DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.


DOBRO NAM DOŠLI !



DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -

-MI NISMO KAO DRUGI -Liberté, égalité, fraternité-
 
PrijemPORTALČesto Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupi

Delite | 
 

 Velika Gospa

Ići dole 
AutorPoruka
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
Kijara-brm

Godina : 38
Location : 𝐹 - 𝐴𝑁 - 𝑇 - 𝐴𝑆 - 𝑇 𝐼 𝐶
Humor : 𝑌𝐸𝑆-𝑌𝑜𝑢 𝑛𝑜𝑤 :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Velika Gospa   Čet Avg 15, 2013 2:45 am

Velika Gospa je dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj dan je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj.

Na svetkovinu, mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo, dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo, proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Mnogi crkveni oci i sveci poput sv. Bernarda, sv. Antuna Padovanskoga i dr., kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo.

Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali. Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi „uznesenje”.
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
Kijara-brm

Godina : 38
Location : 𝐹 - 𝐴𝑁 - 𝑇 - 𝐴𝑆 - 𝑇 𝐼 𝐶
Humor : 𝑌𝐸𝑆-𝑌𝑜𝑢 𝑛𝑜𝑤 :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Velika Gospa   Čet Avg 15, 2013 2:46 am

Velika Gospa
 
 
Danas je svetkovina Velike Gospe. Kod nas je to crkveni i državni blagdan. To znači da je Velika Gospa ostala zapamćeni znak ne samo na putu Crkve, nego i na putu hrvatskog naroda.
Uoči Velike Gospe kreću ljudi na hodočašća u Gospina svetišta. Ljudi izlaze iz svojih kuća i ulaze u Božje kuće. Na sebe uzimaju odricanje, žeđ, glad i muku hodanja, neugodnosti noćenja, težinu i napor, uzimaju na sebe žegu dana kako bi zadobili bogatstvo duha, kako bi se približili Mariji iz Nazareta, majci Isusa Krista, kako bi je slijedili u svetosti i povjerenju Bogu, ali i dobili zdravlje za obitelj, brak, dijete, ili za nekog bolesnika, ili pak utjehu za svoju rasplakanu dušu. Na Veliku Gospu bezbrojni ljudski stanovi ostaju prazni, a Marijini i Božji puni. To je neka vrsta preseljenja iz ljudskog u božansko, prijelaz našeg hrvatskog naroda, njegovih vjerničkih, kršćanskih predstavnika iz nemoći ljudskog života u svemoć Božjega. To je, zapravo, izlazak iz beznađa i ulazak u nadu. To je spajanje neba i zemlje.
Naš narod pamti brojne ratne događaje i pobjede baš za blagdan Velike Gospe. Te su bitke bile dobivene zbog tog blagdana, ili bolje zbog one čiji je to blagdan. Ne možemo sumnjati u argumentiranost toga uvjerenja. Pamtimo našu neposrednu hrvatsku prošlost, u kojoj je baš utjecanje toj ženi iz Nazareta donijelo pobjedu nad premoćnim oružjem naših protivnika. Krunice o vratu naših branitelja, naše djece, mladih ljudi, te osobito krunice u rukama i na usnama majki, žena, djece i hodočasnika nadvladale su užasno oružje agresora, smutile ga i onemogućile njegove ratne planove i strategiju, odvele ga u nerazumne poteze, tako da je nenaoružani puk naoružan samo duhovnom silom mogao pobijediti naoružanu armiju. Bili smo duhovno svemoćni, a materijalno nemoćni. Neprijatelj je pak, čini se, bio materijalno svemoćan, ali duhovno nemoćan. Tako smo uvidjeli da duh može pobijediti ne samo duhovno, nego i materijalno zlo. Stoga je pravo i pravedno da je Velika Gospa proglašena ne samo crkvenim, nego i državnim blagdanom.
Znak Isusova uskrsnuća jest prazan grob u Jeruzalemu. Znak Marijina uznesenja na nebo je također prazan grob u Efezu. Znamo gdje je Petrov grob i grobovi svetaca. No, oni nisu prazni. Istina, za mnoge svece, pustinjake, apostole i učenike Isusove ne znamo gdje im je grob. To ne znači da su uskrsli. Za Isusa i Mariju znamo gdje su im grobovi, ali su oni prazni. Isusa su vidjeli učenici, i ta ukazanja su potvrdila činjenicu praznoga groba. Zato se Isusova biografija nastavlja i poslije njegove smrti. I Marija se ukazuje tijekom povijesti Crkve. Tako njezina ukazanja u svijetu potvrđuju činjenicu njezina prazna groba u Efezu. Ona je već uskrsnula i nalazi se u svome proslavljenom tijelu kao i Isus, dok svi drugi vjernici čekaju uskrsnuće tijela. U povijesti Crkve ne ukazuju se Bog Otac, niti Duh Sveti. No, Isus se ukazao učenicima nakon uskrsnuća, svetom Pavlu nakon uzašašća i mnogim svecima u povijesti Crkve. Zanimljivo je, također, da se ne ukazuju apostoli i sveci, ali se ukazuje Marija. Te dvije zanimljivosti nas upućuju na uvjerljivije prianjanje uz vjeru Crkve da su Isus i Marija uskrsnuli, te su kao potpuni ljudi u nebu, Isus kao bogočovjek, a Marija kao potpun čovjek naše povijesti.
Marija ima osobito mjesto u srcu hrvatskoga puka i vjernika. U kontroverznim ukazanjima u Međugorju Marija se posvuda spominje, ali uz nju čitav svijet spominje hrvatsko ime i hrvatske riječi. Preko nje i po njoj naš narod postaje čuven. Mariji su se tijekom hrvatske povijesti podizale crkve i nju se nazivalo početkom boljega svijeta, vjernom odvjetnicom hrvatskog naroda, ili Kraljicom Hrvata. Marija se toliko približila hrvatskom puku i duši našeg čovjeka da je nekako smatramo svojom. Kraj nje učimo kritički prihvaćati Božju riječ, da bi se i o nama moglo reći: Blago vama što ste povjerovali. Od nje učimo za svaku Božju riječ reći: Neka mi bude po tvojoj riječi. Kraj nje učimo da je najveća čovjekova slava biti na službu Bogu, odnosno biti prijatelj s Bogom. Uz Mariju, skromnu i nepoznatu ženu iz Nazareta, naš puk, relativno mali narod usred velikih nacija, spoznaje da se velik i pobjednički ne postaje ljudskom, nego Božjom snagom. Štujući Mariju doživljavamo kako nam je Bog bliz. Kraj nje, koja je samo čovjek, ne bojimo se smrti i vjerujemo da nam je domovina na nebesima. Uz nju smo sigurni da će i svi naši bolesnici, pa i moralno bolesni, ozdraviti i doći tamo kamo čeznemo svi stići.
Velika Gospa je nekako posebno naš hrvatski blagdan. To je dan našeg ponosa i naše pobjede. Na taj dan je 1991. godine naš kardinal Franjo Kuharić proglasio čitavom hrvatskom narodu da ne mrzi i da se ne osvećuje, jer ćemo samo tako pobijediti. Na Veliku Gospu je tako izišao duhovni proglas pobjede nad zlom. Kraj Marije moguće je da se promijene neprijatelji, da se obrate svi koji mrze i čine agresiju, da svi u suživotu stvaramo duhovne i materijalne uvjete blagostanja i tako otvaramo vrata koja vode tamo gdje je Marija.
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
Kijara-brm

