Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.
DOBRO NAM DOŠLI !
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.
DOBRO NAM DOŠLI !
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
-MI NISMO KAO DRUGI -Liberté, égalité, fraternité-
Naslov: Poznate pećine-posetite:) Sub Nov 05, 2011 4:44 pm
KITA GAĆEŠINA U DINARSKOM KRŠU
Hrvatska dobila najdulju spilju, dužu od Postojne
Hrvatska je proteklog vikenda dobila najdulju pećinu Dinarskog krša, Kitu Gaćešinu, koja je za manje od stotinjak metara premašila dosadašnju vječitu trofejašicu, globalno slavnu Postojnu. Onaj kvrgavi dio Velebita južno od Gračaca, poznat pod nazivom Crnopac, nagradio je sedmogodišnji trud hrvatskih speleologa pećinom do sada dugom 20.656 metara
Istraživanja se nastavljaju i očekuje se da bi mogla spojiti nekoliko do sada iznimno velikih podzemnih sustava Crnopca, čija bi zajednička duljina bila višestruko veća. Potvrdila su iznimno bogatstvo prirode krša u Hrvatskoj, dobrobit entuzijastičnog rada hrvatskih speleologa i prilično evidentnu beskorisnost državnih ustanova.
Kita Gaćešina je geografska pojava koju su speleolozi zatekli u blizini i po njoj imenovali jamu. Novinari ponekad otvoreno aludiraju na trag kakvog hajdučkog seksipila, na što se speleolozi pomalo i ljute, ali što po mišljenju muzejske savjetnice iz Gospića Tatjane Kolak nije bez osnove. Kada je Austrija radila katastar, bilo je potrebno imenovati brojne lokalitete, pa je u tome došla do izražava narodna mašta. U Lici ima upravo dosta lokaliteta kita, koje zacijelo imale poticaj u području seksualnog, s raznim varijantama, kao Kita pizdica i slične. 'Možda je baš taj Gaćeša, koji je mogao biti vlasnik toga mjesta, dao takav naziv geometrima', pomalo u šali je odgovorila Tatjana Kolak.
Tako Hrvatska još ni ne zna koliko stvarno ima pećina, a posao izrade katastra pećina u dobroj se mjeri svodi na ucjene i kinjenje speleologa. Protekle godine u Gospiću je nakon kratkog i beznačajnog života ukinut državni Centar za krš, koji nije imao aktivnu suradnju sa speleološkim klubovima. Sve se to događa u Dinarskom kršu, prostoru između Udina i Skadarskoj jezera, čiji veliki dio pripada Hrvatskoj. Svjetska je pozornica istraživanja krša, u kojoj slovenska struka igra jednu od ključnih uloga.
Ukupna duljina svih kanala Kite Gaćešine je 20.656 metara, a dubina između najviše i najniže točke 580 metara. Ima vertikalni ulaz, dakle izvana se doživljava kao jama, ali najveći dio kanala ima približno horizontalni položaj, što joj daje i obilježja, narodski rečeno, pećine, odnosno, kako službeno hrvatska speleologija kaže, špilje. Kita Gaćešina je složena speleološka pojava čiji nacrt liči na podzemni dio biljke iznimno razvijenog višeslojno položenog korijena. Ona je spojena s drugom jamom, Draženovom puhaljkom, što speleolozi nazivaju podzemnim sustavom.
Kada bi sve kanale Kite Gaćešine ispružili u jednu duljinu, ona bi povezala središte Zagreba sa središtem Samobora. Međutim, savladavanje te udaljenosti u podzemlju povezano je s najvećim naporima i preprekama. To su često penjanje i spuštanje, provlačenje kroz uske prolaze, ronjenje, hodanje kroz snažne podzemne tokove i vodopade, potpuni mrak, osiguravanje dijelova pećine klinovima i konopima, vučenje tereta za istraživanje i logorovanje, obavljanje istraživanja, mjerenja i sređivanje podataka, tek na kraju – raspremanje sve opreme i vraćanje pećine u prirodno stanje. Za sve to – ni lipe nagrade!
U istraživanju Kite Gaćešine sudjelovalo je 17 klubova, gotovo potpuno iz Hrvatske, s više od 70 speleologa. Kuriozum je da u povijesnom trenu u istraživačkoj ekipi nisu bili članovi obitelji Aide i Tea Barišića iz Šibenika, koji su otkrili pećinu 2004., sudjelujući u pretraživanju terena za drugu jamu. Od tada su sa svojom djecom središnje osobe i dobri duhovi Kite Gaćešine.
Postojnu su od početka 19. stoljeća istraživali vodeći onodobni speleolozi i znanstvenici, prvenstveno srednje Europe, stvarajući u njoj i samu istraživačku disciplinu. Njihovim otkrićima dolazili su se pokloniti plemići, carevi i avanturisti. Tako su stvorili sliku jedne od najslavnijih pećina na svijetu, kolijevku speleologije, biospeleologije, karstologije, špiljskog turizma…
Iskustva istraživanje Kite Gaćešine su dragocjena, kao i njezine iznimne prirodne vrijednosti. U odsustvu opće brige, očitovala se skladna suradnja i zanos speleologa, te sposobnost da to rade bez imalo materijalne naknade. Također, očitovala se svojevrsna nehajnost za medije i javnosti, jer su do sada rezultate objavili samo na svojoj mrežnoj stranici speleologija.hr. Ponekad to objašnjavaju neupućenošću hrvatskih novinara, koji u speleologiji vide jeftinu senzaciju i pišu mnogo pogrešnih stvari. Radost njihova otkrivanja narisala je jedan podzemni univerzum u kršu Velebita, o čijem ludizmu govore nazivi podzemnih prostora na čije davanje speleolozi imaju rijetki privilegij.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Poslednji put izmenio Kijara-brm dana Pon Jul 01, 2013 1:38 am, izmenio ukupno 2 puta
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Sub Nov 05, 2011 4:45 pm
Šimićeva pećina, Vučipolje - naš speleološki park
Šimićeva pećina u Vučipolju (Tribistovo, općina Posušje) svoj današnji ulaz zahvaljuje urušavanju pećinske cijevi. Razvijena je kao pećina složene i raznovrsne geneze.
Dijelom je razvijena kao klasična pećina po primarnom, tektoniziranom pravcu s antiklinalom kao dominantnom geološkom strukturom. Oko toga pravca razvijeni su dijelovi pećine gotovo po cijelom polju i to kao međuslojna, vodom proširena pukotina, nastala kao razlika krutog sloja i krovu (konglomerati) i plastičnih flišnih naslaga u podu (lapori i pješčari).
Po primarnom, tektonskom pravcu razvoja ove poznate pećine, nalazi se više galerija s obilje pećinskog nakita. Povezuje ih vodotok koji se mjestimično proširuje u veće vodne površine sporog oticanja. Katkada je pećinska cijev samo u obliku vertikalne ili vodoravne malo proširene pukotine (širine do 50 cm). Na mjestima, glavna pećinska cijev se račva u više pravaca koji istraživača vode u vrlo široke prostore međuslojne pukotine (potrebni su orjentiri za siguran povratak). Pećina je bogata biljnim i životinjskim vrstama.
Šimićeva pećina u Vučipolju, pravi biser krša, zapravo je vrlo razvijeni i složeni podzemni vodotok. Niže od današnjeg ulaza u pećinu postojao je izdašni izvor. Otkrivena je zahvaljujući urušavanju pećinske cijevi zbog malog nadsloja. Ova pećina može biti, osim speleološki objekt u našem speleološkom parku prirode, i kompletni prirodni podzemni vrlo razvijeni vodotok dostupan promatranju, mjerenju i proučavanju.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Sub Nov 05, 2011 4:50 pm
Postojnska jama
Postojnska jama je splet od 20 kilometara zakopanih rovova, galerija i dvorana, u koju su iskusni vodiči u više od 185 godina otpratili više od 31 milijun posjetitelja. To je najveća jama klasičnog krša i ujedno najbolje posjećena turistička jama u Europi. Najzanimivije rovove je 1818. godine otkrio Luka Čeč i ovdašnji ljudi već su sljedeću godinu jamu priredili za turistička razgledavanja. 1872. godine u njoj su položene železničke tračnice, a 1884. godine električno osvjetljenje. Postojnska jama jedina je jama na svijetu u koju vas na razgledavanje odvozi jamski vlak, pa se tako u vožnji rovovima i dvoranama možete diviti opsežnosti i veličini podzemnog svijeta gdje je geološka prošlost zapisana na svojstven način. Razgledu posjetitelja Postojnske jame nudi se nepregledno bogatstvo mineralnih siga najrazličitijih oblika, boja i generacija, kalcitne sige te druge umjetnine koje je priroda izoblikovala kroz tisućljeća, a kojima su se već u prošlim stoljećima divili kraljevi, carevi, predsjednici država i druge važne ličnosti. Već od sredine 17. stoljeća Postojnska jama zanima i prirodoslovne znastvenike i istraživače, zato je poznata i kao koljevka speleobiologije, znanosti o životu u podzemlju. Postojnska jama je otvorena cijelu godinu, posjet traje sat i pol. Stalna temperatura u jami je oko 10 °C. Pored razgledavanja Postojnske jame možete se priključiti organiziranom turističkom razgledavanju drugih jama postojnskog jamskog sustava: Pivke jame, Crne jame, Planinske jame, Otočke jame i Jame ispod Predjamske tvrđave.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Poslednji put izmenio Kijara-brm dana Sre Apr 29, 2015 7:05 pm, izmenio ukupno 2 puta
Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Pet Nov 11, 2011 10:10 pm
Zanimljivosti | petak 11.11.2011
Pećina u Libanu: moguće svetsko čudo
Izvor: Beta
Juta Groto sastoji se od kompleksa pećina i nalazi se severno od Bejruta u dolini Nar al-Kalb (Pasja reka). Nalazi se među finalistima kao predstavnik Libana u novom izboru 7 svetskih čuda
Arapski tursti na turi kroz pećinu, Foto: Beta
Glasanje za listu novih svetskih čuda završava se danas.
