| | Božićni praznici i običaji | |
|
+10ZoxZoja sonia cojle nezaborav Bokssha debilko Samhain bosankaa Danubius Krupljanka 14 posters | |
Autor | Poruka |
---|
Krupljanka
Godina : 57 Location : Beograd Datum upisa : 13.04.2009
| Naslov: Božićni praznici i običaji Ned Jan 03, 2010 11:36 am | |
| Božićni praznici i običaji Iako je Vaskrs najveći hrišćanski praznik, praznik nad praznicima, kod Srba se Božić i praznici vezani za njega najsvečanije proslavljaju i obiluju našim lepim običajima, koji vreme od nekoliko nedelja oko Božića čine najlepšim i najsvečanijim periodom u celoj kalendarskoj godini. Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja Gospoda Isusa Hrista, Sina Božijeg, Spasitelja sveta. Ta činjenica da je to praznik rađanja novog života, praznik dece i detinjstva, praznik roditeljstva očinstva i materinstva, ukrasio je kod Srba ovaj praznik najlepšim verskim običajima i obredima. Svi ti običaji i obredi imaju jedan osnovni smisao i svode se na jedan cilj: Umoliti Boga da sačuva i uveća porodicu i imanje domaćina. Sve je to izraženo u kratkoj narodnoj zdravici i molitvi o Božiću: "Daj, Bože, zdravlja i veselja u ovom domu, neka nam se rađaju zdrava dečica, neka nam rađa žito i lozica, neka nam se uvećava imovina u polju, toru i oboru!" U ovom periodu su najvažniji sledeći praznici: Detinci, Materice, Oci, Tucindan, Badnjidan, Božić. Za svaki od ovih dana i praznika vezani su naši lepi običaji. Detinci U treću nedelju pred Božić slavi se ovaj praznik. Toga dana ujutru rano, ili po dolasku iz crkve sa bogosluženja, odrasli vežu svoju ili tuđu decu. Za vezivanje se obično koristi: kaiš, gajtan ili običan kanap, ili običan deblji konac. Obično se zavežu noge ili ruke, pa se jednim delom kanap zaveže za sto ili stolicu. Vezivanje na Detince, Materice i Oce, ima višestruku simvoliku. Prvo simvolizuje čvrste porodične veze, slogu, mir, poštovanje i međusobno pomaganje u svim prilikama. Drugo, upućuje ukućane na štedljivost i istrajnost u vrlinama, jer onaj ko poseduje pošteno zarađenu imovinu i dobra dela, lako će sebe otkupiti u svim sporovima pred zemaljskim sudovima, a posebno na poslednjem Strašnom sudu, gde će se samo vrednovati ono šta je čovek dobro u svom životu učinio. Materice
U drugu nedelju pred Božić pada ovaj praznik. Ovo je najveći hrišćanski praznik majki i žena. Toga dana deca porane i unapred pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem na prepad zavežu svoju majku, za noge, na isti način, kao što su njih majke vezivale na Detince. Majka se pravi da ne zna zašto je vezana. Deca joj čestitaju praznik, a majka onda deli deci poklone, i na taj način se "dreši". Na isti način se vežu i sve udate žene, koje se dreše poklonima deci: kolačima, ili nekim drugim slatkišima. Oci ili Očevi
Ovaj praznik se praznuje poslednje nedelje pred Božić. Toga dana, isto kao na Materice, deca vezuju svoje očeve, a ovi im se "dreše" poklonima, isto kao i majke. Oci, Materice i Detinci su čisto porodični praznici i za taj dan domaćice pripremaju svečani ručak na kome se okupi cela porodica. Ovi praznici, i običaji vezani za njih, doprinose jačanju porodice, slozi u njoj, razumevanju, poštovanju između dece i roditelja, starijih i mlađih, što sve zajedno čini porodicu jakom i zdravom. A zna se, da je porodica temelj jednoga društva države i crkve. Tucindan Na dva dana pred Božić, 5. januara, je Tucindan. Toga dana se kolje i redi pečenica za Božić. Nekada se pečenica "tukla" ubijala krupicom soli, kasnije ušicama od sekire, pa se onda, ubijeno ili ošamućeno prase ili jagnje klalo i redilo. Zato je ovaj dan nazvan Tucindan. Na Tucindan, po narodnom verovanju, decu "ne valja" tući, jer će cele godine biti nevaljala i bolovaće od čireva Badnjidan
Dan uoči Božića, 6. januara, zove se Badnjidan. Naziv je dobio po tome jer se toga dana seče badnjak i unosi u kuću. Sa ovim danom već počinje Božićno slavlje. Ujutro rano, već u zoru, pucanjem iz pušaka i prangija objavljuje se polazak u šumu po badnjak. Čim svane, loži se vatra i pristavlja se uz nju pečenica. Žene u kući mese božićne kolače, torte, pripremaju trpezu za Božić. Šta je badnjak? Badnjak je obično mlado, hrastovo ili cerovo drvo, koje se na Badnjidan ujutro rano seče i donosi pred kuću. Uveče, uoči Božića, badnjak se preseca i zajedno sa slamom i pečenicom unosi U kuću. Kako se seče badnjak? Pre izlaska sunca, na Badnjidan, domaćin sa sinovima ili unucima odlazi u šumu da seče badnjak. Bira se obično mlad i prav cerić, ako nema cerića, može i hrast. Stablo cerića treba da bude toliko, da ga domaćin na ramenu može doneti kući. Kada odabere odgovarajuće drvo, domaćin se okrene istoku, tri puta se prekrsti, pomene Boga, svoju slavu i sutrašnji praznik, uzima sekiru u ruke i seče badnjak. Badnjak se seče i zaseca sekirom ukoso, i to sa istočne strane. Po narodnom verovanju, badnjak se mora poseći sa tri snažna udarca. Što sekira od tri puta ne preseče, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem (sukanjem). Taj lomljeni deo na badnjaku zove se brada i poželjno je da bude na svakom badnjaku. Vodi se računa da drvo prilikom pada padne direktno na zemlju. Ne sme se, dakle, zaustaviti na nekom drvetu. Iver od badnjaka se uzima i stavlja među karlice, da kajmak bude debeo kao iver. Kad se badnjak donese kući, uspravi se uz kuću, pored ulaznih vrata, gde stoji do uveče. Šta simboliše badnjak?
