Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.
DOBRO NAM DOŠLI !
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.
DOBRO NAM DOŠLI !
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
-MI NISMO KAO DRUGI -Liberté, égalité, fraternité-
Čim priroda oživi, čim trava ozeleni, a cveće zamiriše, te se pride i ne radi (Prvi maj je!), znak je da treba izaći napolje, pa na nekom izletištu, uz potočić, na brdašcetu ili u lepo uređenom dvorištu, raspaliti roštilj i... » Ne zaboravute Uranak :lol:
komunikativn@ Fatal Femme
Datum upisa : 02.02.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Sub Apr 26, 2008 2:17 pm
Sretan i vesel Uskrs svima koji ga slave zeli komunikativn@ !
.
Storm_z
Datum upisa : 07.02.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Sub Apr 26, 2008 5:46 pm
SJaj
Datum upisa : 04.01.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Sub Apr 26, 2008 10:55 pm
slatkicass Frumos si de foc
Datum upisa : 10.10.2007
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Ned Apr 27, 2008 1:13 am
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Ned Apr 27, 2008 6:22 am
slatkicass Frumos si de foc
Datum upisa : 10.10.2007
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Ned Apr 27, 2008 7:05 am
VAISTINU VAKRESE!
Danas je praznik nad praznicima, Pasha Gospodnja. danas pevajmo: Hridtos vaskrese iz mrtvih, smrću smrt uništi i svima u grobovima život darova!
Hristos Vaskrese dragi forumaši!
ХРИСТОС BОСКРЕСЕ - ВАИСТИНУ ВАСКРЕСЕ!
Анђеоске песме се са небеса чују нека сви знају, да је побеђена смрт и тама спојени Божанском љубављу у васељенску цркву сви Свети на небу се моле Богу заједно са нама.
Милостиви Бог вас зове и дарује љубав Своју радујте се људи, душе и срца Богу отворите у књизи живота записано је и име твоје само крв и тело Христово, дођите и примите.
Хорови небеских Анђела сад заједно са нама поју бескрајну Божију љубав, Дух Свети нек свакој души донесе Божанска светлост нека испуни и душу твоју радуј се нек свако чује, Исус Христос воскресе! Ваистину воскресе!
Poslednji put izmenio slatkicass dana Sre Apr 30, 2008 11:29 am, izmenio ukupno 2 puta
Luckasta
Godina : 63 Location : Germany Humor : :) Datum upisa : 14.01.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Ned Apr 27, 2008 10:24 am
Vaistinu Vakrese
Srecan Uskrs svima sto danas slave!
sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Ned Apr 27, 2008 11:29 am
Godina : 54 Location : Olujna polja Datum upisa : 07.02.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Uto Maj 06, 2008 12:17 am
Storm_z
Godina : 54 Location : Olujna polja Datum upisa : 07.02.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Uto Maj 06, 2008 12:17 am
Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Uto Maj 06, 2008 1:49 pm
SVIMA KOJI SLAVE DJURDJEVDAN ŽELIMO SREĆNU SLAVU ! Đurđevdan je hrišćanski praznik koji se proslavlja 6. maja (23. aprila po starom kalendaru), čime se obeležava uspomena na Svetog Đorđa. Proslavljaju ga i katolici i pravoslavci 23. aprila, svako po svom kalendaru, kao Dan svetog Georgija. Kod Srba je on poprimio i neke druge osobine, mešajući sa se predhrišćanskim kultovima Balkana, pa se zato i praznik svetog Georgija kod Srba ne slavi isto kao u drugim hrišćanskim zemljama.
Poreklo praznika Đurđevdan je praznik sa jako puno narodnih običaja vezanih za njega, i magijskih radnji za zaštitu, zdravlje i plodnost, koje se tog dana obavljaju. Običaji i verovanja srpskog naroda vezana za Đurđevdan su u narodu svakako postojali i pre nego što je primio hrišćanstvo. Sveti Đorđe je svojim praznikom svakako zauzeo mesto nekog starog srpskog božanstva plodnosti i njegovog praznika.
Crkva na ovaj dan obeležava pogubljenje svetog Georgija, koje se desilo 23. aprila 303. godine.
Narodni praznik Đurđevdan se smatra za granicu između zime i leta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre useve. Za malo koji praznik kod Srba je vezano toliko običaja i verovanja, pa i magijskih radnji.
Glavni običaji su:
pletenje venaca od bilja umivanje sa biljem kupanje na reci Uveče, uoči Đurđevdana, neko od ukućana nakida zelenih grančica u najbližoj šumi i njima okiti vrata i prozore na kući i ostalim zgradama kao i ulazne vratnice i kapije. Ovo se čini da bi godina i dom bili "berićetni" – "Da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru". Ponegde je običaj da ovo kićenje zelenilom vrše na sam Đurđevdan pre zore.
Takođe, opletu se venčići od "đurđevskog cveća": đurđevka, mlečike i drugog, i njime se okite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ti venci stoje iznad vrata čitavu godinu, do sledećeg Đurđevdana.
Mnogi prave krstove od leskovog pruća i stavljaju ih po njivama, baštama i zgradama – "da bi se sačuvali od grada" (slično krstovima od badnjaka za Božić).
Uoči Đurđevdana, domaćica spušta u posudu punu vode razno prolećno bilje, a onda odmah spušta: dren, pa za njim zdravac, i na kraju grabež i crveno jaje, čuvarkuću koja je ostala od Uskrsa[3]; to se zatim stavi pod ružu u bašti da prenoći.
Ujutru se svi redom umivaju vodom: deca - "da budu zdrava kao dren", devojke - "da se momci grabe oko njih", stariji - "da budu zdravi", domaćin – "da mu kuća bude dobro čuvana", itd. Svaki prema svojim potrebama i željama.
Veliku važnost ima i kupanje na reci, pre sunca (ponekad se u reku bacaju venci od raznog cveća, ili se sipa mleko). Da bi bili zdravi i jaki, ljudi su se kitili cvećem i biljem, opasivali se vrbovim i drenovim prućem. Ponegde se mladež ljuljala na drenovom drvetu, "da bi bila zdrava kao dren", a devojke su se valjale po zelenom žitu, "da bi im kosa rasla kao žito". Posebnoj je za ove običaje značajno bilje (poput selena, koprive, vrbe, drena, zelene pšenice itd.), kojim se ljudi i žene kite, ili „pričešćuju“ ili potapaju u vodu, u kojoj će se kupati, ili se po njima valjaju, ili (ako je drvo) ljuljaju, itd.
Đurđevdanski uranak Narod na Đurđevedan, rano pre zore, odlazi u prirodu zajednički na "đurđevdanski uranak", na neko zgodno mesto u šumi koje se izabere, na proplanku ili pored reke. Za ovo se pripremi jelo i piće; obavezno se pripremi jagnje na ražnju a oni koji su za to zaduženi, odu mnogo ranije na zakazano mesto i otpočnu sa pripremama tako da se ražanj već uveliko okreće kad ostali dođu. Pesma, igra i veselje traju često i do podne.
Na đurđevdanskim urancima se mladi opasuju vrbovim prućem "da budu napredni kao vrba", kite zdravcem "da budu zdravi kao zdravac", koprivom "da kopriva opeče bolesti sa njim", i selenom "da im duša miriše kao selen".
Trpeza Oko Timoka svaki domaćin na Đurđevdan dotera pred crkvu po jedno muško jagnje, i tu mu na svaki rog prilepi po voštanu svećicu, pa pop posle liturgije izađe među jaganjce, zapale se jaganjcima sveće na rogovima, očita im se molitva i blagoslove ih za trpezu.