Pećina Juta se sastoji od dve krečnjačke pećine, "terasa“ i "prizemlja" kroz koje teče reka duga 6 kilometara.
U hodnicima pećine snaga vode u krečnjaku je uspela da stvori svodove stalaktita i stalagmita nalik onim u katedralama, kamene zavese i fantastično oblikovane stene.
Ukupna dužina pećine je više od 9000 metara i tu se nalazi i jedan od najvećih stalaktita na svetu dužine 8, 20 metara.
Pogledajte fotografije fantastične pećine u Galeriji
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Pon Apr 29, 2013 2:20 am
Poznate pećine Mogao u kulturnopovijesnom gradu Dunhuan u pokrajini Gansu na sjeverozapadu Kine
Na putu svile u sjeverozapadnoj Kini se nalazi poznati Muzej budističke umjetnosti - pećine Mogao u gradu spomeniku kulture Dunhuan. UNESCO ga je 1984. godine uvrstilo na listu svjetske kulturne baštine. Pećine su izgrađene na stijeni, udaljenoj 25 km od grada Dunhuan. Priča se da je 336. godine naše ere, redovnik Lezun počeo kopati pećine i u njima klesati figure Bude. Preko tisuću godina nakon toga, iskopane su ukupno 492 pećine. U ovim pećinama je pronađeno više od 2100 obojenih figura i zidnih slika u površini od 45 tisuća kvadrata. Umjetnički nivo, bogati sadržaj i stil fresaka, prava su rijetkost i dragocjenost u umetničkoj riznici Kine i svijeta. Najveća skulptura u njima je sjedeći Buda Mile u pećini broj 96, visok 33 metra, a najmanja ima svega 3 centimetra. Najveća freska je visoka 3 i pol, a duga 11 metara, s ukupnom površinom od 40 kvadrata. Najveća pećina je visoka 10, široka 13 i duboka 14 metara, s ukupnom zapreminom od 2000 kubnih metara. Najviše likova na slikama je u pećini broj 428 - više od 1200.
Motivi na zidnim slikama su budističke priče i priče o osnivaču budizma Sakuamuniju koji je za svog života učinio mnoge dobre stvari. Priče su izražene ilustracijama. Na zidnim slikama se mogu naći različiti Bude, nebeski kraljevi, snažni ljudi i leteće djevojke s raznobojnim vrpcama, koje šetaju po oblacima. Devojke su vesele i sipaju cvjetove, polugole ili potpuno gole i djeluju kao žive. Pored toga, mogu se vidjeti slike koje dočaravaju lov, oranje, tkanje, svadbe, sprovode, plesove, carsku palaču, parkove i hramove. Ako se ove slike povežu, dobija se galerija slika duga 30 km. Može se slobodno reći da su pećine Mogao umjetnički muzej Dunhuangnologija, tj. znanstvena disciplina u vezi s gradom Dunhuangom. Ta znanstvena disciplina uglavnom izučava plesove i glazbu. Kineski stručnjaci su na osnovu lijepih plesnih pokreta s fresaka Dunhuanga, adaptirali dramu sa nazivom "Put svile" koja je izazvala veliku senzaciju u zemlji i stekla visoko priznanje kod strane publike. Kineski glazbenici su također uspješno prevodili glazbene note, otkrivene u pećinama Mogao i kopirali drevne glazbene instrumente, naslikane na zidnim slikama. Od tada se mogu slušati prijatne melodije, izvođene na ovakvim glazbenim instrumentima. Nakon osnivanja nove Kine, centralna Vlada posvećuje veliku pozornost zaštiti pećina u Dunhuangu. Godine 1984. je za to formirana posebna institucija. Svi zaposleni u ovoj instituciji smatraju zaštitu, istraživanje i razvoj umjetnosti u ovdašnjim pećinama, svojom povijesnom obvezom. Stručnjaci su objavili djela - "Kineska Dunhuangnologija", "Dunhuangski budizam" i "Zaštita pećina Mogao". Institucija je oko pećine Mogao stvorila automatske meteorološke stanice, koje nadziru temperaturu, vlagu, pravac i brzinu vjetra, sunčane sate i padavine. Vršene su hidrografske i geološke analize i otkriven uzrok oštećenja zidnih slika i obojenih figura, što je omogućilo njihovu uspješnu restauraciju.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Pon Apr 29, 2013 2:22 am
Speleološke pojave
Speleološke pojave, podzemni krški oblici (pećine ili špilje, jame, ledenice, ponori); pećine ili špilje ugl. su horizontalni kanali i dvorane različite dužine i veličine; jame su vertikalne, bunarima slične pukotine različite dubine i širine; ledenice su špiljski ili jamski oblici različite dubine u kojima zbog specifičnih meteoroloških uvjeta u visinskim dijelovima planina dolazi do nakupljanja snijega i leda, što se u njima zadržavaju duže vrijeme ili kroz čitavu godinu; ponornice i ponori su jamski ili pećinski objekti u koje stalno ili povremeno ponire površinski vodeni tok.
Speleološkim se pojavama bavi speleologija, multidisciplinarna znan. disciplina koja istražuje i tumači postanak i razvoj speleoloških pojava, snima njihove dimenzije, proučava aerološke osobine u podzemlju, proučava kretanje i pojavu voda u podzemlju, org. svijet koji postoji u njemu, istražuje paleontološke, antropološke i arheol. nalaze u špiljskim sedimentima, te utvrđuje tehniku istraživanja tih pojava radi potpune sigurnosti speleologa. Istraživači speleoloških objekata redovito su specijalisti pojedinih znan. struka, a s obzirom na to da je za svladavanje često vratolomnih vertikala, uskih prolaza, sifonskih vodenih prepreka potrebno imati dovoljno vještine i fiz. snage, speleologija se u jednom svojem segmentu podudara sa sportsko-rekreativnom aktivnosti. U Hrvatskoj je dosad oko 8000 speleoloških objekata, od toga na području Istre potvrđeno više od 1300. Od toga broja jame čine 75%, pećine 22%, a ponori 3%. Najveći broj objekata nalazi se u sedimentima kredne starosti (79%), zatim u paleogenskim (19%), te u jurskim (2%). Gustoća speleoloških pojava po četvornom kilometru na istar. vapnenačkom platou iznosi 3–10, na prostoru Ćićarije i Učke maksimalno 10–15 objekata. Voda, kao stalna hidrološka pojava u speleološkim objektima, registrirana je u stotinjak jama, pećina i ponora. Često obrušavanje tanjega nadsloja iznad postojećih podzemnih šupljina u nekim dijelovima istar. krša potvrđuje činjenicu da je taj krški prostor još uvijek u fazi morfološkog razvoja pa se postupno okršavanje te kemijsko-mehan. razaranje vapnenca sagledavaju kao dio prirodnoga geološkog procesa. Prva pojedinačna, ali sustavna speleološka istraživanja na području Istre vezuju se uz zanimanje franc. speleologa Alfreda Martela (1893–96), koji dolazi u Pazin neposredno nakon objavljivanja romana Mathias Sandorf J. Vernea, u kojem je dio radnje smješten u podzemne kanale Pazinske jame. Tal. speleolozi 1920-ih i 1930-ih izvode mnogobrojna speleološka istraživanja. Tako Postojnska jama i Škocjanske jame postaju u svijetu čuvene podzemne atrakcije, a za krške izvore Timava kraj Trsta pronalaze se dokazi dotjecanja podzemne vode iz područja brkinskog i ćićarijskoga zaleđa. God. 1925. tršćanski speleolozi u Ćićariji istražuju Rašporski pon (450 m), koji je otada nekoliko godina bio među najdubljima na svijetu. Nakon toga istražuju ponor vodotoka Rečina kraj Klane ili Klanski ponor i prodiru u njega do dubine od 420m. Potonja istraživanja naših speleologa utvrđuju da su registrirane dubine bile preuveličane. Tal. su speleolozi istraživali i jamu kraj Semića, ponor Kolinasi kraj Roča, divlju jamu na brdu Tusar kraj Muna, te jame duboke i više od 100m s vodom oko Vodnjana u zaleđu Pule, iz kojih je crpljena voda za vodoopskrbu stanovništva. Različiti istraživači tada objavljuju rezultate svojih istraživanja (geolozi Stahe i Sacco, Boegan, Depoli i Giusti i dr.). Kao rezultat istraživanja na području Liburnije u istar. zaleđu Rijeke, na kvarnerskim otocima i u Gorskome kotaru tal. speleološki klub iz Rijeke priredio je pregledni katastar od 716 listova istraženih speleoloških pojava pod nazivom Fenomeni carsici della Liburnia, u kojem je s istar. prostora registrirano nekoliko desetaka podzemnih speleoloških objekata. Najpotpuniji rezultati tal. istraživanja objavljeni su u knjizi L. V. Bertarellija i E. Boegana Duemila Grotte (1926). Knjiga je sadržavala 200 tablica s nacrtima, 370 crno-bijelih fotografija, crteža, skica i različitih karata te veliku kartu M 1:100000, na kojoj su bile ucrtane lokacije istraživanih pojava. Na hrv. dijelu Istre istraženo je i obrađeno 110 speleoloških objekata. Poslije II.svj. rata na prostoru Učke i Ćićarije najviše su istraživali geolozi M. Salopek i M. Malez, koji su izveli detaljnija speleološka promatranja na tom prostoru (obrađeno 135 speleoloških objekata). Poslije su u nekim istar. pećinama poduzeta paleontološka i antropološko-arheol. iskapanja te je izrađen detaljan nacrt Pazinske jame. Pri izradi hidrogeološke i inženjersko-geološke karte Istre od 1958. do hidrogeološkog istraživanja za izvor Gradole te okoliša Letaj, ind. zone Labin i do probijanja cestovnoga tunela Učka, S. Božičević registrirao je 480 novih speleoloških objekata. Sve dotad naznačene pojave (1356 pećina ili špilja, jama i ponora) obradio je 1985. u svojoj disertaciji Morfogeneza speleoloških pojava Istre i njihova zavisnost o geološkim i hidrogeološkim uvjetima, lociravši ih na 8 topografskih listova M 1:50000 s 52 grafička priloga najistaknutijih pojava i s detaljnim nacrtom kaverne u tunelu Učka. U zadnjih nekoliko desetljeća speleološka istraživanja izvodili su još i zagrebački speleolozi planinari, slov. speleolozi, te različite speleološke udruge, klubovi i grupe iz Raše, Pazina, Buja, Buzeta, Poreča, Veprinca, Rovinja i Vrsara. Njihovim istraživanjima otkriven je znatan broj novih pojava, ali su dobivene i nove spoznaje o prije istraživanim objektima.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Pon Apr 29, 2013 2:23 am
Baraćeve špilje hit među strancima, ali slabo poznate domaćim gostima
foto: mirjana-rastoke.com
Državni zavod za statistiku objavio je podatke o posjećenosti prirodnih atrakcija u Republici Hrvatskoj za prvih devet mjeseci 2010. godine. Lijep rezultat ostvarile su Baraćeve špilje u općini Rakovica, prema tim podacima najatraktivnije špilje u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Tijekom razdoblja od siječnja do rujna 2010. godine posjetilo ih je 7.513 gostiju, od čega 1.709 domaćih i 5.804 stranih. Upravo te brojke ukazuju na još jedan zanimljiv podatak, koji govori kako bi rezultati mogli biti i daleko bolji uz pojačani marketing. Naime, kod svih ostalih sličnih prirodnih objekata u Republici Hrvatskoj, znatno je više domaćih posjetitelja nego stranaca. Primjerice, druga po posjećenosti je špilja Vrelo kod Fužina, kod koje od ukupne brojke posjetitelja čak 89% čine domaći gosti. Kod Baraćevih špilja rezultati su potpuno obrnuti pa je domaćih gostiju bilo tek 23%, a glavninu posjetitelja činili su strani državljani.
