DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.
Sestre Bronte.. BFuWx

DOBRO NAM DOŠLI !


DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.
Sestre Bronte.. BFuWx

DOBRO NAM DOŠLI !


DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -

-MI NISMO KAO DRUGI -Liberté, égalité, fraternité-
 
PrijemPORTALLatest imagesTražiRegistruj sePristupi

 

 Sestre Bronte..

Ići dole 
5 posters
AutorPoruka
sonia
حبيبي
sonia


Godina : 50
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

Sestre Bronte.. Empty
PočaljiNaslov: Sestre Bronte..   Sestre Bronte.. EmptyPon Sep 14, 2009 1:58 pm

Emili Džejn Bronte (Emily Jane Brontë) rođena (30. jul, 1818 umrla; 19. decembar, 1848) je Engleski književnik i pesnik, zapamćena najviše po njenom delu Orkanski visovi, koji danas spada u sam vrh klasičnih dela engleske literature.

Emili je rođena u selu Tornton u Jokširu, Engleska, od oca Patrik Brontea i Marija Branvel. Ona je od ikupno šestoro deca bila peta starija od Ane i mlađa od Šarlote. Godine 1820, porodica se preselila Havort, gde je Emilinin otac prihvatio mesto sveštenika.To mesto će znatno uticati na šarlotino pisanje i imati odjeka u njenim delima. U detinjstvu, posle smrti njihove majke, tri preostale sestre i njihov brat Branvel Bronte stvaraju imaginarnu zemlju (Angria, Gondal, Gaaldine), koje se pojavnjuju u pričama koje su tada pisale. Jako malo od Emilinog rada iz tog perioda je ostalo sačuvano danas, sve se većinom izgubilo osim sitnih pesama u kojima se govorilo o njihovom detinjstvu.
Godine 1838, Emili započinje rad kao guvernanta u školi „Miss Patchett's Ladies Academy“. Kasnije, sa svojom sestrom Šarlotom, konkurišu za rad u privatnoj školi u Briselu. Obe su kasnije otvorili sopstvene škole u svojoj kući, ali nažalost nisu imale učenika.
Kasnije Emili, i sestre Šarlota i Ana, udružuju snage objavljujući kolekciju pesama 1846. Da bi izbegli predrasude prema ženskim autorima sestre Bronte koriste druga imena zadržavajući samo početna slova svojih sopstvenih imena i tako postaju: (Šarlota) Charlotte --> Currer Bell, (Ana) Anne --> Acton Bell, i (Emili) Emily --> Ellis Bell.
Godine 1847, izdaje svoj jedini roman, Orkanski visovi, kao drugu u kompletu od tri knjige koju su zajedno izdale sestre (treća knjiga je Agnes Grej koju je napisala Ana). Kada su Orhanski visovi prvi put izašli kritika je bila veoma mešovita. Neki su je hvalili, a neki su je ružili.Uprkos tome knjiga je postala i ostala veliki klasik. Godine 1850, Šarlota opet objavljuje Orhanske visove ali ovog puta kao zasebnu knjigu i pod Emilinim pravim imenom.
Kao i svoje sestre, Emilino zdravlje je bilo poljuljano oštrim tempom i životom što u školi tako i u kući. Umrla je 19. decembar, 1848 od Tuberkuloze, odmah posle sahrane svoga brata u Septembru iste godine. Sahranjena je ispred crkve „St. Michael“ i pokopana sa svojom omiljenom puljenom životinjom, majmunog nazvanog Dejv, ali je kasnije otkopan i igračka majmuna je sada izložena u Bronte muzeju u Harvortu.
Nazad na vrh Ići dole
sonia
حبيبي
sonia


Godina : 50
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

Sestre Bronte.. Empty
PočaljiNaslov: Re: Sestre Bronte..   Sestre Bronte.. EmptyPon Sep 14, 2009 2:00 pm

Orkanski visovi (eng. Wuthering Heights) je jedini roman Emily Brontë. Prvi put je objavljen 1847. godine pod pseudonimom Ellis Bell, i posthumno drugo izdanje je bilo uređeno od strane njene sestre Charlotte. Roman je imenovan po mjestu u kom se fabula razvija.
Djelo je doživjelo mnoge adaptacije, uključujući nekoliko filmova, radijskih i televizijskih dramatizacija, i dva mjuzikla. Također je poslužila Kate Bush da napiše istoimeni hit, koji je docnije bio obrađen od strane mnogih muzičara.Preuzeto sa: "http://bs.wikipedia.org/wiki/Orkanski_visovi"
Nazad na vrh Ići dole
sonia
حبيبي
sonia


