DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.
Šta muči srednjoškolce BFuWx

DOBRO NAM DOŠLI !


DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.
Šta muči srednjoškolce BFuWx

DOBRO NAM DOŠLI !


DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -

-MI NISMO KAO DRUGI -Liberté, égalité, fraternité-
 
PrijemPORTALLatest imagesTražiRegistruj sePristupi

 

 Šta muči srednjoškolce

Ići dole 
+3
Astra
sonia
AstrinaKomsinica
7 posters
AutorPoruka
Kijara-brm
Glavni Administrator
Glavni Administrator
Kijara-brm


Godina : 44
Location : 𝐹 - 𝐴𝑁 - 𝑇 - 𝐴𝑆 - 𝑇 𝐼 𝐶
Humor : 𝑌𝐸𝑆-𝑌𝑜𝑢 𝑛𝑜𝑤 :)
Datum upisa : 21.12.2008

Šta muči srednjoškolce Empty
PočaljiNaslov: Šta muči srednjoškolce   Šta muči srednjoškolce EmptySre Dec 12, 2012 7:46 pm

Anonimna anketa sa samo jednim pitanjem: „Navedi svoj najveći problem i ukratko ga opiši”




[You must be registered and logged in to see this image.]

Mladi su danas izloženi raznim opterećenjima i krizama –
ekonomskim, socijalnim, kulturnim, moralnim, i mnogim stresnim
situacijama.

Sve to nepovoljno utiče na njihov individualni razvoj i na formiranje
njihove ličnosti. Ukoliko se ova krizna i stresna opterećenja u znatnoj
meri ne ublaže, mnogima će otežati odrastanje. Kad problem pređe u
problematično ponašanje, teško je uočiti šta je uzrok a šta posledica.
Tada se javljaju: neurotičnost, agresija, zlostavljanje, kriminalitet,
alkoholizam, narkomanija…

Ali problemi ne moraju da budu tako drastični da bi bili veliki onima
koje muče. Zato je cilj istraživanja koje smo sproveli bio da saznamo
koje realne probleme ima srednjoškolska omladina, jer samo uz pravu
sliku o tome moguće je ispravno preventivno i vaspitno delovati.

Istraživanjem je obuhvaćeno više od 1.200 učenika srednjih škola u
Srbiji (iz velikih i malih gradova). Anonimna anketa je sadržala samo
jedno pitanje: „Navedi svoj najveći problem i ukratko ga opiši”.

Rezultati istraživanja ukazuju da je najveći problem srednjoškolske
omladine škola: 45,40 odsto. Kažu da je školski sistem loš, da je škola
zastarela, da su previše opterećeni gradivom, da uče mnogo toga
bespotrebnog, da profesori loše objašnjavaju, da su nepravedni... Na
drugom mestu problema je ljubav: 8,94 odsto učenika navodi da im je
teško da nađu pravog dečka – devojku, da nema prave ljubavi, pate zbog
nesrećne i neuzvraćene ljubavi... Na trećem mestu je drugarstvo: 6,81
odsto učenika kaže da im je teško da nađu pravog druga, drugaricu,
smetaju im licemerstvo, zloba, zavist... Na četvrtom mestu su porodični
problemi sa 5,20 odsto odgovora; razvedeni roditelji, svađe u porodici,
zanemarivanje od strane roditelja, međusobno nerazumevanje i nepoverenje
... Na petom mestu je izgled (4,66 odsto); smeta im što su debeli,
ružni, što imaju krive noge, veliki nos, male grudi. Na šestom mestu su
poroci (4,51 odsto), alkohol, kocka, droga... Na sedmom, kao problem
javlja se novac 2,98 odsto: nema novca za izlaske, za garderobu, zbog
novca ne mogu da imaju devojku... Na osmom mestu problem im predstavlja
nedostatak slobodnog vremena – 1,70 odsto izjava učenika.

Na devetom mestu našao se seks – 1,34 odsto: strah od seksa, od
neželjene trudnoće, kad treba da imaju prvi seks, zašto nema seksualnog
vaspitanja u školi...

Na kraju, 12,35 odsto učenika je navelo razne probleme, kao što su
psihički, socijalni, emocionalni poremećaji, zdravstveni problemi, razni
strahovi, briga za budućnost...

Da nema problema koje ne mogu sami da reše navodi samo 6,18 odsto ispitanih učenika.

Zanimljivo je da od svih problema koje su srednjoškolci naveli, skoro
polovinu predstavlja škola, a svi ostali su im na drugoj strani. To
govori da naše školstvo mora da se osavremeni i da prati život što je
najbolji način da đacima škola postane manji problem i opterećenje.
Njihov subjektivan osećaj je često objektivan problem škole (preobimno
gradivo, zastarela nastavna sredstva, nefunkcionalno obrazovanje).

Zbog toga je društvo u obavezi da mladu generaciju štiti od
nepoželjnih pojava i uticaja, jer „na mladima svet ostaje”, ali na
mladima koji će biti zdravi, psihički stabilni, obrazovani, kreativni,
bez velikih opterećenja i problema i koji će znati da grade i stvaraju
lepšu budućnost.

spec. pedagogije,

direktor OŠ „Đura Daničić“, Beograd










Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.






Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
Kijara-brm
Glavni Administrator
Glavni Administrator
Kijara-brm


Godina : 44
Location : 𝐹 - 𝐴𝑁 - 𝑇 - 𝐴𝑆 - 𝑇 𝐼 𝐶
Humor : 𝑌𝐸𝑆-𝑌𝑜𝑢 𝑛𝑜𝑤 :)
Datum upisa : 21.12.2008

Šta muči srednjoškolce Empty
PočaljiNaslov: Re: Šta muči srednjoškolce   Šta muči srednjoškolce EmptySre Dec 12, 2012 7:48 pm

ZABRINJAVAJUĆE!


Alkohol i kocka - ključni problem srednjoškolaca





[You must be registered and logged in to see this image.]
U Hrvatskoj se prošle godine od ovisnosti bilo koje vrste liječilo 7632
osobe, od čega su 62 s područja Koprivničko-križevačke županije. Ti
podaci previše ne zabrinjavaju, a dobra je vijest i da je stopa osoba
liječenih zbog konzumacije droga već dugi niz godina znatno niža od
državnog prosjeka. Ono što ipak zabrinjava je kockanje i konzumacija
alkohola kod mladih.
Čak 87,9 posto srednjoškolaca pije i taj broj stalno raste. Ipak,
donekle dobro je da se ne radi o svakodnevnim konzumentima, nego onima
koji piju uglavnom vikendom. Podaci su to koje je iznijela Nadica Puškaš,
socijalna radnica županijskog Zavoda za javno zdravstvo, za jučerašnjeg
predstavljanja projekta ‘Zdrav za 5’. Nacionalni projekt prevencije
ovisnosti u KC-KŽ županiji provodit će Zavod i policija.

'Glavne aktivnosti projekta su edukativna predavanja i interaktivne
radionice s učenicima iz područja zloporabe i ovisnosti o alkoholu,
drogama, kockanju i igrama na sreću, dok u svojoj drugoj komponenti
projekt uključuje i eko radionice - ističe N. Puškaš, dodavši kako je
predviđeno i ulazno i izlazno anketiranje učenika kojim će se mjeriti
promjena stavova i uspješnost provedbe projekta.

‘Zdrav za 5’ provodit će se tijekom cijele školske godine u osmim razredima osnovne i prva dva razreda srednjih škola.










Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.






Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
Kijara-brm
Glavni Administrator
Glavni Administrator
Kijara-brm


Godina : 44
Location : 𝐹 - 𝐴𝑁 - 𝑇 - 𝐴𝑆 - 𝑇 𝐼 𝐶
Humor : 𝑌𝐸𝑆-𝑌𝑜𝑢 𝑛𝑜𝑤 :)
Datum upisa : 21.12.2008

Šta muči srednjoškolce Empty
PočaljiNaslov: Re: Šta muči srednjoškolce   Šta muči srednjoškolce EmptySre Dec 12, 2012 7:51 pm

Problemi adolescenata zahtijevaju pozornost


Rad na zdravstvenoj zaštiti školske djece i mladeži
u današnjim uvjetima bitno se razlikuje od nekadašnjeg. Promjene u radu
nastale su zbog pojave novih zdravstvenih problema u toj populacijskoj
skupini. Danas se, za razliku od ranije, javlja velik broj neurotičnih
manifestacija vezanih za školsku i adolescentnu dob, kao i različiti oblici
poremećenog ponašanja. U prvi plan su, dakle, problemi odrastanja, spolno
prenosive bolesti i bolesti ovisnosti.



[You must be registered and logged in to see this image.]

Pojava takvih poremećaja izazvala je promjenu u organizaciji zdravstvene
zaštite učenika i mladeži,. Pokazalo se da je takvim poremećajima potrebno
posvetiti posebnu pozornost, koja se može najbolje pružiti putem savjetovališnog
rada.
Savjetovališni rad odvija se u vremenu izdvojenom za savjetovalište u
svrhu pomoći i rješavanja temeljnih problema s kojima se susreću djeca,
adolescenti, njihovi roditelji, staratelji i učitelji kao što su: prilagodba
na školu, školski neuspjeh, poremećaji ponašanja, problemi razvoja i sazrijevanja,
kronični poremećaji zdravlja, planiranje obitelji, zloporaba psihoaktivnih
droga i drugi oblici ovisnosti, koji se rješavaju uz usku suradnju s Centrom
za prevenciju bolesti ovisnosti.


Savjetovalište
vodi liječnik - specijalist školske medicine (zaposlenik Zavoda za javno
zdravstvo), u ambulanti u kojoj obavlja i druge preventivne aktivnosti.
Po potrebi, u radu savjetovališta sudjeluju i drugi profili stručnjaka:
neuropsihijatar za dječju i adolescentnu dob, školski psiholog, pedagog,
socijalni radnik. U savjetovalište se učenici i njihovi roditelji mogu
javiti sami ilči se pozivaju, ovisno o problemu.


Smetnje ponašanja



Najčešći su razlozi posjeta Savjetovalištu poremećaji ponašanja i različite
neurotične reakcije u razdoblju odrastanja, čije su bitne karakteristike
neusklađenost biološke, psihološke i socijalne integracije.
U tom razdoblju odigrava se i završna faza separacije (odvajanja) od roditelja
i individualizacija ličnosti u zrelu, slobodnu i neovisnu osobu. Osnovni
su zadaci koje adolescent na putu odrastanja treba ispuniti: prihvaćanje
vlastitog tijela, formiranje seksualnog identiteta, emancipacija od obitelji,
osobna identifikacija i afirmacija. Kompleksni i vrlo složeni zadaci koje
adolescencija stavlja pred mladu ličnost izazivaju brojne konflikte u
osobi mladog čovjeka te između adolescenta i njegove obiteljske i šire
socijalne sredine.
Poremećaji ponašanja izraz su sukoba adolescenta i njegovih emocionalnih
potreba s okolinom. Kroz pubertet i adolescenciju, stanja takozvane povišene
emocionalne napetosti jednostavne su razvojne smetnje, koje obično prolaze
bez posljedica ako okolina na njih reagira prikladno. Međutim, ako okolina
postavlja prevelike zahtjeve, na koje adolescent ne može odgovoriti, ili
mu ne pruža dovoljno podrške i topline za njegove napore prilagođavanja,
adolescent gubi osjećaj sigurnosti, razvija osjećaj straha, nepovjerenja
i nesigurnosti i zbog svega navedenog prelazi u obranu koja može izmijeniti
njegovo ponašanje u tom smjeru da ulazi u stalne sukobe s okolinom, tj.
u poremećaj ponašanja. Pritom se pokazuju različiti oblici psihičkih smetnji,
koji se kreću od apatije, depresivnih reakcija, povlačenja u sebe i pokušaja
suicida do posve suprotnog, "otkačenog" ponašanja, koje se manifestira
zanimanjem za štošta osim za školu, neučenjem i neracionalnim trošenjem
vremena, što rezultira postizanjem nezadovoljavajućih rezultata, naročito
u prvom razredu srednje škole.


Školski neuspjeh


Mnoge
učenike neuspjeh u školi iznenadi, uznemire se, postanu napeti, ne mogu
se koncentrirati i više razmišljaju o svom neuspjehu nego što uče. Sami
donose zaključke da s njihovom memorijom nešto nije u redu, da se ne mogu
koncentrirati i da možda i nisu za školu. Obično pokušavaju nešto sami
učiniti, odvajaju čak i više vremena za učenje, ali to najčešće ne donosi
željene rezultate, gube motivaciju za dalji rad i prestaju težiti postavljenim
ciljevima. Školski neuspjeh obično je prvi znak koji će uznemiriti i njihove
roditelje i potaknuti ih da se ozbiljnije pozabave svojom djecom. Tijekom
savjetovališnog rada, nužno je roditeljima objasniti da je odrastanje
zapravo obostran proces te da u jednom razdoblju života svoje djece i
oni moraju napustiti poziciju roditelja te postati odrasli.
Pravovremenim dolaskom u savjetovalište sprečava se produbljivanje psihičkih
poremećaja, a uz psihoterapijski postupak rješava se emocionalni konflikt
i psihički poremećaj.
Zahtjevi škole i konkurentna sredina dovode mlade u nesklad s njihovim
mogućnostima. Dolazia do školskog neuspjeha i nezadovoljstva, a to može
pridonijeti pokušaju učenika da se dokaže, ali na neodgovarajući način.
Takvi učenici stvaraju o sebi nepovoljnu sliku, ponekad postanu i agresivni,
skloni društveno neprihvatljivim oblicima ponašanja, kao načinu dokazivanja
osobnosti.


Adolescentna kriza


Na
početku adolescentnog doba krizu uzrokuju promjene u tjelesnom izgledu
i buđenje snažnih seksualnih impulsa, što traži od mladih da nađu odgovarajuću
ravnotežu između ograničavanja i izražavanja nagonskih težnji. Dio je
te krize i potreba mladih da obezvrijede roditelje, kako bi se od njih
osamostalili.
U adolescentnoj krizi uočavaju se potištenost i nekontrolirana razdraganost,
dramatiziranje situacije, teatralnost u gestama, tjeskobnost, prolazno
odavanje alkoholu, drogi, asocijalno ponašanje, zapuštanje školskih obveza,
pa i pokušaji samoubojstva. U radu s adolescentima najteže je odrediti
između normalnog i patološkog. Većina autora smatra da se "adolescentna
kriza može smatrati normalnim razvojnim fenomenom", da "adolescencija
bez normativne krize nije adolescencija" jer su mnoge krize ne samo
normalne, nego i nužne u tom razdoblju. Drugi pak smatraju da se, u povoljnim
uvjetima i uz povoljan stav odraslih koji okružuju adolescenta, prijelaz
u zrelost može odviti glatko i nekomplicirano...
U savjetovalište dolaze pretežno školska djeca i mladež s lakšim psihičkim
poremećajima. Ponekad je kod takvih učenika dovoljan samo prvi razgovor
u savjetovalištu, koji ostaje i jedini, pa da se učenik smiri i shvati
što se s njim dogodilo: zadovoljan je što je nekom povjerio svoje tegobe
i probleme, pažljivo je saslušan i dobio je odgovor na neka svoja pitanja,
kao i osjećaj sigurnosti da se ubuduće može obratiti za pomoć i savjet
ako mu zatreba.