Godina : 38
Location : 𝐹 - 𝐴𝑁 - 𝑇 - 𝐴𝑆 - 𝑇 𝐼 𝐶
Humor : 𝑌𝐸𝑆-𝑌𝑜𝑢 𝑛𝑜𝑤 :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Velika Gospa   Čet Avg 15, 2013 2:47 am

VELIKA GOSPA - 15. kolovoza]Ako nekome u Chicagu spomenete riječ "Hrvati", prvo što će vam odgovoriti bit će "Velika Gospa". Doista, ovdje biti Hrvat i Velika Gospa idu ruku pod ruku. Hrvatima je Velika Gospa ono sto je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.Izvorno, Velika Gospa potječe iz Sinja, dalmatinskog gradića u Hrvatskoj. Znamo iz povijesti kako je barbarska turska vojska 1715. napadala na grad Sinj želeći ga osvojiti, nakon što je nedavno bio istrgnut iz njihovih ruku. Turci su se u to vrijeme još uvijek nadali da mogu osvojiti Beč i ozbiljno zaprijetiti čitavoj kršćanskoj Europi. Prestrašeni puk u Sinju, ne mogući se uzdati u svoju vlastitu oružanu snagu pred brojnijim i moćnijim neprijateljem, obratio se molitvama za pomoć čudotvornoj Gospi Sinjskoj, koje su sliku sa sobom nedavno donijeli bježeći pred Turcima iz ramskog kraja. Čitavu noc 14. kolovoza mnoštvo je vjernika usrdno molilo pred čudotvornom slikom Gospinom nazvanom "Gospa od milosti". Slijedećeg jutra (15. kolovoza, na dan Uznesenja BDM) na nebu se pojavila prelijepa gospođa, u kojoj je svatko prepoznao Majku Božju. Turski su se vojnici počeli razbolijevati, više nisu bili u stanju pregaziti rijeku Cetinu prema Sinju, te su se morali povući natrag. Možemo stoga reći da je turski napad odbijen samo uz intervenciju nebeske Zaštitnice: moćna turska vojska dala se u bijeg. Više nikada se Turci nisu povratili u Sinj, niti je njihovo kopito pregazilo planinu Kamešnicu.[/font][/justify]
U zahvalu za tako veličanstvenu obranu, Hrvati su još više zavoljeli Gospu i počeli je štovati s još većim žarom. Čudesna pobjeda nad Turcima upisana je njoj u zaslugu, pa su Hrvati obasuli njezin čudotvorni lik zlatnim darovim i drugim dragocjenostima. Potom je Gospi u čast izgrađena jedna veća crkva u Sinju koja je postala najvećim Marijinim svetištem u čitavoj Dalmaciji.
Kroz ovih već gotovo 300 godina, hrvatski puk gaji osobitu pobožnost prema Majci Božjoj. Tisuće hodočasnika, osobito iz Dalmacije i Bosne, hodočasti svake godine Gospi u Sinj.  Dolaze moliti za pomoć, dolaze zahvaliti za uslišane molitve.
Početkom ovog stoljeća, Hrvati su se počeli naseljavati u Bridgeport u Chicagu. Do 1910. njihov se broj već bio popeo na gotovo 5000. Većina novih doseljenika bila je iz Dalmacije, mnogi iz sinjske krajine. God. 1906. jedna grupa tih doseljenika se skupila i utemeljila bratsko društvo u socijalne i kulturne svrhe. Društvo se zvalo Dalmatinsko obiteljsko drustvo čudotvorne Gospe Sinjske. Društvo se brinulo za svoje članove u zdravstvenom osiguranju i pogrebnim troskovima. Društvo je ujedinjavalo i spajalo nove useljenike u Americi. Za samo nekoliko godina broj članova popeo se na preko 600.
God. 1912. blagoslovljena je prva hrvatska crkva u Bridgeportu. Hrvati su dobili svoju crkvu sv. Jeronima. Ta je crkva uskoro postala stjecištem i za 600 članova Društva Gospe Sinjske. U to su vrijeme braća Bradarići nabavili kopiju slike Gospe Sinjske za crkvu sv. Jeronima. U crkvi je bio izgrađen jedan novi oltar i posvećen Gospi u čast. Koliko li su Hrvati bili sretni da se mogu moliti pred istom onakvom slikom pred kojom su se molili i u Domovini.