Oranje brazde oko sela Zemljoradnici su oko sela oboravali brazdu koja je činila magijski krug u koji zle sile nisu mogle da prodru.
Stočarski praznik Ovaj praznik naročito poštuju stočari. Ovog dana se stoka isteruje u planine na letnje paše. Tada se kolje prvo jagnje čijom su se krvlju, radi zdravlja, ukućani mazali po čelu i obrazima. [13] Sakramentalna žrtva jagnjeta, s kojim se „pričešćuju“ sva deca, je ujedno i najvažniji od običaja za taj dan.
Razna verovanja Pre Đurđevdana ne treba selena brati ili mirisati, a na Đurđevdan svako uzme po jedan stručak te omiriše i zadene se za pojas, a devojke i mlade za đerdan.
Na Đurđevdan ne valja spavati, "da ne bi bolela glava", a ako je neko spavao "onda na Markovdan da spava na tom istom mestu".
Smatra se da na Đurđevdan deluju veštice i druge zle sile, zbog čega su seljaci palili velike vatre "da bi zaštitili sebe i selo".
Vračanja za plodnost Običaji vezani za Đurđevdan se vrše pre izlaska sunca, i to često na reci, što svakako ima svoj magijski značaj. Međutim, najveći broj običaja spada u čistu magiju, kod čega onaj, koji ih vrši, nema u vidu nikakvog određenog demona ni božanstvo.
Žene i devojke donesu uveče kući "omaje" tj. vode sa kola vodeničnoga, "da se od njih svako zlo i prljavština otrese i otpadne", kao omaja od kola, i stave u nju različitog bilja a naročito selena, da prenoći, pa se ujutru njom kupaju u gradini pored selena i pored ostalog cveća.
Zarad plodnosti svoje stoke, da bi oduzele mleko tuđoj stoci, noću neke žene vračaju (retko muškarci), koje su gole i jašu na vratilu (obilaze oko tuđih torova). Sve to pokazuje, da je običaj veoma star.
Na sličan način privlači se i poljska plodnost. Sa velikom revnošću praktikuju se i ljubavna vračanja i gatanja. Vrste gatanja i predmeti, po kojima se gata, vrlo su mnogobrojni (po hlebu, koprivama, kukavici, svinjama, rosi itd).
Verovanja o vremenu Verovalo se da ako je na Đurđevdan vedro - "da će biti plodna godina", a ako na ovaj praznik i sutradan bude padala kiša - "da će leto biti sušno". Kaže se u Srbiji da koliko nedelja pre Đurđevdana zagrmi, toliko će biti tovara žita te godine.
Praznik Svetog Đorđa Sveti Đorđe se na ikonama predstavlja na konju, u vojvodskom odelu, sa kojeg kopljem probada strašnu aždaju. Nešto dalje od njega stoji jedna žena u gospodskom odelu. Aždaja na ikonii predstavlja mnogobožačku silu koja je "proždirala" brojne nevine hrišćane. Sveti Đorđe ju je, po verovanju, pobedio i svojom mučeničkom smrću zadao smrtni udarac "neznaboštvu". Pod pobedom koju je sveti Đorđe odneo nad aždajom, verovatno se misli na prekid progona hrišćana, deset godina posle njegove smrti, i proglašenje hrišćanstva zvaničnom religijom Rimskog carstva od strane cara Konstantina. Žena na ikoni je možda i sama carica Aleksandra, žena cara Dioklecijana, i veruje se da predstavlja simbolično mladu hrišćansku crkvu.
Istorija U vreme srpskog ropstva pod Turcima, Turci su bili odredili da im se godišnji porez plaća u dva dela: na Đurđevdan i na Mitrovdan.
Nekada su ovog dana hajduci napuštali svoja mesta zimovanja, svoje jatake, i odlazili u šumu na zakazano mesto da ponovo otpočnu sa hajdukovanjem. U narodu je ostalo sećanje na tadašnje hajdukovanje, pa je ostala i izreka "Đurđev danak – hajdučki sastanak, Mitrov danak – hajdučki rastanak".
[b]
zvezdana
Datum upisa : 23.12.2007
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Uto Maj 06, 2008 1:56 pm
SVIMA KOJI DANAS SLAVE - SRECNA SLAVA!
slatkicass Frumos si de foc
Godina : 62 Location : (zlutala negde.....u mashti) Humor : Smejem se, smeh produžava život pa ću duže uživati u njemu! Datum upisa : 10.10.2007
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Uto Maj 06, 2008 5:45 pm
PRIDRUZUJEM SE CESTITKAMA....SRECNA SLAVA DJURDJEVDAN
Danas se obeležava jevrejska nova 5769. godina. Jevrejska nova godina, Roš-ašana, naziva se još i "praznik truba".
Nikada ne pada u nedelju, sredu ili petak, kao ni u vreme punog Meseca. Slavlje traje 48 sati, kao uvod u post. Jevreji godine broje od mitskog nastanka Sveta, koji je bio 3761. godine pre nove ere. Pripadnicima jevrejske zajednice u Srbiji Roš-ašanu čestitalo je više državnih zvaničnika.
Jevrejsku novu godinu čestitali su ministar za ljudska prava i ministar vera, Svetozar Čiplić i Bogoljub Šijaković.
"Sa željom da pripadnicima jevrejske nacionalne manjine i naredna godina bude zdrava i uspešna i da ovaj praznik bude obeležje zajedničkog života, međusobnog poštovanja i napretka svih nas", navodi se u čestitki Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
Muslimani slave Ramazanski Bajram Kraj jednomesečnog ramazanskog posta Muslimanski vernici danas slave Ramazanski Bajram, jedan od najradosnijih praznika u islamu, koji predstavlja kraj jednomesečnog ramazanskog posta. Odvojenim poslanicama praznik su muslimanskim vernicima čestitali predstavnici dve struje u Islamskoj zejednici - reis-ul-ulema Adem Zilkić i muftija Muamer Zukorlić.
ps Za jevrejsku novu godinu ne znam , ali za ramazanski bajram znam da medju našim članovima ima ko slavi, pa:
Bajram Şerif Mubarek Olsun
svilanaasvaltu
Datum upisa : 09.01.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Pet Okt 31, 2008 9:15 pm
Danas je sv.Luka, Hrishcanska pravoslavna slava.Svima koji je slave,cestitam i zelim sve najbolje.
Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Sub Nov 01, 2008 8:26 pm
26.10.07
Haloween (noć veštica)
Halowe'en je moderna verzija paganskog keltskog praznika Samhain (Keltska Nova Godina) i obeležava se svakog 31. oktobra. Kod nas je poznat pod imenom Noć Veštica. U Sjedinjene Američke Države su ga preneli doseljenici iz Irske i Škotske. Naziv potiče od izraza All-hallow-even odnosno veče svih posvećenih (svih svetaca) i ranije se poklapao sa katoličkim praznikom Danom Svih Svetaca jer je bio jako popularan i crkva ga je htela pretopiti u hrišćanski praznik. U Morton Bensonovom rečniku haloween je dečiji praznik. Kelti su smatrali da je na taj dan najlakše ostvariti kontakt sa duhovnim svetom odnosno svetom duhova i da je magija tada najpotentnija. Na taj dan, ujedno su obeležavali kraj godine, kraj svetlog (sunčanog) dela godine i klali stoku za pretstojeći zimski period. Posle masovnog klanja i spremanja mesa, kosti životinja bi bacali u vatru i slavili. Verovalo se da na taj dan mrtvi mogu oživeti i raširiti neku bolest ili doprineti nekoj katastrofi... U modernoj Irskoj, deca se noći 31. oktobra oblače u kostime bića iz podzemnog sveta uz obavezan vatromet. Razlog toj maskaradi treba tražiti u verovanju da se podzemni svet i svet živih te noći prepliću i da bi se tako mrtvi osećali "kao kod kuće" a ujedno se živi tako štite od zlih duhova. Deca maskirana u zombije, vampire, veštice, vukodlake, gobline, duhove, lupaju na vrata svojih komšija i traže nešto slatko... tzv trick-or-treating. U Škotskoj se iscrtava lik đavola na žutu repu i od repe pravi sveća, dok drugi radije koriste tikvu. U SAD praznik postaje popularan najezdom Iraca 1845-1849 na obećanu zemlju. Danas je to jedan od najprofitabilnijih praznika i celokupna marketinška mašinerija vam nudi sve što je potrebno (čitaj neophodno) da spremno dočekate Noć Veštica ! Polako, Haloween se seli nazad u Evropu i postaje popularan u npr Nemačkoj, zaraza se širi među tinejdžerima i satanistima jer je taj praznik baš IN a i živimo u vreme globalizacije gde se popularni trendovi automatski prihvataju. Tako danas, u izlogu jednog stranog proizvođača ženskog donjeg veša, ja slučajno, šetajući svojim gradom, nabasam na haloween sexy outfit sa sve veštičjim šeširom i torbicom... i moram da priznam da mi se svidelo... To je znate, takođe deo Amerikanizacije sveta i imperijalističke kampanje nametanja američkog načina življenja i novog svetskog poretka i mi smo na redu da ga progutamo... Happy Haloween!
Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Sub Nov 29, 2008 12:38 am
Dan republike, praznik kojeg više nema
Autor: Tanjug | 29.11.2007. - 09:02
Dan Republike - 29. novembar slavljen je gotovo šest decenija kao državni praznik bivše jugoslovenske federacije, a zvanično je ukinut posle više od deset godina od raspada te zajednice - novembra 2002. Taj datum je ušao u istoriju 29. novembra 1943. godine, kada je održano Drugo zasedanje AVNOJ-a u Jajcu, na kome je doneta odluka o federalnom ustrojstvu Jugoslavije, a kraljevskoj vladi zbranjen povratak u zemlju.
AVNOJ je tada proglašen za vrhovno zakonodavno i izvršno državno telo koje je donelo istorijske odluke o uredjenju Jugoslavije. Tim odlukama ustavnog karaktera izgradjeni su vrhovni državni organi nove Jugoslavije, pa je zbog toga taj datum zapisan kao dan stvaranja nove Jugoslavije.
Posle završetka rata, od 1945. godine, 29. novembar se slavio kao dan Republike i bio jedan od najvećih praznika u nekadašnjoj SFRJ.
Prema tadašnjem Zakonu o državnim praznicima proslavljao se dva neradna dana, uz svečane akademije u glavnim gradovima republika bivše države, počasne plotune, a 1964. ustanovljena je i nagrada AVNOJ. Djaci prvaci su dobijali crvene pionirske marame, deljena su razna ordenja.
Poslednji put ovaj praznik obeležen je u Srbiji 2001, jer ga je Savezna skupština zvanično ukinula tek sredinom novembra sledeće godine. Do 1997. godine 29. novembar je slavljen kao dan sećanja na Drugo zasedanje AVNOJ-a, ali je od tada počeo da se praznuje kao dan kada je 1945. Jugoslavija i formalno prestala da bude monarhija i postala republika. Ta zamena nastala je kao izraz kritike da je SRJ nastavila da obeležava praznik nepostojeće države - federacije šest republika - koja se raspala 1991.
U ranijem periodu, Srbija je, inače, predstavljala svojevrstan presedan u obeležavanju praznika, koji su morali da nestanu posle raspada jugoslovenske države i zajednice sa Crnom Gorom. Tek pre mesec dana Skupština Srbije usvojila je izmene Zakona o državnim praznicima, čime je prestao da važi Zakon o državnim praznicima SRJ, a time zvanično i 27. april, koji se uprkos raspadu i te zajednice (februar 2003) u Srbiji obeležavao sve do prošle godine.
Kao dan državnosti SRJ uveden je 27. april, kada je 1992. godine, proglašen ustav nove države, poznat kao "žabljački".
Crna Gora je mnogo pre Srbije prestala da obeležava oba praznika vezana za zajedničku državu, koja je prestala da postoji maja prošle godine.
Najnovijim zakonskim izmenama iz ove godine praznici u Srbiji posle prestanka državne zajednice, postali su Nova godina, Praznik rada, Dan pobede.
Srbija je Zakonom o državim praznicima utvrdila da će se kao Dan državnosti praznovati 15. februar - Sretenje, kada je 1804. počelo stvaranje moderne srpske države. Zakonom se predvidja slavljenje verskih praznika Božića, Uskrsa i prvog dana krsne slave, a pravo da obeležavaju svoje praznike imaju i pripadnici drugih verskih zajednica.
Svim forumašima , koji su Yugoslaviju doživljavali kao svoju domovinu, čestitam dan naše Republike ! I mada ga "nema" kao praznika, i bio je ideološki-širom bivše Yu će se sutra slaviti. Mnogi će ga se setiti sa nostalgijom .Jugoslavija živi u mnogima od nas -i živeće večno !
Astra Zvezda Foruma
Godina : 64 Location : podnozje Alpi Datum upisa : 20.06.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Sub Nov 29, 2008 12:42 am
Zivjece dok god ju spominjemo i volimo.....srecan DAN JUGOSLAVIJE!
Storm_z
Godina : 54 Location : Olujna polja Datum upisa : 07.02.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Sre Dec 03, 2008 3:31 pm
Danas je 3.decembar-Dan Osoba Sa Invaliditetom.Cestititam od srca.Oni su jaki,mogu sve :675231:
3.Decembar-Dan Osoba Sa Invaliditetom
3/12/2007,23:39
Ovaj dan su ustanovile Ujedinjene nacije 1992.godine, kako bi se ukazalo na značajne uspehe u izmenama i dopunama zakona u raznim zemljama u pogledu položaja osoba sa invaliditetom.