Godina : 50
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

Sestre Bronte.. Empty
PočaljiNaslov: Re: Sestre Bronte..   Sestre Bronte.. EmptyPon Sep 14, 2009 2:05 pm

Prosto obozavam .............. Dzejn Ejr



Nazad na vrh Ići dole
sonia
حبيبي
sonia


Godina : 50
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

Sestre Bronte.. Empty
PočaljiNaslov: Re: Sestre Bronte..   Sestre Bronte.. EmptyPon Sep 14, 2009 2:08 pm




Nazad na vrh Ići dole
sonia
حبيبي
sonia


Godina : 50
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

Sestre Bronte.. Empty
PočaljiNaslov: Re: Sestre Bronte..   Sestre Bronte.. EmptyPon Sep 14, 2009 2:14 pm

citat iz orkanskih visova: ( nemam ga na srpskom)


"If I were in heaven, Nelly, I should be extremely miserable."
"Because you are not fit to go there," I answered. "All sinners would be miserable in heaven."
"But it is not for that. I dreamt once that I was there."
"I tell you I won't hearken to your dreams, Miss Catherine! I'll go to bed," I interrupted again.
She laughed, and held me down; for I made a motion to leave my chair.
"This is nothing," cried she: "I was only going to say that heaven did not seem to be my home; and I broke my heart with weeping to come back to earth; and the angels were so angry that they flung me out into the middle of the heath on the top of Wuthering Heights; where I woke sobbing for joy.
Nazad na vrh Ići dole
sonia
حبيبي
sonia


Godina : 50
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

Sestre Bronte.. Empty
PočaljiNaslov: Re: Sestre Bronte..   Sestre Bronte.. EmptyPon Sep 14, 2009 2:22 pm

- Kad biste vi voleli kao ja – odgovori ona ozbiljno – ne biste me bezmalo izgubili. Ova dvoumljenja usled lazne tananosti i ponosa
nikad vas ne bi tako mucila. Uvidjali biste da su najvece ovozemaljske razlike i oprecnosti polozaja, rodjenja i bogatstva samo
trunka na terazijama u poredjenju sa jedinstvom skladnih misli i osecanja, i istinski zaljubljenih i privrzenih dusa.
En Bronte, Stanarka napustenog zamka
Nazad na vrh Ići dole
sonia
حبيبي
sonia


Godina : 50
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

Sestre Bronte.. Empty
PočaljiNaslov: Re: Sestre Bronte..   Sestre Bronte.. EmptyPon Sep 14, 2009 2:23 pm

Kroz necije oci moze se gledati u dusu i za jedan sat se moze saznati vise o velicini i sirini i dubini necijeg srca, nego za citav zivot onda kad muskarac ili zena nisu skloni nista da otkriju, ili kad covek nema smisla da to razume.
("Stanarka napustenog zamka")


Poslednji izmenio sonia dana Čet Avg 19, 2010 7:09 pm, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh Ići dole
sonia
حبيبي
sonia


Godina : 50
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

Sestre Bronte.. Empty
PočaljiNaslov: Re: Sestre Bronte..   Sestre Bronte.. EmptyPon Sep 14, 2009 2:42 pm

Villette (pronounced /viːˈjɛt/) is a novel by Charlotte Brontë, published in 1853. After an unspecified family disaster, protagonist Lucy Snowe travels to the fictional city of Villette to teach at an all-girls school where she is unwillingly pulled into both adventure and romance. The novel is celebrated not so much for its plot as its acute tracing of Lucy’s psychology, particularly Brontë’s use of Gothic doubling to represent externally what her protagonist is suffering internally
Nazad na vrh Ići dole
sonia
حبيبي
sonia


Godina : 50
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

Sestre Bronte.. Empty
PočaljiNaslov: Re: Sestre Bronte..   Sestre Bronte.. EmptyPon Sep 14, 2009 2:44 pm

Nazad na vrh Ići dole
sonia
حبيبي
sonia


Godina : 50
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

Sestre Bronte.. Empty
PočaljiNaslov: Re: Sestre Bronte..   Sestre Bronte.. EmptyČet Avg 19, 2010 7:14 pm

- Moje velike nesreće na ovom svetu bile su Hitklifove nesreće, a svaku sam osećala od početka, on je moja velika misao u životu. Kad bi sve ostalo nestalo, a on ostao, ja bih još uvek postojala; a kad bi on bio uništen a svi drugi ostali, svet bi mi postao sasvim tu?, činilo bi mi se da nisam deo njega. Moja ljubav prema Lintonu je kao lišće u šumi-vreme će je izmeniti, svesna sam toga kao što zima menja drveće. Moja ljubav prema Hitklifu liči na večite stene ispod površine; izvor malo vidljive radosti ali neophodne. Neli, ja sam Hitklif! Uvek, uvek mislim na njega, ne kao na neko zadovoljstvo, jer ni ja nisam uvek zadovoljstvo sama sebi, već kao na svoje sopstveno biće.