Kad su već dobili Gospinu sliku, odlučiše župljani slijediti i sinjsku tradiciju. Na 15. kolovoza 1913. održana je prva procesija kroz gradske ulice: kao i u Europi, nošena je ulicama slika Gospe Sinjske. Procesija je pocela u 9 sati od Germania Hall prema crkvi sv. Jeronima, gdje je održana svečana sv. Misa. Svi članovi društva sudjelovali su u povorci. Oni koji nisu došli, bili su kažnjeni s 2 dolara kazne. Nosile su se tri zastave, svatko je na reveru kaputa zakačio cvijet, a na početku procesije pjevao je zbor. Nakon mise održan je veliki banket sa zabavom i plesom sve do ponoći.
Kroz nekoliko slijedećih godina i druga su se društva uključivala u velikogospojinsku procesiju. Među njima su bili: Društvo sv Juraja - Poljica, Društvo sv Jeronima, Društvo Srca Isusova župe sv. Jeronima, Gospino kruničarsko drustvo, Dobrotvorno društvo mladih gospođa, Sv. Marija - Cres, Društvo sv.Ante, te Oltarsko i kruničarsko društvo sv. Terezije.
Držeći se domovinske tradicije, nakon procesije i svečane mise uvijek slijedi veliki župni piknik. Izvorni piknici održavani su u crkvenom gaju iza crkvene dvorane i na 28. ulici. Velika Gospa postala je poznata i po pečenoj janjetini i drugim hrvatskim specijalitetima. U 1950-tim župljani zaduženi za pečenje znali su ispeći i preko 100 janjaca. Ljudi su dolazili iz čitavog Chicaga na janjetinu, ponekad čekajući u redu i po nekoliko sati. Majstori pečenja znali bi raditi po čitavu večer uoči Gospe, kako bi janjetina bila gotovo do 8 sati ujutro. Uz janjetinu se prodaje hrvatska hrana i pasta. Hranu su pripremale žene iz Oltarskog i kruničarskog drustva. Te su žene čitavi tjedan prije toga kuhale u župnoj kuhinji. Kad su bili gotovi mostaccioli, riža, sarma, govedina i piletina, počele su praviti svježe paste. Ispod njihovih ruku izlazile su stotine pita, kolača i fritula. Jedino vrijeme kad nisu bile u kuhinji bila je procesija i misa. Većina tih žena dolazila je iz malih hrvatskih sela i nisu znale praviti delikatese. Marija Mandić, predsjednica Oltarskog i kruničarskog drustva, poučavala ih je u vještini pravljenja štrudla i kolača. Preko 75 godina te vrijedne žene pripremaju ručkove za ovu izvanrednu feštu.
Najviše ljudi došlo je na Veliku Gospu 1954. godine. Sveti Otac proglasio je tu godinu Marijinom godinom. Budući da je i do tada Velika Gospa u Chicagu bila toliko svečano slavljena, na ovo su slavlje prispjeli Hrvati s čitavog srednjeg Zapada. Došle su grupe hodočasnika iz slijedecih župa: Sv. Marija - Rankin, Pa., Presveto Srce Isusovo - Južni Chicago, Sv. Nikola - Pittsburg, Sv. Josip - St. Louis, Sv. Nikola - Millvale, Pa., Sv. Josip Radnik - Gary, Ind., Presveto Trojstvo - Chicago, Presveto Trojstvo - Ambridge, Pa., te Presveto Srce Isusovo, Milwaukee, Wis.  Te župe, s raznim drugim društvima, činile su najveličanstveniju feštu Velike Gospe ikada održanu u Chicagu. U 17,00 sati održan je na župnom zemljištu Hrvatski Marijanski Kongres. Evo programa:
 
