih osoba, vidljive su brojne, fino
oblikovane i različito razvedene jamice, udubljenja, žlebovi i brazde,
koje zajedno čine tzv. fisurni sistem. Najdublji delovi tih udubljenja,
odnosno fisura često su, zbog svojih dimenzija i anatomskog oblika,
teško ili nikako dostupni vlaknima četkice za zube, što ih čini idealnim
mestom za nakupljanje ostataka hrane i bakterija, a samim tim i
izuzetno pogodnom lokacijom za nastanak karijesa. Istraživanja su
pokazala da je u uzrastu od 5 do 17 godina čak 84% karijesnih lezija
smešteno upravo u području fisurnog sistema. Da bi se sprečio nastanak
karijesa na tim mestima, stomatolozi sprovode postupak koji se naziva
zalivanje fisura zuba. Tim postupkom u prethodno očišćeni i pripremljeni
fisurni sistem unosi se odgovarajući stomatološki materijal koji ima
zadatak da popuni sva ona mesta nedostupna za čišćenje, kako bi se u
njima sprečilo nakupljanje i razmnožavanje bakterija, odnosno nastanak
karijesa. Smatra se da je zalivanjem fisura broj karijesnih lezija u
području griznih površina zadnjih zuba moguće smanjiti za 50%, a uz
pravilnu oralnu higijenu i redovne posete stomatologu, taj procenat
raste i do 70%.
Kako se zalivaju fisure? [You must be registered and logged in to see this image.]Postupak je jednostavan i bezbolan, ne zaheva bušenje zuba niti ikakvo
uklanjanje tvrdih zubnih tkiva. Za zalivanje nije potrebno davanje
anestezije. Zubi se najprije temeljno očiste rotirajućom četkicom i
posebnom pastom, kako bi se sa zuba uklonile sve naslage i ostaci hrane.
Potom se na griznu površinu kratko stavlja blaga kiselina, čija
kiselost približno odgovara onoj koju imaju sok od limuna ili vinsko
sirće. Tom kiselinom se inače glatka površina zuba pretvara u hrapavu
(na mikroskopskom nivou), kako bi se zalivač mogao što bolje vezati za
zub. Kada je kiselina odstajala na zubu 30 - 60 sekundi, ona se ispira
vodom, a zub se zatim pažljivo suši. Na posušenu griznu površinu zuba
nanosi se materijal za zalivanje koji zbog svoje tečne konzistencije
relativno lako prodire u sve jamice, udubljenja i žlebove. Materijal za
zalivanje se na kraju osvetljava plavim svetlom iz polimerizacijske
lampe, kako bi iz tečnog prešao u kruto stanje. Boja zalivača je bela i
može se neznatno razlikovati od boje okolnih tvrdih zubnih tkiva. Ako je
zalivač malo previsok, stomatolog ga može brzo i bezbolno sniziti, kako
ne bi pravio smetnje prilikom žvakanja. Po završetku izrade moguće je
odmah jesti i piti.
Gde i kada se može vršiti zalivanje?S obzirom da se zalivačima ne nadoknađuje razoreno tvrdo zubno tkivo kao
kod ostalih ispuna, nego se njima sprečava nastanak karijesa, oni se
izrađuju isključivo na zdravim zubima bez karijesa, a posebno ako zubi
imaju duboke fisurne sisteme. Takvi zubi u najvećem broju se pronalaze
kod dece i maloletnika. U odraslih osoba zalivanje nije uobičajeno, jer
je vrlo verovatno da je zbog trošenja zuba došlo i do zaglađivanja
grizne površine i nestanka dubokih fisura, pa je samim tim i opasnost od
nastanka karijesa u njima bitno manja. Ali to ne znači da i odrasle
osobe, ako za to postoje opravdani razlozi, ne mogu obaviti zalivanje
fisura.
Velika većina zalivanja obavlja se upravo kod dece. S obzirom na to da
je za ispravno zalivanje potrebno obezbediti suvo radno polje, odnosno
suvu griznu površinu koja se zaliva, uzrast i kooperativnost deteta
moraju biti takve da stomatologu omoguće uslove za rad. Osim toga zub
koji se zaliva mora u potpunosti eruptirati i ne sme biti prekriven
okolnom sluznicom usta. Specifičan uzrast u kom se ova dva preduslova
poklope može varirati od deteta do deteta. Prvi stalni kutnjaci obično
se zalivaju u uzrastu od šest do sedam godina.
Koji zubi se mogu zaliti?Zalivanje
se može raditi na mlečnim i stalnim zubima. Međutim s obzirom na
preduslove nužne za izradu (kooperativnost i potpuna prisutnost krune
zuba u ustima), zalivanje se najčešće izrađuju na stalnim zubima. Naime,
mlečni zubi u trenutku kada se mogu zaliti neretko su već zahvaćeni
karijesom pa ih treba lečiti ili se primaklo vreme kada će biti
zamenjeni stalnim zamenicima pa zalivanje nije ekonomski isplativo. Ako
ne postoji ni jedna od prethodnih prepreka, nema nikakvih razloga zašto
ne zaliti i mlečne zube.Kada je zalivanje kontraindikovano?Zube
je najbolje zaliti neposredno po završetku nicanja krune, jer tada na
njima nema karijesa. Ako se to tada propusti, a karijes se nekoliko
godina nakon nicanja uopšte ne pojavi u fisurnom sistemu onda zalivanje
nema smisla jer su fisure anatomski tako oblikovane da nisu sklone
razvoju karijesa. S obzirom na to da se zalivaju samo duboke i zdrave
fisure, a zalivanje karijesom zahvaćenih zuba je kontraindikovano,
ponekad je poželjno pre zalivanja napraviti RTG snimanje, kako bi se
isključilo postojanje karijesa u onim područjima zuba koja stomatologu
nisu vidljiva okom.Menjaju li zalivači osećaj prilikom žvakanja?
Moguće
je u prvih nekoliko sati ili dana zalivač osećati kao neko strano telo
na površini zuba. Taj osećaj brzo nestaje jer se zbog žvakanja zalivač
lako zagladi i oblikuje i više ne predstavlja smetnju.Koliko opstaje zalivač u fisurama?Rok trajanja zalivača je između tri i pet godina, a često i duže.
Međutim, stomatologu treba redovito dolaziti na kontrole (svakih tri do
šest meseci, odnosno po dogovoru), kako bi on pregledao sve zube,
uključujući i one koji imaju zalivene fisure, jer je moguće da se oni
žvakanjem istroše pa ih je potrebno zameniti novim. Dok je god zalivač
celovit, nepotrošen i bez pukotina on sa 100% sigurnošću štiti fisurni
sistem koji prekriva od nastanka karijesa.
Zaključak
Kod preventivnih stomatoloških postupaka pacijent stomatologu dođe
zdravih zuba i odlazi istih takvih zuba a da na njima nije ništa
vidljivo napravljeno. U preventivnoj stomatologiji samo je neuspeh
vidljiv i očigledan, odnosno pojava karijesa znači da je preventiva
zakazala. Redovna i pravilna oralna higijena, redovne posete stomatologu
i sprovođenje njegovih uputstava, uz preventivno zalivanje fisura su
ispravan i siguran način za dugotrajno očuvanje zdravlja zuba i lepog
osmeha.