- Ne mogu da živim bez svoje duše!

- Celi svet je stravičan zbir podsećanja da je postojala i da sam je izgubio!

- ...htela sam samo da kažem kako mi se nije činilo da je raj za mene, i kako mi se srce cepalo od plača u želji da se vratim na zemlju, a anđeli su se toliko ljutili pa su me bacili nasred pustare, na vrh Orkanskih visova, gde sam se probudila jecajući od radosti. To je dovoljno da objasni moju tajnu. Kao što raj nije za mene, tako isto nije za mene udaja za Edgara Lintona, i da onaj nevaljalac tamo nije tako srozao Hitklifa, ne bi mi ni na pamet palo da se udajem za Lintona. Sad bi za mene bilo poniženje da se udam za Hitklifa, te on neće nikada saznati koliko ga volim, i to ne zato što je lep, Neli, već zato što je više JA nego što sam i sama. Bilo od čega da su naše duše sazdane, njegova i moja su iste; a Lintonova se razlikuje od moje kao mesečev zrak od munje, i mraz od vatre...


Emili Bronte- Orkanski Visovi





Orkanski Visovi, Sirli i ostale...moj pobertet...











[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
Kijara-brm
Glavni Administrator
Glavni Administrator
Kijara-brm


Godina : 44
Location : 𝐹 - 𝐴𝑁 - 𝑇 - 𝐴𝑆 - 𝑇 𝐼 𝐶
Humor : 𝑌𝐸𝑆-𝑌𝑜𝑢 𝑛𝑜𝑤 :)
Datum upisa : 21.12.2008

Sestre Bronte.. Empty
PočaljiNaslov: Re: Sestre Bronte..   Sestre Bronte.. EmptyČet Avg 19, 2010 11:07 pm

Originalni naslov:
Les Soeurs Brontë

Životne priče sestara Brontë, spisateljica i umjetnica u hladnoj i rezerviranoj Engleskoj.

Priča o životima tri sestre Charlotte, Emily i Anne Brontë u viktorijanskoj Engleskoj sredinom devetnaestog stoljeća. Biografski, melankolični i pomalo hladan film dotiče živote svake od njih. Neshvaćene od okoline, dvije od njih umiru relativno mlade ne uspijevajući se probiti u svijetu književnosti , dok je jedino Charlote donekle ostala prepoznata kao umjetnica i bila proslavljena.

Veliku ulogu u njihovim životima igra njihov jedini, boležljivi, ovisnostima i ljubavnim aferama sklon brat, koji je nakon jedne takve, neuspjele, osiromašio, obolio i na kraju preminuo.

U filmu su karizmatične sestre odigrale ništa manje posebne francuske glumice Isabelle Huppert, Isabelle Adjani i Marie-France Pisier kojima su uloge sestara izvrsno sjele.











Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.






Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
Kijara-brm
Glavni Administrator
Glavni Administrator
Kijara-brm


Godina : 44
Location : 𝐹 - 𝐴𝑁 - 𝑇 - 𝐴𝑆 - 𝑇 𝐼 𝐶
Humor : 𝑌𝐸𝑆-𝑌𝑜𝑢 𝑛𝑜𝑤 :)
Datum upisa : 21.12.2008

Sestre Bronte.. Empty
PočaljiNaslov: Re: Sestre Bronte..   Sestre Bronte.. EmptyČet Avg 19, 2010 11:16 pm

Sestre Brontë

BILJEŠKE IZ CIKLUSA BIJENIČKE MISTERIJE

dosta mi je seksa. šta se čudite kao da nije moguće da i ja dođem do famozne rečenice – aj tink sex iz overrejted naudajz – pogotovo nakon što nakon što sam poslije svih tih godina teoretiziranja konačno svršila, i sad mogu reći onako dijagnostički da, da ok je, i to je sve. možda je greška konačno i u nekakvoj ljubavi koju kao moraš osjećati za stanovitog partnera, ali se varate, ja sam prošla i bez toga, u vrlo bizarnim okolnostima, s tipom bez noge koji me je tretirao kao apsolutni integralno glupi seksualni objekt, zbog moje nesmotrene izjave koju sad pismeno opovrgavam. to da se volim jebati je činjenica i argumentirana je sad već prošlim događajima s pripadnicima oba spola, i to je iza mene, ja sam kao zrela osoba sažela materijal i došla do određenih principa i stavova kao npr.