Marijanski Hrvatski Kongres
Dobrodošlica - fra Ferdo Skoko
Američka i hrvatska himna
Gđica Katarina Tomijanović
Vođa ceremonije - fra Franjo Ćuturić
Zdravo Marijo - Zbor Preradović
Molitva pred Majkom Božjom - Mary Flash
MARIJINA SVETIŠTA U
HRVATSKOJ DOMOVINI PREDSTAVLJAJU
Uvod - Dario Sarcos
Dalmacija - Mildred Sutalo
Istra s Primorjem - Mary Jukic
Hercegovina - Mary Nagy
Bosna - Mary Sarcos
Slavonija - Grace Perovic
Srijem, Banat i Bačka - Berardine Krivicic
Lika - Mary Krivicic
Hrvatska Banovina - Rosa Sep
Zaključak - Alojzije Jukić
Hrvati pjevaju hvalospjev Majci Bozjoj - Katica Vrdoljak
Duhovni vjenčić cvijeća na čast Bezgrješnog začeća - May Huber
Zdravo Djevo - Pjeva Zbor djece
TRIBUTE TO MARY
Djevice nevina - Pj. Zbor Harmony
O pruži mile ruke - Pj. Zbor Harmony
Marijo, ti mila majčice - Pj. Zbor Harmony
Pozdrav i molitva - Msgr. John Juricek
Ave Maria - Pj. Zbor Hrv. Sloga
K uncem prosi vsaka roza - Pj. Zbor Hrv. Sloga
Hrvatski pjevački zborovi završuju s narodnim pjesmama
Mali Brodić - Pj. Zbor Preradović
Hrvatski pozdrav - Pj. Zbor Harmony
God Bless America - Kombinirana hrvatska pjevačka društva
 
Kongresu je bio nazočan i preuzv. Samuel kard. Stritch, koji je pozdravio Hrvatski kongres, hodočasnike, župljane i prijatelje Župe sv. Jeronima. Govorio je o dubokoj ljubavi i pobožnosti hrvatskog naroda prema Majci Božjoj. Rekao je kako je bio toplo dirnut prekrasnim običajima uz slavlje Velike Gospe.
Godine 1960-te i 1970-te donijele su smanjenje izvornih hrvatskih useljenika, rođenih u Domovini. S tim je došao i kraj za mnoga bratska udruženja. A ta su društva činila kičmu slavlja Velike Gospe. Na sreću (?), u 1970-tim dolaze u Ameriku novi brojni hrvatski doseljenici. I oni se priključuju starim župljanima, sretni da i ovdje kao doma mogu slaviti Veliku Gospu.
Do 1970. Velika je Gospa postala glavno župno okupljalište. Da bi se ugostilo to veliko mnoštvo, odlučeno je da se postave i vanjski šatori na ulici, gdje se služila hrana. U župnoj dvorani svatko je mogao pronaći domaće hrvatske specijalitete. A vani su se služili: govedina, kobasice, hot-dog, ražnjici i pizza. Poslije je pridodan još jedan šator gdje se posluživala svježa fritula, hrvatska pasta i kava.
Danas se Velika Gospa ne razlikuje previše od one izvorne. Srž je još uvijek slika Majke Božje Sinjske, te pobožne molitve upućene njoj. Danas procesija ima 4 zbora (bands) i mnoge "floats" (procesijska kola) posvećene Gospi. Dva od izvornih društava još uvijek sudjeluju u procesiji: Klub Sinj i Klub Poljica. Među novim grupama koje sudjeluju su: St. Jerome Post and Auxiliary, Presveto Ime Isusovo (Župa sv. Jerka), Oltarsko i kruničarsko drustvo, Sv. Marija - Cres, Hrvatska zena, Klub Zadar, Hrvatska katolička zajednica, Hrvatska mladež, gospođe iz župe, muškarci iz župe koji nose zastave, te Hrvatska škola Kardinal Stepinac.
Velika Gospa je najveće okupljalište svih župljana. Tu se nalaze i okupljaju i stari i mladi. Mogu uživati u janjetini i u drugim delikatesama. Djeca uživaju u igrama, a stariji se osvježuju kod vanjskog bara. Ako netko želi, može uživati u hrvatskim plesovima ili pjesmama.
Od piknika je ipak još važnija duhovna snaga koju župljani sv. Jeronima dobivaju na Veliku Gospu. Prije svake Velike Gospe slavi se devetnica u čast Blažene Djevice Marije. Vrhunac je devetnice sama Velika Gospa, na 15. kolovoza, kad sudionici najprije hodaju u procesiji, a potom sudjeluju u sv. Misi. Na taj način župljani zahvaljuju Majci Božjoj za dobivene milosti, dobivene po njezinu zagovoru kod njezina nebeskog Sina.
[font=Arial]Devetnica velikoj Gospi počima 6. kolovoza i traje do uočnice blagdana 14. kolovoza. Svete mise kroz devetnicu su radnim danom u 7 sati navečer, subotom u 5:30 navečer, a nedjeljom u 6 sati navečer. Ova jedinstvena devetnica izvor je duha i inspiracije za sve one koji hoće sudjelovati u obnovi duše. Ova najveća hrvatska proslava blagdana Velike Gospe na američkom kontinentu, poziv je svim Hrvatima da dođu na obnovu duha i nacionalnih vrijednosti!
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
Kijara-brm