Baraćeve špilje sastoje se od tri špilje – Gornje, Donje i Nove, spominju se još u 17. stoljeću, dok su za javnost prvi puta bile otvorene 1892. godine. Prema usmenoj predaji ime su dobile po junaku Baraću koji je u blizini špilje, u dvoboju savladao turskog gorostasa. Iako su odavna poznate, nakon Drugog svjetskog rata potpuno su zapuštene i gotovo zaboravljene, a ubrzano uređivanje i ponovno “otkrivanje” špilja započelo je 2004. godine.
U posljednje vrijeme postale su omiljeno odredište speleologa – u njima je organizirano nekoliko velikih međunarodnih speleoronilačkih ekspedicija, uređen prvi dom speleologa u Hrvatskoj u Novoj Kršlji, uređen izvor Baraćevac i izrađeni topografski nacrti.
Za posjetitelje je otvorena Gornja špilja, koja je turistički uređena u dužini 200 metara te se može razgledati i u pratnji stručnog vodiča. Posjet je prikladan i neopasan i za djecu.
KAportal.hr
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Ned Maj 12, 2013 5:17 pm
Pećine istočne Srbije
Najlepše pećine Srbije i dalje čekaju veći broj turista i ekskurzija. Najviše njih, od kojih su neke pravi biseri prirode, nalazi se u istočnoj Srbiji
1. RISOVAČA (Aranđelovac)
Pećina Risovača, koja je otvorena u dužini od 150 metara, uređena je kao svojevrsni podzemni muzej paleolita. U njoj se mogu videti figure porodice okupljene oko vatre, muškarca koji se vraća iz lova, žene s naramkom drva... U pećini su pronađene i kosti životinja iz ledenog doba, kao i mnogobrojne alatke od kamena i kostiju. Pećina je otvorena od 9.00 do 17.00, a cena ulaznice je 100 dinara.
2. STOPIĆA PEĆINA (Užice)
Ovo je rečna pećina, pošto kroz nju protiče Trnavski potok. Ulaz u pećinu, visok 40 a širok 18 metara, nalazi se na 711 metara nadmorske visine. Sastoji se od pet celina: Svetla dvorana, Tamna dvorana, Velika sala sa kadama, Kanal sa kadama i Rečni kanal. Turistički deo pećine nije bogat ukrasima, ali ima nekoliko atraktivnih elemenata, poput otvora u tavanici, vodopada Izvor života i, pre svih, niza bigrenih kada, dubokih sedam metara. Otvorena je od 9.30 do 18.00, ulaznica je 100 dinara.
3. POTPEĆKA (Užice)
Jedinstvena je po monumentalnom ulazu u obliku potkovice, visine 50 i širine 12 metara. Dugačka je 555 metara, a staza ima više od 700 stepenika. Pećinu su ”sagradile” vode reka ponornica, beličaste je boje, mozaičke strukture. Bogatstvo pećinskog nakita spada u red veoma retkih u kraškim pećinama. Radno vreme je od 10.00 do 17.00, ulaznica košta 150, a za decu 100 dinara.
4. RESAVSKA (Despotovac)
Otkrivena je 1962. godine, a danas je otvorena za posetioce u dužini od 800 metara. Unutrašnjost obiluje mnogobrojnim dvoranama, kanalima, galerijama, stubovima, stalaktitima, stalagmitima, draperijama i okamenjenim vodopadima. Posetioce kroz pećinu ”vodi” spiralna betonska staza koja prolazi kroz različite dvorane na dva nivoa. Pećina je otvorena od 9.00 do 17.00, ulaznica za decu košta 220, a za odrasle 270 dinara.
5. RAJKOVA PEĆINA (Majdanpek)
Dobila je ime po Rajku Vojvodi, iz 19. veka, koji je pljačkao turske karavane i blago sakrivao u ovoj pećini. Jovan Cvijić je ovu pećinu prvi istraživao još 1894. godine.
NEMAR
U istoČnom delu Srbije, gde su najlepše i najbrojnije pećine, kao da nisu zainteresovani da od njih naprave turističke atrakcije. Teško je doći i do osnovnih podataka o njima, čak ni kada su otvorene za posetioce.
Nije mnogo bolje ni u drugim delovima zemlje, pa tako jedna od najatraktivnijih pećina, Hadži-Prodanova, kod Ivanjice, godinama čeka da dobije osvetljenje.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Ned Maj 12, 2013 5:18 pm
Hadži Prodanova pećina
Hadži-Prodanova Pećina je dobila ime po Karađorđevom vojvodi Hadži-Prodanu, koji je tokom srpskog ustanka, Hadži Prodanove bune pod njegovim vodjstvom protiv turske odmazde 1814. godine, u pećinu sklanjao zbegove.
Hadži-Prodanova Pecina se nalazi u dolini Rašćanske reke, (pa je zbog toga zovu i "Rašćanska pećina"), na desetak kilometara od Ivanjice na putu za Guču, na nadmorskoj visini oko 600 metara. Ispitana dužina Hadži-Prodanove pećine je oko 400 metara i sastoji se od dva sprata. Ulaz u Hadži-Prodanovu pećinu je širok 3 metara, te se dalje sužava, nakon čega sledi prostrana dvorana duga oko 50 metara i široka oko 15 metara. Stručnjaci su ovde pronašli 25 novih vrsta pećinskih životinja (insekata) koje u svetu nisu poznate ili su veoma retke. Tokom istraživanja u Hadži-Prodanovoj pećini su pronađeni predmeti koji ukazuju na boravak neandertalaca - lovaca koji potiču iz perioda od 45000 do 40000 godina pre nove ere, ali i ostaci pećinskog medveda. Ulaz u Hadži-Prodanovu pećinu delimično je sakriven Adžijinom crkvom. Ova svetinja podignuta je 1909. godine i posvećena je Arhangelu Mihajlu.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Ned Maj 12, 2013 5:18 pm
Mermerna pećina
Mermerna Pećina se nalazi u selu Donja Gadimlja, na Kosovu i Metohiji, oko 20 km južno od Prištine i 360 km od Beograda, na istočnoj strani kosovske doline. Mermena Pećina je dobila ime po oblikovanom kamenu krečnjaku od koga je formirana. Ukupna dužina istraženih kanala Mermerne pećine iznosi 1.260 metara, a deo koji je pristupačan za turiste je dugačak 440 metara. Temperatura vazduha u Mermernoj pećini se kreće od 10 - 15°C, zavisno od galerije. Mermerna Pećina je sačinjena od mermernih litica nastalih metamorfozom krečnjaka, što prestavlja redak prirodni fenomen. Jedinstvenost ove pećine je, pored jedinstvenog pećinskog nakita koji je formiran u mermeru, velika koncentracija različitih oblika pećinskog nakita na malom prostoru.