Bonton ponašanja prema osobama sa invaliditetom(Sugestije za pravilno ponašanje radi bolje komunikacije sa osobama koje imaju invalidititet) Bonton je tradicionalno skup pravila ponašanja u društvu. Svako društvo na bilo kojem stepenu razvoja je imalo i ima svoja pravila ponašanja. Ova pravila ponašanja su tekovina naše civilizicaje XXI stoleća i prihvaćena su širom sveta! 1. Najosnovnije? Usredsredite se na osobu, a ne na njen invaliditet! 2. Pristojno je rukovati se sa osobom sa invaliditetom, pa čak i kad osoba ima ograničene mogućnosti pokreta ruke ili koristi protezu ili je slepa. 3. Prije nego priskočite u pomoć, uvek upitajte osobu sa invaliditetom da li želi Vašu pomoć. Možda pomoć nije potrebna, ili je nepoželjna. 4. Nemojte se vešati ili naslanjati na nečije ortopedsko pomagalo (kolica, hodalica, štake, štap). Pomagala su deo nečije osobnosti, pa nemojmo ih tresti, naslanjati se na njih, itd. 5. Govorite izravno osobi sa invaliditetom, ne nekome pokraj, kao da ta osoba ne postoji. Naročito kada su u pitanju slepe i osobe oštećenog sluha. 6. Ako će razgovor trajati više od nekoliko minuta sa osobom u invalidskim kolicima, sednite, kako bi došli u istu visinu očiju. 7. Nemojte ponižavati ili ponašati se zaštitnički prema osobi sa invaliditetom time što ćete je tapšati po ramenima ili glavi. 8. Kada nekome objašnjavate put, mislite na stvari kao što su udaljenost, gdje su udubljeni putevi ili postavljene rampe, vremenski uslovi i fizičke prepreke koje mogu ometati kretanje osoba sa invaliditetom. 9. Nemojte obeshrabrivati decu u postavljanju pitanja osobi sa invaliditetom o ortopedskim pomagalima (kolica, hodalice, štake, proteze, štapovi). 10. Kad se osoba koja koristi kolica „prebaci” iz njih u automobil ili na stolicu, klupu, WC školjku, krevet i slično, nemojte micati kolica van njenog dohvata. Ako se ipak moraju maknuti iz nekog razloga, pitajte za mišljenje osobu koja koristi kolica. Isto se odnosi i na osobe koje koriste hodalice i štake! 11. U redu je koristiti izraze kao: „hodati pokraj” ili „idemo se prošetati” kad razgovarate s osobom u kolicima. Ona to shvaća kao izražavanje zamisli o kretanju u istom smjeru. 12. Ljudi koji koriste kolica različitih su fizičkih mogućnosti. Neke osobe koje koriste kolica mogu hodati uz pomoć štaka ili drugih ljudi na kraće udaljenosti. Oni koriste kolica, jer im ona pomažu u očuvanju snage i za efikasnije kretanje na udaljenostima. 13. Nemojte misliti o ljudima sa ortopedskim pomagalima kao o bolesnicima. Ortopedska pomagala su vid pomoći osobama u prilagođavanju ili za kompenzaciju funkcija oštećenih organa za kretanje. Oštećenja mogu nastati i bez pojave zaraznih ili drugih bolesti. Neki od razloga korištenja ortopedskih pomagala mogu biti: oštećenje kičmene moždine, moždani udar, amputacija, mišićna distrofija, cerebralna paraliza, skleroza multipleks, dječja paraliza, bolesti srca, teži oblici reumatičnih pojava i još mnogo drugih uzroka pri oštećenju organa za kretanja. 14. Pazite na svoje predrasude! Nemojte misliti kako je upotreba ortopedskih pomagala tragedija. Kad su invalidska kolica dobro opremljena i odabrana, ona zapravo mogu značiti slobodu koja pruža korisniku mogućnost slobodnog kretanja i punog angažmana u životu. 15. Razgovarajte normalno, koristeći svakodnevne izraze, kao što su: “Vidimo se”; “Pozdravljam, trčim dalje”; “Čujemo se”; te druge izraze, bez obzira na vrstu invaliditeta osobe sa kojom razgovarate. 16. Ako razgovarate sa osobom koja ima poremećaj govora, pa nešto niste razumjeli, ne pravite se da ste razumeli, nego zamolite tu osobu da vam ponovi. 17. Kada razgovarate sa osobom oštećenog sluha, izravno joj se okrenite, ne povisujte glas, i ne govorite joj u uho. Ta osoba će razumeti vaše izraze lica, čitati sa usana ili koristiti pomoćnika da joj vaše reči prenese internacionalnim ručnim znacima. Možete koristiti i pisanje teksta, ako situacija to dozvoljava. 18. U saobraćaju posebno poštujte vozače – osobe sa invaliditetom, koje imaju na svojem vozilu istaknutu međunarodnu oznaku, tako što ćete povećati rastojanje, smanjiti brzinu i povećati oprez, jer većina osoba sa invaliditetom su dobri vozači, ali sa neznatno sporijim reagiranjem, jer su im komande ručne. 19. U javnim prevoznim sredstvima ne koristite mesta označena za osobe sa invaliditetom, a kada su takva mjesta zauzeta, ponudite svoje. Pomozite pri ulasku i izlasku iz sredstava javnoga prevoza. 20. Ne zaboravite, da osobe sa invaliditetom imaju prednost u javnim ustanovama i svim drugim mestima. 21. Nemojte maziti pse vodiče ili druge životinje koje pomažu osobama sa invaliditetom. One rade.
Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Sub Dec 06, 2008 10:22 am
Danas je katolički sv Nikola - Mikulaš, ( Szent Miklós - Sveti Nikola ) je živeo u prvoj polovini četvrtog veka. Bio je dobrotvorni biskup u Myru ( Turska... ), koji je jednom po legendi, saznao da jedan siromašan čovek planira dati svoje ćerke u javnu kuću, da bi preživeli nemaštinu. Iste noći, biskup im je kroz prozor ubacio zavežljaj napunjen zlatom, a koji je pao u cipelicu jedne od devojčica. Od tada je običaj da roditelji u spomen na Mikulaš-a, stavljaju poklone i slatkiše u cipelama dečurlije.
A evo kako to izgleda kod mene (mada je to za malu decu, a ne velike magarce )
Astra Zvezda Foruma
Godina : 64 Location : podnozje Alpi Datum upisa : 20.06.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Sub Dec 06, 2008 12:47 pm
U moju je kucu uvijek dolazio Sv Nikola i to je najljepse sto mi je ostalo u sjecanju iz djecijih dana. Blago tebi Dany,Samichlaus jos uvijek dolazi do tvojih cipela....zar to nije divno. U svima nama cuci dijete i ovo su trenuci kad ono pokaze svoje lice.
Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Sub Dec 06, 2008 1:37 pm
Astra ::
U moju je kucu uvijek dolazio Sv Nikola i to je najljepse sto mi je ostalo u sjecanju iz djecijih dana. Blago tebi Dany,Samichlaus jos uvijek dolazi do tvojih cipela....zar to nije divno. U svima nama cuci dijete i ovo su trenuci kad ono pokaze svoje lice.
...kojih mojih? To su klinčeve patike........ali obradovao se, magarac veliki :D
Astra Zvezda Foruma
Godina : 64 Location : podnozje Alpi Datum upisa : 20.06.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Sub Dec 06, 2008 1:41 pm
Pa ja zaboravila da 13-godisnjaci sad imaju nogu ko tate,svejedno,radost je kako god,a to je i cilj.
Storm_z
Godina : 54 Location : Olujna polja Datum upisa : 07.02.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Sub Dec 06, 2008 2:49 pm
Cestitam Praznik svima koji slave
Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Pon Dec 08, 2008 11:38 am
Muslimani sutra slave Kurban bajram
(to je danas)
BEOGRAD, 7. decembra (Tanjug) - Kurban bajram ili Hadži-bajram koji počinje sutra, najznačajniji je praznik u islamu i simbolizuje prinošenje žrtve. Kurban bajram se proslavlja četiri dana i počinje dva meseca i deset dana nakon ramazana. Za islamske vernike, Kurban bajram je i dan vere u Boga, razumevanja i ljubavi. Povodom sutrašnjeg praznika poglavari islamskih zajednica uputiće vernicima poslanice sa najlepšim željama. I ove godine muslimanima u Srbiji biće upućene tri poslanice. U ime Mešihata Islamske zajednice Srbije poslanicu će iz beogradske Bajrakli džamije uputiti srbijanski muftija Muhamed Jusufspahić. U ime Rijaseta Islamske zajednice Srbije poslanicu vernicima će iz Novog Pazara uputiti reis ul ulema Adem Zilkić. Bajramska poslanica je najavljena i iz Mešihata Islamske zajedice u Srbiji kojom rukovodi glavni muftija Muamer Zukorlić. Od oktobra prošle godine, kada je došlo do raskola unutar islamske zajednice Zukorlić ni ramazansku niti kurbansku poslanicu ne čita lično već to čini službenica mešihata čiji je predsednik. Prema najavama iz Bajrakli džamije, jutarnja bajramska molitva - Bajram namaz direktno će prenositi Javni servis RTS-a na Drugom programu. Prvog dana Kurban bajrama očevi i majke bogato daruju svoju decu i najmlađu rodbinu, a žene pripremaju bogate trpeze za goste. Praznik se dočekuje u kućama. U zoru se odlazi u džamije na sabah-namaz, čeka se izlazak sunca i klanja se Bajrman namaz. Nakon čestitanja odlazi se na groblja, a potom kućama gde je, prema pravilima šerijata, sve pripremljeno za žrtvu Kurbana. Meso se deli na tri dela od kojih je jedan namenjen siromasima, drugi rodbini, a treći se ostavlja u kući. Taj čin je sam po sebi i humanitarno-socijalni, a pošto je dozvoljeno da se kurbansko meso može podeliti i nemuslimanima, cilj mu je i zbližavanje ljudi i negovanje dobrosusedskih odnosa. Po Muhamedu je zabeleženo da je prvi deo mesa koji bi odsekao, kao znak pažnje i dobre volje, poklonio komšijama - Jevrejinu i hrišćaninu. Zatim, kad bi podelio svima ostalima, upitao je svoju suprugu: Koliko nam je ostalo Ajša?. Ona bi na to odgovorila: Trećina jedna, poslaniče. Njegov komentar bi uvek bio da je ostalo ono "što iz ljubavi prema Stvoritelju podelismo".
Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Ned Dec 21, 2008 9:15 am
<tr>
danas su: Detinci 23. decembar
U treću nedelju pred Božić slavi se ovaj praznik. Toga dana ujutru rano, ili po dolasku iz crkve sa bogosluženja, odrasli vežu svoju ili tuđu decu. Za vezivanje se obično koristi. kaiš, gajtan ili običan kanap, ili običan deblji konac. Obično se zavežu noge ili ruke, pa se jednim delom kanap zaveže za sto ili stolicu. Vezivanje na Detince, Materice i Oce, ima višestruku simboliku. Prvo simbolizuje čvrste porodične veze, slogu, mir, poštovanje i međusobno pomaganje u svim prilikama. Drugo, upućuje ukućane na štedljivost i istrajnost u vrlinama, jer onaj ko poseduje pošteno zarađenu imovinu i dobra dela, lako će sebe otkupiti u svim sporovima pred zemaljskim sudovima, a posebno na poslednjem Strašnom sudu, gde će se samo vrednovati ono šta je čovek dobro u svom životu učinio. Dobra i štedljiva deca prikupe nešto sredstava štednjom pa za taj dan nabave neku čast i "dreše" se onima koji ih vežu.
ps dragi roditelji-vežite svoju decu , i ne puštajte ih dok ne prodju praznici ! da se zlatom otkupljuju , ne bi se otkupili , hehehe :974438:
Smiljan
Datum upisa : 23.10.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Sre Dec 24, 2008 1:54 am
SVIM CLANOVIMA CJENJENOG RORUMA KATOLICKE VJEROISPOVJESTI, ZELIM SRETAN BADNJI DAN, TE CESTIT BOZIC I POROĐENJE ISUSOVO
Astra Zvezda Foruma
Godina : 64 Location : podnozje Alpi Datum upisa : 20.06.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Sre Dec 24, 2008 1:58 am
Blagosloven Badnjak svima koji ga slave
Ovo je najljepsa Bozicna pjesma......STILLE NACHT a svira ju ulicni svirac koji zivi na socijali....predivno
Luckasta
Godina : 63 Location : Germany Humor : :) Datum upisa : 14.01.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Sre Dec 24, 2008 6:29 am
Svim clanovima foruma i njihovim porodicama, koji danas docekuju Badnje vece i Bozic , zelim vesele Bozicne praznike :283400:
Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Sre Dec 24, 2008 5:31 pm
Svim vernicima katoličke veroispovesti želimo prijatno badnje veče i srećan Božić!
Mir na zemlji svim ljudima dobre volje !
svilanaasvaltu
Datum upisa : 09.01.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Čet Dec 25, 2008 10:22 am
SRECAN BOZIC, VAMA I VASHIM NAJMILIJIMA. :P
Lily First Bride
Godina : 27 Location : .. majka Serbia.. Datum upisa : 12.09.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Čet Dec 25, 2008 11:09 am
.. SRECAN BOZIC...
:283400:
Storm_z
Godina : 54 Location : Olujna polja Datum upisa : 07.02.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Ned Dec 28, 2008 2:04 pm
Srecne Materice,drage mame :675231:
komunikativn@ Fatal Femme
Godina : 51 Location : tu i tamo -:) Datum upisa : 02.02.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Uto Dec 30, 2008 6:16 pm
brmmm...brmmmm...
Svima zelim lijep i vesel docek Nove Godine!
Pozdrav i pusa svimaaaaaaaaa...do chitanja.
vasa komunikativna!
Storm_z
Godina : 54 Location : Olujna polja Datum upisa : 07.02.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Uto Dec 30, 2008 10:12 pm
Dusa,moja :D Ma,nije :geek: Glupa plafusa i jos nofa-samo je protrcala :twisted:
Mila moja,nadam se da je to sto mislim da jeste :D Znas koliko te volim i sta ti zelim.Voli i budi voljena-to zasluzujes.U meni uvek imas prijatelja.Mozes da ne svratis ni na jedan forum,da ne budes nigde na netu ali za nas si uvek tu.Volimo te,mila :zagrljaj:
Crna_ovca Princ od tora
Datum upisa : 21.12.2007
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Uto Dec 30, 2008 10:15 pm
Ja je bash i ne volim.Ostao sam bez pasata :geek:
Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Uto Dec 30, 2008 10:20 pm
Mogu samo da kopiram Storm-apsolutno isto mislim...............mada...fali breeeee ....Ovo je ozbiljno-jer se još nikada nije desilo da se meni nije javila , kad će biti odsutna ....No ako je u pitanju ljubav,,,,,,,,,,,,,Srećno , Ella :zimami:
Smiljan
Datum upisa : 23.10.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Uto Dec 30, 2008 10:30 pm
CJENJENI FORUMASI, U NOVOJ 2009. ZELIM VAM, PUNO ZDRAVLJA PRIJE SVEGA, MATERIJALNOG BLAGOSTANJA U VASIM POTREBAMA, POTREBITI MIR U SRCU I DUSI
Sanjalica Maman Papillons Charmants Petits
Godina : 48 Location : Tamo gde vecno sunce sja... Datum upisa : 16.08.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Sre Dec 31, 2008 9:05 am
Nadam se da će Nova Godina doneti topline u naše domove,živote,ljubavi...i jedno bolje sutra i puno zdravlja za naše najmladje. Želim da Vam doček Nove Godine i svi Bozićni praznici prodju u zdravlju i veselju.
Slovenska
Datum upisa : 05.01.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Sre Dec 31, 2008 10:27 pm
PUNO ZDRAVLJA SRECE I LJUBAVI U NOVOJ 2009.GOFINI VAM ZELIM :)))
montoya NR .1 foruma
Location : gde god da treba Datum upisa : 09.02.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Sre Dec 31, 2008 10:46 pm
Ludosti učinjene u mladosti ne može nadoknaditi sva mudrost u starosti. ..
Storm_z
Godina : 54 Location : Olujna polja Datum upisa : 07.02.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Čet Jan 01, 2009 1:10 am
Ziveliiiiiiiii :cheers: :igrac: :381752: :55721: :zvezde 1: :zvezde 5: bend
svilanaasvaltu
Datum upisa : 09.01.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Čet Jan 01, 2009 2:01 pm
Sve Vas ljubim i svima zelim sve najlepshe u Novoj godini,2009. :flower:
Silvy Frumos si de foc
Godina : 47 Location : Bor Datum upisa : 11.10.2007
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Čet Jan 01, 2009 7:45 pm
Sve vase nevolje, patnje, borbe i slabosti ostavite za sobom. Pocnite od ovog trenutka da mislite na bolje, zivot je kratak ... budite hrabari i volite, jer vredimo onoliko koliko znamo voleti. Od sveg srca vam zelim sve najbolje u Novoj godini!
slatkicass Frumos si de foc
Godina : 62 Location : (zlutala negde.....u mashti) Humor : Smejem se, smeh produžava život pa ću duže uživati u njemu! Datum upisa : 10.10.2007
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Čet Jan 01, 2009 8:16 pm
komunikativn@ Fatal Femme
Godina : 51 Location : tu i tamo -:) Datum upisa : 02.02.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Pet Jan 02, 2009 2:48 pm
Storm_z ::
Dusa,moja :D Ma,nije :geek: Glupa plafusa i jos nofa-samo je protrcala :twisted:
Mila moja,nadam se da je to sto mislim da jeste :D Znas koliko te volim i sta ti zelim.Voli i budi voljena-to zasluzujes.U meni uvek imas prijatelja.Mozes da ne svratis ni na jedan forum,da ne budes nigde na netu ali za nas si uvek tu.Volimo te,mila :zagrljaj:
Volim VAS![url][/url]
Storm_z
Godina : 54 Location : Olujna polja Datum upisa : 07.02.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Ned Jan 04, 2009 2:21 pm
Srecan Dan oceva svim dobrim tatama :cheers: :675231: :zvezde 1:
Storm_z
Godina : 54 Location : Olujna polja Datum upisa : 07.02.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Pon Jan 05, 2009 6:51 pm
Sutra je Badnji dan :cheers:
Badnji dan se proslavlja 6. januara, dan uoči Božića, i deo je božićnih običaja. Naziv Badnji dan je dobio po badnjaku koji se na taj dan seče i pali.
Badnjidan i Božić su nerazdvojni, ne samo zato što dolaze jedan posle drugog, već i zato što se dopunjavaju shvatanjima i običajima koje narod vezuje za njih.
Cestitke svima koji Slave :381752:
Astra Zvezda Foruma
Godina : 64 Location : podnozje Alpi Datum upisa : 20.06.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Uto Jan 06, 2009 12:46 am
Po badnjak na Badnji dan Najsvecaniji od predbožicnih praznika je Badnji dan (6. januar) kojim zapocinje božicno slavlje. Po tumacenju crkve, dan uoci Božica zove se Badnji dan, a noc koja sledi Badnje vece, zato što se tog dana i te veceri bdi - ne spava, u ocekivanju najsvecaljnijeg i najradosnijeg momenta u istoriji ljudskog roda - rodenja Isusa Hrista. Drevni je seoski obicaj da se u cik zore pucnjem iz puške ili prangije objavi polazak u šumu po badnjak. Cim svane, u kucama se ložila vatra, pekla pecenica i badnjacka pogaca, pripremale se božicne dakonije. Badnjak, najvažniji ritualni element u obicajima za Božic kod pravoslavnih Srba je mlado hrastovo ili cerovo drvo koje se na badnje vece zajedno sa slamom i drenovim grancicama unosi u kucu. (U gradu je badnje drvo zamenjeno hrastovim grancicama koje se uvezane sa malo slame i napupelom drenovom grancicom prodaju na pijacama.)
U gradu
U gradu rukovet badnjackih grancica do veceri se drži u predsoblju stana, takode prislonjen uz istocni zid. U našim krajevima je obicaj da se pred crkvom zapali vatra i da se na nju položi veliki badnjak koji je namenjen crkvi i mestu. Svi ostali badnjaci, koje domacini donose sa sobom, posle osvecenja pred crkvom odnose se kucama.
U selima, na Badnji dan ujutro, otac i sin odlaze u obližnju šumu ili zabran i iseku drvo za badnjak. Bira se hrast ili cer, koji na granama ima lišca. Onaj ko sece badnjak sekirom, prethodno se prekrsti i izgovori molitvu "Bože i Badnjace sveti", zatim navuce rukavice i u tri zamaha, u ime Svete trojice presece granu tako da padne na istocnu stranu odakle Gospod dolazi. Iver koja ispadne uzme takode sa sobom. Badnjak se unosi u dvorište i naslanja na istocni zid kuce do veceri kada ce biti unet
U pravoslavnim porodicama se s nestrpljenjem ceka Badnje vece (6. januara), a kad zade sunce, prilikom unošenja badnjaka u kucu, domacin pozdravlja sve ukucane sa: "Dobro vece i srecno vam Badnje vece"! Domacica posipa badnjak i badnjacara žitom da bi ukucanima iduca godina bila srecna i bericetna. Domacin zatim, polaže badnjak na vatru ili ognjište. Kad pregori, jedan kraj se nosi oko torova i štala, a drugi se ostavlja za položajnika ili radovana. Ukoliko ima male dece u kuci, majka unosi sa njima slamu i posipa je po svim sobama. Majka imitira kvocku, a deca pilice, što simboliše zbližavanje ljudi u jednu hrišcansku zajednicu, kao što kvocka okuplja svoje pilice i greje ih materinskom ljubavlju.
Spomen na boga Badnju
Po narodnom verovanju, kod starih, mnogobožackih Srba u prethrišcanskom periodu, postojao je neki bog Badnja, ciji je kip bio izdeljan od drveta. Primivši hrišcanstvo, Srbi su svog starog Badnju bacili u vatru. Pošto im je on bio vrlo drag, taj obicaj u spomen na boga Badnju, ponavljaju na svako Badnje vece, a badnjak na jednom kraju, u nekim našim predelima, namažu medom da bi time pokazali kako im je badnjak sladak i drag.
Potom domacin blagosilja kucu orasima bacajuci ih po jedan u svaki ugao sobe. Cetiri ugla kuce simbolišu cetiri strane sveta, što znaci da se Badnji dan slavi svuda i da Bog gospodari celim svetom. Po slami, zatim, prospe novcice, bombone, suve šljive i smokve, a deca ih pijucuci sakupljaju. Pre unošenja badnjaka, iz sobe se iznesu stolice i na prostrtoj slami se postavlja trpeza zvana "sofra". Na sofru se prvo stavlja vino, so i badnjacka pogaca umešena bez kvasca. Od obavezne tri vrste jela, na tako postavljenoj sofri, ima: ribe pržene na ulju, meda i pasulja ¨ obicno "prebranac" ili "meljanac"). U situ, pored žita, kojim je sacekala badnjacara i badnjak, domacica servira i razno voce: jabuke, orahe, kruške, suve šljive, smokve, badem, lešnik, suvo grožde. Pred tako pripremljenom badnjackom vecerom domacin se prekrsti, zapali svecu, okadi trpezu i svu celjad, pa otpeva: "Roždestvo tvoje Hriste Bože Spase naš" i ocita "Ocenaš". Onda razlomi pogacu i svu celjad ponudi vecerom u kojoj se uz cašu vina dižu zdravice. Na Badnje vece u kucu se unosi i pecenica sa ražnjem, naslanja na istocni zid sobe i sutradan, na Božic se servira na svecanoj trpezi. Nakon badnjacke vecere spava se na slami ili pripremljenoj slamarici gde za to ima mogucnosti, a iza ponoci, na Božic, jedni u crkvu na jutrenje (obicno domacin i najstariji sin), drugi u svitanje za vodu na izvor, bunar, cesmu ili kladenac (obicno cerke-vodonoše), treci u štalu kod stoke (mladi sinovi), a domacica mesi cesnicu i pripravlja božicni rucak. U seoskim kucama slama na podu stoji sva tri dana praznika, a u gradovima ova je simbolika svedena na rukovet slame koja se postavlja uz badnjacki buket hrastovih ili cerovih grancica. Slama se nikako, po završetku praznika ne sme spaliti, jer se veruje da to donosi nesrecu. Postoji i verovanje da ne valja na Badnje vece zaspati dok badnjak ne pregori, jer ce ukucani umirati iznenada i bez reda. Narodna meteorologija kaže: "Ako na Badnji dan bude oblacno - bice rodna godina. Ako se na badnjaku nakupi dosta pepela, zima ce biti jaka sa puno snega. Ukoliko varnice iz badnjaka iskacu same, bez džaranja po vatri, bice dosta meda".
Sretan badnji dan i badnje vece svim vjernicima koji slave danas !
montoya NR .1 foruma
Location : gde god da treba Datum upisa : 09.02.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Uto Jan 06, 2009 1:03 am
Ludosti učinjene u mladosti ne može nadoknaditi sva mudrost u starosti. ..
Smiljan
Datum upisa : 23.10.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Uto Jan 06, 2009 1:06 am
SVIM VJERNICIMA PRAVOSLAVNE VJERE, IZ SRCA ZELIM SRETAN BADNJAK
Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Uto Jan 06, 2009 8:48 am
Badnji dan se proslavlja 6. januara, dan uoči Božića, i deo je božićnih običaja. Naziv Badnji dan je dobio po badnjaku koji se na taj dan seče i pali. Badnjidan i Božić su nerazdvojni, ne samo zato što dolaze jedan posle drugog, već i zato što se dopunjavaju shvatanjima i običajima koje narod vezuje za njih. Badnjidan je poslednji dan Božićnog posta. Dan koji mu prethodi je Tucindan.
Poreklo praznika Mnogi običaji vezani za ovaj dan sasvim su paganski, mada je crkva pokušala da im da hrišćansko obeležje. Običaje oko Badnjeg dana su Srbi nasledili od svojih predaka i i dalje ih održavaju. Za badnjak se seče grana hrasta, koji je kod Slovena oduvek bio sveto drvo. Spasoje Vasiljev badnjak vezuje za slovensko božanstvo Svetovida. [1] Badnji dan je pun rituala i simbolike, živopisnih radnji i svi su oni povezani sa porodičnim kultom i kultom ognjišta
Običaji i simbolika
Narodni običaji oko Badnjeg dana su dosta stari i do danas se dosta običaja izgubilo ili zaboravilo. U različitim krajevima, običaji se umeju razlikovati u nekim elementima, a u mnogim krajevima se dosta običaja izgubilo. Kombinacija toga doprinosi velikim razlikama u običajima od kraja do kraja i od sela do sela. Ipak, i pored tolike raznovrsnosti i razlika, ipak postoji i dosta zajedničkih običaja koji su vrlo slični, kao i sećanje na neke običaje koji se više ne rade ali postoji sećanje da se u nekom selu nekada i to radilo pre nego što se to napustilo. Loženje badnjaka je u vezi sa ognjem i ognjištem. Loženje badnjaka je središnji element simbolike rađanja novog sunca, jer je i Badnji dan odmah posle kratkodnevnice. Mladi hrast je spaljivanjem davan ognju radi nove godine, a pregršti varnica bacane u nebo su najavljivale mnogo roda i prinosa. Sečenje badnjaka
Već u ranu zoru, pucanjem iz pušaka i prangija, objavljuje se odlazak u šumu po badnjak. Badnjak seku isključivo muškarci, najčešće domaćin i najstariji sin, u rano jutro, pre izlaska sunca. Zavisno od krajeva, birani su različiti badnjaci. U istočnoj Srbiji biran je cer; na zapadu, zavisno od kraja, su to hrast ili bukva; u smedrevskim selima se ne seče drvo za badnjak, već grana hrasta. Broj badnjaka takođe varira zavisno od kraja. Negde se seče jedan badnjak, negde dva ili tri a ponegde i devet, a negde onoliko badnjaka koliko ima muškaraca u kući. Uglavnom je to značilo da se odseče jedna grana drveta, koja bi se tako cela nosila kući, ili se prvo kresala na više jednakih ili nejednakih delova. Ova raznolikost u broju badnjaka takođe ide u prilog prethrišćanskom poreklu badnjaka i Badnjeg dana. Pre sečenja se drvetu nazove "dobro jutro", čestita mu se praznik i moli se da donese zdravlje i sreću porodici. Zatim se drvo posipa žitom, a u nekim krajevima mu se daruje kolač posebno umešen za tu priliku. Drvo se ne sme dodirnuti golim rukama, pa čovek koji ga seče navlači rukavice. Drvo se uvek zasecalo sa istočne strane jer je trebalo da padne na istok. Onaj ko je sekao badnjak, trudio se "da se drvo ne muči" tj. da se obori iz jednog udarca ili najviše sa tri. Ako drvo ne padne ni posle trećeg udarca, mora se kidati rukama jer više udaraca nije dozvoljeno. Prvi iver koji se odvaja od badnjaka ima takođe magičnu moć. Pazilo se da ovaj iver ne padne na zemlju, pa je sa onime ko seče badnjak išao još jedan muškarac da uhvata prvi iver. Stavljanjem prvog ivera od badnjaka u karlicu verovalo se da će pomoći da se u njoj skuplja kajmak debeo kao iver, ili, ako se stavi na košnice onda niko neće moći pčelama da naudi, a verovalo se i u lekovitost vode u kojoj je prvi iver potopljen pa su je oboleli pili radi ozdravljenja. [2] Negde, opet, taj iver stavljaju u košarnik da živina bude uvek na okupu, a negde pod kvasac sa željom da u kući sve raste kao kvasac. [3] Kada se domaćin vrati iz šume i donese badnjak tj. badnjake, ih na kućni zid a tek sa prvim mrakom se badnjak unosi u kuću i stavlja na ognjište. Ponegde badnjak okrešu u šumi, a ponegde ga donesu sa granama. Dok su badnjačari još u šumi, iz kuće se posakrivaju tronožne stolice, metle, kudelje vretena i igle. [4] Božićna pečenica
Posle donošenja badnjaka se kolje pečenica (ponegde se kolje ili utuče na Tucindan). Obično je to prase, retko jagnje (u vreme Božića nema jaganjaca), a ponegde ćurka ili guska. Pečenica je žrtva za novo leto, a ponegde se zove i veselica ili božićnjar. To je ostatak starog kulta prinošenja žrtve za rađanje novog Boga. Obilaženje domova
U Vojvodini se deca okupljaju predveče, pre večere, prazne đačke torbe i idu u korinđanje. Ovaj običaj je veoma sličan koledarskim običajima kod drugih naroda. Mali korinđaši obilaze domove u komšiluku i pevaju (korinđaju) pesmice kojima najavljuju radostan dolazak Božića i a od domaćina očekuju da ih daruje. Domaćini kuće daruju decu jabukama, slatkišima, kolačima, suvim voćem, orasima, a ređe novcem (to je novija izmišljotina). Badnje veče
Najveći deo radnji i običaja je vezan za Badnje veče. Unošenje badnjaka i slame
U toku dana, domaćica u jedno sito stavi sve vrste žitarica, suvih šljiva, oraha i jabuka i to sve stoji u vrhu stola gde se večera. Ponegde sito stave pod sto, a ponegde kod ognjišta. Tim žitom posipa se badnjak, slama i polažajnik. . [5] Pred veče domaćin unosi badnjak i slamu u kuću. Kuca na vrata, a kada ukućani pitaju Ko je? odgovara Badnjak vam dolazi u kuću. Potom mu domaćica otvara i obraćajući se badnjaku govori Dobro veče badnjače!. Domaćin stupajući desnom nogom preko praga unosi badnjak u kuću, i pozdravlja ukućane rečima Srećno vam Badnje veče, na šta ga ukućani otpozdravljaju sa Bog ti dobro dao i sreće imao, dok ga domaćica dočekuje sipajući po njemu žito iz sita. Noseći badnjak domaćin obilazi kuću kvocajući kao kvočka, a domaćica i sva deca idu za njim pijučući kao pilići. Domaćin obilazi sve uglove doma bacajući po jedan orah u svaki ugao, što se smatra žrtvom precima. Ostali orasi i lešnici se ostavljaju i u slami ispod stola i najčešće se jedu sa medom. Orasi koji su u uglovima niko ne uzima. Po unošenju badnjaka, domaćin ili domaćica, unosi slamu i raznosi je po celoj kući, a posebno na mesto gde će biti postavljena večera. Pri tome onaj ko nosi slamu kvoca, a ostali pijuču. Preko slame se postavlja stolnjak jer se služi i jede na podu. Stolice su iznete iz kuće i sedi se na slami. Posle Božića se ova slama nosi u obor, štalu ili ambar, a njome su i obavijali voćke da bi bolje rodile. Paljenje badnjaka Badnjak se celiva, maže medom i stavlja na ognjište. Kada je badnjak stavljen na ognjište, prema njemu se moralo ponašati kao prema živom biću: kitili su ga zelenim granama, ljubili, ali i prelivali vinom, posipali žitom, itd. Ponegde zasečeni kraj badnjaka namažu medom, pa to čobani ližu, govoreći Kako mi za badnjakom, tako ovce za jaganjcima, krave za telcima... . [6] Običaj nalaganja badnjaka na vatru vrlo je star i pominje se u pisanim izvorima još 1272. godine, gde se u jednom dokumentu beleži da su na Badnje veče dubrovački brodovlasnici prinosili knezu panj-ceponem i nalagali ga na vatru . [7], a u XVII veku je zabeleženo da je u Istri postojao običaj paljenja i darivanja badnjaka hranom. [8] Sa druge strane, u smederevskom kraju npr. ne postoji običaj nalaganja badnjaka, osim možda u kućama doseljenika sa drugih strana. Deca "džaraju" vatru odnosno grančicama raspaljuju i čačkaju vatru izazivajući pregršti varnica i iskri govoreći koliko iskrica toliko parica, pilića, košnica ... nabrajajući svu stoku i živež čije se blagostanje priželjkuje. Negde se uz badnjak u kuću unosi i pečenica i govori "Dobro veče, čestiti vi i badnje veče" a ukućani odgovaraju "Dobro veče, čestiti vi i vaša pečenica". Posle završetka ovoga domaćin okadi ceo dom i večeru, zapali sveću i pristupa se badnjoj večeri. Badnjački kolač
Negde se za Badnje veče mesi česnica, badnjački kolač, bez kvasca sa orasima i mazana medom. Česnica se za večerom lomi, a ne seče. U svrljiškom kraju se pravi badnjidanski obredni hleb "njiva" na kome je ukras urađen u obliku zmije, koja je u vezi i sa kultom mrtvih ali u nekim situacijama ima veze i sa rodnošću godine. Obredni hlebovi koji se mese badnjega jutra su u tesnoj vezi sa magijskom verovanjima u vezi plodnosti. Na Kosovu se za Badnji dan spremao poseban kolač koji se iznosio na kućni prag i ritualno nudio vuku. Vuk je, inače, posebno poštovano mitsko biće u starih Srba. Badnja večera
Badnja večera je posna trpeza/posna, ali je trpeza bogata. Treba da obiluje jelom i pićem da bi i nova godina bila rodna i puna izobilja. Nekim jelima se pridavao poseban, magijski značaj, koja su i obavezna: med, beli luk (koji ima amajlijsko značenje), pasulj, kupus, riba, voće (orasi, lešnici, jabuke, suve šljive). [9] Večera protiče u miru i tišini. Slama koja se unosi u kuću, jedenje na podu i raznošenje oraha po kući su deo kulta mrtvih. To veče se u kući očekuju "domaći" ili "domaći pokojnici" ili "domaći duhovi". Svi preci su sa ukućanima, zato je večera tiha da se ne bi oterali i zato se tri dana sa trpeze ne prikuplja nego samo donosi pa se čak ni ne čisti po kući. Većina jela sa badnjedanske večere koriste se i pri daćama tako da je ta večera pre svega žrtveni obred posvećem porodičnim precima. Badnjedanska večera je jedna od najvažnijih večera u čast mrtvima i jedan deo svakog jela se ostavlja za pokojnike. [10] Večera se kadi da bi se za večerom spojili i živi i oni koji to nisu
Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Uto Jan 06, 2009 8:53 am
Danas je Badnji dan Kraj šestonedeljnog posta
Danas je Badnji dan, kojim se završava četrdesetodnevni božićni post, uoči Božića, praznika Rođenja Isusa Hrista i najradosnijeg događaja za hrišćanski svet.
Praznik Rođenja Hristovog najavlju je se Badnjom večeri, prvom prazničnom liturgijom. Vikar patrijarha Pavla, episkop hvostanski Atanasije služiće praznično večernje u hramu svetog Save na Vračaru, u 16 sati, u čijoj će porti potom biti organizovano i tradicionalno loženje badnjaka. Prvu Božićnu liturgiju, povodom praznika Rođenja Isusa Hrista, koja počinje tačno u ponoć između 6. i 7. januara, služiće arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije u Spomen-hramu svetog Save na Vračaru. Prema jevanđeljima, Isus Hristos je rođen tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvezda koja se kretala od Istoka prema Zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema. Ponoćnim molitvama slavi se radost Roždestva Hristovog čijim je dolaskom na svet ispunjeno pororočanstvo starozavetnog proroka o rođenju Spasitelja. Sutra, na Božić, na jutarnjim prazničnim liturgijama u svim hramovima Srpske pravoslavne crkve biće pročitana Božićna poslanica patrijarha Pavla i srpskih arhijereja, a elektronski mediji emitovaće prazničnu poruku koju je u Srpskoj patrijaršiji pročitao mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. U bogoslužbenom kalendaru Srpske pravoslavne cekve, ovaj veliki hrišćanski praznik slovi kao Roždestvo Gospoda Isusa Hrista i obeležen je crvenim slovom, kao i naredna dva dana koja, takođe, spadaju u božićnu svetkovinu. Božić 7. junara proslavljaju Srpska pravoslavna crkva, Ruska pravoslavna crkva, Sveta gora i Jerusalimska patrijaršija, koje praznično vreme određuju prema Julijanskom, prvom hrišćanskom kalendaru.
Sanjalica Maman Papillons Charmants Petits
Godina : 48 Location : Tamo gde vecno sunce sja... Datum upisa : 16.08.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Uto Jan 06, 2009 11:13 am
Бадњак се ложи, ватра се пламти, здравље и срећа нека вас прати. Нека вам свако ново сутра буде радост Бадњег јутра, нека се Христос у вашем дому ноћас роди, нека вас његова снага кроз живот води! Да вам радост јутром потече, нек вам је срећно Бадње вече!
Storm_z
Godina : 54 Location : Olujna polja Datum upisa : 07.02.2008
Naslov: Re: SREĆNI PRAZNICI Uto Jan 06, 2009 12:32 pm