Godina : 38
Location : 𝐹 - 𝐴𝑁 - 𝑇 - 𝐴𝑆 - 𝑇 𝐼 𝐶
Humor : 𝑌𝐸𝑆-𝑌𝑜𝑢 𝑛𝑜𝑤 :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Velika Gospa   Čet Avg 15, 2013 2:55 am

Velika Gospa                            BLAGDAN 15. kolovoza
 
Među najomiljenije marijanske pučke blagdane spada ovaj koji obilježava Marijino uznesenje na nebo. Tko god može, za Veliku Gospu nastoji hodočastiti u koje marijansko svetište. Zato su naša marijanska svetišta toga dana puna proštenjara, sva raspjevana u dragoj hodočasničkoj pjesmi, ožarena ne samo ljetnim suncem nego još više žarom, molitvom i pobožnošću. Božji je narod onim svojim vjerničkim osjetilom osjetio da je to dan Marijine slave i zato u molitvi, pjesmi, djelima pobožnosti daje oduška svojoj radosti.


 
Teologija nas uči da je Marijino uznesenje dušom i tijelom na nebo kruna njezina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnog začeća. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo po završetku njezina zemaljskoga života proglasio je člankom vjere 1. studenoga 1950. papa Pio XII. Iako je ta dogma proglašena tek u novije vrijeme, njoj prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i sama Crkva.

Sveti Epifanije u četvrtom stoljeću prvi je istočni otac koji govori izričito o Marijinu uznesenju na nebo. On piše: "Kako je moguće da Marija svojim tijelom ne posjeduje nebesko kraljevstvo, ona koja nije učinila u tijelu nikakvo ružno djelo, već je ostala bezgrješna?" Prema njemu razlozi bi Marijinom uznesenju na nebo i u tijelu bili u njezinoj potpunoj bezgrješnosti. Na njoj se prvoj i u punini ispunilo šesto blaženstvo: "Blago onima koji su čista srca jer će Boga gledati!" (Mt 5,8).

Sveti Grgur Turonski († 593) prvi je zapadni crkveni pisac koji izričito govori o Marijinu uznesenju na nebo.

Možemo misliti kakva je bila njihova slava kad su zaslužili čuti njezin glas, vidjeti lice te uživati blaženu prisutnost?" Sveti Toma Akvinski († 1274) naučava: "Zbog grijeha su čovjeku bila dana tri prokletstva… Od trećeg je bila netaknuta Blažena Djevica, jer je s tijelom bila uznesena na nebo."
Veliki srednjovjekovni propovjednik sv. Antun Padovanski († 1231) u jednoj propovijedi na Veliku Gospu kaže: "Gospodin je uskrsnuo kad je uzašao s desne Oca. Uskrsnula je i škrinja njegova posvećenja, kad je na ovaj dan Djevica Majka bila uznesena u vječnu ložnicu…"

Od XIII. stoljeća pa dalje čitava je kršćanska tradicija jednodušna u vjerovanju u Marijino uznesenje na nebo dušom i tijelom. Učeni papa Benedikt XIV. u XVIII. stoljeću, raspravljajući o blagdanima Majke Božje, piše: "Tkogod se potrudi da prouči stare dokumente, u kojima se ovaj blagdan naziva usnuće, naći će ovaj odgovor: usnuće je i uznesenje jedna te ista stvar." Spomenut ću i velikog pobožnika i teologa kardinala Newmana. Njemu je svetkovina Marijina uznesenja bila naročito draga. On bi svaki put kad bi u Lauretanskim litanijama ponavljao zaziv "Ružo otajstvena", i sam krilima duha zalepršao u nebo slijedeći onamo Mariju uznesenu.

O tome piše ovako: "Marija je otajstvena ruža, a to znači tajanstvena i sakrivena, jer to označuje pojam rosa mystica. Zašto na zemlji ne čujemo da bi Marijan grob bio ovdje ili ondje, meta hodočašća, niti se označavaju i izlažu - kao u slučaju svetaca - Marijine relikvije?

Ako pak postoji koje tijelo - prije svakog drugog dostojno da mu bude posvećena naročita pažnja - onda bi to bilo upravo tijelo naše Gospe.

Zašto je Marija uvijek bila tako sakrivena ruža? Zar je lako prihvatljivo da bi oni koji su bili tako puni poštovanja i brige za tjelesa svetaca i mučenika, zanemarili nju, Kraljicu mučenika i Kraljicu svetaca, samu Majku našega Gospodina? To je nemoguće.

Zašto je ona, dakle, ruža tako sakrivena? Razlog je u sebi jasan: njezino je sveto tijelo na nebu: ono je dignuto sa zemlje." Istini za volju, u Newmanovo tumačenje valja unijeti neke neznatne ispravke koji njegov nauk u biti ne mijenjaju. Na brdu Sionu u Jeruzalemu nalazi se crkva Marijina usnuća iz novijeg doba, gdje je Marija, prema predaji, usnula u Gospodinu. Nedaleko pak od Getsemanija nalazi se njezin grob, danas crkva u rukama pravoslavaca. Dakako da je i prema pravoslavnoj i katoličkoj predaji taj grob prazan jer je Marija, ne samo dušom, vec i tijelom uznesena na nebo.

II. vatikanski sabor u osmom poglavlju Uredbe o Crkvi doslovno navodi riječi dogmatske bule o Marijinu uznesenju Pija XII.: "Napokon je Bezgrješna Djevica, sačuvana čista od svake ljage istočnoga grijeha, ispunivši tijek zemaljskog života, s dušom i tijelom bila uznesena u nebesku slavu." A zatim izriče kristološku svrhovitost te Marijine povlastice ovim riječima: "Ona je od Gospodina bila uzvišena sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću."

Veliki pobornik za proglašenje dogme o Marijinu uznesenju, naš zemljak o. Karlo Balić, koji je po nalogu Pija XII. skupljao dokumentaciju Svjedočanstva o uznesenju BD Marije iz svih stoljeća, Rim 1948-1950., tumačeći navedeni saborski tekst, naglašava kristološki vid dogme o Marijinu uznesenju. On doslovno kaže: "Krist, pobjednik grijeha i smrti, zadobiva u Mariji najveću od svojih pobjeda izuzimajući je od grijeha i dajući joj unaprijed - tj. prije općeg uskrsnuća tjelesa - proslavu u duši i tijelu. Time je Marija, uzeta na nebo, jamstvo budućeg uskrsnuća i proslave svih onih koji vjeruju u Krista, a zbog toga isti motiv nade i utjehe za Božji narod u očekivanju parusije."
 
Narod sa područja Dalmacije štuje Marijino uznesenje na nebo  hodajući (mnogi bosi bez ikakve obuće) do Marijinog svetišta u Sinju – Gospi Sinjskoj.
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
AstrinaKomsinica
Master Spamer
Master Spamer
AstrinaKomsinica

Location : Daleko
Humor : :)
Datum upisa : 22.01.2011

PočaljiNaslov: Re: Velika Gospa   Čet Avg 15, 2013 1:11 pm

Uvijek sam voljela ovaj praznik:) Idu maskare po Dalmaciji, svi su nekako happy,,,,nedostaje mi Dalmacija:)
Nazad na vrh Ići dole
Danubius
Čuvar Vatre
Danubius

Godina : 58
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: Velika Gospa   Čet Avg 15, 2013 2:39 pm

AstrinaKomsinica ::
Uvijek sam voljela ovaj praznik:) Idu maskare po Dalmaciji, svi su nekako happy,,,,nedostaje mi Dalmacija:)
 To je danas u Apatinu "crkvena slava" ,ili kako se već kaže ,ovde "kirbaj"
Crkva Uznesenja Marijinog ,1798 klasičan je primer „podunavkog baroka“, a njen barokni enterijer i Crna Bogorodica apatinska, svedoci su nemačke kolonizacije iz polovine 18-og veka. Bogata biblioteka kojom se crkva odlikuje predstavlja riznicu nemačkog naroda koji je na ovim prostorima živeo. U crkvu je iz stare crkve preneta Crna Bogorodica, Sveto Trojstvo i Amanov križni put. Na glavnom oltaru u crkvi se nalazi slika Uznesenja Marijinog.






U prevodu ,danas je pijaca izuzetna ,mogla bi se nazvati i "vašarom" ,i predpostavaljam da ima i svečana misa ,dakle "veliki praznik" za verujuće moje sugrađane .











Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.forumsr.com/
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
Kijara-brm

Godina : 38
Location : 𝐹 - 𝐴𝑁 - 𝑇 - 𝐴𝑆 - 𝑇 𝐼 𝐶
Humor : 𝑌𝐸𝑆-𝑌𝑜𝑢 𝑛𝑜𝑤 :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Velika Gospa   Čet Avg 15, 2013 6:51 pm

BLAGDAN VELIKE GOSPE
Deseci tisuća vjernika u Sinju i Mariji Bistrici

Velika Gospa u Sinju


Deseci tisuća vjernika okupili su se danas na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije u nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke gdje će misno slavlje u crkvi na otvorenom bl. Alojzija Stepinca i ove godine predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U Sinju, najvećem marijanskom svetištu na jugu Hrvatske, u kojemu se Gospa štuje kao zaštitnica grada, tradicionalnu procesiju pred desecima tisuća hodočasnika predvodi splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić
 Hodočasnici iz cijele Hrvatske i inozemstva, mnogi tradicionalno pješice, od jučer pristižu u Mariju Bistricu, jedno od najposjećenijih i najpopularnijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj gdje se i ove godine očekuje 50-ak tisuća vjernika.

Nastavljajući višestoljetnu tradiciju štovanja Majke Božje na ovim prostorima, najvećem marijanskom blagdanu prethodile su višednevne duhovne pripreme vjernika i cjelonoćna bdjenja.

U Mariju Bistricu, gdje se nalazi čudotvorni zavjetni kip Bogorodice s Isusom iz 15. stoljeća, katolici hodočaste dulje od 300 godina.

Tradicionalno će se svečano slaviti u hrvatskim marijanskim svetištima Mariji Bistrici, Aljmašu, Sinju, Ilači, na riječkom Trsatu, Krasnom, Splitu, u zagrebačkoj prvostolnici i zagrebačkim Rematama. I u ostalih oko 1160 hrvatskih marijanskih svetišta i crkava očekuje se mnoštvo vjernika i hodočasnika.

U aljmaškom svetištu Gospe od Utočišta središnje misno slavlje u prijepodnevnim satima predvodit će đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, a u svetištu Gospe Ilačke u Ilači đakovačko-osječki nadbiskup u miru Marin Srakić.
U Sinju, u najvećemu marijanskom svetištu na jugu Hrvatske, u kojemu se Gospa posebno štuje kao zaštitnica grada, tradicionalnu procesiju gradskim ulicama sa slikom čudotvorne Gospe Sinjske te svečanu misu u prijepodnevnim satima na trgu dr. Franje Tuđmana predvodit će splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić.

Najveći katolički blagdan posvećen Majci Božjoj tradicionalno se slavi i u Splitu, u zavjetnom marijanskom svetištu Gospe od Pojišana. Svečana procesija sa slikom Gospe od Pojišana kreće poslijepodne od splitske katedrale Sv. Dujma gradskim ulicama do svetišta Gospe od Pojišana, ispred kojega će misu na otvorenom predvoditi mons. Marin Barišić.

U svetištu Majke Božje Trsatske svečano euharistijsko slavlje s procesijom u poslijepodnevnim satima predvodit će riječki nadbiskup Ivan Devčić. Koncelebriranu misu u prijepodnevnim satima na otvorenom, u dolini ispod svetišta u Krasnom, predvodi gospićko-senjski biskup Mile Bogović, a misu će izravno prenositi Hrvatska televizija.

Središnje misno slavlje u prijepodnevnim satima u zagrebačkoj katedrali predvodi zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski, a tradicionalno svečano proštenjarsko misno slavlje kod karmelićana u župnoj crkvi - svetištu Majke Božje Remetske u Remetama predvodit će kardinal Bozanić.

Marija u Hrvata

Vjerovanje u Marijino uznesenje na nebo prisutno je od prvih kršćanskih vremena, a u Katoličkoj crkvi dogmom ga je proglasio Papa Pio XII. 1950. godine, te potvrdio Drugi vatikanski koncil. Kao Majku Božju kršćani Mariju slave od petog stoljeća, nakon Koncila u Efezu 431. godine koji ju je proglasio Bogorodicom.

Prvi spomen Marijina štovanja među Hrvatima zabilježen je na crkvenoslavenskom jeziku u molitvi u Kijevskim listićima iz 10. st., druga najstarija je Šibenska molitva iz 14. st., a o razmjerama odanosti Hrvata Majci Božjoj govore stotine sačuvanih marijanskih svetišta.
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
Kijara-brm

Godina : 38
Location : 𝐹 - 𝐴𝑁 - 𝑇 - 𝐴𝑆 - 𝑇 𝐼 𝐶
Humor : 𝑌𝐸𝑆-𝑌𝑜𝑢 𝑛𝑜𝑤 :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Velika Gospa   Pet Avg 15, 2014 12:24 am