Neuroze

Najčešće su psihičke smetnje u tom razdoblju neuroze,
koje u tom razvojnom dobu pokazuju neke osobitosti i prevenciju pojedinih
sindroma. One su često centrirane oko vitalnih organa, glave, srca ili funkcije
disanja.
Neuroze imaju uzrok u emocionalnom sukobu s okolinom, ali je taj sukob potisnut
duboko u podsvijest. Ne postoji svijest o emocionalnom doživljaju, već do
izražaja dolazi njegov utjecaj na funkciju određenih organa. U školske djece
neurotske reakcije javljaju se u obliku:
- glavobolje, trbobolje, tikova, mucanja, proljeva, povraćanja, "histeričnih"
napadaja, grickanja noktiju, noćnog mokrenja, straha.
Mnogi poremećaji ponašanja traju relativno kratko. Oni često znače samo
prolaznu nesigurnost, ispitivanje granica dopuštenog. Kod svih slučajeva
treba uzeti u obzir i razvojne biološko-psihičke faktore te psihodinamske
konflikte i različite socijalne uvjete.


Reproduktivno zdravlje

Sljedeći je po važnosti problem psihoseksualne
afirmacije srednjoškolaca, podjednako zanimljiv za oba spola. Vrlo je česta
pojava inhibiranosti u kontaktima s osobama suprotnog spola, koja se kompenzira
na različite načine.
Nepoznata sredina, odlazak iz roditeljskog doma, osjećaj usamljenosti i
praznine te želja za nježnošću navede adolescentice na traganje za uzbudljivim
situacijama i sklapanjem novih poznanstava. S druge strane, većina ih tada
prvi put stupa u seksualne odnose, što često, zbog nedovoljnog znanja i
iskustva, završava neželjenom trudnoćom.
Za adolescentnu dob karakteristično je rizično spolno ponašanje. Relativna
fizička i spolna zrelost, ali emocionalna nestabilnost i nezrelost, uz nestalnost
spolnih veza u adolescentnoj dobi, vode rizičnom spolnom ponašanju: ranom
stupanju u spolne odnose, mijenjanju partnera, slučajnim i površnim spolnim
kontaktima, a bez korištenja zaštite pri spolnim odnosima. Rizično spolno
ponašanje adolescenata, rana spolna aktivnost i veći broj spolnih partnera,
bez primjene zaštite pri spolnim odnosima, povećavaju rizik obolijevanja
od spolno prenosivih bolesti i infekcija genitalnog trakta te njihovih posljedica.
Zbog toga velik broj učenika dolazi u Savjetovalište radi savjeta o kontracepciji
i spolno prenosivim bolestima.


Zlouporaba sredstava ovisnosti

Tijekom savjetovališnog rada u vezi si primarnom
prevencijom zloporabe sredstava ovisnosti, pokušavamo kontinuiranim radom
s učenicima i njihovim roditeljima raditi na:
- razvijanju pozitivne slike o sebi,
- učenju vještina donošenja odluka i rješavanja problema,
- učenju o osjećajima i njihovom izražavanju,
- formiranju ispravnog stava prema sredstvima ovisnosti i upoznavanju sa
štetnim utjecajima i posljedicama.


Problem
zlostavljanja djece i mladeži


Djeca osnovnoškolskog uzrasta koju zlostavljaju
vlastiti roditelji nisu rijetka pojava iako se o tome još uvijek malo govori
i traži pomoć.
Djeca su zlostavljana na različite načine: od tjelesnog kažnjavanja (koje
je nešto rjeđe) do odgojne zapuštenosti (koja je najčešća).
Roditelji često kažnjavaju djecu raznim zabranama, kao što su: zabrana druženja
s prijateljima i vršnjacima, uskraćivanje džeparca, zabrana odlaska u kino,
gledanja televizijskih emisija, postavljanje visokih zahtjeva u pogledu
ocjena i školskog uspjeha.
Zlostavljana djeca teško se koncentriraju na satu, pozornost im je kratkotrajna,
ako uopće postoji, bezvoljna su, apatična i deprimirana. Uspjeh i ocjene
su im slabe. Sklona su sukobima, svađama i agresiji.
Za takvu djecu i roditelje nužan je kontinuirani savjetovališni tretman
i pomoć stručnjaka različitih specijalnosti.


NE ZABORAVIMO:
Svako dijete ima potrebu za nježnošću, ljubavi i sigurnosti. Djeci je
potrebno da znaju i osjete da su voljena, da u obitelji imaju podršku
i da o svojim problemima mogu otvoreno razgovarati s roditeljima, bez
straha da će biti ismijani, povrijeđeni i poniženi.











Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.






Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
Kijara-brm
Glavni Administrator
Glavni Administrator
Kijara-brm


Godina : 44
Location : 𝐹 - 𝐴𝑁 - 𝑇 - 𝐴𝑆 - 𝑇 𝐼 𝐶
Humor : 𝑌𝐸𝑆-𝑌𝑜𝑢 𝑛𝑜𝑤 :)
Datum upisa : 21.12.2008

Šta muči srednjoškolce Empty
PočaljiNaslov: Re: Šta muči srednjoškolce   Šta muči srednjoškolce EmptySre Dec 12, 2012 7:53 pm

Narkomanija kod mladih





Autor: prof dr Bojana Dimitrijević







[You must be registered and logged in to see this image.]





Zloupotreba droge je osobito karakteristična za moderno društvo. Droga
se vise ne događa negde drugde i nekima drugima, ona je ovde među nama.
Naglo raste broj uživalaca droga, naročito među mladima, među
srednjoškolcima, pa i starijim osnovcima. Medicinski stručnjaci tvrde
da nijedna droga nije bezopasna, napotiv, ostavlja teške posledice i po
mentalno i po fizičko zdravlje. Upravo zbog toga neke škole u saradnji
sa lekarima i policijskim stručnjacima organizuju sastanke sa
učenicima, roditeljima, nastavnicima, kako bi se upoznali sa ovim
problemom, a cilj je da deca ne posegnu za drogom, odnosno da prestanu
sa njenim uzimanjem.potreba droge je osobito karakteristična za moderno društvo. Droga
se vise ne događa negde drugde i nekima drugima, ona je ovde među nama.
Naglo raste broj uživalaca droga, naročito među mladima, među
srednjoškolcima, pa i starijim osnovcima. Medicinski stručnjaci tvrde
da nijedna droga nije bezopasna, napotiv, ostavlja teške posledice i po
mentalno i po fizičko zdravlje. Upravo zbog toga neke škole u saradnji
sa lekarima i policijskim stručnjacima organizuju sastanke sa
učenicima, roditeljima, nastavnicima, kako bi se upoznali sa ovim
problemom, a cilj je da deca ne posegnu za drogom, odnosno da prestanu
sa njenim uzimanjem.

Kobna popularnost marihuane





Kod nas se koriste uglavnom lakše droge, a najpopularnija je marihuana. U
kontaktu sa drogom je bio veći deo populacije od 15 do 25 godina. Nema
jeftine droge, pa se u potrazi za novcem ona često preprodaje i tako
čini krivično delo. Kontakt roditelja sa policijom i ško­lom vrlo je
važan. Nastanak zavisnosti tumači se preko više različitih teorija.
Takođe se ukazuje na značaj različitih faktora, među kojima se oni mogu
grupisati u sledeće: psihoaktivna supstanca, ličnost, po­ro­dica i
društvo. Društvo ne može samo svojim restriktivnim sta­vom pre­ma
uzimanju droga i zakonskim propisima suzbiti ovu pojavu. Mo­ra se
preduzimati neka "prijateljska aktivnost" ali ne i neopravdano
popustlji­va, prema mladim ljudima. Kao odgovor na dilemu u kom pravcu
treba tu aktivnost kanalisati, može poslužiti i Frojdova klasična
definicija dušev­nog zdravlja: ono što karakteriše zrelu, duševno zdravu
osobu je kapa­citet za ljubav i kapacitet za rad. Potrebno je da
školski programi obuh­va­te mlade pre nego što se određeni oblici
ponašanja uspostave.