* da se nikad, ali nikad neći jebati s nekim tko se ne zna ljubiti, jer najvjerojatnije ne zna ni ništa drugo
* s nekim tko ne odgovara mojim tjelesnim konstitucijama, naravno to limitira izbor, ali jebiga šta je tu je
* niti također u sumnjivim uvjetima, ili pod bilo kakvom emocionalnom ucjenom, tipa najprije si htjela pa sad nečeš
* seks sa ženama je ponekad nedostatan i najčešće je nešto što pederi nazivaju tješenje ili sestrinstvo. toj soluciji u životu najvjerovatnije ću pribjeći kad stvarno neće biti nikako moguće ostvariti uspješan seksualni kontakt s muškarcima
* također si ne preporučam rješavanje problema emocionalne prirode na seksualan način, jer se time ništa ne rješava samo se situacija koja je postojeća još više komplicira

metoda kojom sam došla do ovih zaključaka je čisto iskustvena i empirija me koštala u životu. ne mogu reći da bih bila pametnija da sam drugačije odlučivala, a doktor fric je davno meni napisao:...šta se ti tanja tomić misliš, očeš, nečeš, očeš, nečeš, kresneš se i čao! tako je i bilo (čemu lagati kad ionako ne govorim istinu), usput staro pravilo kostimografije koje ne zaboravljam ovako zvuči: da ako ne razumiješ ili se ne snalaziš u zadatku ili se nedaj bože ne slažeš s redateljem predstave, uvijek možeš odustati ili se odreći autorstva, i samo priznati izvedbu.

a sada da opišem posljednju izvedbu, jer mi je friško; u cijeloj priči sam zaboravila važan element, a taj je da se sve odigralo u kući u miloj pripizdini, koja navodno pripada tipu koji je sad u lepoglavi zbog višestrukih fizičkih povreda, čije smo dvoje slinave djece kao fol čuvali dok je majka djece izašla vani da se napije i drogira. nisam se mogla ni mami javiti jer nema telefona, ali je zato nargila u spavaćoj sobi. moram priznati da me /ovo će biti patetično/ život nije štedio. u principu htjela sam kolosalno i lopovski zbrisati u gluho doba noći, ali sam napušena vjerovala da ja to mogu izvesti. budući da sam imala pravo još sam živa i vrlo cinična. /gazda će obrezujući voćke ubrzo pasti s ljestava i slomiti vrat/. i kad sam se već pridigla nakon napornog gurkanja i navlačenja da se to obavi kako spada, da se ne bi u bezizlaznosti situacije obrukala nepotrebno i više nego što jesam pred cijelim svijetom, kršćanskim naravno, počela sam kužiti da je to samo seks i da je bolje da se opustim. ionako je trajalo duže nego što je trebalo. bez obzira ne sve poštujem sveto pravilo nekih djevojaka da se to ne radi odmah s bilo kim, ali ja mislim da je takvih puno manje na ovom svijetu nego nas istašunanih profukljača. ponekad poželim usred izvedbe isključiti mozak koji radi punom parom i grozničavo preuveličava dojmove, i bezumno se prepustiti slučaju. ali svejedno moj ispovjedni ton užasno podsjeća na tugu i čemer monike levinsky s kojom bi od deset amerikanaca izašao samo jedan, a taj zna se nema na umu mogući brak i poznanstvo. a ja ne vjerujem u svece i spasitelje, jer sam ja iskreno pokušala biti to nekima, pa nije dobro završilo. čak je i stravično pomisliti na to da s koliko si se ti tipova nevoljko jebala jer ti se nisu nešto posebno sviđali, i koliko je to tipova napravilo s tobom. u magnovenju se sjećam ludih alkoholnih dana s gelipterima koji su navrat nanos nosili takve doživljaje. i legendarna izjava prelijepe lize viškanić o korpulentnoj marini pacenti vraća se kao bumerang u glavu: debele cure se više jebu nego lijepe cure zbog toga da bi dokazale da mogu. nije stvar u debljini, stvar je u bilo kojem kompleksu kojeg se netko može sjetiti. sad, tko je kriv zbog toga? roditelji? traume iz djetinjstva? dekadencija dvadesetog stoljeća? voljela bih da mi netko javi što je tu stvarno posrijedi. tonjo bi dodao i još početvrtku ili popetku, itd.

Ljudi nisu ni upola toliko okrutni kao djeca. U Dylan Dogu veliki je monster koji je ustvari bio duša abortirane duše zatočena u polusvijetu u koji su isto tako dospjeli oni koji si bili na granici između života i smrti. Uglavnom monster ih je prisilio da ispričaju najstrašniju stvar koja im se dogodila u životu. I onda se svatko od njih prisjetio neke traume iz djetinjstva. Dečku je najgora uspomena bila kada je dobio napad epilepsije pa su ga roditelji istukli zato jer su mislili da se dijete tako igra i sl. Tanju je Daša Čangalović, na nagovor Lorene koja je bila glavna u društvu, odvela ispod balkona di su svi pišali i rekla joj da skine gaće i da onda radi ono što rade dečki i cure. Tanja je stvarno skinula gaće i onda je pobjegla doma i plakala je. David u 7. razredu u koji je išao u Americi i onda je on mrzio football ali ga je ipak morao igrati pa je jednom kad je dobio loptu prešao neku crtu koju uopće ne smiješ preć a Dejvid uopće nije znao ni pravila i onda su mu se svi njegovi suigrači izrugivali. Dejvida su u 8. sr. zvali pičkica a Tanju surla i čvegeruša /GLUPI MIHE je to provalio/ a mene Guza /glupi Aljo/. I onda me Nazi pitao zašto mene zovu Guza a ja sam rekla Zato jer imam veliku guzicu i bilo mi je jako neugodno pogotovo zato jer to uopće nije bila istina. Zovu me guza zato jer sam se dala pojebat u guzicu. sex je neiscrpno vrelo poniženja. Možda je čak, za mene, to ono što volim u sexu. Volim biti ponižena. Možda. Kao što neke žene drže do sebe i ne daju se taknut /a kamoli pojebat u guzicu/ dok se s njima ne postupa kao da su kraljice ili princeze i izvoljevaju da im se kupuju sladoledi, izjavljuje ljubav, kupuju mali žuti medvjedići, da ih se vodi u kino i na sok. Ja ne. Ja volim da me se ponizi. Ja se dam jebat u čmar u nekakvom blatu, smeću, parku, ispred vrata vrtića. Neka se sa mnom postupa kao da sam smeće nad smećem. Kao žena koju tuče muž ali ona njega voli. Ne, to nisam ja ali takve žene postoje i kako ja sad slušam terribilno mraščnuog n. cavea i s neskrivenim zadovoljstvom kopam po svojim strahovima, podsvijesti i čudovištima iz Dylan Doga a još i mislim ozbiljno. Dobronamjerni Boris kaže da je bolje napuniti podsvijest nekim ljepšim stvarima. ali nisam baš dobro shvatila što je on time mislio. Ja baš najviše razmišljam o sebi. Imama neke teorije o tome zašto sam ja ovakva.

Nisam ja glupa nego sam opsjednuta glupostima i moram još i pisati o tome jer me proganjaju i tište. nekad mislim da tako razmišljam iz dokolice. kao što domaćice piju jer im je dosadno. kad sam sama doma napravim si kikice i šetam se u ogrtaču za poslije kupanja i šetam po kući i gledam kroz prozor. Navečer sam već uvjerena da se po dvorištu šetaju manijaci, spodobe i usamljene duše s groblja i po tavanu trče obezglavljene gazdine kokoši koje je on prikratio u podrumu. Navečer sanjam da moji mama, tata i brat igraju dungeons i dragons i da im je ultimativni cilj da me poprobodu ogromnim mačetema i onda bježim od njih a oni me ganjaju. No ni to mi nije dosta pa sutradan naručim pizzu, brutalno pušim i sve to lijepo zapisujem.










Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.






Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
azra

azra


Humor : volim viceve uvek
Datum upisa : 18.11.2010

Sestre Bronte.. Empty
PočaljiNaslov: Re: Sestre Bronte..   Sestre Bronte.. EmptyNed Nov 28, 2010 3:23 pm

sonia ::
- Moje velike nesreće na ovom svetu bile su Hitklifove nesreće, a svaku sam osećala od početka, on je moja velika misao u životu. Kad bi sve ostalo nestalo, a on ostao, ja bih još uvek postojala; a kad bi on bio uništen a svi drugi ostali, svet bi mi postao sasvim tu?, činilo bi mi se da nisam deo njega. Moja ljubav prema Lintonu je kao lišće u šumi-vreme će je izmeniti, svesna sam toga kao što zima menja drveće. Moja ljubav prema Hitklifu liči na večite stene ispod površine; izvor malo vidljive radosti ali neophodne. Neli, ja sam Hitklif! Uvek, uvek mislim na njega, ne kao na neko zadovoljstvo, jer ni ja nisam uvek zadovoljstvo sama sebi, već kao na svoje sopstveno biće.

- Ne mogu da živim bez svoje duše!

- Celi svet je stravičan zbir podsećanja da je postojala i da sam je izgubio!