Danas je blagdan Velika Gospa

Zbog čestih provala turskih pljačkaških horda počinje, krajem 15. st., iseljavanje Cetinske krajine. God. 1508., 1522. i 1536. stanovništvo je u velikom broju napustilo svoj kraj. Franjevci manji dio puka odvedoše pod okrilje mletačke vlasti na otoke i do Trsata, a veći dio stanovništva povedoše sa sobom u zabitne predjele Bosne. Tada su, prema mišljenjima nekih, sa sobom ponijeli i sliku Majke Božje. Naseliše se u Rami. Iz Rame su franjevci, uz neizrecive pogibelji, pastorizirali katolički puk u Bosni, Cetini i Dalmatinskoj zagori. God. 1687. povratiše se sa svojim vjernim pukom u Cetinsku krajinu i napučiše, uz to, i splitsku i trogirsku Zagoru. Sa sobom donesoše i sliku Majke od milosti koja se štovala još u Rami. Mletačke su vlasti franjevce privremeno smjestile u Dugopolju, a nešto kasnije u napuštenu staru benediktinsku opatiju u Splitu na Sustjepanu. Jedne ljetne noći god. 1692. donesoše potajno Gospinu sliku iz Splita do sela Radošića, odakle je franjevci s narodom u ophodu pjevajući i moleći donesoše u obnovljenu crkvu sv. Franje. Kad domalo počeše vjernici sve više iz bliza i izdaleka hodočastiti Gospi Sinjskoj, zbog očitih milosti koje su dobivali, odlučiše franjevci god. 1698. sagraditi svojoj Majci dostojan hram ispod Kamička.
Te iste godine, 1698., nove turske čete od 30.000 vojnika pod serašćerom Mustaj-pašom Daltabanom opljačkaše Cetinu. Na Čitluku sasijeku sedam franjevaca, a gvardijana fra Pavla Vučkovića odvedu u daleki Bagdad u sužanjstvo. Fra Pavao se bijegom (1703.) spasi iz sužanjstva i god. 1712, stavi novu crkvupod krov. Kad je na Novu godinu 1715. izgorio samostan kod Sv. Franje, franjevci prijeđoše u nedovršeni samostan uz novu crkvu i sa sobom ponesoše Gospinu sliku. Godine 1715. u kolovozu udari serašćer Mehmed-paša Ćelić sa 60.000 vojnika na sinjsku tvrđavu. Franjevci prenesu Gospinu sliku u tvrđavu u crkvu sv. Mihovila. Sedam stotina branitelja na čelu s fra Pavlom Vučkovićem i don Ivanom Grčićem odbiše predati Grad Turcima. Poručiše im da će ga braniti do posljednje kapi krvi. Turske čete 7. i 8. kolovoza popale Sinj te počeše lumbardama i topovima rušiti tvrđavu da samelju junačku posadu u njoj.
Dok su se raspuknute zidine mjestimice počele odvaljivati, lice se Majke Božje, pričali su očevici, počelo mijenjati.Pred neprijateljima se počela pojavljivati Bijela Gospođa koja im je ulijevala strah.I kad se činilo 14. kolovoza da će Tvrđava i posada u njoj biti uništena u najžešćem jurišu o podne, tursku vojsku spopade neprotumačiv, iznenadan, i strahovit strah, a i naglo masovno umiranje. Vojska nagnu uzmicati i bježati te je ni paše s golim sabljama ne mogaše povratiti u očitu smrt. Turci pobjegoše glavom bez obzira preko Prologa, a branitelji i očevici, uvjereni da to bijaše Gospino čudo, zahvališe joj na očitoj pomoći. Splitski nadbiskup Stjepan Cupilli okrunio je godine 1716. Gospu Sinjsku zlatnom krunom koju joj skovaše zahvalni branitelji sinjske tvrđave i vjerni štovatelji. Staviše natpis: IN ERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT - ANNO MDCCXV ( Zauvijek okrunjena slavi slavlje - god. 1715. ).Svake godine 15. kolovoza na Dan Velike Gospe slijevaju se rijeke hodočasnika u grad Sinj, taj dan se slavi i kao Dan grada.

Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
Danubius
Čuvar Vatre
Danubius

Godina : 58
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: Velika Gospa   Pet Avg 15, 2014 7:52 pm

"Velika Gospa" je dan katoličke crkve Uznesenja Marijinog u Apatinu (1798) 





U njoj se nalazi i redak kip (uopšte ,kada je u pitanju Gospa ) tkzv "crne Bogorodice" iz XVIII veka .



Inače je ovaj praznik propraćen i tkzv "kirbajom" ,što danas nije ništa drugo -nego poveći "pijačni dan" ,da ga tako nazovemo (šverc roba , plastika ,sve i svašta )
Nekada ,kada sam ja bio dete ,toga nije bilo ,glavni događaj tamo su bili -licideri ,i njihovi proizvodi.


Danas se time bavi samo jedna porodica (firma)  "Janović" (a i oni su Somborci)










Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.forumsr.com/
Astra
Zvezda Foruma
Zvezda Foruma
Astra

Godina : 59
Location : podnozje Alpi
Datum upisa : 20.06.2008

PočaljiNaslov: Re: Velika Gospa   Uto Avg 15, 2017 1:06 pm

Danas sam prisustvovala procesiji Velikoj Gospi sinjskoj....na desetine hiljada hodocasnika,fascinantan prizor,spalir svestenstva,alkara,pripadnika vojske i policije....sve u mirnom mimohodu....bas neka uzvisena atmosfera i ne moras biti vjernik da bi se osjecao posebno.Kasnije cu prebacit i koju sliku.










.
zvezda 1 zvezda 1 zvezda 1
Nazad na vrh Ići dole
http://www.ranjeni-orao.com
Sponsored content




PočaljiNaslov: Re: Velika Gospa   

Nazad na vrh Ići dole
 
Velika Gospa
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -  :: ĆASKAONICA /DEBATNI KLUB :: ČESTITKE I POZDRAVI *PRAZNICI*PROSLAVE *SVETKOVINE * :: VERSKI I DRUGI PRAZNICI-
Skoči na: