Poznate pećine-posetite:)

Naslov: Poznate pećine-posetite:) Sub Nov 05, 2011 4:44 pm

First topic message reminder :

KITA GAĆEŠINA U DINARSKOM KRŠU

Hrvatska dobila najdulju spilju, dužu od Postojne

Hrvatska
je proteklog vikenda dobila najdulju pećinu Dinarskog krša, Kitu
Gaćešinu, koja je za manje od stotinjak metara premašila dosadašnju
vječitu trofejašicu, globalno slavnu Postojnu. Onaj kvrgavi dio Velebita
južno od Gračaca, poznat pod nazivom Crnopac, nagradio je sedmogodišnji
trud hrvatskih speleologa pećinom do sada dugom 20.656 metara

Istraživanja se nastavljaju i očekuje se da bi mogla spojiti nekoliko
do sada iznimno velikih podzemnih sustava Crnopca, čija bi zajednička
duljina bila višestruko veća. Potvrdila su iznimno bogatstvo prirode
krša u Hrvatskoj, dobrobit entuzijastičnog rada hrvatskih speleologa i
prilično evidentnu beskorisnost državnih ustanova.

Kita Gaćešina
je geografska pojava koju su speleolozi zatekli u blizini i po njoj
imenovali jamu. Novinari ponekad otvoreno aludiraju na trag kakvog
hajdučkog seksipila, na što se speleolozi pomalo i ljute, ali što po
mišljenju muzejske savjetnice iz Gospića Tatjane Kolak nije bez osnove.
Kada je Austrija radila katastar, bilo je potrebno imenovati brojne
lokalitete, pa je u tome došla do izražava narodna mašta. U Lici ima
upravo dosta lokaliteta kita, koje zacijelo imale poticaj u području
seksualnog, s raznim varijantama, kao Kita pizdica i slične. 'Možda je
baš taj Gaćeša, koji je mogao biti vlasnik toga mjesta, dao takav naziv
geometrima', pomalo u šali je odgovorila Tatjana Kolak.

Tako Hrvatska još ni ne zna koliko stvarno ima pećina, a posao izrade
katastra pećina u dobroj se mjeri svodi na ucjene i kinjenje speleologa.
Protekle godine u Gospiću je nakon kratkog i beznačajnog života ukinut
državni Centar za krš, koji nije imao aktivnu suradnju sa speleološkim
klubovima. Sve se to događa u Dinarskom kršu, prostoru između Udina i
Skadarskoj jezera, čiji veliki dio pripada Hrvatskoj. Svjetska je
pozornica istraživanja krša, u kojoj slovenska struka igra jednu od
ključnih uloga.

Ukupna duljina svih kanala Kite Gaćešine je 20.656 metara,
a dubina između najviše i najniže točke 580 metara. Ima vertikalni
ulaz, dakle izvana se doživljava kao jama, ali najveći dio kanala ima
približno horizontalni položaj, što joj daje i obilježja, narodski
rečeno, pećine, odnosno, kako službeno hrvatska speleologija kaže,
špilje. Kita Gaćešina je složena speleološka pojava čiji nacrt liči na
podzemni dio biljke iznimno razvijenog višeslojno položenog korijena.
Ona je spojena s drugom jamom, Draženovom puhaljkom, što speleolozi
nazivaju podzemnim sustavom.

Kada bi sve kanale Kite Gaćešine ispružili u jednu duljinu, ona bi
povezala središte Zagreba sa središtem Samobora. Međutim, savladavanje
te udaljenosti u podzemlju povezano je s najvećim naporima i preprekama.
To su često penjanje i spuštanje, provlačenje kroz uske prolaze,
ronjenje, hodanje kroz snažne podzemne tokove i vodopade, potpuni mrak,
osiguravanje dijelova pećine klinovima i konopima, vučenje tereta za
istraživanje i logorovanje, obavljanje istraživanja, mjerenja i
sređivanje podataka, tek na kraju – raspremanje sve opreme i vraćanje
pećine u prirodno stanje. Za sve to – ni lipe nagrade!

U istraživanju Kite Gaćešine sudjelovalo je 17 klubova, gotovo potpuno
iz Hrvatske, s više od 70 speleologa. Kuriozum je da u povijesnom trenu u
istraživačkoj ekipi nisu bili članovi obitelji Aide i Tea Barišića iz
Šibenika, koji su otkrili pećinu 2004., sudjelujući u pretraživanju
terena za drugu jamu. Od tada su sa svojom djecom središnje osobe i
dobri duhovi Kite Gaćešine.

Postojnu su od početka 19. stoljeća istraživali vodeći onodobni
speleolozi i znanstvenici, prvenstveno srednje Europe, stvarajući u njoj
i samu istraživačku disciplinu. Njihovim otkrićima dolazili su se
pokloniti plemići, carevi i avanturisti. Tako su stvorili sliku jedne od
najslavnijih pećina na svijetu, kolijevku speleologije,
biospeleologije, karstologije, špiljskog turizma…

Iskustva istraživanje Kite Gaćešine su dragocjena, kao i njezine iznimne
prirodne vrijednosti. U odsustvu opće brige, očitovala se skladna
suradnja i zanos speleologa, te sposobnost da to rade bez imalo
materijalne naknade. Također, očitovala se svojevrsna nehajnost za
medije i javnosti, jer su do sada rezultate objavili samo na svojoj
mrežnoj stranici speleologija.hr.
Ponekad to objašnjavaju neupućenošću hrvatskih novinara, koji u
speleologiji vide jeftinu senzaciju i pišu mnogo pogrešnih stvari.
Radost njihova otkrivanja narisala je jedan podzemni univerzum u kršu
Velebita, o čijem ludizmu govore nazivi podzemnih prostora na čije
davanje speleolozi imaju rijetki privilegij.

Poznate pećine-posetite:) - Page 2 GetImage

Poznate pećine-posetite:) - Page 2 GetImage

Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.

Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑

- slučajna prolaznica- Datum upisa : 11.07.2013

Ja sam obisla Postojnsku jamu i Resavsku pecinu..i sto se mene tice,dosta.Obe su predivne,ali se ja u njima ne osecam prijatno,da li je fobija,strah..sve vreme mi je padao na pamet Dante i krugovi pakla i jedva sam cekala da izadjem trtrr

Glavni Administrator Datum upisa : 21.12.2008

Postojnska jama je lepa i zanimljiva..(bar meni..Ali stari grad Bled i Bledsko jezero su prelepi..Bajka:)

U Sloveniji otkrivena spilja veća od Postojnske jame!
Poznate pećine-posetite:) - Page 2 0371007.48

Poznate pećine-posetite:) - Page 2 0371007.48

Međunarodna skupina znanstvenika i studenata otkrila je ispod slovenske planine Tolminski Migovec spilju koja svojom dužinom nadmašuje Postojnsku jamu, koja je, barem do sada, glasila kao najduža slovenska spilja.

Znanstvenici i studenti iz britanskog Imperial College Caving Cluba te slovenskog alpinističkog kluba Tolmin istraživao je dva podzemna sustava još od 1994. godine. A ključno otkriće dogodilo se 13. kolovoza ove godine, kada je dokazano da se zapravo radi o jednom velikom sustavu koji se proteže na dužini od 24,9 kilometara te na dubini od 957 metara.

Najveća slovenska spilja do sada je bila Postojnska jama (20.527 metara), od čega je čak 5, kilometara otvoreno za javnost i to čini najduži spiljski sustav koji je dostupan javnosti.
Istraživački tim najavio je da će se vratiti u spilju ispod slovenske planine Tolminski Migovec kako bi se istražili neistraženi dijelovi te prikupili uzorci kamenja.

Glavni Administrator Datum upisa : 21.12.2008

Pećina Vjetrenica

Vjetrenica je najveća i najznačajnija pećina u Bosni i Hercegovini, kao i najzanimljivija pećina Dinarskog venca, svetski poznata po kraškim i speleološkim karakteristikama. Vjetrenica je od 1950. godine zaštićeni spomenik prirode i izuzetna turistička znamenitost Hercegovine i odličan izbog svima koji žele da upoznaju i dožive prekrasna čuda prirode. Pećina Vjetrenica se nalazi 300 metara istočno od sela Zavala, u zapadnom delu Popova Polja, u opštini Ravno, u zapadnom delu Hercegovine. Udaljena je 12 km od mesta Slano na hrvatskom delu jadranske obale, odnosno 25 km od Dubrovnika i oko 30 km od Trebinja. Vjetrenica je nazvana po zanimljivoj prirodnoj pojavi koja je ovde uočena. Tokom leta, kada su temperature iznad i oko pećine mnogo više nego u njenoj unutrašnjosti, hladan vazduh struji iz pećine prema izlazu. Zvuk strujanja vazduha se zimi može čuti nekoliko metara od ulaza u pećinu, kada je spoljna temperatura niže od temperature u pećini, potpuno drugačije od strujanja vazduha koje se javlja kada je toplije. Vrtlozi vazduha nastaju razlikama temperature i vazdušnog pritiska, ali ih pojačavaju tuneli u kojima nastaju, povezani sa topografijom površine. Tokom leta iz otvora pećine Vjetrenice izlazi jaka promaja hladnog vazduha, što predstavlja jedinstveno zanimljivu pojavu u središtu stenovitog, vrelog i suvog područja istočne Hercegovine. Temperatura u Vjetrenici stalno iznosi 11,4 °C.

Ukupno je istraženo i otkriveno oko 6300 metara podzemnih kanala pećine Vjetrenice, dok je glavni kanal dug 2,47 km. Vjetrenica se prostire od oboda Popovog Polja prema jugu, a prema analizi terena, geolozi pretpostavljaju da se pećina pruža do jadranskog mora u Hrvatskoj, 15 – 20 km od ulaza. Uz hidrološke analize, ovu pretpostavku podržava neprirodan kraj pećine u obliku ogromne gomile kamenih blokova koje je izdubila priroda. U pećini Vjetrenici se nalaze prostrani hodnici i dvorane, izuzetno bogati stalaktitima i stalagmitima i drugim pećinskim nakitom, kao i bogat hidrografski svet sa brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i desetina manjih periodičnih tokova, koji teku u raznim smerovima. Pećina Vjetrenica je u svetu najbogatija po podzemnom biodiverzitetu, jer među više od dve stotine različitih vrsta pronađenih u pećini, veliki broj čine endemske vrste, a oko 37 vrsta je prvi put ovde pronađeno i opisano. Među brojnim arheološkom nalazima u pećini Vjetrenici su ostaci pećinskih medveda i leoparda, kao i pećinske slike čija se starost procenjuje na preko 10000 godina. Mitoloska strana pecine Vjetrenice je izuzetno snazna, iako nema mnogo ocuvanih nalaza. Stari zapisi govore da su vile igrale i pevale u pecini, sto zapravo predstavlja najstariji pomen pecine Vjetrenice, dok mehanizam koriscenja brojnih zvukova opisuje nacin kako su stanovnici Popova polja mogli predvidati buducnost.Pećina Vjetrenica je 2004. godine predložena za UNESCO svetsko prirodno nasleđe.

First Bride Datum upisa : 12.09.2008

I ja sam bila u Postojinskoj.. naravski vozali se vozicem, obisli covecju ribicu.. nisu mi dali da je diram.. ali ipak jesam.. hihihihih.. takodje bila sam u jos nekih dve kod Valjeva, ne znam kako se zovu.. ali za moj istrazivacki poduhvat ostala je jos samo jedna pecina u Madjarskoj koju zelim posetiti i fertik! Od mene vala dosta! Prijatnije je na povrsini! ererere

Glavni Administrator Datum upisa : 21.12.2008

Velike pećine

Poznate pećine-posetite:) - Page 2 Vpecine

Velike pećine
Ravna gora prema Bednji i Trakošćanu ima gotovo alpski oblik. Iznad Cvetlina uzdižu se atraktivne stijene poznate kao Velike pećine (ili u narodu zvane Švecova pećina) gdje postoje staze za alpsko penjanje. Velike pećine redaju se jedna iza druge u šest redova i uzdižu na visinu od kojih stotinu metara.

Velike pećine su oduvijek privlačile pozornost ljudi koji su živjeli u njihovoj blizini te su ih gledali sa strahopoštovanjem. Postoje zapisi da se 12. rujna 1834. zapalila pećina Sveciana i 14 dana gorjela rigajući vatru po planini i stvarala izbačaje ognja. Veliko kamenje kao i korijenje drveća, zapaljeno kao munje, letjelo je zrakom i njihov štropot i zvečanje u planini čulo se sa udaljenosti od pola sata. Zato je 29. listopada 1867. podignut, uz veliku svečanost, križ na pećini gdje je bio i posvećen.

Nitko još ni danas ne zna što se stvarno zbilo

Glavni Administrator Datum upisa : 21.12.2008

Poznate pećine-posetite:) - Page 2 1_522cb794f2cac

Slike iz hrvatske 'pećine'
Priča o Platonovoj špilji, ili kao što bi kolege iz regije rekli 'pećini', preplavila je hrvatske medije nakon tragičnoga slučaja u kojem se Moira poigrala sa sudbinom najpoznatijeg hrvatskog emigranta i robijaša koji je zrele godine svoga života proveo iza zatvorskih rešetaka u okrutnim američkim kaznionicama, sanjajući poput najvećih romantika o slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj. A znamo da je Moira prema romantičarima uvijek bila nemilosrdna. Umirali su mladi poput Novalisa, završavali u ludnici kao Hölderlin, počinjavali samoubojstva poput Kleista ili prelazili na katoličanstvo kao što je učinio Friedrich Schlegel.

Mediji su se nakon potresnoga suicida Zvonka Bušića raspričali o 'Platonovoj pećini', no nitko se nije potrudio da ozbiljnije objasni što je pjesnik htio reći. Populistički Večernji list postupio je možda najpametnije: prenio je Platonov tekst pa neka tumači kako tko hoće i kako mu se sviđa.

Prije nesretnog događaja činilo se zapravo kao da je jedna priča o Platonovoj špilji konačno dobila svoj 'happy end' jer je glavni junak doživio onaj platonički 'potpuni obrat duše' ('periagoge holes tes psyches') zamijenivši u sumrak života skučeni zatvorski pogled širokim prostranstvima otvorenoga neba na obali podvelebitskog zaljeva, u slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj. A onda su šum valova i pjev cikada, miris maslina, biskupova propovijed i najljepši zalazak sunca, o kojemu je poetski govorio Sir Alfred Joseph Hitchcock, postali nesnošljiva 'Platonova pećina' s iznenađujućim hitchcockovskim završetkom.

Interpreti se uglavnom slažu da je Platon želio poručiti svojim čitateljima kako je sustavno obrazovanje i kritičko promišljanje jedini način kako prevladati stanje duha koje je tipično za većinu priprostih ljudi. Stanovnici Platonove špilje su ljudi skučenoga horizonta koji poput zarobljenika žive u svijetu svoga neznanja i needuciranosti, uvjereni da je to što vide na zidovima špilje najvažnije što čovjek može spoznati u životu. Priča kaže da je jednome od zatvorenike pošlo za rukom da iziđe iz tmine špilje na svjetlo dana i vidi svijet kakav doista jest. Razumljivo je nakon ovakve radikalne promjene paradigme da se kod njega javila potreba vratiti se ponovno u špilju i objasniti njezinim stanovnicima kako postoji jedan 'istinitiji', bolji i ljepši život od onoga u špilji gdje oni jadnici žive. Povratnika u špilju, nažalost, nitko nije razumio. Njegove priče o čistom zraku, prekrasnom zvjezdanom nebu, o pjevu ptica i valovima mora stanovnici špilje će proglasiti utopijskim sanjarenjima i maštarijama te nastaviti živjeti kao što su i do tada živjeli.

Kao i svaki klasični tekst Platonova je alegorija o životu zatvorenika u špilji imala tijekom povijesti plodnu recepciju i kreativnu povijest djelovanja. Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnoga sustava, usporedio je srednjovjekovne monahe i skolastičke filozofe sa stanovnicima Platonove špilje koji su ostali u uskim okvirima geocentričnoga sustava. Prispodoba je bila posebno zanimljiva misliocima prosvjetiteljstva koji su društvene predrasude, zasnovane na neznanju, uspoređivali sa svijetom stanovnika u Platonovoj špilji. Pomoću univerzalnoga svjetla uma, tvrde mislioci prosvjetiteljstva, moguće je prosvijetliti građane da odbace vlastite i društvene predrasude koje su uglavnom nastale kao rezultat neznanja i neobrazovanosti. Najznačajniji filozof prosvjetiteljstva Immanuel Kant definirao je ovaj epohalni pokret moderne kao proces oslobađanja, 'izlazak iz vlastite maloljetnosti' koju je čovjek sam sebi nametnuo. Pozivajući se na čuvenu izreku rimskog pjesnika Horacija 'sapere aude' Kant smatra da «trebamo imati hrabrosti poslužiti se svojim razumom» kako bismo ostvarili vlastitu autonomiju ličnosti. Poruka ima također i svoju etičku dimenziju: trebamo kultivirati i senzibilizirati vlastitu moralnost kako bismo se odlučili za opciju koja može poslužiti kao univerzalni zakon što će naš život učiniti ljepšim i sretnijim. Američka platoničarka Julia Annas tvrdi kako moderni građani demokratskih država započinju svoj životni put u špilji, a edukacijom i obrazovanjem stvaraju preduvjet da u znanju i mudrosti ostvare dostojanstven život, životnu formu koja će integrirati temeljne etičke norme. Suvremeno zakonodavstvo, koliko god bilo uzorno, samo po sebi ne jamči građanima sretan i zadovoljan život, jer pravednost često ostaje samo puko slovo na papiru. Tek uspješnom i pravednom aplikacijom zakona na konkretnu situaciju, ostvaruje se njihova izvorna svrha da omoguće građanima sretan i zadovoljan život.

Što bi se u današnjoj hrvatskoj situaciji moglo okarakterizirati kao svijet Platonove špilje? Je li moguće nekoga u Hrvatskoj danas uvjeriti da partijanja oskudno obučenih stranih i domaćih turista po Zrću ili hvarskoj Sodomi i Gomori podsjećaju na pećinski svijet Platonovih zatvorenika te da postoje uzvišeniji ciljevi u životu od konzumerskoga hedonizma i raskalašenoga partijanja? Diktat slike u suvremenim medijima gdje je pojedinac postao moderni eremit koji komunicira samo sa slikama svoga iPada ili iPhona također se može usporediti s uznicima u Platonovoj špilji. Svijet ideološke indoktrinacije koji su političari kreirali za svoje vjerne birače zapravo je također svijet Platonove sjene i zamagljivanja stvarnosti. Primarna je svrha dobiti što veći broj vjernih pristaša i svesti na minimum svako kritičko razmišljanje i autonomno odlučivanje. Ovih dana smo mogli pročitati u uglednim njemačkim novinama Frankfurter Allgemeine opširnu reportažu o Hrvatskoj, neobičnoj državi koja kao novopridošla članica EU još nije raščistila sa svojom komunističkom prošlošću i to zapravo ne želi učiniti. Milanovićeva Vlada podsjeća na galamdžije u Platonovoj špilji koji nas uvjeravaju da ne postoji alternativa sjenama na zidovima 'pećine' koje je postkomunistička partija inscenirala za svoje needucirane građane. Premijerova vezanost uz postudbašku ideologiju podsjeća me na samozadovoljne i sretne uznike u Platonovoj pećini. Špilja kulturnih manifestacija od Brijuna do dubrovačke Minčete koje financira sveučilišna profesorica komparativne književnosti iz fotelje Ministrice kulture dobrano me podsjeća na scenarij iz Platonove pećine. Žučne rasprave po hrvatskim portalima o tome treba li nagradu Kiklopa dodijeliti ili uskratiti svestranoj hrvatskoj starleti srpskih korijena slične su polemikama koje vode Platonovi zatvorenici u špilji: 'prepiranje oko sjene' ('skiamachia'). Nastup Zdravka Mamića u Srpskoj radio-televiziji u najgledanijoj emisiji OKO uoči tekme sa Srbima zapravo je postmodernistički trijumf sjene nad stvarnošću, pobjeda demagogije nad javnim umom. Sve po načelu 'što je veća sjena, to je stvar jasnija'. Nadam se također da su neobični performansi paljenja zastave Republike Hrvatske na Marakani tijekom tekme sa Srbima samo dio bezazlene koreografije balkanske pećine koju će njezini stanovnici jednoga dana napustiti. Isto vrijedi i za tradicionalnu poeziju 'Od Topole pa do Ravne Gore' i novokomponirane cajke 'Ubij Hrvata da Šiptar nema brata'. Valjda će jednoga dana i srbijanski resorni ministar reći da takve pećinske manire ne bi smjele više biti obilježja današnjeg civiliziranoga svijeta? U svakom slučaju, sigurno je da će hrvatski ministar u takvim slučajevima po običaju šutjeti.

U vrijeme dok se hrvatska javnost pripremala za povijesnu nogometnu tekmu sa Srbima, na zadarskom su Sveučilištu prominentni stručnjaci, filozofi i germanisti raspravljali o kulturno-povijesnoj ideji Europe. Glavna rasprava se vodila o tome je li Europska unija ušla u svoje postnacionalno razdoblje i koliko je spremna nacionalne teme preseliti u brusselsku centralu? Hoćemo li u bliskoj budućnosti Europe umjesto nacionalnih država koje se prepiru imati sretnu Europu podijeljenu na regije? Kada pogledam ispolitizirana izvješća s nogometnih utakmica, koje doduše spadaju u dio zabave iz sfere Platonove špilje, jako sam skeptičan. O sretnim i zadovoljnim Škotima, Kataloncima i Baskima u Europskoj uniji ne bih htio trošiti riječi.

Prijatelji su me ovih dana bombardirali pitanjima hoću li možda nešto napisati o lošoj nogometnoj predstavi naših igrača na beogradskoj Marakani i kontinuirano lošim igrama hrvatske nogometne repke. Uoči ključne kvalifikacijske utakmice za Europsko prvenstvo 2000. godine koju smo igrali protiv Srba u Zagrebu tadašnji izbornik Ćiro Blažević provalio je nezapamćeni biser: 'sve drugo osim pobjede bit će metafizika'. Budući da se nepredviđeno na maksimirskom stadionu ipak dogodila metafizika, hrvatski 'trener svih trenera' pridonio je svojom izjavom promoviranju metafizike kao temeljne filozofijske discipline više nego svi filozofi u Hrvatskoj zajedno. Svoja predavanja o metafizici na Sveučilištu u Zadru u pravilu započinjem izjavom najuspješnijeg hrvatskog izbornika pitanjem 'Što je metafizika?'. Sadašnji izbornik Štimac prije odlaska u Beograd nije rekao ništa, kao što nije ništa ni učinio u pogledu pripreme repke. Sreća što imamo nogometnoga maestra Luku Modrića, trenera na terenu, pa nas Srbi nisu pregazili kao plitki potok. A naš izbornik, primitivac s kravatom i Bossovim odijelima, ima neobičan privilegij da mu je igra i kada pobjeđuje zapravo 'metafizika' o kojoj je svojedobno govorio Ćiro Blažević.

Riječ je zapravo samo o još jednoj od scena iz nepregledne hrvatske 'pećine'.

Glavni Administrator Datum upisa : 21.12.2008

JOŠ MALO O:
Pogledajte najveću špilju na svijetu

Poznate pećine-posetite:) - Page 2 Pe%C4%87ina%20w

Duboko u džungli Vijetnama otkrivena je najveća pećina na svijetu - Hang Son Doong ili "Pećina planinske rijeke", dovoljno velika da se u nju smjesti čitav blok njujorških nebodera.
Speleolozi, čije je spektakularne snimke veličanstvene pećine objavio National Geographic, kažu kako je pećina blizu granice Vijetnama i Laosa duga više od pet kilometara, visoka oko 250, a široka 150 metara.
U istraživanju pećine u Vijetnamu speleolozi su koristili lasersku tehnologiju. Očigledno je kako je pećina premašila dimenzije dosadašnjeg svjetskog rekordera - Pećinu košuta u malezijskom dijelu otoka Borneo.
Istraživači su prodrli četiri i pol kilometra duboko u Son Dung u nacionalnom parku Fong Na Ke Bang, ali nisu mogli dalje zbog porasta ponornice, koja protječe kroz pećinu. Pećinu je proučio tim Adama Spillanea, člana ekspedicije Britanskog udruženja za istraživanje pećina.
Ulaz u pećinu otkrio je Ho Hang, stanovnik obližnjeg sela, još 1991. godine, ali se lokalno stanovništvo bojalo pristupiti jer se iz pećine čuo zastrašujući šum ponornice.
Svijetu je postala poznata prije četiri godine kada je grupa britanskih znanstvenika, s Howardom Limbertom na čelu, prvi put kročila u njezinu utrobu. Međutim, ekipa Adama Spillanea sagledala je i izmjerila dimenzije Son Doonga.
Predvođeni Hoom Hangom, članovi ekspedicije su se spustili u njezine odaje. Ustanovili su kako kroz krečnjačku unutrašnjost pećine, s divovskim stalagmitima od 70 metara, protječe velika podzemna rijeka.

Glavni Administrator Datum upisa : 21.12.2008

Najduža pećina u BiH?: Pećina Dugovještica otkriva svoja blaga

Međunarodni speleološki tim otkrio je potpuno novi dio pećine Dugovještice u kanjonu rijeke Prače, na teritoriji opštine Rogatica, koja po svojoj morfologiji i veličanstvenim pećinskim ukrasima predstavlja prirodno blago, sa velikim brojem fosila pećinskog medvjeda (Ursus spelaeus).
“Izgleda da je ovo najduža pećina u BiH, ali još nisu u potpunosti završena istraživanja ni na ovoj lokaciji, kao ni u pećini na izvoru Mokranjske Miljacke, koja je zvanično bila proglašena najdužom. Ima još pećina u BiH koje su nedovoljno istražene”, rekao je Srni italijanski speleolog Simone Milanolo.
Do sada je napravljen detaljan nacrt 7.600 metara pećinskog sistema Dugovještice, koji uključuje i trodimenzionalni model pećine.
“Poslije prelaska nekoliko vertikala i jezera, otkriven je potpuno novi dio pećine. Ovogodišnje istraživanje završeno je kod posljednjeg jezera zbog nedostatka opreme i samog završetka istraživačkog kampa”, kaže Milanolo.
On naglašava da pećina Dugovještica ima nekoliko dvorana čije su dimenzije veće od 100 puta 50 metara, ukrašenih stalaktitima i stalagmitima, te nekoliko jezera.
“U jednom dijelu pećine postoje jezera sa i bez vode, potpuno ispunjena kristalima kalcita veličine nekoliko centimetara”, ističe Milanolo.
U periodu od 11. do 26. augusta na području kanjona rijeke Prače održan je međunarodni speleološki kamp. U istraživanja su bili uključeni speleolozi iz BiH i Italije. Ukupno je bilo oko 40 članova speleoloških društava CKS (Centar za krš i speleologiju Sarajevo), GSB-USB i CVSC Bolonja, GGN Novara, GSPGC Ređo Emilija i GSAA Masa.
“Tokom ovogodišnjeg kampa nastavljena su istraživanja pećine Dugovještice, koja su počela još 2010. godine. Pećina je bogata pećinskim ukrasima, a u pojedinim djelovima postoji veliki broj fosila pećinskog medvjeda”, rekao je Milanolo.
Tokom istraživanja urađen je i novi nacrt pećine Banja stijena (Mračna pećina), koji obuhvata oko 1.200 metara. Novootkriveni kanal unutar ove pećine nalazi se na manje od 10 metara od jednog od kanala pećine Dugovještice.
“Napravljena je i obimna fotodokumentacija obje pećine. Paralelno sa ovim, obavili smo istraživanje još nekoliko manjih speleoloških objekata na planinskom masivu Romanije”, dodao je Milanolo.
Podaci prikupljeni tokom održavanja kampa “Dugovještica 2012” trenutno su u fazi obrade, a detaljniji rezultati istraživanja biće poznati uskoro.

Glavni Administrator Datum upisa : 21.12.2008

QAPLA!
Australci nude obilazak pećina na klingonskom jeziku
Obilazak Jenolanskih pećina u Plavim planinama u Australiji dosad se nudio na osam jezika, no odnedavno je dodana tura na devetom. Radi se o klingonskom - jeziku izmišljenih vanzemaljaca iz serijala 'Zvjezdane staze'
Sljedećoj generaciji, jednom od pet znanstvenofantastičnih serijala Jenolanske pećine, stoga su organizatori obilaska čuvenih podzemnih tunela odlučili dodatiklingonsku turu u svoj repertoar. Jenolanske pećine imaju preko 40 kilometara tunela, a nalaze se 175 kilometara zapadno od Sydneyja u Australiji

Ne samo da će sada posjetitelji moći čuti objašnjenja vodiča na klingonskom jeziku, već će uz njih posjetiti jednu od najzanimljivijih pećina -Pećinu kopriva - koju godišnje obiđe oko 200.000 turista

Obilazak na klingonskom započet će 22. kolovoza, a stručnjaci za taj jezik,Michael Roney Ml. i Tracy Canfield, doletjeli su iz SAD-a da bi snimili audio turu. Začetnik cijele ideje, naravno ljubitelj 'Zvjezdanih staza', kaže da postoji nešto nestvarno i bezvremeno što pećine i serijal 'Zvjezdane staze' dijele, što ga je inspiriralo.

Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Čet Mar 06, 2014 10:36 pm

Pećina na izvoru Mokranjske Miljacke zvanično najduža u BIH

Tokom dana, različiti mediji prenijeli su da je konačno završeno i dokazano da je trenutno najduža pećina u Bosni i Hercegovini upravo ona iz koje izvire Mokranjska Miljacka. Na kampu koji su tokom vikenda organizovali naše kolege iz Speleološkog kluba "Atom" iz Zavidovića, uz saradnju kolega iz regiona, konačno su ucrtani prolazi i kanali, koji ovoj pećini daju zvaničnu najveću dužinu. Ne želimoo da vam prenosimo vijest koju možete pronaći na većini portala, ali ako želite da zavirite u tu najveću pećinu pogledajte...

Ova pećina poznata je već dugo vremena, ali se u dokumentaciji pominjala kao pećina dubine 20 metara, koju je potrebno dalje istražiti. Prvo istraživanje i prolazak dalje od tih 20 metara, napravili su 2008 god. speleolozi Haris Husanović (Atom, Ekotim), i Simone Milanolo - Italijanski speleolog.

Nakon toga, organizovani su kampovi na kojima su domaći speleolozi u saradnji sa kolegama iz regiona ali i šire, ulazilili i iscrtavali pećinu, ali i otkrivali nove vrste.

Trenutno najznačajnije otkriće je nova vrsta, pećinskog pauka kosca, Nemanela Lade, čije je prve primjerke pronašla doktorica Lada Lukić-Bilela sa Instituta za genetičko inženjerstvo iz Sarajeva, po kojoj je vrsta i dobila ime.

Ova nova vrsta toliko je posebna da je po njoj uspostavljen potpuno novi rod životinja.

Ovo istraživanje i ovakva istraživanja, pokazuju nam koliko je prirodnog bogatstva u BiH i daju nam inspiraciju da nastavimo sa radom i aktivnostima na zaštiti prirodnog bogatstva naše zemlje.

u istraživanju ove pećine do sada učestvovali su članovi speleoloških udruženja "Gruppo Grotte Novara" i "Gruppo Speleologico Bolognese" iz Italije, "Atom" iz Zavidovića, "Speleo Dodo" iz Sarajeva "Eko-Viking" iz Visokog, te "Netopir" i "Ponir" iz Banjaluke, kao i speleolozi iz Slovenije, Makedonije, Hrvatske i Crne Gore, i mi im se zahvaljujemo što su nam otkrili ljepote ovog prirodnog dragulja.

Pogledajte kako to izgleda unutra... (foto: Ekotim, 2009)

Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.

Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑

Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Pon Apr 28, 2014 12:53 am

Bat Pećine Jamajke

Većina vrsta šišmiša pridružiti velika kolonija šišmiša na osamljenom mjestu kao što je krov pećine . Oni provode veći dio noći lovi kukce , a zatim formirati klaster tijekom dana za sigurnost i toplinu . Prema studiji iz Jamajke sisavaca kokpita Država , " Petnaest od Jamajke 21 vrsta šišmiša se obvezuje špilja stanovnici " . Veliki broj šišmiša napredovati u različitim spiljama razasutih Jamajci . St. Clair Cave
Ovaj tunel špilja , koja se nalazi u St. Clair , je oko 2 km dug i 98 metara dubine . Formirana podzemne rijeke koja teče kroz vapnenačkih stijena ,spilja je slabo ventilirana , ali krcat s više od 50.000 šišmiša . Prema Jamajke Pećine "šišmiš - u kokošinjcu je jedan odnajvažnijih na otoku . " Screenshot Screenshot Screenshot Smokey Hole Cave
Šišmiši napredovati u različitim Jamajke špilje .
Od 2006 , ovaj odlomak na tipa vratila špilju nalazi se na popisu najdublje poznate pećine na Jamajci s dubine od oko 637 metara . Smješten je u župi Manchester ,šišmiša u kokošinjcu je srednje veličine s više od 5.000 šišmiši roosting ovdje . Špilja se sastoji od bijelog vapnenca s dubokim oknima i teških užeta koje su potrebne za istraživanje .
Planina Obilje Cave
komora špilja , nalazi se u ulici župna Ann , je 531 metara dug s dubine od oko 98 metara . Ovaj šišmiša u kokošinjcu je srednja i kuće više od 5.000 palicama . Ulaz špilje je oko 32 metara širok i 13 metara visok , sa dvije grane od ulaza , sjevera i juga , koji zadovoljavaju na dnu padini . Južni krak jenajposjećeniji rutu zbog svoje široke prolaz , dok jesjeverna grana , može pristupiti samo puzati , ima daleko manje prometa .

Zelena Pećina Pećine
Cave ture zahtijevaju pokrivala za glavu .
Green Grotto Pećine suniz špilja nalazi se na sjevernoj obali Jamajke . Špilje , više od 5.000 metara dug i 39 metara dubine , sastoji se od velikog vapnenca , stalagmita i stalaktita , i podzemnog jezera . Devet od 21 vrsta šišmiša žive u tim špiljama i napredovati u različitim povezanih komora koje imaju promjer od 16 metara na oko 49 metara .

Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.

Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑

Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Pet Maj 09, 2014 9:04 pm

Nestajuća ljepota ledenih pećina Aljaske

Fascinantne ledene pećine koje su nastale usljed topljenja glečera Mendenhol na Aljasci prava su atrakcija za turiste, a zbog jedinstvene ljepote čije vrijeme, nažalost, otkucava, ovo neobično mjesto iz mjeseca u mjesec privlači sve više ljudi.

Šetnja kroz ove pećine, pored toga što je neponovljivo iskustvo, nosi sa sobom i dozu rizika, jer je led zbog stalnog topljenja u opasnosti od obrušavanja...

VIDEO link

Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.

Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑

Naslov: Re: Poznate pećine-posetite:) Sub Jul 01, 2017 8:46 pm

Net(private)-izvor

Stopića pećina se nalazi na severoistočnoj strani Zlatibora. Duga je oko 2000m, a visoka oko 50m.
Pećina se sastoji od pet celina: “Svetla dvorana”, “Tamna dvorana”, “Velika sala sa kadama”, “Kanal sa kadama” i “Rečni kanal”.
Posebna atrakcija su bigrene “kade”.
Bigrene “kade” su udubljenja oivicena kamenim zidovima u kojima se nakuplja voda, a kada nadodje, pretiče iz njih u vidu jedinstvenih kaskada.Neke od njih su dublje od 7 metara.
Dugure – otvori na tavanici su još jedna specifičnost ove pećine.

Poznate pećine-posetite:) - Page 2 1010

Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.

Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