- ...htela sam samo da kažem kako mi se nije činilo da je raj za mene, i kako mi se srce cepalo od plača u želji da se vratim na zemlju, a anđeli su se toliko ljutili pa su me bacili nasred pustare, na vrh Orkanskih visova, gde sam se probudila jecajući od radosti. To je dovoljno da objasni moju tajnu. Kao što raj nije za mene, tako isto nije za mene udaja za Edgara Lintona, i da onaj nevaljalac tamo nije tako srozao Hitklifa, ne bi mi ni na pamet palo da se udajem za Lintona. Sad bi za mene bilo poniženje da se udam za Hitklifa, te on neće nikada saznati koliko ga volim, i to ne zato što je lep, Neli, već zato što je više JA nego što sam i sama. Bilo od čega da su naše duše sazdane, njegova i moja su iste; a Lintonova se razlikuje od moje kao mesečev zrak od munje, i mraz od vatre...


Emili Bronte- Orkanski Visovi





Orkanski Visovi, Sirli i ostale...moj pobertet...

prejake i predivne reci,moj najomiljeniji deo,reci koje je napisala osoba koja nije izisla iz majusnog seoceta i koja nikad nije volela niti bila voljena,umrla je tako mlada,nije imala priliku da oseti tako jaku ljubav,a ipak je napisala tako divan roman koji i dan danas ima takvu jacinu da se svi bar jednom u zivotu poistovecujemo sa junacima tog romana.Hitklif je najjaci i najlepsi lik,a sa druge strane najmracniji ,ali svaka zena bi pozelela da bude voljena od strane takvog muskarca,ali nazalost ta vrsta je odavno izumrla.
Nazad na vrh Ići dole
sonia
حبيبي
sonia


Godina : 50
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

Sestre Bronte.. Empty
PočaljiNaslov: Re: Sestre Bronte..   Sestre Bronte.. EmptyUto Apr 26, 2011 11:10 pm

azra ::
prejake i predivne reci,moj najomiljeniji deo,reci koje je napisala osoba koja nije izisla iz majusnog seoceta i koja nikad nije volela niti bila voljena,umrla je tako mlada,nije imala priliku da oseti tako jaku ljubav,a ipak je napisala tako divan roman koji i dan danas ima takvu jacinu da se svi bar jednom u zivotu poistovecujemo sa junacima tog romana.Hitklif je najjaci i najlepsi lik,a sa druge strane najmracniji ,ali svaka zena bi pozelela da bude voljena od strane takvog muskarca,ali nazalost ta vrsta je odavno izumrla.


Slazem se, ali sam ubedjena da postoji jos poneki primerak...bar da slici... [You must be registered and logged in to see this image.]










[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
sonia
حبيبي
sonia


Godina : 50
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

Sestre Bronte.. Empty
PočaljiNaslov: Re: Sestre Bronte..   Sestre Bronte.. EmptyPon Sep 10, 2012 2:42 pm

"I am no bird; and no net ensnares me; I am a free human being with an independent will."
- Charlotte Brontë, Jane Eyre










[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
Lily
First Bride
Lily


Godina : 27
Location : .. majka Serbia..
Datum upisa : 12.09.2008

Sestre Bronte.. Empty
PočaljiNaslov: Re: Sestre Bronte..   Sestre Bronte.. EmptyUto Sep 11, 2012 10:42 am

. ehh davno sam sve to citala.. ali sam pre nepunih nedelju dana po ko zna koji put po redu odgledala film Jane Eyre.. [You must be registered and logged in to see this image.]

.. volem te filmove..[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
sonia
حبيبي
sonia


Godina : 50
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

Sestre Bronte.. Empty
PočaljiNaslov: Re: Sestre Bronte..   Sestre Bronte.. EmptySub Sep 29, 2012 10:33 pm



"Kada Bog spoji, tu nema greške, jer on spaja duše, a ne papire. Čovek je taj koji je izmislio spajanje papira. Bog se smeje tome i nastavlja da spaja duše kako se njemu sviđa. A čovek plaća danak što je pokušao da preuzme ulogu Boga. Mislio je da se duše spajaju tako što se uzmu dva papira, zapečate se i onda je to spajanje za uvek. Kako mora da se celo nebo smeje tom nemoćnom pokušaju imitiranja Boga. Za to vreme, dok čovek slavi sebe i svoju izmišljenu moć, duše su još uvek slobodne i lutaju tražeći deo sebe…. Deo koji im nedostaje, da bi mogle da žive, da bi mogle da osete smisao svog postojanja..."
"Kada Bog spoji, tu nema greške, jer on spaja duše, a ne papire. Čovek je taj koji je izmislio spajanje papira. Bog se smeje tome i nastavlja da spaja duše kako se njemu sviđa. A čovek plaća danak što je pokušao da preuzme ulogu Boga. Mislio je da se duše spajaju tako što se uzmu dva papira, zapečate se i onda je to spajanje za uvek. Kako mora da se celo nebo smeje tom nemoćnom pokušaju imitiranja Boga. Za to vreme, dok čovek slavi sebe i svoju izmišljenu moć, duše su još uvek slobodne i lutaju tražeći deo sebe…. Deo koji im nedostaje, da bi mogle da žive, da bi mogle da osete smisao svog postojanja..."