Droga i među osnovcima





Među mladima je sve više korisnika duvana, alkohola i droge. Posebno je
alarmantan sve veći broj narkomana. Ta pojava i te kako utiče na društvo
u kojem se ti narkomani nalaze i narkomanija se može suzbiti samo dobro
or­ga­nizovanom prevencijom i akcijom, upoznavanjem široke populacije o
drogama i njenim štetnim delovanjima na društvo. Droga osvaja mlade,
donja starosna gra­nica se sve više spušta, pa je pored srednjoškolaca
uzimaju i učenici starijih razreda osnovnih škola. Najviše se koristi
marihuana u obliku cigarete, i njen miris se širi i po školama, i po
ulicama, i svim sastajalištima mladih. Osim nje najčešće se koriste
"markice" LSD-a i tablete ekstazija.





Zloupotreba droge je osobito karakteristična za moderno društvo. Taj
fe­nomen izvire iz napetosti koje nastaju zbog visokih zahteva koje
društvo na­me­će pojedincu a droga se uzima kao sredstvo za koje se
očekuje da olakša sva­ko­dnevno suočavanje sa problemima.




Alarmantno širenje narkomanije





Narkomanija se širi u svim zemljama sveta pa i naša zemlja nije
po­šteđena ove pojave. Drogu najviše koriste mladi uzrasta izmedju 14 i
25 go­di­na. Uzimaju je iz znatiželje, dosade, potištenosti, želje za
avanturom, slabosti da odbiju ponuđenu drogu kao i zbog nedostatka
čvršće veze s porodicom. Drogu jos uvek shvataju kao dobru zabavu,
bežanje u nestvarni svet, čak i kao modu ili ulaz­nicu u svet odraslih.
Većina mladih ljudi, ipak, ne uzima drogu. Manji broj će posle prvog
uzimanja to ponoviti nekoliko puta i njima preti opasnost da po­stanu
zavisnici. Najučestalija droga koju koriste mladi na našem ilegalnom
trži­štu su proizvodi indijske konoplje - marihuana, hašiš i hašišovo
ulje. Prema pro­­­­cenama Zavoda za bolesti zavisnosti, u Beogradu živi
oko 35 000 nar­ko­ma­na. Pretpostavlja se da u čitavoj Srbiji ima oko
80 000 zavisnika od droge. Iako zvaničnih podataka nema, stručnjaci sve
češće tvrde da je oko 60 odsto mla­dih, najviše srednjoškolaca, u
kontaktu sa drogom. Zanimljivo je da se po­sled­njih go­dina izmenila
socijalna struktura narkomana. Pre desetak godina oni su pri­pa­dali
višim socijalnim slojevima. Sada ih je najviše iz srednjeg i nižeg
sloja. Takođe se pokazalo da najčešće nema istorije uzimanja droge u
porodici, nema učestalih primera da momak/devoka uzimaju drogu, niti da
to čine bliski prijatelji.




Svaka droga je opasna!





Svaka je droga opasna jer svojim delovanjem smanjuje sposobnost za rad i
koncentraciju, pojavljuju se priviđanja, sklonost ka samoubistvu i
ak­ti­vi­ra­nju pojave skrivenih psihičkih bolesti. Nakon dužeg uzimanja
ovih droga javlja se potreba za "težim" drogama kao što su kokain,
heroin i morfijum. One još ra­zor­nije deluju na psihofizičko stanje
korisnika, uzimaju se najčesce injek­ci­ja­ma, pa izazivaju AIDS,
žuticu, trovanje krvi i slično.





Osobe koje koriste drogu su narkomani i ne uzimaju je iz zadovoljstva,
već radi neizdrživo jakog nagona za uzimanjem i izbegavanjem mukotrpnih
bolova. Narkoman u društvu živi kao parazit pošto sve uzima a nista ne
daje. Njegovi interesi su vezani za drogu samo kako je i gde nabaviti.
Roditelji i staratelji ne smeju misliti da je narkomanija pojava koja ih
se ne tiče, da je ne­ma ili da je ona problem drugih. Nijedna porodica
nije poštedjena mogućnosti da jednoga dana uđe u taj krug. Vaspitanje
nije svemoćno, ali mu je moć velika. Nema jeftine droge, pa se u potrazi
za novcem ona često preprodaje i tako čini krivično delo. Kontakt
roditelja sa policijom i školom vrlo je važan.




Nastanak zavisnosti





U pokušajima da se nađe objašnjenje za nastanak zavisnosti, postoji vi­še različitih stanovišta:





Genetički i biološki pristup. Smatra se da poremećaj u metaboličkom
funkcionisanju organizma može biti osnova za nastajanje zavisnosti. Telo
pro­iz­vodi vlastiti opijat ''endorfin'' a njegov deficit dovodi do
veće osetljivosti na bol. Novija istraživanja pokazuju da su ljudi s
manjkom endorfina skloniji ak­tiv­nostima koje jače pobuđuju CNS,
aktivnostima koje donose svojevrsno uz­bu­đenje. npr. kockanje. Iz tog
razloga bi ti ljudi mogli biti skloniji i uzimanju dro­ge.





Teorijski pristup uslovljavanja. Ljudi imaju tendenciju da ponavljaju
ak­tivnosti koje su im bile prijatne ili su na neki način bile
nagrađene. Ritual uzi­manja droge može se shvatiti kao svojevrsna
nagrada, zbog čega se teži po­nav­ljanju toga postupka. Znaci vezani za
uzimanje droge mogu izazvati efekte kao i sama droga. Mnogi eksperimenti
dokazuju da njeno delovanje zavisi od ce­lokupnog iskustva pojedinca i
okruženja. Na primer, neka očekivanja o učin­cima droge se
najverovatnije usvajaju pre početka konzumiranja i mi pamtimo ka­­ko je
neka droga pomogla nekome da se bolje oseća i kada sami probamo to isto i
mi osećamo iako stvarno delovanje droge s time zapravo nema ve­­ze
(pla­ce­bo efekt). Povezanost između očekivanja i učinka droge na svest,
po­ka­zuje da vi­ši mentalni procesi mogu uticati na sve aspekte
ponašanja, uklju­ču­jući i one pod utjecajem hemijskih supstanci.





Teorije adaptacije. Zavisnost se može tumačiti i kao naučeno ponašanje
ko­je olakšava prilagođavanje pojedinca konkretnoj socijalnoj sredini.
Želja da se bude prihvaćen u svojoj okolini može se ostvariti na
prihvatljiv ili ne­prihvatljiv način. Dva bitna psihosocijalna činitelja
koji u detinjstvu i mladosti mogu otežavati proces adaptacije su
socijalna nekompetentnost i agresivnost. Ti či­nioci mogu biti uzroci,
ali i posledice socijalne izolovanosti. Osobito agre­siv­ni pojedinci
nisu popularni u krugu svojih vršnjaka, ali ni u svojih nastavnika i
po­rodicama, što može uticati na gubitak samopouzdanja, učenje, na
ponašanje. Ka­ko okolina uglavnom deluje represivno, beg u drogu se čini
kao jedino olak­ša­nje. Mladi nastoje odložiti proces odrastanja i
rešavanja situacija kojima nisu do­rasli ili se smatraju
nekompetentnima.





Biopsihosocijalni pristup. Stres može povećati verovatnoću zloupotrebe
droge, pogotovo ako se od nas traži više nego što možemo učiniti ili
pružiti, i ka­da smo izloženi nekoj pretnji usmerenoj na vlastitu
sigurnost. Hoćemo li ne­ku situaciju, problem ili slično doživeti kao
izazov kome se možemo odupreti ili kao pretnju ličnoj sigurnosti, utiču
biološki činioci – odnose se na saznanje da na raz­ličite pojedince
stimulusi različitog intenziteta različito deluju. Ovaj pri­stup
na­sto­ji da sintetizuje biološku komponentu i razumijevanje uslova u
kojima poje­di­nac živi, kao njegovih osobina koje mogu uticati na
mogućnost ko­rišćenja droga.







Kontakt sa drogom


Prema procenama osoba iz SUP-a koji se problemom droge bave godinama,
dobija se procena da je 70-80 procenata mla­dih, uzrasta od 15 do 25
godina bilo u kontaktu sa opojnim drogama. To su pro­davci, kupci,
uživaoci, nar­­­komani. Ne može se reći da se droga koristi samo na
nekim određenim me­sti­­ma u gradu, ona se, takoreći, uživa svugde i na
sva­kom mestu. Kada je u pi­ta­­nju školska omladina, u poslednjih
godinu dana dro­gu najviše koriste sred­njo­škol­ci, a sve više droga
ide i po osnovnim školama. Kao korisnici evidentirana su i deca ispod 14
godina, što do sada nije bio slu­čaj. Granica se spustila na
se­d­­mi-osmi razred osnovne skole. Zbog toga se sve vi­še i škole
interesuju za nas pro­gram edukacije, da vide kako da prepoznaju de­cu
koja koriste drogu i šta treba preduzeti. Pored takozvane represivne,
SUP ima i edukativnu ulogu kada je droga u pitanju. Preventivni rad
znači saradnju sa školama, bolnicom, rodite­lji­ma. Roditelji se
direktno obraćaju za pomoć ka­da nađu drogu kod deteta. Dro­ga je
problem ne samo porodice već i društva. Ali, ima roditelja koji su
in­di­­ferentni prema problemu ili ne prihvataju istinu da nji­hovo dete
uzima drogu. Problem je kada se to kasno primeti. Škole moraju da se
bore sa problemom dro­­ge, da se ne dozvoljava preprodaja droge u
ško­la­ma. Alkohol među mladima je takođe rasprostranjena pojava.
Karakteristično je br­zo ispijanje većih količi­na, kombinovanje više
vrsta alkohola i drugih sred­sta­va.





U ispitivanjima sprovedenim tokom više godina na populaciji učenika
niških osnovnih i sred­njih škola, jasno se vidi da je stav učenika o
štetnosti droga različit. Od odgovora odabrani su samo najčešći - većina
misli da je uzimanje opasno (36-47%), da je štetno (5-15%), da je
moderno (1-4%), a samo oko 1% njih smatra da ke korisno ukoliko se uzima
u manjim količinama.







Psihosocijalni aspekt bolesti zavisnosti


Pojam "bolest zavisnosti" daje osnovu za razmišljanje da zavisnost sa­ma
po sebi nije bolest. Stanje zavisnosti je, kako navodi dr Jelica
Satarić, je­dno od bazičnih ljudskih stanja kojim počinje život.
Osećanje zavisnosti, ma ko­liko mučno bilo, nije kao takvo bolesno.
Zavisnost je, dakle, deo normalnih is­ku­sta­va a nekada ima patoloske
oblike. Slično je i sa nekim drugim ose­ća­nji­ma - npr. strah je
normalno osećanje a može imati bolesne vidove (fobije, pani­čni na­padi i
sl), tuga je u patološkom obliku depresivno raspoloženje, radost
ta­kode ima patološki korelat u maničnom stanju. Ljutnja i srdžba se
mogu mani­fes­tovati kroz neosnovan ubilački gnev.





Ono što je bitna odlika bolesnog uopšte jeste destruktivnost tj. težnja
us­me­rena ka narušavanju dinamičke ravnoteže fizioloških i psiholoških
pro­cesa. Ta­ko bismo mogli reći da zavisnost postaje bolesna kada počne
da po­tis­ku­je i ne­gira druge psihičke sadržaje - druge emocije,
stavove, principe, ideje i raz­­miš­ljanja, a forsira one osobine koje
služe njoj - manipulativnost, pasivnost, be­­zobzirnost, nestrpljivost,
samopopustljivost. Zavisnost nije izolovano ose­ća­nje i iskustvo, ono
je normalni razvojni stupanj i u procesu biološkog i psi­ho­loš­­kog
sazrevanja čoveka menja se u privrženost, toleranciju, odgovornost,
po­što­­vanje, ljubav. Ukoliko zavisnost počne da se "širi", ona se širi
u najvećoj me­­ri na uštrb onih psihičkih stanja koja iz nje nastaju
sazrevanjem. Tako, ono što je bolesno u bolesti zavisnosti je to što i
žudnja za objektom zavisnosti po­tis­ku­je sve ili skoro sve ostale
delove ličnosti, osećanja, principe, moral, odgo­vor­­nost. Zdravi
delovi nisu u stanju da se odupru bolesnoj želji. Oni postoje,
po­­tis­nuti su ali vremenom, ako bolest potraje, postaju sve slabiji i
defor­mi­sa­niji.­




Zavisnik lili ne?





Uvek se postavlja pitanje zašto neko postaje zavisnik a neko ne,
na­ro­či­to ako su osobe rasle u sličnim okolnostima ili čak u istoj
porodici. Da li postoji predispozicija za ovu bolest, fizička ili
psihička? Na ova pitanja nema jasnog i sigurnog odgovora. U toku su
istraživanja koja se bave postojanjem neke vrste neu­rološke
predodredenosti za bolest zavisnosti. Ispituju se receptori u mozgu
ko­ji specifično reaguju na prisustvo unutrašnjih ili spoljašnjih
psihoaktivnih supstanci, njihova struktura i osetljivost. Ukoliko bi se
npr. ustanovilo da je neko osetljiviji, recimo, na opijate, to bi
značilo da takva osoba ako konzumira opi­jatske supstance, brže razvija
zavisnost i sa težim patološkim ispoljavanjima ne­go neka osoba kod koje
je utvrđena normalna ili smanjena osetljivost na te sup­stance. Ova
vrsta istraživanja upućuje na zaključak da jasno treba savetovati
sva­kog da i ne proba psihoaktivnu supstancu jer se unapred ne zna da li
je neko oset­ljiv na nju, što bi značilo da i jednokratno unošenje već
stvara psihičku potrebu za ponovnim uzimanjem supstance. Takvi pacijenti
u lekarskoj praksi po­stoje i za njih je zajednička karakteristika da
im se "droga odmah dopala" ia­ko su pre probanja bili protivnici toga.




Razlozi za početak uzimanja droga, pomodarstvo čak 3-10%





Iz našeg istraživanja vide se neki razlozi za početno uzimanje droga:
nisu obavešteni o štetnosti (13-25%), po nagovoru drugih (7-19%), veruju
da mogu da se kontrolišu (3-15%), šele da budu posebni (7-10%), zbog
mode (3-10%).





Može se sa sigurnošću reći da bolest zavisnosti nije sticaj isključivo
in­di­vidualnih nesrećnih okolnosti. Ona nastaje, razvija se i leči se
kroz interakciju broj­nih činilaca koji bi se mogli svesti na četiri
osnovna: psihoaktivna sup­stan­ca, ličnost, porodica i društvo. Brojna
istraživanja su pokazala da ne postoji specifična psihička struktura
ličnosti koja bi predstavljala predispoziciju za bolest zavisnosti.
Ipak, među zavisnicima češće se susreću oni koji su pre bolesti bili ili
upadljivo povučeni, pasivni, uplašeni ili oni izuzetno buntovni,
agre­sivni. Moglo bi se reći da je njihova zajednička karakteristika
psihička ne­zrelost. Većina stručnjaka iz oblasti psihologije i
psihijatrije ce se složiti da sa­vre­meno doba predstavlja do sada
najveći izazov očuvanju čovekovog iden­ti­te­ta i da je to područje vrlo
problematično, da su poremećaji identiteta sve češći i sve masovniji,
naročito kod mladih ljudi gde je ponekad teško razlikovati kri­zu
identiteta (koja nije bolesno stanje već često deo razvoja ličnosti) od
pore­me­ća­ja u ovoj sferi.




Kriza indentiteta





Identitet je jedna od pojava čije postojanje i važnost jasno i duboko
do­življavamo ali nismo u stanju da to jasno izrazimo rečima. To je samo
jezgro lično­sti koje omogućava osobi da doživi sebe kao posebnu i
nezavisnu ličnost, sve­snu sebe u kontinuitetu, omogućava da doživi
druge ljude i formira svoj od­nos prema njima. Pruža osećanje
unutrašnjeg jedinstva i celovitosti, "udobnost u sopstvenoj koži".
Nastajanje identiteta je proces koji počinje rođenjem i stal­no se
obogaćuje i razvija. U formiranju identiteta od ključne je važnosti
pove­zi­va­nje iskustva zadovoljstva i iskustva odricanja da bi se
postigao sklad sa re­al­nošću. Svako želi da bude srećan i zadovoljan,
da mu bude prijatno, da bude prihvaćen od drugih ali takođe želi da bude
svoj, slobodan, da slobodno odlu­ču­je o sebi. Te dve tendencije su u
različitim odnosima tokom razvoja i teže me­đu­sobnom usklađivanju. Kod
zavisnika nastaje nesklad u tim tendencijama i sa­mim tim identitet
ostaje defektan i poremećen. Oni se zarad potrebe za zado­volj­stvom
odriču slobode, odriču svoga ja i zato je zavisnost u svom ekstrem­nom,
bolesnom obliku duboko ponižavajuće iskustvo. U zadovoljstvu koje
do­no­si droga nema samopoštovanja ni poštovanja, nema ljubavi ni
saosećanja. Sav psihički život osobe se svodi na osećanje da je sve
lepo, lako, prijatno, opu­šte­no, sve se doživljava na isti način bez
obzira na to da li je bližnjima dobro ili su tu­žni, pate ili im treba
pomoć. Zavisnik ne može da održi svoju reč, niko se na nje­­ga ne može
osloniti, ne može biti odgovoran - identitet je jednostavno slom­ljen.





Može se postaviti pitanje koja su to skretanja u razvoju identiteta koja
su rizik za ulazak u bolest zavisnosti. Mladi ljudi u poslednje vreme
su izloženi ma­sov­nim udarima na identitet: deformiše se radoznalost,
mladalački "novator­ski" duh, poštovanje humanih vrednosti, hrabrost,
bliskost, usamljenost, posluš­nost se u potpunosti odbacuje jer se brka
sa pokornošću, nesposobnost za odgo­vor­nost za sopstveni život se
maskira manipulativnošću, itd. Široko rasprostra­nje­na pojava među
mladima koja je i podsticana nekim oblicima "kultura" i "sub­kultura"
ali i celokupnim savremenim načinom života je tzv. glad za
sen­za­ci­jama ili čulna glad. To je strasna potraga za novim čulnim
iskustvima i žudnja za fizički i socijalno rizičnim ponašanjima
usmerenim ka neobičnim doživlja­ji­ma. Ova odlika je već devijacija u
izgradnji identiteta i predstavlja veliki rizik za produbljivanje
poremećaja. Treba razlikovati ovu glad od zdrave radozna­lo­sti koja
postavlja granice, koja sadrži odgovornost, nema prisilu i uznemireno
be­žanje od samog sebe u svet intenzivnih stimulusa. Drugi, ozbiljniji
znak po­re­mećaja identiteta, tesno povezan sa rizikom bolesti
zavisnosti je osećanje koje se često naziva usamljenošću ili dosadom, na
šta se mladi žale i što često na­vo­de kao povod za probanje
psihoaktivnih supstanci. To je osećanje opisao jedan od savremenih
stručnjaka koji se bavi problemima identiteta, Salman Aktar: "Osećanje
praznine kao šupljine. Čudna umrtvljenost unutrašnjeg emocio­nal­nog
iskustva. Osećanje sebe počinje da se kruni, odronjava. Prisilno
druženje, po­jave prevelikog unošenja hrane, pijenje alkohola, uzimanje
droga, impulsivni sek­sualni kontakti, provokativno ponašanje – služe
kao neophodna sredstva za "punjenje energijom". Osećanje praznine se
razlikuje od usamljenosti koja je bol­na čežnja za nekim ili nečim što
savest ne dozvoljava ili je nedostupno u realnosti. Unutrašnji svet,
iako tužan, ispunjen je slikama i živim emocijama. Praz­nina, sa
odsustvom čežnje je duboko uznemirujuće i dehumanizujuće is­kus­tvo". U
srednjim školama droga je postala svakodnevica i sa njom tek počinje
borba. Nije retkost da, prema rečima prosvetnih radnika, učenik nastavi
pri­sustvuje pod dejstvom droge. Na odmorima između časova dosta se
puši, ne­ki duvan, neki marihuanu. Kada se deci postavi pitanje o
njihovom pri­vat­nom i porodičnom životu, često se čuje da su roditelji
prezauzeti, po ceo dan ni­su kod kuće. S druge strane, imamo i drugu
krajnost – prezaštićeno dete. Ve­ći­na te dece nema organizovano
slobodno vreme, a osim odlaska u školu gotovo i da ne­ma­ju fiksiranih
obaveza, ne bave se sportom, ne čitaju, a to stavlja veliki pra­zni
pro­stor u koji se onda droga lako uklopi. To se pokazuje kao nedovoljno
uspe­šan recept za stabilan razvojni put mladih. Decu treba voleti, ali
treba imati i zahteve prema njima, treba im davati obaveze u kući, ne
treba im samo davati no­vac nego emocije. ­







Porodica


Eventualne ideje o ulozi porodice u nastanku "narko­ma­ni­je", mogu se
svesti na opšte stavove i iskustva i laika i stručnjaka da su odnosi sa
najbližima izvor zdravlja, zadovoljstva, sreće ali i patnje,
nesporazuma, besa, straha, što sve pod uticajem raznih okolnosti,
nasledenih, urođenih, unutrašnjih i spoljašnjih, dovodi do različitih
psiholoških sklopova. Nema jasno određenog tipa porodice koji nekoga
čini "podobnim" da se razboli od bolesti zavisnosti. Ipak se neke pojave
mogu izdvojiti kao značajne. Višegeneracijska tendencija ka zavisničkom
ponašanju (alkoholizam nekih članova porodice, pasivnost,
"pa­ra­zi­tizam") ili ponašanju sa gubitkom kontrole (patološko
kockanje, klepto­ma­nija, pi­ro­manija). Veoma važan "faktor rizika" je
neujednačen stav roditelja u vas­pi­ta­va­nju - jedan roditelj ispoljava
neopravdanu toleranciju a dru­gi ne­ra­zum­ljivu stro­gost i agresiju.
Pošto je porodica osnovni okvir za za­do­vo­ljenje je­dne od ba­zič­nih
ljudskih potreba - potrebe za pripadanjem, ukoliko ona nije u sta­nju da
pru­ži dovoljno iskustva sloge, podrške i uvažavanja, dete će potražiti
ne­ku ko­he­ziv­niju grupu (npr. grupu zavisnika) u kojoj ce steći
sigur­nost i pri­hvatanje, ali če­sto nauštrb gubitka samostalnosti i
nezavisnosti. Tako­đe, među os­novnim potrebama je i potreba za
orijentacijom shodno uzrastu i okol­no­sti­ma. Ukoliko u porodici nema
jasnih i direktnih poruka, razgovora, uko­liko nema slobodnog
izražavanja osećanja, ako postoji detetu nerazumljiva pro­menljivost
ponašanja, atmosfere, očekivanja, ono ce biti u nekoj vrsti kon­fu­zije
(neće mu biti jasno šta mu se kaže, šta drugi osećaju, šta očekuju, šta
vole šta ne vole itd.). A onaj ko nema orijentaciju ne može imati
sigurnost u sebe i ne može slobodno odlučivati i ne može normalno
sazrevati kao ličnost i gra­di­ti identitet. Porodica treba da obezbedi
deci temelje za zadovoljenje svojih osnov­nih potreba: potrebe za
ukorenjenošću - preko jasnog i konzistentnog sistema vred­nosti, potrebe
za pripadanjem, potrebe za identitetom, potrebe za orijenta­cijom.
Istraživanja sprovedena na učenicima niških škola, na pitanja o tome
kako se njihovi roditelji ponašaju kako bi prevenirali upotrebu
narkotika, pokazuju da je malo onih roditelja koji ovoj pojavi ne
pridaju značaj (3-10%), takođe i onih koji sprovode konkretne provere
svoje dece vezanu za mogućnost upotrebe i zloupotrebe droga (4-17%), a
da se većina intervencija ograničava na razgovor o štetnosti i njihovu
ljutnju ukoliko posumnjaju ili primete da je već došlo do korišćenja
neke od ovih supstanci (25-55%).







Društvo


Sredina u kojoj čovek živi može tolerisati ili čak podržavati
konzumiranje određenih psihoaktivnih supstanci ili pak imati otvoreno
odbojan i negativan stav. Zapadna društva, a i naše, tolerišu pijenje
alkohola dok se pre­ma konzumiranju "droga" uglavnom zauzima
netolerantan i zabranjujući stav. Neke grupe u društvu mogu imati i
svoje posebne obrasce ponašanja kad su u pitanju psihoaktivne supstance.
Npr. urbana omladina može podržavati pušenje marihuane kao i izvesni
umetnički orijentisani krugovi ljudi. Među intelektu­al­ci­ma često može
biti prisutan iznenađujuće tolerantan odnos pema sa­moini­cija­tivnom
konzumiranju sedativa. Takvi stavovi sredine sigurno imaju uti­caja na
broj ljudi koji postaju zavisni od pomenutih psihoaktivnih supstanci.
Po­trebno je reći da je ovakav "nezvaničan stav" izgleda delotvorniji od
za­kon­skih propisa u nekim društvima.





Važno je i napomenuti da se pod "odnosom društva prema nečemu" uglavnom
misli na mišljenje većine, a to znači na mišljenje ljudi "srednje i
sta­ri­je generacije" u odnosu na šta mladi ljudi prirodno imaju
kritički i buntovan stav. Tako dolazi do raskoraka koji inače može biti
koristan i progresivan, ali kada su u pitanju psihoaktivne supstance
često katastrofalan po mlade ljude, po mišljenju dr Jelice Satarić. Može
se čuti od zavisnika da su se oni usprotivili "laž­nim vrednostima
okoline, učmalosti i strahu" što nije u biti prihvatljivo jer u
za­visnosti se ruše sve prave vrednosti i ostaje samo učmalost,
letargija i praz­ni­na. Društvo ne može samo svojim restriktivnim stavom
prema uzimanju dro­ga i zakon­skim propisima suzbiti ovu pojavu. Mora
se preduzimati neka "pri­ja­telj­­ska aktivnost" ali ne i neopravdano
popustljiva, prema mladim ljudima. Po­tre­b­no je da školski programi
obuhvate mlade pre nego što se određeni oblici po­na­­ša­nja uspostave.
Ako se vratimo na koncept o bolesti zavisnosti koja na­sta­je u
in­terakciji navedena četiri faktora, može izgledati suviše komplikovano
ra­zu­­me­­vanje tih složenih odnosa. Vodič kroz lavirinte modernog
sveta može biti i de­­finicija duševnog zdravlja koju je izrekao
"klasični" Frojd: Ono što ka­rak­te­ri­še zrelu, duševno zdravu osobu je
kapacitet za ljubav i kapacitet za rad.





Sami mladi vide kao korisne puteve za prevenciju narkomanije bolju
informisanost (koliko god nam se nekada činilo da se i previše govori o
štetnosti droga, kao da to nije dovoljno doprlo do njih), preko
savetovališta za mlade (kojih kod nas još uvek nema u dovoljnoj meri
niti zahvataju veći broj mladih), kao i preko uticaja roditelja.




Prevencija narkomanije





Locirajući prevenciju narkomanije u široke okvire promocije i očuvanja
zdrav­lja mladih i oslanjajući se na brojne istraživačke studije,
potrebno je da škol­ski pro­gra­mi obuhvate mlade pre nego što se
određeni oblici ponašanja us­po­stave. Kako rizično po­našanje ne
postoji kao izolovano, pojedinačno, već, naj­češće postoji povezanost
iz­među nekoliko oblika, to programe za zdrave sti­lo­ve života mladih
treba započeti jos iz zabavišta, nastaviti kroz osnovnu sve do sred­nje
škole.










Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.






Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
AstrinaKomsinica
Master Spamer
AstrinaKomsinica


Location : Daleko
Humor : :)
Datum upisa : 22.01.2011

Šta muči srednjoškolce Empty
PočaljiNaslov: Re: Šta muči srednjoškolce   Šta muči srednjoškolce EmptyČet Dec 13, 2012 3:21 am

Sta muci srednjoskolce?! U mom household konkretno, ja smehsmeh :rlol:
Nazad na vrh Ići dole
AstrinaKomsinica
Master Spamer
AstrinaKomsinica


Location : Daleko
Humor : :)
Datum upisa : 22.01.2011

Šta muči srednjoškolce Empty
PočaljiNaslov: Re: Šta muči srednjoškolce   Šta muči srednjoškolce EmptyPet Sep 06, 2013 1:12 pm

Prazan bankovni racun zlz  Gospodja Smelly je landrala cijelo ljeto, nije se smirivala, nece da radi,,,,Eeeeee mama zavrnula prihode: Smelly nasla masala dva posla! Ljubi majkaaaaaaaaaaaaa lu6777 
Nazad na vrh Ići dole
Astra
Zvezda Foruma
Zvezda Foruma
Astra


Godina : 64
Location : podnozje Alpi
Datum upisa : 20.06.2008

Šta muči srednjoškolce Empty
PočaljiNaslov: Re: Šta muči srednjoškolce   Šta muči srednjoškolce EmptyPet Sep 06, 2013 1:15 pm

Ovog mog bas nista...cak ni da opeglan ves turi u ormar...a dobio je najveci ormar u kuci.
Nazad na vrh Ići dole
http://www.ranjeni-orao.com
AstrinaKomsinica
Master Spamer
AstrinaKomsinica


Location : Daleko
Humor : :)
Datum upisa : 22.01.2011

Šta muči srednjoškolce Empty
PočaljiNaslov: Re: Šta muči srednjoškolce   Šta muči srednjoškolce EmptyPet Sep 06, 2013 1:17 pm

Daj mu najmanji, pa da vidis kako dela:)))))))))
Nazad na vrh Ići dole
sonia
حبيبي
sonia


Godina : 50
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

Šta muči srednjoškolce Empty
PočaljiNaslov: Re: Šta muči srednjoškolce   Šta muči srednjoškolce EmptyPon Feb 23, 2015 10:45 am

Astra ::
Ovog mog bas nista...cak ni da opeglan ves turi u ormar...a dobio je najveci ormar u kuci.

smehsmeh  Imam i ja jednog takvog.

Sve ce to vojska ''pozlatiti'' .










[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
Astra
Zvezda Foruma
Zvezda Foruma
Astra


Godina : 64
Location : podnozje Alpi
Datum upisa : 20.06.2008

Šta muči srednjoškolce Empty
PočaljiNaslov: Re: Šta muči srednjoškolce   Šta muči srednjoškolce EmptyPon Feb 23, 2015 10:49 am

Broji dane do zavrsnih ispita...matura,nesto ne vidim da ga ista muci....vise se mama uzhebala kako ce sve to da odradi.
Nazad na vrh Ići dole
http://www.ranjeni-orao.com
Gost
Gost
Anonymous



Šta muči srednjoškolce Empty
PočaljiNaslov: Re: Šta muči srednjoškolce   Šta muči srednjoškolce EmptyPon Feb 23, 2015 11:26 am

Klinca muči samo ingleški al' se uvek provuče. Ne sme odgovarati profanki: "VoCDfakapnaU?"

rasta
Nazad na vrh Ići dole
Kijara-brm
Glavni Administrator
Glavni Administrator
Kijara-brm


Godina : 44
Location : 𝐹 - 𝐴𝑁 - 𝑇 - 𝐴𝑆 - 𝑇 𝐼 𝐶
Humor : 𝑌𝐸𝑆-𝑌𝑜𝑢 𝑛𝑜𝑤 :)
Datum upisa : 21.12.2008

Šta muči srednjoškolce Empty
PočaljiNaslov: Re: Šta muči srednjoškolce   Šta muči srednjoškolce EmptyUto Feb 24, 2015 1:06 am

Astra ::
Ovog mog bas nista...cak ni da opeglan ves turi u ormar...a dobio je najveci ormar u kuci.

smehsmeh kad si već opeglala možeš ga i turit u ormar.
E mamika,pusti dete neka uživa još malo :)










Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.






Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
Astra
Zvezda Foruma
Zvezda Foruma
Astra


Godina : 64
Location : podnozje Alpi
Datum upisa : 20.06.2008

Šta muči srednjoškolce Empty
PočaljiNaslov: Re: Šta muči srednjoškolce   Šta muči srednjoškolce EmptyUto Feb 24, 2015 1:12 am

Kijara-brm ::
Astra ::
Ovog mog bas nista...cak ni da opeglan ves turi u ormar...a dobio je najveci ormar u kuci.

smehsmeh kad si već opeglala možeš ga i turit u ormar.
E mamika,pusti dete  neka uživa još malo :)

Njegov ormar je 3 x pregledniji i uredniji i od moga...tamo se sve zna po boji,velicini...i nema sanse da mu ja kvarim taj njegov sklad...cak ni kosulje ne smiju da se izmjesaju,uvijek u istom redu stoje jedna za drugom....e zato mu ostavim opeglano u sobu pa nek sprema,a to se nakupi prasine dok on odluci da stavi u ormar.
Dvije krajnosti....valjda je to taj period takav.
Nazad na vrh Ići dole
http://www.ranjeni-orao.com
Kijara-brm
Glavni Administrator
Glavni Administrator
Kijara-brm


Godina : 44
Location : 𝐹 - 𝐴𝑁 - 𝑇 - 𝐴𝑆 - 𝑇 𝐼 𝐶
Humor : 𝑌𝐸𝑆-𝑌𝑜𝑢 𝑛𝑜𝑤 :)
Datum upisa : 21.12.2008

Šta muči srednjoškolce Empty
PočaljiNaslov: Re: Šta muči srednjoškolce   Šta muči srednjoškolce EmptyUto Feb 24, 2015 1:21 am


Dok on ima toliki ormar i toliko robe i voli da mu je sve cakum -pakum posloženo, nije to ništa strašno.
Voli da se lepo dotera i miriše što je predivno-ovo je samo faza .


Danas prođe momak kraj mene.
Malo je reći strašno.Vidi se da je mlad.
Ajde što su pantalone iscepane,kosa masna kao da je upao u ulje.
Cipele - vidim da su moderne i nove,ali što on bazdači.
To je neopisivi i žalosno .Pa u tim godinama treba da miriše.
Zapušteno i očajno.










Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.






Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
Marea

Marea


Datum upisa : 25.09.2014

Šta muči srednjoškolce Empty
PočaljiNaslov: Re: Šta muči srednjoškolce   Šta muči srednjoškolce EmptyUto Feb 24, 2015 1:58 am

Muci ih jedna bubuljuca vise,,eto sta ih muci,,, :rlol:
Nazad na vrh Ići dole
Danubius
Čuvar Vatre
Danubius


Godina : 63
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

Šta muči srednjoškolce Empty
PočaljiNaslov: Re: Šta muči srednjoškolce   Šta muči srednjoškolce EmptyUto Feb 24, 2015 9:05 am

Uglavnom ih muči -škola . Nastava i nastavnici su im dosadni ,a školu shvataju kao robiju na koju su osuđeni ,eto, zbog sadističkih roditelja koji ih na to teraju .
Malo ih shvata da će upravo to što sada mrze ,raditi u životu ,da im je to osnovna egzistencija .
Uradiće sve da pobegnu sa kojeg časa , a fora je "zabušavati" na časovima prakične nastave .
Savremena tehnologija i gadžeti koje svi imaju im daju mogućnost da i za vreme časova surfaju po netu (veliki napredak u odnosu na nas koji smo mogli samo da čitamo stripove )
No ,bez šale .....zaista ih muče ogromne socijalne razlike koje su izražene među učenicima .
Umesto da shvate da je škola,i puno škole  ipak možda način da sutra postignu bolji socijalni status ,uglavnom se fokusiraju na to da prećutno ili glasno optužuju roditelje za to što im oni "nisu pružili" ono što imaju "tamo neka/nečija  deca ".
I uopšte ih ne dira realnost ,da su to deca nekih roditelja koji su "stekli" nezakonitim putem .
Šta ih briga ,kad to očigledno funkcioniše bez posledica -hoće i oni "to" .










[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
https://danubius.forumsr.com/
Nut
Sky Goddess, Mother of the Gods
Nut


Godina : 43
Datum upisa : 23.03.2011

Šta muči srednjoškolce Empty
PočaljiNaslov: Re: Šta muči srednjoškolce   Šta muči srednjoškolce EmptyČet Mar 12, 2015 10:36 pm

..Na ova pitanja vise ne znam odgovor..adolescencija je nekada bila zaista specifican period  pun kontrasta  i raskosi....Medjutim,danas su se stvari potpuno izmesale,...
Srednja skola..na te klince vise niko ne reaguje..mene opsedaju mladi svrseni intelektualci,usamljeni,otudjeni,izgubljeni..i ''devojke'' od 45-koje su jos device..

Cini mi se da se danas srednjoskolci najbolje snalaze u ovom ludilu..i da imaju najmanje problema ..ovi stariji  -katastrofa..ne znaju sta zele,kuda bi ,sa kim  bi ..To vazi i za one dobrostojece..momak 27 -kontrolor leta ..plata 3000evra..nikada nije imao devojku..(pravu vezu..ne sme da poljubi,zagrli..)valjda povremeno ide u javnu kucu..
Pokusavao vise puta..ali kada treba emocioanlno da se zblizi..on ne moze..aaa..










[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
Danubius
Čuvar Vatre
Danubius


Godina : 63
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

Šta muči srednjoškolce Empty
PočaljiNaslov: Re: Šta muči srednjoškolce   Šta muči srednjoškolce EmptyPon Jun 22, 2015 3:34 pm

Ne muči ih ništa ,čak se ovakvim očajničkim potezima škole da obuzdaju neke pojave slatko smeju ???? 
Sve za čega nisu direktno kažnjeni -boli ih uvo . 

[You must be registered and logged in to see this image.]

A ovo je prizor iz gradskog busa ,linija 95 (Beograd)  , 07 h ujutru .Klinka ,morka pijana ,sve sa flašom ? 

[You must be registered and logged in to see this image.]










[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
https://danubius.forumsr.com/
Sponsored content





Šta muči srednjoškolce Empty
PočaljiNaslov: Re: Šta muči srednjoškolce   Šta muči srednjoškolce Empty

Nazad na vrh Ići dole
 
Šta muči srednjoškolce
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1
 Similar topics
-

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -  :: ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA :: PORODICA /DOMAĆINSTVO :: TINEJDŽER /ADOLESCENT KLUB-
Skoči na: