Najčešće greške
Kako razgovarati s oboljelima od raka[You must be registered and logged in to see this image.]Oboljeli od raka se ne nalaze samo na odjelu
onkologije. Liječenje je sve učinkovitije, mnogi se izliječe, a i teško
oboljeli žive duže i uključeniji su u društvo. Kako komunicirati s
osobom koja baš ide na kemoterapiju? Što reći, a što je najbolje nikad
ne izgovoriti. Pogledajte savjete stručnjaka.'Nalazi pokazuju da
ste teško bolesni. Trebalo bi odmah započeti liječenje', ako ste ovo
čuli od liječnika, vjerojatno je to bila tek prva šokantna izjava u
nizu. Mnogi se oboljeli moraju nositi sa šokom i nevjericom, a zatim se
koncentrirati na borbu i razumijevanje novih nepoznatih termina koje
donosi proces liječenja. Međutim, osim same bolesti, oboljele opterećuje
i sve lošija komunikacija s ljudima iz svoje sredine, koji također
znaju biti šokirani i ne snalaze se u razgovoru.
Za psihu se u bolnici nema tko brinuti
Na hrvatskim odjelima za onkologiju nema ni psihologa ni psihijatra.
Bolesnici stoga psihološku pomoć mogu potražiti tek od drugih oboljelih u
sobi ili u udrugama koje pružaju takvu pomoć. Liječnici i medicinske
sestre danas imaju trostruko ili peterostruko više pacijenata i u
pravilu imaju tek toliko vremena da oboljelima daju tek šture
informacije o bolesti. Termini koje oboljeli tad čuju često su im
nepoznati, pa ne znaju ni što ih očekuje, a to dodatno povećava stres.
'Još uvijek postoji nada... Kad sam prvi put čula ovu
rečenicu, a mnogi su je poslije ponovili, umalo sam udarila osobu koja
ju je izrekla. Na iste riječi iz usta dežurne sestre, koja me željela
utješiti, pobjesnila sam. Ja sam ipak planirala nešto više od slabašne
nade', priča jedna žena oboljela od raka.
Slični problemi u komunikaciji sve su češći jer ljudi koji obole od
raka ne nalaze se samo na odjelu onkologije. Liječenje postaje sve
učinkovitije, pa i teško oboljeli žive duže i uključeniji su u društvo.
Psihologinja
Ljerka Zorić iz udruge SVE za NJU!,
koja radi u psihološkom savjetovalištu za žene oboljele od raka, i iz
vlastitog i iz iskustva žena koje dolaze na savjetovanje, kaže: 'Svatko
od nas je različit, pa je tako i s oboljelima od raka. Nekim ženama
smeta što ljudi misle da moraju neprestano razgovarati o bolesti, pa
forsiraju tu temu, dok druge žene žele na takav način podijeliti svoje
iskustvo. Najvažnije je zato iskreno pitati oboljelu osobu želi li ili
ne želi pričati o bolesti.'
Koje su česte greške kod partnera ili u odnosu s djecom? 'Majke
često štite djecu i ne daju im dovoljno informacija iako bi djeca
željela znati. S druge strane, neki partneri negiraju bolest, nemaju čak
ni snagu to izreći. I oboljeli treba znati da nisu svi spremni i netko
se s nečim ne može nositi. Treba vidjeti što tko može', pojasnila je
psihologinja Zorić, koja vodi individualna i grupna psihološka
savjetovanja na koja mogu doći sve žene oboljele od karcinoma. Naime,
ova udruga osnovala je Centar za psihološku pomoć ženama oboljelim od
svih vrsta raka, u kojem želi pomoći oboljelim ženama i njihovim
obiteljima.
To što na odjelima za onkologiju uopće nema zaposlenih psihijatara
ili psihologa smatra spletom okolnosti. Nedostatak sredstava je bitan
faktor, ali smatra i da su liječnici izuzetno preopterećeni, a ponekad i
needucirani koliko ljudima znači psihološka pomoć. To što će neki
oboljeli tražiti psihijatra u domu zdravlja, neće im puno značiti jer
oni imaju pet do 10 minuta za svakog pacijenta. Razgovor se tamo
uglavnom svodi na pitanje: 'Jeste li zadovoljni terapijom?' Oboljeli
kaže da je ili nije, te dobije neki antidepresiv. Problem je i što je
malo psihijatara educirano upravo za rad s oboljelima od raka.
Srećom, postoji velik broj udruga, pa je dobro da oboljeli potraže
najbližu i informiraju se gdje mogu dobiti kvalitetnu psihološku pomoć.
Idealno bi bilo da je potraže prije samog zahvata jer će dobiti
kvalitetne informacije i tako ublažiti stres.
[You must be registered and logged in to see this image.] Kako se nositi s informacijom da osoba koju jedva poznajte boluje od ove opake bolesti1. Nemojte se namrštiti i reći: 'To nije prelazna bolest, ili?'
2. Nemojte reći: 'O, teta mog oca ili nečiji stric (ili bilo tko) je umro od toga.'
3. Ne pitajte: 'Je li opasno po život?'
4. Ne zasipajte je pitanjima o tome o kojoj vrsti tumora se radi, kako se liječi i kad ide u bolnicu.
5. Ne govorite: 'Oh!' i ne odlazite od osobe kao da ima kugu.
6. Ne čestitajte na hrabrosti
7. Ne ispitujte je li bolest posljedica nečega što je osoba radila.
Primjerice: 'Zar to ne dobivaju oboljeli od spolnih bolesti?'
8. Nemojte preporučiti šparoge, posebne napitke ili bilo koji
čudesan lijek – osim ako nije stvarno pomogao vama ili osobi iz vaše uže
obitelji, a i tad budite taktični.
9. Ne pokušavajte prodati osobi baš taj čudesan lijek.
10. Ne ispitujte samo da biste kasnije imali informacije koje ćete senzacionalno širiti.
12. Ne lupajte o postojanju lijeka protiv raka koji je netko sakrio i sličnim teorijama zavjere.
14. Nemojte slegnuti ramenima i reći: 'Uvijek postoji nada.' Pred
vama je osoba koja se treba praktično suočiti s bolešću, a ne netko čiji
život visi o slabašnoj nadi.
16. Ne šaljite joj knjige ili novinske članke koji govore da se rak
može liječiti samo snagom volje. Osoba ne smije gubiti vrijeme nego
odmah započeti s konkretnim liječenjem. Snaga volje je potrebna, ali
sama dobra volja nije dovoljna.
17. Ne započinjite predavanje o zdravoj prehrani. To će učiniti liječnik, ako je potrebno.
Što učiniti kad čujete da osoba boluje od raka1. Udahnite i razmislite par sekundi.
2. Ako ste ostali bez teksta, recite da je tako. Priznajte da ste šokirani.
3. Možete reći da vam je žao, ali ne pretjerujte.
4. Pitajte kako se osjeća i smeta li joj razgovor o toj temi.
5. Ako o bolesti želi razgovarati, postavite tek nekoliko pitanja
imajući na umu da je osoba već u niz navrata odgovarala na slična
pitanja.
6. Ako osoba kaže da je dobro, ali želi odmah otići, ostavite je na miru i pustite da ode.
7. Ako ste u stanju pružiti konkretnu pomoć, ponudite se. Možda
možete nešto skuhati, predložite konkretno jelo i ponudite da joj
donesete hranu (možda joj treba donijeti namirnice iz trgovine jer zbog
slabosti ne može voziti ili nositi stvari). Ili možete pomoći u čišćenju
stana?
8. Ne nudite pomoć ako je niste u stanju pružiti, prezaposleni ste
ili očekujte nekakvu naknadu. Osoba je u takvom stanju da vam neće moći
uzvratiti za vaše dobro djelo.
9. Pokažite suosjećanje, ali ne žalite osobu. Ljudi ne vole da ih tretiraju kao nekakav humanitarni slučaj.
10. Pozdravite se uz osmijeh i pozitivan duh. Recite: 'Imat ću te u mislima.' U svakom slučaju, budite iskreni, a ne sladunjavi.
11. Ma koliko se trudili, možda ćete reći nešto krivo – nemojte se pretjerano prekoravati.
Zapamtite da su obje strane u delikatnoj situaciji. Oboljeli znaju
da im drugi žele dobro. A ako koja riječ i ne ispadne najbolje, ne
brinite, njima se po glavi motaju važnije misli o liječenju i
strategijama preživljavanja. Oni će zapamtiti vašu dobronamjernost, čak i
ako riječi nisu bile najbolje složene.