[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
cojle
Zaštitnik seljačkih prava
Zaštitnik seljačkih prava
cojle


Location : Kumova slama
Humor : smešan samom sebi
Datum upisa : 09.08.2009

Sestre Bronte.. Empty
PočaljiNaslov: Re: Sestre Bronte..   Sestre Bronte.. EmptySub Sep 29, 2012 10:49 pm

Lako je Hitklifu da se dopada, taj nije cepao drva i brao kukuruze.











Seljak sam pa umem i reč da probiram!
Nazad na vrh Ići dole
Kijara-brm
Glavni Administrator
Glavni Administrator
Kijara-brm


Godina : 44
Location : 𝐹 - 𝐴𝑁 - 𝑇 - 𝐴𝑆 - 𝑇 𝐼 𝐶
Humor : 𝑌𝐸𝑆-𝑌𝑜𝑢 𝑛𝑜𝑤 :)
Datum upisa : 21.12.2008

Sestre Bronte.. Empty
PočaljiNaslov: Re: Sestre Bronte..   Sestre Bronte.. EmptyČet Sep 05, 2013 12:53 am

Ispred svog vremena: Sestre Bronte
Njihove kratke živote obeležili su oskudica i porodične tragedije. Koristile su muške pseudonime kako bi objavile svoja dela. Šarlot (Charlotte, 1816-1855), Emili (Emily, 1818-1848) i En Bronte (Anne Brontë, 1820-1849) stvorile su izuzetna dela koja su bila ispred svog vremena.
Odrasle su u Havortu, usred pustara Jorkšira, u porodici seoskog sveštenika Patrika Brontea (Patrick), sina siromašnog irskog zemljoradnika. On se 1820. sa ženom Marijom (Maria) i šestoro male dece doselio u Havort, selo gde su vladali siromaštvo i bolest, a prosečni životni vek je bio 25 godina. Ubrzo po dolasku, Marija je umrla od tuberkuloze. Nekoliko godina kasnije, Patrik je devojčice poslao u internat za ćerke siromašnog sveštenstva, ne znajući da u njemu vladaju užasni uslovi, koje je Šarlot kasnije opisala u svom romanu “Džejn Ejr” (Jane Eyre). Kada je shvatio kobnu grešku i doveo ih kući, bilo je prekasno: najstarije ćerke, dvanaestogodišnja Marija (Maria) i godinu dana mlađa Elizabet (Elizabeth) razbolele su se i umrle.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Roditelji sestara Bronte, Marija i Patrik
Četvoro preostale dece – Šarlot, Branvel (Branwell), Emili i En – našlo je utehu u svetu mašte. Slušali su sluškinjine priče o duhovima, čitali dela Bajrona (Byron) i Valtera Skota (Walter Scott), i počeli i sami da pišu priče o ratovima i intrigama u izmišljenim kraljevstvima.
Siromašne devojke iz niže srednje klase tada su obično postajale učiteljice ili guvernante dece iz dobrostojećih porodica, što je često bio nezahvalan posao, pošto im nije ukazivano nikakvo poštovanje. Šarlot je tako počela da radi kao učiteljica, a En kao guvernanta. Svoja loša iskustva u tom poslu opisala je kasnije u romanu “Agnes Grej” (Agnes Grey). Emili je ubrzo uvidela da posao učiteljice nije za nju. Šarlot je u međuvremenu odbila bračnu ponudu očevog prijatelja, odgovorivši da će se udati samo iz ljubavi.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Parohijska kuća u Havortu, dom porodice Bronte
Šarlot i Emili su 1842. otišle da se školuju u Brisel, u školu bračnog para Eže (Héger). Emili nikad nije ni pokušala da se prilagodi novoj sredini, i jedva je dočekala da se vrati kući u Havort. Za Šarlot je, pak, boravak u Briselu bio sudbonosan – ludo se zaljubila u svog profesora, gospodina Ežea. Ova neuzvraćena ljubav bila je inspiracija za većinu njenih romana. U međuvremenu, otac Patrik je sve više gubio vid, a brat Branvel, za koga se u detinjstvu verovalo da je najtalentovaniji u porodici, nije imao uspeha kao slikar portreta ni kao pesnik, otpušten je sa mesta učitelja zbog ljubavne veze sa ženom svog poslodavca, i sve više se odavao piću i opijumu.

Tri sestre 1846. objavljuju zajedničku zbirku pesama, pod muškim imenima Karer (Currer), Elis (Ellis) i Ekton Bel (Acton Bell). Godinu dana kasnije, objavile su svoje prve romane: Šarlot je objavila “Džejn Ejr”, Emili “Orkanske visove” (Wuthering Heights), a En “Agnes Grej”. Šarlotin roman je bio najuspešniji i izazvao je senzaciju i šok. En je 1848. objavila svoj drugi roman “Stanarka napuštenog zamka” (The Tenant of Wildfell Hall) koji je izazvao veliko interesovanje čitalaca.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Portret En Bronte, rad Džordža Ričmonda
Međutim, tragedije su se nizale: posle bolesti i smrti brata, 1848. godine, Emili se razbolela od tuberkuloze i preminula u decembru iste godine. U maju 1849. ista sudbina je sustigla i En.
Šarlot je objavila još dva romana, “Širli” (Shirley) 1849. i “Vilet” (Villette) 1853. godine, pod svojim pravim imenom. Posle još dve odbijene bračne ponude, 1854. je prihvatila brak sa pomoćnikom svog oca, Arturom Belom Nikolsom (Arthur Bell Nicholls), ali je umrla posle samo devet meseci braka, tokom svoje prve trudnoće. Njen prvi roman “Profesor” (The Professor) objavljen je posthumno 1857. Patrik Bronte nadživeo je svu svoju decu i umro u dubokoj starosti 1861. godine.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Autoportreti Branvela Brontea
Danas se dela sestara Bronte smatraju klasicima, njihovi tragični životi su predmet fascinacije, a njihova porodična kuća mesto hodočašća mnogobrojnih obožavalaca. Svaka od tri sestre imala je drugačiji i prepoznatljiv stil, ali njihova dela imaju nešto zajedničko: iskreno su prikazivala ljudske emocije i bila su revolucionarna za svoje doba.
Šarlotina dela su pisana veoma emocionalnim stilom, posebno roman “Džejn Ejr”. U svoje vreme, izazvao je pravu buru opisom ljubavne strasti koja junakinja oseća prema gospodinu Ročesteru (Rochester) i njenim ponosnim i nezavisnim stavom. Od viktorijanskih žena se očekivalo da budu potpuno pasivne, pa je roman dobio reputaciju “nemoralnog”. Njen sledeći roman “Širli” opisuje društvene odnose u Engleskoj tokom industrijalizacije, i odlikuje se snažnom, odlučnom junakinjom kakva je ondašnjoj književnosti bila krajnje neuobičajena. “Vilet”, zasnovan na Šarlotinim sećanjima na Brisel, današnja kritika smatra studijom ženske emocionalne represije.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Fotografija Šarlot Bronte pred kraj života
Za razliku od svojih sestara, En Bronte je pisala realističnim i ironičnom stilom. Mada je donekle ostala u njihovoj senci, njen roman “Stanarka napuštenog zamka” je svojevremeno bio najšokantniji, a danas ga neki smatraju jednim od prvih feminističkih romana: to je priča o ženi zarobljenoj u braku sa alkoholičarem, koja (u vreme kad ženama nije bilo dozvoljeno da traže razvod ili dobiju starateljstvo nad decom) napušta muža, odvodeći sa sobom svog malog sina.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Portret Emili Bronte, rad Branvela Brontea
Emili se danas smatra genijem porodice. Njena ljubav prema prirodi i prezir prema konvencijama društva ogleda se u njenim delima. Njenu najpoznatiju pesmu, „Moja duša nije kukavica“ („No coward is soul of mine“) volela je slavna američka pesnikinja Emili Dikinson (Emily Dickinson). Jedini roman Emili Bronte se danas smatra remek-delom engleske književnosti i jedna je od najslavnijih ljubavnih priča svih vremena, ali je u vreme kad je objavljen izazvao nerazumevanje, kako zbog modernog narativnog postupka, tako i zbog brutalnosti i „amoralnosti“. Glavni lik, Hitklif (Heathcliff), oličenje je osvete potlačenih slojeva društva, ali i elementarnih ljudskih strasti koje postaju destruktivne kada se suzbijaju.










Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.






Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
Sponsored content





Sestre Bronte.. Empty
PočaljiNaslov: Re: Sestre Bronte..   Sestre Bronte.. Empty

Nazad na vrh Ići dole
 
Sestre Bronte..
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1
 Similar topics
-

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -  :: KNJIŽEVNOST I JEZIK :: BIBLIOTEKA DANUBIUS FORUMA :: STRANI PISCI/PESNICI-
Skoči na: