Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.
DOBRO NAM DOŠLI !
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.
DOBRO NAM DOŠLI !
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
-MI NISMO KAO DRUGI -Liberté, égalité, fraternité-
RUMBA Rumba je inace grupno ime vise kubanskih plesova. Rec Rumba je vec odavno poznata. Tokom plesa mesaju se liricni sa eroticnim elementima, a sto se muzike tice bogata je afro-kubanskim ritmovima. Iz ovih ritmova razvile su se dve vrste plesova: Habanera u XIX i Modern Rumba u XX veku koje su u bliskom medjusobnom srodstvu. Muzika se svira sporo kao sto je u Evropi kasnije popularna Rumba-Bolero ili u brzem tempu kao u Rumbi-Guaracha i ?kubanskoj rumbi?. Rumba je u Evropu stigla 1930. godine preko New Yorka. Prvi Rumba hit bio je ?The peanut wendor? koji je osvojio ceo svet. Prve koreografije izradili su Englezi, a zatim su ih preuzeli Francuzi i Nemci. Izmedju 1931. i 1933. godine Rumba se nije bas probila jer je vecina nije znala plesati. Najcesce su plesali Foxtrot korake dodajuci im kretanje kukova. Novi zalet je dobila nakon 1945. godine zahvaljujuci Francuzima. Zajedno sa njima, Rumbom su se bavili i Englezi. Tokom dva ?Rumba-rata? (1956/58. i 1961/63.) raspravljali su o standardizaciji tehnike Rumbe. Suprotstavljale su se tzv. ?Cuban style?, koga je izvesni Francuz Pierre razvio iz Mamba u Engleskoj i ?Square Rumba?, spori Rumba-Bolero koju je razvio Lucien David u Francuskoj. ?Rumba-rat? se zavrsio tako sto je medjunarodni odbor odlucio da se Rumba moze graditi na dva osnovna koraka. Na kraju se prosirio ?Cuban Style? s obzirom da su se skoro svi parovi koristili ovim stilom. Danasnje plesne skole se isto koriste ovim stilom. Ovaj ples karakterise erotska igra, vruce ljubavno takmicenje. U puno figura pokazuje se umetnost zenskog zavodjenja. U medjusobnoj konverzaciji zene i muskarca, zena se dvoumi izmedju predanosti i odbijanja, a muskarac izmedju privlacenja i nezavisnosti. Izraz toga postize se snaznim kretanjem kukova i karlice. U opisima iz XIX veka Rumbu prikazuju kao strastven, zavodljiv ples u kojem se zena trudi zavesti muskarca izazovnim kretanjem kukova. Kretanje kukova je tipican element Rumbe, koje nastaje prenosom tezine na ispruzenu nogu. U interesu kreiranja estetskog i lepog plesa u Rumbu su uneti razliciti jazz elementi. Od 1964. godine Rumba je priznata kao takmicarski ples i od tada je neizostavni deo latino-americkih plesova. /*Karakteristike*/ //Karakter: eroticna, osecajna i strastvena Kretanje: stacionarno, prostorno, klizanje, tecno s naglascima Takt: 4/4 Tempo: 27 bpm Naglasak: na cetvrtom taktu Dizanje i spustanje: nema Dinamika: ritmicki pokreti, koraci su jaki i direktni /*Interpretacija*/ //Naglasak je na kretanju tela i akciji kukova koje nastaje kontrolisanim prenosom tezine s jedne na drugu nogu. Svaki pokret traje 1/2 takta, a akcija tela pojavljuje se u drugoj polovini takta. Veliku paznju treba posvetiti dinamici i uskladjenosti ritma i pokreta, da bi proizveli kontinuirano kretanje sa potrebnim kontrastima i osecajnoscu. Telo nikad ne prestaje menjati svoj oblik. Pokreti rukama proizilaze iz sredista tela i rezultat su kretanja tela. Paznju treba posvetitii prezentaciji stopala, odnosno artikulaciji kretanja. Stopala su stalno u kontaktu sa podom. Partner mora osecajno voditi partnerku rukama i imati na umu ideju o njenom kretanju.