U Mermernoj Pećini razlikujemo Ulaznu, Zapadnu, Severnu i Istočnu galeriju. Ulazna galerija Mermerne pećine je potpuno zapušena i nije dostupna speleološkim istraživanjima. Zapadna galerija je u obliku lavirinta sačinjenog od brojnih "slepih" hodnika. Severna galerija Mermerne pećine sadrži brojne pećinske ukrase, sa vrlo retkim aragonitskim nakitom. Istočna galerija vodi do "Dugog" i "Plavog kanala", koji je povezan sa "Dolinom suza". "Plavi kanal" je dobio ime po pećinskom nakitu plave boje. Kanali (hodnici) Mermerne pećine su ispunjeni masivnim stubovima, dok je tavanica prekrivena stalaktitima. Neki stubovi dostiži visinu do 5 metara i prekriveni su šiljcima, što takođe predstavlja specifičnost Mermerne Pećine. Pećinski ukrasi su različitih boja, od belo-kristalne do crvene, sa mnogobrojnim nijansama između ove dve boje. Mermerna Pećina je za turiste otvorena 1976. godine. Da bi bila pristupačna za turiste, iz Mermerne pećine je uklonjena velika količina nanosa i ruševina, što je uticalo na promenu mikro-klime, a posledice se još uvek istražuju. Mermerna pećina je zaštićena Zakonom kao spomenik prirode. Veliki deo Mermerne pećine je još uvek neistražen, jer su tokom njene evolucije mnogi prolazi i dvorane zapušeni blatom (muljem) i šljunkom.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Ned Maj 12, 2013 5:19 pm
Pećine u Crnoj Gori: Neiskorišćeno blago
Čudesno privlačno podzemlje
Prostoru Nacionalnog parka "Durmitor" s pravom pripada epitet "speleološkog eldorada": osim bezbroj puta opisanih prirodnih ljepota toga kraja, pristupačnih posjetiocima, Durmitor ima i čari koje je hiljadama godina skrivao duboko u svom podzemlju. Ali, veoma vrijednih pećina, osim na Durmitoru, ima po cijeloj Crnoj Gori. Dosad je ispitano više stotina speleoloških objekata, evidentirano ih je nekoliko hiljada ali je izostala njihova turistička valorizacija
Da bi bar dijelom otškrinula ljepote crnogorskih dubina, Republika se obratila predsjedniku nikšićkog Speleološkog društva Goranu Baroviću. - Samo na prostoru Durmitora evidentirano je više od 300 speleoloških objekata. Zbog hidrogeoloških uslova koji vladaju na ovom terenu, najviše je jama - kazao nam je Goran Barović, dodajući da na prostoru NP "Durmitor" više tih objekata ispunjava sve uslove i za turističku valorizaciju. Najznačajnija pećina u durmitorskom kraju svakako je jama na Vjetrenim brdima, koja je s dubinom od skoro 900 metara najdublja pećina na Balkanu. Pored nje, poznata je i Ledena pećina, s prelijepim pećinskim nakitom od leda, a značajne su i jama u Malom lomnom dolu, kao i jamski sistem u sjevernim Obručinama. Veoma vrijednih pećina, osim na Durmitoru, ima po cijeloj Crnoj Gori. U toku dosadašnjih istraživanja Crne Gore ispitano je više stotina speleoloških objekata, a evidentirano ih je nekoliko hiljada. Među svima, svojim karakteristikama posebnu pažnju zavrjeđuju pećina na Đalovića klisuri i jama na Vjetrenim brdima. Na glavnom turističkom pravcu iz Srbije k Primorju nalazi se još nekoliko pećina, koje bi obavezno trebalo osposobiti za turističu upotrebu. Riječ je o Vranštici u selu Mrtvo Duboko, Trnovskoj pećini kod Virpazara, Obodskoj pećini, Plavoj špilji, Sopotu, Spili, Škurdi i Gurdiću u Bokokotorskom zalivu. - Najperspektivnija, trenutno najduža i najljepša pećina u Crnoj Gori svakako je pećina na Đalovića klisuri, u kanjonu rijeke Bistrice, blizu Bijelog Polja -ističe Barović. Prema njegovim riječima, do sada je ispitan njen 12 kilometara dug pećinski kanal, u kojem se nalaze sve poznate vrste pećinskog nakita, zatim kanali ispunjeni vodom, pećinska jezera, sifoni, dvorane od kojih su neke visoke više od 30 metara, stalaktiti visoki više od 15 metara i druge vrijednosti koje rijetko srijećemo u ostalim pećinama. Ta pećina svojom ljepotom bacila je u zasjenak sve do sada u Crnoj Gori istražene objekte. - U njoj se od nakita po svojim dimenzijama svakako ističe stalagnit visok 18 metara, a tu je i kristalna ruža, koja se kao pećinski nakit veoma rijetko srijeće -objašnjava Barović. On kaže da su važan dio te pećine i kanali ispunjeni vodom, odnosno jezera kroz koja se može vrlo lako kretati manjim gumenim čamcima. Dakle, speleolozi su s mnogo razloga, zbog neizmjerne ljepote pećine na Đalovića klisuri, ali i ljepote cijelog kraja, pokrenuli inicijativu da se ona zaštiti i proglasi za nacionalni park. Najvažnija pećina u Crnoj Gori, ipak je Crvena stijena u selu Petrovići blizu Nikšića. Ovo je objekat koji po debljini slojeva upoređuju s lokalitetom El Kastiljo u Španiji. Istražujući ovu pećinu, poznati međunarodni speleolog Basler utvrdio je postojanje trideset jednog sloja, za koji se smatra da je bio naseljen prije 180 hiljada godina, što znači da su tu živjeli praistorijski ljudi. Arheolozi su utvrdili da ova pećina predstavlja jedno od najvećih i najznačajnijih nalazišta u svjetu. Odgovorni turistički radnici, prema Barovićevom mišljenju, trebalo bi da obrate pažnju na neke od tih pećina, jer ukoliko turizam predstavlja jedan od glavnih pravaca razvoja Crne Gore a skoro 80 odsto njenog sastava čini kast, treba iskoristiti ono što nam je priroda nesebično podarila. Iako prema svojim svojstvima, crnogorske pećine zauzimaju visoko mjesto u svijetu, nijedan od više stotina ispitanih speleološkoh objekata nije doveden u stanje da bi bilo moguće organizovati turističku posjetu. - Bilo je pokušaja da se turistički opreme cetinjske pećine, ali praktično bez uspjeha –kaže on, tvrdeći da bi veću pažnju trebalo posvetit turističkoj valorizaciji pećina koje se nalaze na glavnim turističkim pravcima jer bi to upotpunilo ukupnu turističku ponudu Crne Gore. Na glavnom pravcu koji od Srbije vodi k Primorju i u samom priobalnom pojasu nalazi se desetak pećina na koje bi trebalo obratiti posebnu pažnju. -Njihovom adaptacijom bio bi učinjen veliki korak naprijed u povećanju broja turističkih motiva, a potencijalnom gostu pružila bi se prilika da doživi i vidi što malo gdje može - objašnjava Barović, dodajući da je unutrašnjost pećina oduvjek bila jak motiv za istraživanje ljudima koji su imali hrabrosti da zakorače u zemljinu unutrašnjost i upuste se u osvajanje nepoznatog, zbog čega su oduvijek izazivale strahopoštovanje pa su ljudi za njih vezivali nevjerovatne događaje, pripisivali im natprirodne moći, u njih smještali nadljudska bića. -Vasilije Jovanović, kasnije sveti Vasilije Ostroški, prema narodnom predanju, prvobitno je namjeravao da manastir osnuje u Milića pećini kod Zagorka (Pješivci), drugo mjesto bilo je jedno crkvište u Drenovštici (Pješivci), ali se kasnije, ipak, odlučio za jednu okapinu u Ostroškim gredama, u kojoj su već živjeli neki isposnici - kaže Barović. Drugi manastir, takođe izgrađen u pećini, manastir je u selu Dajbabe, nedaleko od Podgorice. Pećina se sastoji od tri kanala. Glavni kanal je najveći i u njemu se nalazi oltar. Zidovi i tavanice u pećini-manastiru ukrašeni su crkvenim slikama.
Aleksandar Šćekić
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
slatkicass Frumos si de foc
Godina : 62 Location : (zlutala negde.....u mashti) Humor : Smejem se, smeh produžava život pa ću duže uživati u njemu! Datum upisa : 10.10.2007
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Ned Maj 12, 2013 7:35 pm
Чини ми се да сам већ писала о Злотским пећинама на некој теми али ајде да поновим...... Кренете пут Бора па десно за Злот....па на неких 5,5 км од скретања свратите на кафицу и освежење код мене (викендица је одмах поред пута) одморите се и наставите до пећине...
Злотске пећине
Источна подгорина Kучаја у источној Србији, нарочито околина села Злот, веома је богата спелеолошким лолалитетима. Истичу се пећине Лазарева, Водена, Мандина, Верњикица и Хајдучица. Испитана је и крашка јама Стојкова леденица. Сви ови објекти познати су под заједничким називом Злотске пећине.
Хајдучица је дугачка 723 m и богата је накитом, Мандина пећина је дугачка 410 m и садржи обиље сталактита и сталагмита. Водена пећина је дужине 180 m, а Стојкова леденица садржи хоринзонталне и вертикалне делове канала. Све оне за сада су доступне само спелеолозима. За туристичке посете уређена је само Лазарева пећина.
Лазарева пећина
Лазарева пећина је позната и као Злотска пећина. Од Злота је удаљена 3 km, од Брестовачке Бање 14 km и од Бора 21 km. Улаз у пећину се налази на на левој обали Лазареве реке, на надморској висини од 291 m.
За време своје владавине Турци су биили зазидали улаз, како би спречили скривање хајдука и збегова. Прве археолошке податке о пећини дао је Феликс Хофман 1882. године, а седам година касније и Јован Цвијић. Од 1953. туристичким уређењем пећине бавио се Раденко Лазаревић.
Лазарева пећина се убраја у групу изворских спелеолошких објеката. Има два канала, од који је старији сув (фосилан), а млађи речни (активан). Пећинске канале изградила је пећинска река. Укупна дужина испитаних канала је 1592 m. Од тога на “Главни канал” са “Улазном двораном” отпада 623 m. Дужина сувих канала и дворана је 1225 m, а периодично плављених 367 m. Укупна површина подземних просторија је 9907 м2, а запремина преко 52.000 м2.
За туристе је занимљива “Улазна дворана”, као први сусрет са необичним светом подземне тишине и вечног мрака. “Главни канал” је попречног пресека, на неким местима је широк 10 m, а висок 18 m. Пећинским накитом су богате “Kонцертна дворана” и “Дворана слепих мишева”. Сталактити и сталагмити, пећински стубови, драперије, бигрене и калцитне кадице свих облика и величина запажају се свуда унаоколо, чинећи простор лепим и романтичним. Најлепши и највећи примерци пећинског накита имају и своја имена: “Стогови”, “Фонтана”, “Пласт”, “Бизон”, “Царска ложа”, “Диригент”, “Оркестар”, “Слапови”, “Kула кнеза Лазара” и др.
Верњикица
Верњикица се налази 1,5 km од Лазареве пећине, у кањону Лазареве реке, на надморској висини од 454 m. Повезана је са Лазаревом пећином уређеном пешачком стазом. Назив пећине потиче од влашке речи вар, што значи кречњак.
Прва истраживања Верњикице датирају из 1960. године, а прилазна пешачка стаза је уређена 1976. када је и завршен пројекат туристичког уређења пећине.
Верњикица је сува пећина, настала у сувим кречњацима, што је од значаја за изглед пећинског накита. Састоји се из више дворана и сужења. Укупна дужина канала и дворана је 1015 m, укупна површина је 13.000 м2. Од улаза у пећину смењују се дворане “Пријемна”, “Kаскадна”, “Вилинград”, “Понор”, “Kолосеум”, “Мраморје”, “Сала оружја”, “Мермерна” и “Сипарска”, а све су доступне туристима. Права знаменитост ове пећине је дворана “Kолосеум”, једна од највећих и највиших дворана у пећинама Србије. Има облик круга, пречника је 60 m и висине 59 m. Дворана “Вилинград” има најлепши накит, а спелеолози су најинтересантнијим облицима дали сликовита имена: “Пећински човек”, “Баба”, “Обелиск”, “Kошница” и др.
За Верњикицу је карактеристичан велики број сталактита и сталагмита необичних облика и боја. Масивни стуб црвене боје на улазу у “Вилинград” висок је 8 m, а у дворани” Kолосеум” истиче се сталагмит “Kолос”, висине 11,5 m, који представља заштитни знак Верњикице. По необичности облика истиче се сталагмитска група “Годзила”, висока 10 m. Постоји и пећински накит коралне структуре. У “Мермерној дворани” накит је изграђен од кристаластог калцита. Пажњу посетилаца привлаче осветљени сталагмити “Венера” и “Сребрна јела”. “Сала оружја” је добила име по сталактитима који су у облику копаља, стрела, бодежа и мачева.
Пећина Верњикица је заједно са Лазаревом пећином и кањоном Лазареве реке заштићена као споменик природе.
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Pet Maj 17, 2013 9:19 pm
QAPLA!
Australci nude obilazak pećina na klingonskom jeziku
Obilazak Jenolanskih pećina u Plavim planinama u Australiji dosad se nudio na osam jezika, no odnedavno je dodana tura na devetom. Radi se o klingonskom - jeziku izmišljenih vanzemaljaca iz serijala 'Zvjezdane staze' U Sljedećoj generaciji, jednom od pet znanstvenofantastičnih serijala Zvjezdanih staza, spominju se Jenolanske pećine, stoga su organizatori obilaska čuvenih podzemnih tunela odlučili dodati klingonsku turu u svoj repertoar. Jenolanske pećine imaju preko 40 kilometara tunela, a nalaze se 175 kilometara zapadno od Sydneyja u Australiji.
Ne samo da će sada posjetitelji moći čuti objašnjenja vodiča na klingonskom jeziku, već će uz njih posjetiti jednu od najzanimljivijih pećina - Pećinu kopriva - koju godišnje obiđe oko 200.000 turista.
Obilazak na klingonskom započet će 22. kolovoza, a stručnjaci za taj jezik, Michael Roney Ml. i Tracy Canfield, doletjeli su iz SAD-a da bi snimili audio turu. Začetnik cijele ideje, naravno ljubitelj 'Zvjezdanih staza', kaže da postoji nešto nestvarno i bezvremeno što pećine i serijal 'Zvjezdane staze' dijele, što ga je inspiriralo.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Pon Jul 01, 2013 1:42 am
Rogatica
Pored velike i poznate pećine Banja Stijena kod Rogatice, nalazi se oko 400 metara niže, pored same rijeke Prače na njenoj lijevoj obali (583 metra nadmorske visine), pećina Govještica. Ulaz u pećinu je s južne strane, 8 metara je širok, a visok 12 metara. Na samom ulazu u stropu desnog dijela pećine nalazi se ovalan otvor obrastao listopadnim drvećem; sa gornje strane ovaj je otvor potpuno obrastao i pretstavlja veliku opasnost za prolaznike. Prvi dio pećine pretstavlja veoma širok i dugačak nadsvod, koji je veoma impozantan, te se proteže 30 m u pravcu sjevera. Iz ovoga nadsvoda prolaz vodi prema zapadu, gdje se pećina produžava još 40 m do malog, približno kružnog jezerca, koje je dugo 10 m, a široko 8 m. Voda dolazi iz jednog izvora iz neispitanih dijelova podzemlja same pećine; u zimsko i proljetno doba izlazi voda iz pećine kao velika rijeka. Nivo vode jezera podigne se za 3 metra i tada voda ističe slapom iz prostranog ulaza u pećinu. Istraživač Daneš, pretpostavlja da se podzemne vode rječice Rešetnice, koja ponire na Glasinačkoj visoravni, pojavljuju ovdje u Govještici. Ulaz pećine kao i okolne stijene prekrivene su mahovinama (Bryophyta). Od samog ulaza nalazi se jedan izvor 10 m udaljen, te voda neposredno ulazi u rijeku Praču; ovaj izvor okolni stanovnici također nazivaju Govještica. Pećina nema nekih naročitih ukrasa osim nešto saliva žute, sive i tamne boje. Nažalost, pećina nije uređena za uobičajene turističke posjete i za sada je dostupna samo speleolozima i avanturistima. U široj zoni pećine su tokom rata 1992-1995 nasijana minska polja, koja još uvijek onemogućavaju siguran dolazak do pećine. Zakon o prirodnom i kulturno-historijskom naslijeđu SR BiH (stanje iz 1992. godine) Pećina Govještica kod Banje Stijene – Rogatica je na spisku kao geomorfološki Spomenik prirode
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Poslednji izmenio Kijara-brm dana Sre Apr 29, 2015 7:15 pm, izmenjeno ukupno 1 puta
tok tuk tok Putnik zvezdane prašine
Datum upisa : 17.01.2013
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Pon Jul 01, 2013 2:33 pm
Cerovačke špilje
Cerovačke špilje , smještene na južnom dijelu Parka prirode „Velebit“, među najpoznatijim su i najznačajnijim speleološkim objektima u Hrvatskoj. Kompleks čine 3 špilje (Donja, Srednja i Gornja) sa ukupno 4 km istraženih kanala. Za turistički posjet uređeno je prvih 700 m Donje i Gornje špilje.
Ove špilje su iznimno bogate nalazima iz davne prošlosti. Osim velike količine arheoloških ostataka također su jedno od većih nalazišta špiljskog medvjeda u Hrvatskoj. Tako ovdje možete i danas vidjeti tragove „brušenja“ medvjeda na stijenama nastale njihovim kretanjem uz stjenke špilja.
Voda svojim konstantnim kapanjem nastavlja tisućama godina star proces gradnje siga. Zato je iznimno važno da se stupajući špiljom ponašamo s poštovanjem prema istoj i ne diramo njene ukrase. Jer samo jednim nepromišljenim pokretom ruke prekinut ćemo proces koji traje desetljećima.
Temperatura u špiljama se kreće između 5 i 11o C stoga preporučamo topliju odjeću, pokrivalo za glavu i udobne cipele.
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Pon Sep 09, 2013 8:56 pm
Najveća spilja na svijetuVIDEO: Avantura koja košta 17.250 kuna, ali vrijedi svake lipe
Spilja Son Doong u Vijetnamu je najveća spilja na svijetu, dugačka 8,8 kilometara i visoka oko 200 metara. Najveća komora spilje je primjerice duga 5 kilometara i široka 150 metara. Spilja se nalazi na granici Vijetnama i Laosa, a otkrio ju je još 1991. godine jedan lokalac. No, stajala je neistražena sve do 2009. godine, kada ju je ponovno 'otkrila' grupa Britanaca. Sada vijetnamska turistička agencija Oxalis nudi pokusne turističke ture po spilji koje će početi iduće godine, a svi zainteresirani mogu se predbilježiti na njihovim internetskim stranicama.
Pustolovina istraživanja spilje trajat će šest dana, a prijavljeni avanturisti će se prvo morati spustiti 80 metara da uđu u spilju. Potom će prvu noć kampirati u blizini 'Pseće šape', ogromnog stalagmita koji nalikuje na pseću šapu. Vidjet će i dijelove spilje u kojima je došlo do urušavanja krova, pa se na tim mjestima ukorijenila džungla. Tu je i mnoštvo životinja, pojedini dijelovi spilje prekriveni su algama, unutra je pronađeno i mnoštvo perli, a tu je i cijela jedna rijeka.
No, tura će koštati 'paprenih' 3.000 dolara, odnosno oko 17.250 kuna, pa svi oni koji si je ne mogu priuštiti, mogu barem nasladiti oči na ovom dokumentarcu: Inače, Australac Ben Mitchell, koji je u kolovozu prošao ovu prvu pokusnu turu, ispričao je za news.com.au da ga je mjesto ostavilo bez riječi. "To me je mjesto ponizilo i podsjetilo koliko smo beznačajni - ima stalagmita poput nebodera, džunglu, čudne životinje koje nitko nikad nije vidio", kazao je Mitchell.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Lakota - slučajna prolaznica-
Datum upisa : 11.07.2013
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Pon Sep 09, 2013 9:16 pm
Ja sam obisla Postojnsku jamu i Resavsku pecinu..i sto se mene tice,dosta.Obe su predivne,ali se ja u njima ne osecam prijatno,da li je fobija,strah..sve vreme mi je padao na pamet Dante i krugovi pakla i jedva sam cekala da izadjem
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Pon Sep 09, 2013 9:32 pm
Postojnska jama je lepa i zanimljiva..(bar meni..Ali stari grad Bled i Bledsko jezero su prelepi..Bajka:)
U Sloveniji otkrivena spilja veća od Postojnske jame!
Međunarodna skupina znanstvenika i studenata otkrila je ispod slovenske planine Tolminski Migovec spilju koja svojom dužinom nadmašuje Postojnsku jamu, koja je, barem do sada, glasila kao najduža slovenska spilja.
Znanstvenici i studenti iz britanskog Imperial College Caving Cluba te slovenskog alpinističkog kluba Tolmin istraživao je dva podzemna sustava još od 1994. godine. A ključno otkriće dogodilo se 13. kolovoza ove godine, kada je dokazano da se zapravo radi o jednom velikom sustavu koji se proteže na dužini od 24,9 kilometara te na dubini od 957 metara.
Najveća slovenska spilja do sada je bila Postojnska jama (20.527 metara), od čega je čak 5, kilometara otvoreno za javnost i to čini najduži spiljski sustav koji je dostupan javnosti. Istraživački tim najavio je da će se vratiti u spilju ispod slovenske planine Tolminski Migovec kako bi se istražili neistraženi dijelovi te prikupili uzorci kamenja.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Uto Sep 17, 2013 9:56 pm
Pećina Vjetrenica
Vjetrenica je najveća i najznačajnija pećina u Bosni i Hercegovini, kao i najzanimljivija pećina Dinarskog venca, svetski poznata po kraškim i speleološkim karakteristikama. Vjetrenica je od 1950. godine zaštićeni spomenik prirode i izuzetna turistička znamenitost Hercegovine i odličan izbog svima koji žele da upoznaju i dožive prekrasna čuda prirode. Pećina Vjetrenica se nalazi 300 metara istočno od sela Zavala, u zapadnom delu Popova Polja, u opštini Ravno, u zapadnom delu Hercegovine. Udaljena je 12 km od mesta Slano na hrvatskom delu jadranske obale, odnosno 25 km od Dubrovnika i oko 30 km od Trebinja. Vjetrenica je nazvana po zanimljivoj prirodnoj pojavi koja je ovde uočena. Tokom leta, kada su temperature iznad i oko pećine mnogo više nego u njenoj unutrašnjosti, hladan vazduh struji iz pećine prema izlazu. Zvuk strujanja vazduha se zimi može čuti nekoliko metara od ulaza u pećinu, kada je spoljna temperatura niže od temperature u pećini, potpuno drugačije od strujanja vazduha koje se javlja kada je toplije. Vrtlozi vazduha nastaju razlikama temperature i vazdušnog pritiska, ali ih pojačavaju tuneli u kojima nastaju, povezani sa topografijom površine. Tokom leta iz otvora pećine Vjetrenice izlazi jaka promaja hladnog vazduha, što predstavlja jedinstveno zanimljivu pojavu u središtu stenovitog, vrelog i suvog područja istočne Hercegovine. Temperatura u Vjetrenici stalno iznosi 11,4 °C.
Ukupno je istraženo i otkriveno oko 6300 metara podzemnih kanala pećine Vjetrenice, dok je glavni kanal dug 2,47 km. Vjetrenica se prostire od oboda Popovog Polja prema jugu, a prema analizi terena, geolozi pretpostavljaju da se pećina pruža do jadranskog mora u Hrvatskoj, 15 – 20 km od ulaza. Uz hidrološke analize, ovu pretpostavku podržava neprirodan kraj pećine u obliku ogromne gomile kamenih blokova koje je izdubila priroda. U pećini Vjetrenici se nalaze prostrani hodnici i dvorane, izuzetno bogati stalaktitima i stalagmitima i drugim pećinskim nakitom, kao i bogat hidrografski svet sa brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i desetina manjih periodičnih tokova, koji teku u raznim smerovima. Pećina Vjetrenica je u svetu najbogatija po podzemnom biodiverzitetu, jer među više od dve stotine različitih vrsta pronađenih u pećini, veliki broj čine endemske vrste, a oko 37 vrsta je prvi put ovde pronađeno i opisano. Među brojnim arheološkom nalazima u pećini Vjetrenici su ostaci pećinskih medveda i leoparda, kao i pećinske slike čija se starost procenjuje na preko 10000 godina. Mitoloska strana pecine Vjetrenice je izuzetno snazna, iako nema mnogo ocuvanih nalaza. Stari zapisi govore da su vile igrale i pevale u pecini, sto zapravo predstavlja najstariji pomen pecine Vjetrenice, dok mehanizam koriscenja brojnih zvukova opisuje nacin kako su stanovnici Popova polja mogli predvidati buducnost.Pećina Vjetrenica je 2004. godine predložena za UNESCO svetsko prirodno nasleđe.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Lily First Bride
Godina : 27 Location : .. majka Serbia.. Datum upisa : 12.09.2008
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Sre Sep 18, 2013 1:57 pm
I ja sam bila u Postojinskoj.. naravski vozali se vozicem, obisli covecju ribicu.. nisu mi dali da je diram.. ali ipak jesam.. hihihihih.. takodje bila sam u jos nekih dve kod Valjeva, ne znam kako se zovu.. ali za moj istrazivacki poduhvat ostala je jos samo jedna pecina u Madjarskoj koju zelim posetiti i fertik! Od mene vala dosta! Prijatnije je na povrsini!
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Sub Sep 28, 2013 10:30 pm
Velike pećine
Velike pećine Ravna gora prema Bednji i Trakošćanu ima gotovo alpski oblik. Iznad Cvetlina uzdižu se atraktivne stijene poznate kao Velike pećine (ili u narodu zvane Švecova pećina) gdje postoje staze za alpsko penjanje. Velike pećine redaju se jedna iza druge u šest redova i uzdižu na visinu od kojih stotinu metara.
Velike pećine su oduvijek privlačile pozornost ljudi koji su živjeli u njihovoj blizini te su ih gledali sa strahopoštovanjem. Postoje zapisi da se 12. rujna 1834. zapalila pećina Sveciana i 14 dana gorjela rigajući vatru po planini i stvarala izbačaje ognja. Veliko kamenje kao i korijenje drveća, zapaljeno kao munje, letjelo je zrakom i njihov štropot i zvečanje u planini čulo se sa udaljenosti od pola sata. Zato je 29. listopada 1867. podignut, uz veliku svečanost, križ na pećini gdje je bio i posvećen.
Nitko još ni danas ne zna što se stvarno zbilo
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Čet Okt 17, 2013 12:57 am
Slike iz hrvatske 'pećine' Priča o Platonovoj špilji, ili kao što bi kolege iz regije rekli 'pećini', preplavila je hrvatske medije nakon tragičnoga slučaja u kojem se Moira poigrala sa sudbinom najpoznatijeg hrvatskog emigranta i robijaša koji je zrele godine svoga života proveo iza zatvorskih rešetaka u okrutnim američkim kaznionicama, sanjajući poput najvećih romantika o slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj. A znamo da je Moira prema romantičarima uvijek bila nemilosrdna. Umirali su mladi poput Novalisa, završavali u ludnici kao Hölderlin, počinjavali samoubojstva poput Kleista ili prelazili na katoličanstvo kao što je učinio Friedrich Schlegel.
Mediji su se nakon potresnoga suicida Zvonka Bušića raspričali o 'Platonovoj pećini', no nitko se nije potrudio da ozbiljnije objasni što je pjesnik htio reći. Populistički Večernji list postupio je možda najpametnije: prenio je Platonov tekst pa neka tumači kako tko hoće i kako mu se sviđa.
Prije nesretnog događaja činilo se zapravo kao da je jedna priča o Platonovoj špilji konačno dobila svoj 'happy end' jer je glavni junak doživio onaj platonički 'potpuni obrat duše' ('periagoge holes tes psyches') zamijenivši u sumrak života skučeni zatvorski pogled širokim prostranstvima otvorenoga neba na obali podvelebitskog zaljeva, u slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj. A onda su šum valova i pjev cikada, miris maslina, biskupova propovijed i najljepši zalazak sunca, o kojemu je poetski govorio Sir Alfred Joseph Hitchcock, postali nesnošljiva 'Platonova pećina' s iznenađujućim hitchcockovskim završetkom.
Interpreti se uglavnom slažu da je Platon želio poručiti svojim čitateljima kako je sustavno obrazovanje i kritičko promišljanje jedini način kako prevladati stanje duha koje je tipično za većinu priprostih ljudi. Stanovnici Platonove špilje su ljudi skučenoga horizonta koji poput zarobljenika žive u svijetu svoga neznanja i needuciranosti, uvjereni da je to što vide na zidovima špilje najvažnije što čovjek može spoznati u životu. Priča kaže da je jednome od zatvorenike pošlo za rukom da iziđe iz tmine špilje na svjetlo dana i vidi svijet kakav doista jest. Razumljivo je nakon ovakve radikalne promjene paradigme da se kod njega javila potreba vratiti se ponovno u špilju i objasniti njezinim stanovnicima kako postoji jedan 'istinitiji', bolji i ljepši život od onoga u špilji gdje oni jadnici žive. Povratnika u špilju, nažalost, nitko nije razumio. Njegove priče o čistom zraku, prekrasnom zvjezdanom nebu, o pjevu ptica i valovima mora stanovnici špilje će proglasiti utopijskim sanjarenjima i maštarijama te nastaviti živjeti kao što su i do tada živjeli.
Kao i svaki klasični tekst Platonova je alegorija o životu zatvorenika u špilji imala tijekom povijesti plodnu recepciju i kreativnu povijest djelovanja. Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnoga sustava, usporedio je srednjovjekovne monahe i skolastičke filozofe sa stanovnicima Platonove špilje koji su ostali u uskim okvirima geocentričnoga sustava. Prispodoba je bila posebno zanimljiva misliocima prosvjetiteljstva koji su društvene predrasude, zasnovane na neznanju, uspoređivali sa svijetom stanovnika u Platonovoj špilji. Pomoću univerzalnoga svjetla uma, tvrde mislioci prosvjetiteljstva, moguće je prosvijetliti građane da odbace vlastite i društvene predrasude koje su uglavnom nastale kao rezultat neznanja i neobrazovanosti. Najznačajniji filozof prosvjetiteljstva Immanuel Kant definirao je ovaj epohalni pokret moderne kao proces oslobađanja, 'izlazak iz vlastite maloljetnosti' koju je čovjek sam sebi nametnuo. Pozivajući se na čuvenu izreku rimskog pjesnika Horacija 'sapere aude' Kant smatra da «trebamo imati hrabrosti poslužiti se svojim razumom» kako bismo ostvarili vlastitu autonomiju ličnosti. Poruka ima također i svoju etičku dimenziju: trebamo kultivirati i senzibilizirati vlastitu moralnost kako bismo se odlučili za opciju koja može poslužiti kao univerzalni zakon što će naš život učiniti ljepšim i sretnijim. Američka platoničarka Julia Annas tvrdi kako moderni građani demokratskih država započinju svoj životni put u špilji, a edukacijom i obrazovanjem stvaraju preduvjet da u znanju i mudrosti ostvare dostojanstven život, životnu formu koja će integrirati temeljne etičke norme. Suvremeno zakonodavstvo, koliko god bilo uzorno, samo po sebi ne jamči građanima sretan i zadovoljan život, jer pravednost često ostaje samo puko slovo na papiru. Tek uspješnom i pravednom aplikacijom zakona na konkretnu situaciju, ostvaruje se njihova izvorna svrha da omoguće građanima sretan i zadovoljan život.
Što bi se u današnjoj hrvatskoj situaciji moglo okarakterizirati kao svijet Platonove špilje? Je li moguće nekoga u Hrvatskoj danas uvjeriti da partijanja oskudno obučenih stranih i domaćih turista po Zrću ili hvarskoj Sodomi i Gomori podsjećaju na pećinski svijet Platonovih zatvorenika te da postoje uzvišeniji ciljevi u životu od konzumerskoga hedonizma i raskalašenoga partijanja? Diktat slike u suvremenim medijima gdje je pojedinac postao moderni eremit koji komunicira samo sa slikama svoga iPada ili iPhona također se može usporediti s uznicima u Platonovoj špilji. Svijet ideološke indoktrinacije koji su političari kreirali za svoje vjerne birače zapravo je također svijet Platonove sjene i zamagljivanja stvarnosti. Primarna je svrha dobiti što veći broj vjernih pristaša i svesti na minimum svako kritičko razmišljanje i autonomno odlučivanje. Ovih dana smo mogli pročitati u uglednim njemačkim novinama Frankfurter Allgemeine opširnu reportažu o Hrvatskoj, neobičnoj državi koja kao novopridošla članica EU još nije raščistila sa svojom komunističkom prošlošću i to zapravo ne želi učiniti. Milanovićeva Vlada podsjeća na galamdžije u Platonovoj špilji koji nas uvjeravaju da ne postoji alternativa sjenama na zidovima 'pećine' koje je postkomunistička partija inscenirala za svoje needucirane građane. Premijerova vezanost uz postudbašku ideologiju podsjeća me na samozadovoljne i sretne uznike u Platonovoj pećini. Špilja kulturnih manifestacija od Brijuna do dubrovačke Minčete koje financira sveučilišna profesorica komparativne književnosti iz fotelje Ministrice kulture dobrano me podsjeća na scenarij iz Platonove pećine. Žučne rasprave po hrvatskim portalima o tome treba li nagradu Kiklopa dodijeliti ili uskratiti svestranoj hrvatskoj starleti srpskih korijena slične su polemikama koje vode Platonovi zatvorenici u špilji: 'prepiranje oko sjene' ('skiamachia'). Nastup Zdravka Mamića u Srpskoj radio-televiziji u najgledanijoj emisiji OKO uoči tekme sa Srbima zapravo je postmodernistički trijumf sjene nad stvarnošću, pobjeda demagogije nad javnim umom. Sve po načelu 'što je veća sjena, to je stvar jasnija'. Nadam se također da su neobični performansi paljenja zastave Republike Hrvatske na Marakani tijekom tekme sa Srbima samo dio bezazlene koreografije balkanske pećine koju će njezini stanovnici jednoga dana napustiti. Isto vrijedi i za tradicionalnu poeziju 'Od Topole pa do Ravne Gore' i novokomponirane cajke 'Ubij Hrvata da Šiptar nema brata'. Valjda će jednoga dana i srbijanski resorni ministar reći da takve pećinske manire ne bi smjele više biti obilježja današnjeg civiliziranoga svijeta? U svakom slučaju, sigurno je da će hrvatski ministar u takvim slučajevima po običaju šutjeti.
U vrijeme dok se hrvatska javnost pripremala za povijesnu nogometnu tekmu sa Srbima, na zadarskom su Sveučilištu prominentni stručnjaci, filozofi i germanisti raspravljali o kulturno-povijesnoj ideji Europe. Glavna rasprava se vodila o tome je li Europska unija ušla u svoje postnacionalno razdoblje i koliko je spremna nacionalne teme preseliti u brusselsku centralu? Hoćemo li u bliskoj budućnosti Europe umjesto nacionalnih država koje se prepiru imati sretnu Europu podijeljenu na regije? Kada pogledam ispolitizirana izvješća s nogometnih utakmica, koje doduše spadaju u dio zabave iz sfere Platonove špilje, jako sam skeptičan. O sretnim i zadovoljnim Škotima, Kataloncima i Baskima u Europskoj uniji ne bih htio trošiti riječi.
Prijatelji su me ovih dana bombardirali pitanjima hoću li možda nešto napisati o lošoj nogometnoj predstavi naših igrača na beogradskoj Marakani i kontinuirano lošim igrama hrvatske nogometne repke. Uoči ključne kvalifikacijske utakmice za Europsko prvenstvo 2000. godine koju smo igrali protiv Srba u Zagrebu tadašnji izbornik Ćiro Blažević provalio je nezapamćeni biser: 'sve drugo osim pobjede bit će metafizika'. Budući da se nepredviđeno na maksimirskom stadionu ipak dogodila metafizika, hrvatski 'trener svih trenera' pridonio je svojom izjavom promoviranju metafizike kao temeljne filozofijske discipline više nego svi filozofi u Hrvatskoj zajedno. Svoja predavanja o metafizici na Sveučilištu u Zadru u pravilu započinjem izjavom najuspješnijeg hrvatskog izbornika pitanjem 'Što je metafizika?'. Sadašnji izbornik Štimac prije odlaska u Beograd nije rekao ništa, kao što nije ništa ni učinio u pogledu pripreme repke. Sreća što imamo nogometnoga maestra Luku Modrića, trenera na terenu, pa nas Srbi nisu pregazili kao plitki potok. A naš izbornik, primitivac s kravatom i Bossovim odijelima, ima neobičan privilegij da mu je igra i kada pobjeđuje zapravo 'metafizika' o kojoj je svojedobno govorio Ćiro Blažević.
Riječ je zapravo samo o još jednoj od scena iz nepregledne hrvatske 'pećine'.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Pet Okt 25, 2013 12:21 am
JOŠ MALO O: Pogledajte najveću špilju na svijetu
Duboko u džungli Vijetnama otkrivena je najveća pećina na svijetu - Hang Son Doong ili "Pećina planinske rijeke", dovoljno velika da se u nju smjesti čitav blok njujorških nebodera. Speleolozi, čije je spektakularne snimke veličanstvene pećine objavio National Geographic, kažu kako je pećina blizu granice Vijetnama i Laosa duga više od pet kilometara, visoka oko 250, a široka 150 metara. U istraživanju pećine u Vijetnamu speleolozi su koristili lasersku tehnologiju. Očigledno je kako je pećina premašila dimenzije dosadašnjeg svjetskog rekordera - Pećinu košuta u malezijskom dijelu otoka Borneo. Istraživači su prodrli četiri i pol kilometra duboko u Son Dung u nacionalnom parku Fong Na Ke Bang, ali nisu mogli dalje zbog porasta ponornice, koja protječe kroz pećinu. Pećinu je proučio tim Adama Spillanea, člana ekspedicije Britanskog udruženja za istraživanje pećina. Ulaz u pećinu otkrio je Ho Hang, stanovnik obližnjeg sela, još 1991. godine, ali se lokalno stanovništvo bojalo pristupiti jer se iz pećine čuo zastrašujući šum ponornice. Svijetu je postala poznata prije četiri godine kada je grupa britanskih znanstvenika, s Howardom Limbertom na čelu, prvi put kročila u njezinu utrobu. Međutim, ekipa Adama Spillanea sagledala je i izmjerila dimenzije Son Doonga. Predvođeni Hoom Hangom, članovi ekspedicije su se spustili u njezine odaje. Ustanovili su kako kroz krečnjačku unutrašnjost pećine, s divovskim stalagmitima od 70 metara, protječe velika podzemna rijeka.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Pet Okt 25, 2013 12:24 am
Najduža pećina u BiH?: Pećina Dugovještica otkriva svoja blaga
Međunarodni speleološki tim otkrio je potpuno novi dio pećine Dugovještice u kanjonu rijeke Prače, na teritoriji opštine Rogatica, koja po svojoj morfologiji i veličanstvenim pećinskim ukrasima predstavlja prirodno blago, sa velikim brojem fosila pećinskog medvjeda (Ursus spelaeus). “Izgleda da je ovo najduža pećina u BiH, ali još nisu u potpunosti završena istraživanja ni na ovoj lokaciji, kao ni u pećini na izvoru Mokranjske Miljacke, koja je zvanično bila proglašena najdužom. Ima još pećina u BiH koje su nedovoljno istražene”, rekao je Srni italijanski speleolog Simone Milanolo. Do sada je napravljen detaljan nacrt 7.600 metara pećinskog sistema Dugovještice, koji uključuje i trodimenzionalni model pećine. “Poslije prelaska nekoliko vertikala i jezera, otkriven je potpuno novi dio pećine. Ovogodišnje istraživanje završeno je kod posljednjeg jezera zbog nedostatka opreme i samog završetka istraživačkog kampa”, kaže Milanolo. On naglašava da pećina Dugovještica ima nekoliko dvorana čije su dimenzije veće od 100 puta 50 metara, ukrašenih stalaktitima i stalagmitima, te nekoliko jezera. “U jednom dijelu pećine postoje jezera sa i bez vode, potpuno ispunjena kristalima kalcita veličine nekoliko centimetara”, ističe Milanolo. U periodu od 11. do 26. augusta na području kanjona rijeke Prače održan je međunarodni speleološki kamp. U istraživanja su bili uključeni speleolozi iz BiH i Italije. Ukupno je bilo oko 40 članova speleoloških društava CKS (Centar za krš i speleologiju Sarajevo), GSB-USB i CVSC Bolonja, GGN Novara, GSPGC Ređo Emilija i GSAA Masa. “Tokom ovogodišnjeg kampa nastavljena su istraživanja pećine Dugovještice, koja su počela još 2010. godine. Pećina je bogata pećinskim ukrasima, a u pojedinim djelovima postoji veliki broj fosila pećinskog medvjeda”, rekao je Milanolo. Tokom istraživanja urađen je i novi nacrt pećine Banja stijena (Mračna pećina), koji obuhvata oko 1.200 metara. Novootkriveni kanal unutar ove pećine nalazi se na manje od 10 metara od jednog od kanala pećine Dugovještice. “Napravljena je i obimna fotodokumentacija obje pećine. Paralelno sa ovim, obavili smo istraživanje još nekoliko manjih speleoloških objekata na planinskom masivu Romanije”, dodao je Milanolo. Podaci prikupljeni tokom održavanja kampa “Dugovještica 2012” trenutno su u fazi obrade, a detaljniji rezultati istraživanja biće poznati uskoro.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Čet Dec 12, 2013 2:30 pm
QAPLA! Australci nude obilazak pećina na klingonskom jeziku Obilazak Jenolanskih pećina u Plavim planinama u Australiji dosad se nudio na osam jezika, no odnedavno je dodana tura na devetom. Radi se o klingonskom - jeziku izmišljenih vanzemaljaca iz serijala 'Zvjezdane staze' Sljedećoj generaciji, jednom od pet znanstvenofantastičnih serijala Jenolanske pećine, stoga su organizatori obilaska čuvenih podzemnih tunela odlučili dodatiklingonsku turu u svoj repertoar. Jenolanske pećine imaju preko 40 kilometara tunela, a nalaze se 175 kilometara zapadno od Sydneyja u Australiji
Ne samo da će sada posjetitelji moći čuti objašnjenja vodiča na klingonskom jeziku, već će uz njih posjetiti jednu od najzanimljivijih pećina -Pećinu kopriva - koju godišnje obiđe oko 200.000 turista
Obilazak na klingonskom započet će 22. kolovoza, a stručnjaci za taj jezik,Michael Roney Ml. i Tracy Canfield, doletjeli su iz SAD-a da bi snimili audio turu. Začetnik cijele ideje, naravno ljubitelj 'Zvjezdanih staza', kaže da postoji nešto nestvarno i bezvremeno što pećine i serijal 'Zvjezdane staze' dijele, što ga je inspiriralo.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Čet Mar 06, 2014 10:36 pm
Pećina na izvoru Mokranjske Miljacke zvanično najduža u BIH
Tokom dana, različiti mediji prenijeli su da je konačno završeno i dokazano da je trenutno najduža pećina u Bosni i Hercegovini upravo ona iz koje izvire Mokranjska Miljacka. Na kampu koji su tokom vikenda organizovali naše kolege iz Speleološkog kluba "Atom" iz Zavidovića, uz saradnju kolega iz regiona, konačno su ucrtani prolazi i kanali, koji ovoj pećini daju zvaničnu najveću dužinu. Ne želimoo da vam prenosimo vijest koju možete pronaći na većini portala, ali ako želite da zavirite u tu najveću pećinu pogledajte...
Ova pećina poznata je već dugo vremena, ali se u dokumentaciji pominjala kao pećina dubine 20 metara, koju je potrebno dalje istražiti. Prvo istraživanje i prolazak dalje od tih 20 metara, napravili su 2008 god. speleolozi Haris Husanović (Atom, Ekotim), i Simone Milanolo - Italijanski speleolog.
Nakon toga, organizovani su kampovi na kojima su domaći speleolozi u saradnji sa kolegama iz regiona ali i šire, ulazilili i iscrtavali pećinu, ali i otkrivali nove vrste.
Trenutno najznačajnije otkriće je nova vrsta, pećinskog pauka kosca, Nemanela Lade, čije je prve primjerke pronašla doktorica Lada Lukić-Bilela sa Instituta za genetičko inženjerstvo iz Sarajeva, po kojoj je vrsta i dobila ime.
Ova nova vrsta toliko je posebna da je po njoj uspostavljen potpuno novi rod životinja.
Ovo istraživanje i ovakva istraživanja, pokazuju nam koliko je prirodnog bogatstva u BiH i daju nam inspiraciju da nastavimo sa radom i aktivnostima na zaštiti prirodnog bogatstva naše zemlje.
u istraživanju ove pećine do sada učestvovali su članovi speleoloških udruženja "Gruppo Grotte Novara" i "Gruppo Speleologico Bolognese" iz Italije, "Atom" iz Zavidovića, "Speleo Dodo" iz Sarajeva "Eko-Viking" iz Visokog, te "Netopir" i "Ponir" iz Banjaluke, kao i speleolozi iz Slovenije, Makedonije, Hrvatske i Crne Gore, i mi im se zahvaljujemo što su nam otkrili ljepote ovog prirodnog dragulja.
Pogledajte kako to izgleda unutra... (foto: Ekotim, 2009)
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Poslednji izmenio Kijara-brm dana Sre Apr 29, 2015 7:19 pm, izmenjeno ukupno 1 puta
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Pon Apr 28, 2014 12:53 am
Bat Pećine Jamajke
Većina vrsta šišmiša pridružiti velika kolonija šišmiša na osamljenom mjestu kao što je krov pećine . Oni provode veći dio noći lovi kukce , a zatim formirati klaster tijekom dana za sigurnost i toplinu . Prema studiji iz Jamajke sisavaca kokpita Država , " Petnaest od Jamajke 21 vrsta šišmiša se obvezuje špilja stanovnici " . Veliki broj šišmiša napredovati u različitim spiljama razasutih Jamajci . St. Clair Cave Ovaj tunel špilja , koja se nalazi u St. Clair , je oko 2 km dug i 98 metara dubine . Formirana podzemne rijeke koja teče kroz vapnenačkih stijena ,spilja je slabo ventilirana , ali krcat s više od 50.000 šišmiša . Prema Jamajke Pećine "šišmiš - u kokošinjcu je jedan odnajvažnijih na otoku . " Screenshot Screenshot Screenshot Smokey Hole Cave Šišmiši napredovati u različitim Jamajke špilje . Od 2006 , ovaj odlomak na tipa vratila špilju nalazi se na popisu najdublje poznate pećine na Jamajci s dubine od oko 637 metara . Smješten je u župi Manchester ,šišmiša u kokošinjcu je srednje veličine s više od 5.000 šišmiši roosting ovdje . Špilja se sastoji od bijelog vapnenca s dubokim oknima i teških užeta koje su potrebne za istraživanje . Planina Obilje Cave komora špilja , nalazi se u ulici župna Ann , je 531 metara dug s dubine od oko 98 metara . Ovaj šišmiša u kokošinjcu je srednja i kuće više od 5.000 palicama . Ulaz špilje je oko 32 metara širok i 13 metara visok , sa dvije grane od ulaza , sjevera i juga , koji zadovoljavaju na dnu padini . Južni krak jenajposjećeniji rutu zbog svoje široke prolaz , dok jesjeverna grana , može pristupiti samo puzati , ima daleko manje prometa .
Zelena Pećina Pećine Cave ture zahtijevaju pokrivala za glavu . Green Grotto Pećine suniz špilja nalazi se na sjevernoj obali Jamajke . Špilje , više od 5.000 metara dug i 39 metara dubine , sastoji se od velikog vapnenca , stalagmita i stalaktita , i podzemnog jezera . Devet od 21 vrsta šišmiša žive u tim špiljama i napredovati u različitim povezanih komora koje imaju promjer od 16 metara na oko 49 metara .
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Pet Maj 09, 2014 9:04 pm
Nestajuća ljepota ledenih pećina Aljaske
Fascinantne ledene pećine koje su nastale usljed topljenja glečera Mendenhol na Aljasci prava su atrakcija za turiste, a zbog jedinstvene ljepote čije vrijeme, nažalost, otkucava, ovo neobično mjesto iz mjeseca u mjesec privlači sve više ljudi.
Šetnja kroz ove pećine, pored toga što je neponovljivo iskustvo, nosi sa sobom i dozu rizika, jer je led zbog stalnog topljenja u opasnosti od obrušavanja...
VIDEO
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Sub Jul 01, 2017 8:46 pm
Net(private)-izvor
Stopića pećina se nalazi na severoistočnoj strani Zlatibora. Duga je oko 2000m, a visoka oko 50m. Pećina se sastoji od pet celina: “Svetla dvorana”, “Tamna dvorana”, “Velika sala sa kadama”, “Kanal sa kadama” i “Rečni kanal”. Posebna atrakcija su bigrene “kade”. Bigrene “kade” su udubljenja oivicena kamenim zidovima u kojima se nakuplja voda, a kada nadodje, pretiče iz njih u vidu jedinstvenih kaskada.Neke od njih su dublje od 7 metara. Dugure – otvori na tavanici su još jedna specifičnost ove pećine.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.