Badnjak simbolički predstavlja ono drvo, koje su pastiri doneli i koje je pravedni Josif založio u hladnoj pećini, kada se Hristos rodio. Badnjak nagoveštava i drvo Krsta Hristovog. Badnje veče Badnje veče, praktično spaja Badnjidan i Božić. Zato se u našem narodu kaže za neke osobe, koje su prijateljski bliske i vezane da su kao "Božić i Badnjidan". Uveče, kada padne mrak, domaćin sa sinovima unosi u kuću pečenicu, badnjak i slamu. Pečenica se nosi na ražnju, obično dvojica nose između sebe, i jedan od njih prvo stupa desnom nogom preko praga i pozdravlja domaćicu i žensku čeljad rečima: "Dobro veče! Čestit Božić i Badnje veče!" Domaćica i ženska čeljad posipaju pečenicu i domaćina sa zobi i pšenicom, odgovarajući: "Dobro veče! Čestiti vi i vaša pečenica!" Pečenica se unosi u sobu gde se obavlja večera na Badnjidan i Božićni ručak, i prislanja na istočni zid, tamo gde su ikone i kandilo. Pošto se badnjak prethodno iseče sa debljeg kraja na tri dela, veličine da može da stane u šporet ili kakvu peć, unosi se u kuću. Isto se govori i radi kao kad se unosi pečenica. Badnjak se stavlja na ognjište, ali pošto ognjišta nema više, stavlja se pored šporeta ili peći, i odmah se jedno drvo loži. Tamo gde nema peći ili šporeta, badnjak se stavlja kod pečenice. Slama Posle badnjaka u kuću se unosi slama. Prilikom unošenja slame domaćin i domaćica govore i postupaju kao kad se unosio badnjak i pečenica Slama se posipa po celoj kući. Domaćica u slamu pod stolom, gde se večera, stavlja razne slatkiše, sitne poklone i igračkice, koje deca traže i pijuču kao pilići. Slama simvolizuje onu slamu u pećini na kojoj se Hristos rodio. Večera uoči Božića Kada se unesu pečenica, badnjak i slama, ukućani svi zajedno stanu na molitvu, otpevaju tropar "Roždestvo tvoje...", pomole se Bogu, pročitaju molitve koje znaju, čestitaju jedni drugima praznik i Badnje veče i sedaju za trpezu. Večera je posna, obično se priprema prebranac, sveža ili sušena riba i druga posna jela. Božić
Najradosniji praznik među svim praznicima, kod Srba je Božić. Praznuje se tri dana. Prvi dan Božića je uvek 7. januara. Na Božić ujutro, pre svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima, puca se iz pušaka i prangija i objavljuje se dolazak Božića i Božićnog slavlja. Domaćin i svi ukućani oblače najsvečanije odelo, i odlaze u crkvu na jutrenje i Božićnu liturgiju. Posle službe u crkvi se prima nafora i prvo se ona uzima na Božić. Ljudi se pozdravljaju rečima: "Hristos se rodi!" i otpozdravljaju: "Vaistinu se rodi!" Valja napomenuti da se ovako pozdravlja i govori sve od Božića do Bogojavljenja. Kada domaćin dođe kući iz crkve, pozdravi sve ukućane sa ovim radosnim božićnim pozdravom, i oni mu otpozdrave ljubeći se međusobno i čestitajući jedni drugima praznik. Položajnik
Na Božić, rano pre podne, u kuću dolazi specijalni gost, koji se obično dogovori sa domaćinom, a može biti i neki slučajni namernik, i on se posebno dočekuje u kući, i zove se položajnik. Položajnik pozdravi dom Božićnim pozdravom, ljubi se sa ukućanima i odlazi kod šporeta. Otvara vrata na šporetu ili peći, ranije na ognjištu, džara vatru i govori zdravicu: "Koliko varnica, toliko srećica, Koliko varnica toliko parica (novca) Koliko varnica toliko u toru ovaca, Koliko varnica toliko prasadi i jaganjaca, Koliko varnica, toliko gusaka i piladi, A najviše zdravlja i veselja, Amin, Bože daj". Položajnik simvolički predstavlja one Mudrace koji su pratili zvezdu sa Istoka i došli novorođenom Hristu na poklonjenje. Domaćica posle toga posluži položajnika, i daruje ga nekim prikladnim poklonom. On je čovek, koji na Božić, i za celu narednu godinu donosi sreću u kuću. Česnica Rano ujutro na Božić, domaćica zamesi testo od kojeg peče pogaču, koja se zove česnica. U nju se stavlja zlatni, srebrni ili obični novčić, odozgo se bode grančicom badnjaka, i ta česnica ima ulogu slavskog kolača na Božić. Kada česnica bude pečena, iznosi se na sto gde je već postavljen Božićni ručak. Domaćin od pečenice za Božić seče najpre levu plećku, glavu i deo od rebara. Kada svi stanu za sto, domaćin zapali sveću, uzima kadionicu, okadi ikone, kandilo i sve prisutne, preda nekom mlađem kadionicu koji kadi celu kuću. Ukoliko neko zna peva božićni tropar, a ako ne, čita se "Oče naš" naglas. Kad se molitva završi pristupa se lomljenju česnice. Česnica se okreće kao slavski kolač, preliva vinom i na kraju lomi. Ona se lomi na onoliko delova koliko ima ukućana Onaj ko dobije deo česnice u kojoj je novčić, po narodnom verovanju, biće srećan cele te godine. Kada se završi lomljenje česnice, ukućani jedni drugima čestitaju praznik i sedaju za trpezu. Božićna pečenica
Prema narodnim običajima, jedna vrsta žrtve koja se prinosi Bogu i vuče korene iz vremena verovanja pre hrišćanstva, a pominje se i u starozavetnim knjigama. Poreklo je sigurno iz vremena mnogoboštva, a Crkva je ovaj običaj prihvatila i blagoslovila, sa obrazloženjem da pose Božićnog posta, koji traje šest nedelja, jaka i mrsna hrana dobro dođe. Za pečenicu se obično kolje prase ili jagnje, a uz to neko još kolje i priprema pečenu ćurku, gusku ili kokoš. Običaj vezan za klanje pečenice, ostao je verovatno iz starih mnogobožačkih vremena, vezan za žrtvoprinošenje. Crkva ga je prihvatila i blagoslovila, jer posle Božićnog posta, koji traje šest nedelja, jača hrana dobro dođe, pogotovo što su tada izuzetno jaki mrazevi i zime. Božić u urbanoj sredini Postavlja se pitanje kako slaviti Božić danas, u izmenjenim uslovima života, naročito u urbanim sredinama, gde nema ni vatre ni ognjišta, šume, drveća i gde je nemoguće na visoke spratove podizati veliko drvo i slamu. Srbi su Božić, isto kao i krsnu slavu, slavili u teškom ratnim uslovima u rovu, na straži, na frontu, tim pre ga je lakše slaviti u svetlim, prostranim, toplim i komfornim stanovima, u gradskim sredinama Umesto velikog drveta u crkvi se uzme osvećena grančica badnjaka i slame. Sve se to, zajedno sa pečenicom, uoči Božića unosi u kuću i stavlja ispod slavske ikone na istočnom zidu stana ili kuće. | |
| | | Krupljanka
Godina : 57 Location : Beograd Datum upisa : 13.04.2009
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Ned Jan 03, 2010 11:37 am | |
| Nema dana bez očinjeg vida,
Niti prave slave bez Božića!
Slavio sam Božić u Vitlejem
Slavio ga u Atonsku Goru,
Slavio ga u Sveto Kijevo;
Al' je ova slava odvojila,
Sa prostotom i sa veselošću,
Vatra bolje nego igda plama,
Prostrta je ispred ognja slama,
Prekršćeni na ognju badnjaci,
Puške puču, vrte se peciva,
Gusle gude, a kola pevaju,
S unučadi đedovi igraju...
| |
| | | Krupljanka
Godina : 57 Location : Beograd Datum upisa : 13.04.2009
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Ned Jan 03, 2010 11:41 am | |
| БОЖИЋНИ ПРАЗНИЦИ И ОБИЧАЈИ Иако је Васкрс највећи хришћански празник, празник над празницима, код Срба се Божић и празници везани за њега најсвечаније прослављају и обилују нашим лепим обичајима, који време од неколико недеља око Божића чине најлепшим и најсвечанијим периодом у целој календарској години Божић се празнује као успомена на дан рођења Господа Исуса Христа, Сина Божијег, Спаситеља света. Та чињеница да је то празник рађања новог живота, празник деце и детињства, празник родитељства очинства и материнства, украсио је код Срба овај празник најлепшим верским обичајима и обредима Сви ти обичаји и обреди имају један основни смисао и своде се на један циљ: Умолити Бога да сачува и увећа породицу и имање домаћина. Све је то изражено у краткој народној здравици и молитви о Божићу: "Дај, Боже, здравља и весеља у овом дому, нека нам се рађају здрава дечица, нека нам рађа жито и лозица, нека нам се увећава имовина у пољу, тору и обору!" Божићу се радује и старо и младо, и мушко и женско. На неколико недеља пред Божић (већ од Никољдана) и неколико недеља после Божића (до Савиндана) траје свечано празнично расположење. Народ се весели и радује, у кућама и породицама влада пријатно духовно расположење, у атмосфери се осећа неко тихо празнично олаженство, па се у таквим приликама људи мире, праштају једни другима увреде нанете преко године и цео народ постаје једна душа. У овом периоду су најважнији следећи празници: Детинци, Материце, Оци, Туциндан, Бадњидан, Божић, Нова Година, Богојављење, Јовањдан и Савиндан. За сваки од ових дана и празника везани су наши лепи обичаји. Пођимо редом. Детинци У трећу недељу пред Божић слави се овај празник. Тога дана ујутру рано, или по доласку из цркве са богослужења, одрасли вежу своју или туђу децу. За везивање се обично користи. каиш, гајтан или обичан канап, или обичан дебљи конац. Обично се завежу ноге или руке, па се једним делом канап завеже за сто или столицу. Везивање на Детинце, Материце и Оце, има вишеструку символику. Прво символизује чврсте породичне везе, слогу, мир, поштовање и међусобно помагање у свим приликама. Друго, упућује укућане на штедљивост и истрајност у врлинама, јер онај ко поседује поштено зарађену имовину и добра дела, лако ће себе откупити у свим споровима пред земаљским судовима, а посебно на последњем Страшном суду, где ће се само вредновати оно шта је човек добро у свом животу учинио.Добра и штедљива деца прикупе нешто средстава штедњом па за тај дан набаве неку част и "дреше" се онима који их вежу. Материце У другу недељу пред Божић пада овај празник. Ово је највећи хришћански празник мајки и жена Тога дана деца поране и унапред припремљеним канапом, концем, шалом, марамом или каишем на препад завежу своју мајку, за ноге, на исти начин, као што су њих мајке везивале на Детинце. Мајка се прави да не зна зашто је везана Деца јој честитају празник, а мајка онда дели деци поклоне, и на тај начин се "дреши". На исти начин се вежу и све удате жене, које се дреше поклонима деци: колачима, или неким другим слаткишима. Празник Материца се у новије време свечано прославља и при нашим храмовима, нарочито по градовима. Богомољне жене у договору са свештеником препреме пригодну академију са програмом, у коме учествују деца са прикладним рецитацијама и певањем, а онда деца везују присутне старије жене. Оне им се "дреше" поклонима и припремљеним пакетићима, књигама, крстићима итд. Негде се организује посета болници, нарочито дечјим одељењима, где се деци носе поклони, што даје овом празнику пун хришћански смисао. Оци или Очеви У прву недељу пред Божић празнује се овај празник. Тога дана, исто као на Материце, деца везују своје очеве, а ови им се "дреше" поклонима, исто као и мајке. Оци, Материце и Детинци су чисто породични празници и за тај дан домаћице припремају свечани ручак на коме се окупи цела породица. Ови празници, и обичаји везани за њих, доприносе јачању породице, слози у њој, разумевању, поштовању између деце и родитеља, старијих и млађих, што све заједно чини породицу јаком и здравом. А зна се, да је породица темељ једнога друштва државе и цркве.Туциндан На два дана пред Божић, 5. јануара, је Туциндан. Тога дана се коље и реди печеница за Божић. Некада се печеница "тукла" убијала крупицом соли, касније ушицама од секире, па се онда, убијено или ошамућено прасе или јагње клало и редило. Зато је овај дан назван Туциндан. За печеницу се обично коље прасе или јагње, а уз то неко још коље и припрема печену ћурку, гуску или кокош. Обичај везан за клање печенице, остао је вероватно из старих многобожачких времена, везан за жртвоприношење. Црква га је прихватила и благословила, јер после Божићног поста, који траје шест недеља, јача храна добро дође, поготово што су тада изузетно јаки мразеви и зиме. На Туциндан, по народном веровању, децу "не ваља" тући, јер ће целе године бити неваљала и боловаће од чирева. | |
| | | Krupljanka
Godina : 57 Location : Beograd Datum upisa : 13.04.2009
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Ned Jan 03, 2010 11:43 am | |
| Бадњидан Дан уочи Божића, 6. јануара, зове се Бадњидан. Назив је добио по томе јер се тога дана сече бадњак и уноси у кућу. Са овим даном већ почиње Божићно славље. Ујутро рано, већ у зору, пуцањем из пушака и прангија објављује се полазак у шуму по бадњак. Чим сване, ложи се ватра и приставља се уз њу печеница. Жене у кући месе божићне колаче, торте, припремају трпезу за Божић.
Шта је бадњак? Бадњак је обично младо, храстово или церово дрво (у неким крајевима, јелово или борово), које се на Бадњидан ујутро рано сече и доноси пред кућу. Увече, уочи Божића, бадњак се пресеца и заједно са сламом и печеницом уноси у кућу.
Како се сече бадњак? Пре изласка сунца, на Бадњидан, домаћин са синовима или унуцима одлази у шуму да сече бадњак. Бира се обично млад и прав церић, ако нема церића, може и храст. Стабло церића треба да буде толико, да га домаћин на рамену може донети кући. Када одабере одговарајуће дрво, домаћин се окрене истоку, три пута се прекрсти, помене Бога, своју славу и сутрашњи празник, узима секиру у руке и сече бадњак. Бадњак се сече и засеца секиром укосо, и то са источне стране. По народном веровању, бадњак се мора посећи са три снажна ударца Што секира од три пута не пресече, довршава се ломљењем или увртањем (сукањем). Тај ломљени део на бадњаку зове се брада и пожељно је да буде на сваком бадњаку. Води се рачуна да дрво приликом пада падне директно на земљу. Не сме се, дакле, зауставити на неком дрвету. Ивер од бадњака се узима и ставља међу карлице, да кајмак буде дебео као ивер. Кад се бадњак донесе кући, усправи се уз кућу, поред улазних врата, где стоји до увече.
Шта символише бадњак? Бадњак символички представља оно дрво, које су пастири донели и које је праведни Јосиф заложио у хладној пећини, када се Христос родио. Бадњак наговештава и дрво Крста Христовог. . | |
| | | Krupljanka
Godina : 57 Location : Beograd Datum upisa : 13.04.2009
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Ned Jan 03, 2010 11:44 am | |
| Бадње вече Бадње вече, практично спаја Бадњидан и Божић. Зато се у нашем народу каже за неке особе, које су пријатељски блиске и везане да су као "Божић и Бадњидан". Увече, када падне мрак, домаћин са синовима уноси у кућу печеницу, бадњак и сламу. Печеница се носи на ражњу, обично двојица носе између себе, и један од њих прво ступа десном ногом преко прага и поздравља домаћицу и женску чељад речима: "Добро вече! Честит Божић, Бадње вече!" Домаћица и женска чељад посипају печеницу и домаћина са зоби и пшеницом, одговарајући: "Добро вече! Честити ви и ваша печеница!" Печеница се уноси у собу где се обавља вечера на Бадњидан и Божићни ручак, и прислања на источни зид, тамо где су иконе и кандило. Пошто се бадњак претходно исече са дебљег краја на три дела, величине да може да стане у шпорет или какву пећ, уноси се у кућу. Исто се говори и ради као кад се уноси печеница. Бадњак се ставља на огњиште, али пошто огњишта нема више, ставља се поред шпорета или пећи, и одмах се једно дрво ложи. Тамо где нема пећи или шпорета, бадњак се ставља код печенице.
Слама После бадњака у кућу се уноси слама. Приликом уношења сламе домаћин и домаћица говоре и поступају као кад се уносио бадњак и печеница Слама се посипа по целој кући. Домаћица у сламу под столом, где се вечера, ставља разне слаткише, ситне поклоне и играчкице, које деца траже и пијучу као пилићи. Слама символизује ону сламу у пећини на којој се Христос родио.
Вечера уочи Божића Када се унесу печеница, бадњак и слама, укућани сви заједно стану на молитву, отпевају тропар "Рождество твоје...", помоле се Богу, прочитају молитве које знају, честитају једни другима празник и Бадње вече и седају за трпезу. Вечера је посна, обично се припрема пребранац, свежа или сушена риба и друга посна јела.
Божић Најрадоснији празник међу свим празницима, код Срба је Божић. Празнује се три дана. Први дан Божића је увек 7. јануара. На Божић ујутро, пре свитања, звоне сва звона на православиим храмовима, пуца се из пушака и прангија и објављује се долазак Божића и Божићног славља. Домаћин и сви укућани облаче најсвечаније одело, и одлазе у цркву на јутрење и Божићну литургију. После службе у цркви се прима нафора и прво се она узима на Божић. Људи се поздрављају речима: "Христос се роди!" и отпоздрављају: "Ваистину се роди!" Ваља напоменути да се овако поздравља и говори све од Божића до Богојављења .Када домаћин дође кући из цркве, поздрави све укућане са овим радосиим божићним поздравом, и они му отпоздраве љубећи се међусобно и честитајући једни другима празник.
Положајник На Божић, рано пре подне, у кућу долази специјални гост, који се обично договрри са домаћином, а може бити и неки случајни намерник, и он се посебно дочекује у кући, и зове се положајник. Положајник поздрави дом Божићним поздравом, љуби се са укућанима и одлази код шпорета. Отвара врата на шпорету или пећи, раније на ог-Лишту, џара ватру и говори здравицу: "Колико варница, толико срећица, Колико варница толико парица (новца) Колико варница толико у тору оваца, Колико варница толико прасади и јагањаца, Колико варница, толико гусака и пилади, А највише здравља и весеља, Амин, Боже дај". Положајник символички представља оне Мудраце који су пратили звезду са Истока и дошли новорођеном Христу на поклоњење. Домаћица после тога послужи положајника, и дарује га неким прикладним поклоном. Он је човек, који на Божић, и за целу наредну годину доноси срећу у кућу.
Чесннца Рано ујутро на Божић, домаћица замеси тесто од којег пече погачу, која се зове чесница У њу се ставлља метални новчић златни, сребрни или обични, одозго се боде гранчицом бадњака, и та чесница има улогу славског колача на Божић. Када чесница буде печена, износи се на сто где је већ постављен Божићни ручак. Домаћин од печенице за Божић сече најпре леву плећку, негде и главу, део од ребара и срце. Срце се исече на онолико делова колико у кући има укућана, и сваки члан породице прво поједе по парче срца Када сви стану за сто, домаћин запали свећу, узима кадионицу, окади иконе, кандило и све присутне, преда неком млађем кадионицу који кади целу кућу. Уколико неко зна пева божићни тропар, а ако не, чита се "Оче наш" наглас. Кад се молитва заврши приступа се ломљењу чеснице. Чесница се окреће као славски колач, прелива вином и на крају ломи. Она се ломи на онолико делова колико има укућана Онај ко добије део чеснице у којој је новчић, по народном веровању, биће срећан целе те године. Када се заврши ломљење чеснице, укућани једни другима честитају празник и седају за трпезу.
Божић у урбаној срсдини Поставља се питање како славити Божић данас, у измењеним условима живота, нарочито у урбаним срединама, где нема ни ватре ни огњишта, шуме, дрвећа и где је немогуће на високе спратове подизати велико дрво и сламу. Срби су Божић, исто као и крсну славу, славили у тешком ратним условима у рову, на стражи, на фронту, тим пре га је лакше славити у светлим, пространим, топлим и комфорним становима, у градским срединама Уместо великог дрвета узме се мања храстова гранчица, и мања количина сламе. Све се то, заједно са печеницом, уочи Божића уноси у кућу и ставља испод славске иконе на источном зиду стана или куће. Запапи се свећа и кандило што символише ватру и огњиште. Кућа се окади тамјаном, изговоре се молитве КОЈС се знају, или се прочитају из молитвеника, и то вече се проводи у пријатној породичној атмосфери уз слушање црквене музике и песама са касета, или уз гледање филмова верске или моралне садржине. Зато је веома важно да Божић буде нерадан дан државни празник, да би се празнична атмосфера употпунила Само онај ко лично није доживео ту предивну божићну атмосферу у којој се душа, захваћена неким унутрашњим блаженством, надима и шири у висине свемирских простора, када се сви људи воле и све се прашта, не може схватити црногорског владику Његоша и његове стихове:
"Нема дана без очнога вида нити праве славе без Божића!"
Божнћ-празник деце Божић је првенствено празник деце. На Божић се родило најлепше и најсветије дете у историји људског рода Зато, они родитељи који своју децу, из било којих разлога лишавају празновања Божића и доживљаја везаних за тај празник, чине према својој деци неопростиви грех. Уосталом Божић је празник и привилегија деце у целом цивилизованом хришћанском свету.
Српска Нова Година Овај празник се празнује 14. јануара по новом календару а по старом 1. јануара Зато се зове Нова Година Обновљен је обичај "чекања Нове Године". Уочи Нове Године, спрема се свечана вечера, где сви укућани са својим гостима, кумовима, пријатељима и сродницима уз весеље и песму чекају поноћ, када стиже Нова Година Негде се то ради организовано у ресторанима, хотелима, салама и сл. У поноћ, тачно у 12 сати, сви се љубе и једни другима честитају долазак Нове године са жељама за дуг и миран живот, добро здравље и успех у послу. Сутрадан се одлази у цркву на службу. После службе се обавља свечани ручак. Домаћица меси погачу "василицу" (василица се зове јер је тога дана празник и Светог Василија Великог). Негде се василица меси од кукурузног брашна | |
| | | Krupljanka
Godina : 57 Location : Beograd Datum upisa : 13.04.2009
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Ned Jan 03, 2010 11:45 am | |
| Крстовдан Овај празник пада 18. јануара, и празнује се у спомен Христовог крштења. Тај дан је постан и то је први посни дан од Божића. У храмовима се тога дана врши велико водоосвећење. У неким крајевима се поздрављају са речима: "Христос се крсти" и "Ваистину се крсти".
Богојављење Богојављење се празнује 19. јануара Тада се по црквама широм православља и српства врше велика и свечана освећења воде. Народ долази цркви са флашама и другим мањим судовима, узима освећену богојављенску водицу и носи је у своје домове. Ова водица, обзиром да је освећена на велики празник, има велика духовна и лековита својства. Иначе овога дана слави се успомена на Христово крштење, на реци Јордану, и јављање Бога у виду голуба и гласи: "Ово је Син мој љубљени, њега послушајте".
Јовањдан Јовањдан је у низу богојављенских празника, јер је свети Јован Крститељ, на реци Јордану, крстио Господа Христа. Многи Срби тога дана славе. После Никољдана и Ђурђевдана, ово је светитељ који се код Срба највише поштује и слави.
Савиндан Овај празник пада 27. јануара Свети Сава је први српски просветитељ, духовни отац српске нације и творац српске црквене самостал[size=12]ности. Зато је Савиндан и верски и национални празник. То је крсна слава српских школа. Тога дана се у свим српским школама ломи славски колач, изводи прикладан светосавски програм у коме учествују ђаци са својим учитељима и родитељима. Резање колача исто је као и на дан црквене славе. Свака слава има свога домаћина, који се добровољно јавља, и сваке године се бира домаћин. Обично се на Савиндан увече у школама или домовима културе наставља народно весеље у коме учествује наша омладина | |
| | | Krupljanka
Godina : 57 Location : Beograd Datum upisa : 13.04.2009
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Ned Jan 03, 2010 11:49 am | |
| | |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Čet Jan 06, 2011 5:55 pm | |
| Домаћине, срећни сине, срећан ти Божић! Oд неба ти родило, од земље родило, у класу ти било класато, у бусу бусато, у струку трсато, у гумну рпато, да имаш да дијелиш вољну и невољну! Свакога у дом дочекивао! И никад ти у кућу не пресушило, a највише себи оставио! Ко гођ ти за трпезом сједио, свак сит, напит ил задовољан одлазио! За сва твоја добра дјела Бог ти платио! Да Бог да!
(Божићна здравица) | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Pet Jan 07, 2011 10:36 am | |
| Položajnik
Na Božić, rano pre podne, u kuću dolazi specijalni gost, koji se obično dogovori sa domaćinom, a može biti i neki slučajni namernik, i on se posebno dočekuje u kući, i zove se položajnik. Položajnik pozdravi dom Božićnim pozdravom, ljubi se sa ukućanima i odlazi kod šporeta. Otvara vrata na šporetu ili peći, ranije na ognjištu, džara vatru i govori zdravicu: "Koliko varnica, toliko srećica, Koliko varnica toliko parica (novca) Koliko varnica toliko u toru ovaca, Koliko varnica toliko prasadi i jaganjaca, Koliko varnica, toliko gusaka i piladi, A najviše zdravlja i veselja, Amin, Bože daj". Položajnik simvolički predstavlja one Mudrace koji su pratili zvezdu sa Istoka i došli novorođenom Hristu na poklonjenje. Domaćica posle toga posluži položajnika, i daruje ga nekim prikladnim poklonom. On je čovek, koji na Božić, i za celu narednu godinu donosi sreću u kuću.
A naš položajnik jutros je -AMISELA !
Amisela 04.08.2009 Danas u 7:56 am | |
| | | bosankaa ★ Prva Oklagija Foruma ★
Godina : 42 Datum upisa : 17.02.2010
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Pet Jan 06, 2012 12:09 pm | |
| PIJUKANJE :yeeessss: Ne znam za vase obicaje,ali kod nas se na Badnje vece pijuce.Unosi se slama u kucu(kod mene je nazalost nema) i djeca (i mala i velika haha) su na podu.Domacica baca u slamu od orasa,ljesnjaka,bombona itd.itd ...pa ko sta upijuce. Injaoooo koja je to vriska i radost. Mi smo spremni za vecerasnje pijukanje,a vi? Mašta nas održava...Mašta nas i lomi...
| |
| | | Gost Gost
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 8:17 am | |
| |
| | | Samhain
Datum upisa : 22.11.2011
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 8:36 am | |
| Zašto slavimo Božić? Pravoslavni vernici koji poštuju Julijanski kalendar, obeležavaju 6. i 7. januara Badnji dan i Božić, praznik cele porodice, koja je tada na okupu. Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja Gospoda Isusa Hrista, Sina Božijeg, Spasitelja sveta. To je praznik rađanja novog života, praznik dece i detinjstva, praznik roditeljstva, očinstva i materinstva. U pravoslavnom svetu običaji se razlikuju od zemlje do zemlje, a svaki narod je uneo sopstvenu tradiciju u proslavljanje praznika. U Rusiji je običaj da se porodice okupljaju za stolom na Badnje veče, a zatim sledi posebna večera bez mesa. Glavno jelo se zove "kutja". Večera se priprema od različitih vrsta žitarica koje simbolizuju nadu, uz dodatak meda i maka (simboli sreće i mira). To se smatra "Svetom večerom", a servira se na belom stolnjaku koji simbolizuje belo platno u koje je Hrist uvijen po rođenju. U prostoriju se unese nešto slame kao podsećanje na skromno okruženje u kom je Isus rođen, a velika bela sveća postavlja se na sredinu stola u znak objave da je Hrist svetlo sveta. Pravoslavci u Siriji i Egiptu Božić proslavljaju slično kao Rusi, jer su upravo ruski sveštenici doneli pravoslavlje na Bliski istok i u Afriku. U Ukrajini je najvažniji deo proslave večera na Badnje veče koju zovu Sveta večera, kada se u kuću unosi snop pšenice. Taj običaj se naziva diduh (dedin duh) i simboliše pretke i želju da godina dobro rodi. U gradskim porodicama, "diduh" je prustan u snopovima pšenice koji se stave u vazu. U Makedoniji, 5. januara deca pevaju božićne pesme od vrata do vrata - to su kolede. Dan kasnije, na Badnje veče sledi unošenje "badnika" na kućno ognjište. Drvo se pre toga iseče na tri dela (što predstavlja Sveto trojstvo), a sva tri dela u kuću unese otac. U Gruziji na Badnje veče se čeka da sat otkuca 12 puta, a zatim počinje večera uz tradicionalno gruzijsko vino. Vernici Jerusalimske patrijaršije za Badnji dan i Božić obilno jedu slatkiše - najčešće kadaif. Suvo voće, poput urmi, kajsija, grožđa i šljiva, zajedno sa lešnicima, bademima ili orasima, takođe su popularni. Za Božić se tradicionalno spravlja poseban obrok pripremljen od jagnjećeg mesa. Ostale pravoslavne crkve i zemlje već su proslavile Badnje veče i Božić 24. i 25. decembra. U Grčkoj, koja je prešla na novi kalendar, deca na Badnje veče idu od kuće do kuće i pevaju božićne pesme, a zauzvrat dobijaju slatkiše ili novac. Za večeru koja se priprema za Badnje veče karakterističan je "Hristov hleb" ("hristopsomo"), u obliku velikih vekni različitih oblika, na čijim korama su dekoracije koje obično predstavljaju poslove kojim se porodica bavi. Za razliku od većine drugih pravoslavnih zemalja, u Grčkoj se za večeru na Badnje veče služi meso i to jagnjetina i prasetina. U Bugarskoj se za Badnje veče priprema posebna večera od 12 jela bez mesa koja simbolišu 12 meseci u godini. To su jela od pasulja, oraha i lešnika, suvih šljiva, a tu je i tradicionalni bugarski kolač - "banica". Nakon večere svi članovi porodice ustaju u isto vreme. U Rumuniji je uobičajeno žrtvovanje praseta (pečenca), ali se prase žrtvuje na dan Svetog Ignatija (20. decembar, Rumuni su prešli na novi kalendar), a biće posluženo tek na božićnoj trpezi. Veruje se da će duh praseta u narednoj godini porodici doneti blagostanje. Večera se priprema i po tri dana, i sastoji se uglavnom od prasetine na razne načine, sarmi, kobasica, a služi se i ćuretina, uz šljivovicu i vino. Posebnost rumunske božićne trpeze čini "kozonaći" - kolač sa suvim grožđem i lešnicima. Takođe je prisutan običaj da deca za Badnje veče idu od kuće do kuće i pevaju božićne pesme. | |
| | | debilko Pogrešila roda
Godina : 61 Location : Moskva Datum upisa : 22.06.2009
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 10:28 am | |
| E ja moram da se uključim na ovoj temi jer počinje sve jako da me nervira po netu.Priča se o običajnima za Božić i gugla se.Kao da se govori o Novoj godini na planeti kripton.Da li je neko od vas imao dedu ili babu koji nije bio komunista i koji nisu prekidali da slave Božić Ja ga salvim ceo život,jedan deda u okolini Beograda,drugi u Vranju,baba jedna iz Šimanovaca,drga iz Pirota.I svi običaji su skoro isti.A onda neko posegne za nekom egzotičnošću i počinje opisivati po googlu stare običaje. Primetio sam da i u crkvi sveštenici pate od toga da pametuju i da kao navode stare običaje,koji ne postoje,jer sam ja godinama to slušao od svog dede,a on od svog pradede uzeo običaje.A to je već debelo zagaženo u XIX Vek.
Evo ja ću preneti ukratko iz prve ruke i to su običaji u Srbiji.Ostalo može biti lokalnog karaktera ali su to izuzeci koji čine ova pravila.
Badnji dan je post ceo dan,tek uveče za Badnju večeru ide riba.
Badnjak se u Srbiji uvek ložio u popodnevnik satima,kako bi ukućani bili zajedno na večeri.Badnja večera je značajna po tome,što posle nje prvi ko dođe u kuću je Plazanik.I to je najvažnija karakteristika Božićnih običaja, gde smo se mi kao deca bukvalno tukli. Polaženici kreću posle 1 sat noću.
Božić je kućni praznik i čak se ni u crkvu taj dan u selu ne ide.
Uveče se formira sito i u njega ubacuju orasi,smokve,suve šljive i masa tih glposti,voće itd... Fama je oko ribe na Badnje veče.To je takođe novokomponovano.U srpskim selima iskreno,svaki drugi čovek uopšte ne jede ribu.
Ujutru polaženik mora doći rano,malo prodžara vatra i ono "Kolko varnica toliko zdravlja,para i ostalih sranja" Onda ukućani sa polaženikom obilaze oko kuće.Domaćin najstariji simolizuje petla,kukuriče,domaćiaca kokodače a svi ostali pijuču.Zatim se nahrane iz sita sa po malo žita životinje,a onda se sa praga puca iz puške. I da se ne lažemo,sva deca su tukla ko će da ugrabi da bude polaženik u kući gde ima puška jer su voleli da pucaju.
Sledi ručak,pečenica obavezno prase i to celo pečeno,ne iz delova.Načinje polaženik sa čela.Glava tradicionalno ostaje ijede se za Srpsku novu godinu.
Trpeza je kupus ili sarma,pečenje,predjela tipa pihtije,pršuta,sir, zatim supa i to je to.Kolača nema već su neke štrudle i tako to.
Mesi se česnica a u nju se stavla dukat i zadržava ga ko ga dobije.
Ne čisiti se a čak i kosti od pečenja se ostavljaju na stolu pod stolnjakom do trećeg dana.Čisti se treći dan.Taj treći dan je karakterističan što se Polaženik daruje od domaćina.
Na Božić se ne izlazi na ulicu osim dece koja su polaženici.
Na Božić se ne pije kafa.
Za ručak se pravi i pogača koja se lomi.Pri tome domaćin svima prisutnima daje neku lovu.
To su običaji i nema dalje.Ostalo su pomodarstva i izmišljanja. Neću da se hvalim,ali me je prošle godine paroh zvao da pita da li se sećam pošto zna da sam ga slavio kao dete stalno,nisam prekidao.On je tamo sa nekima sporio oko nekih običaja i zvao da mu ja presudim i kažem kako je bilo po starim varijantama.
E sad.Problem je što se od uvek u gradu slavilo drugačije.Stan se ceo posipao slamom,badnjak i večera koja je do 12 bila posna,a posle 12 uveče mrsna.Upravo zbog toga i postoje varijante.Ali se znalo,da onaj ko živi u gradskoj sredini slavi na taj način.Uvek bilo.U crkvu se odlazilo u ponoć.Ali samo u gradu, tako da i danas rade samo gradske crkve. | |
| | | Bokssha Princes of Darkness
Godina : 36 Location : Beograd Datum upisa : 22.04.2010
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 10:34 am | |
| Kod mene se uvek poštovalo po nešto... Tj , osnovne stvari...Za kafu prvi put čujem... Kod mene se kreće uvek sa time da se ide u crkvu na badnje veče , pali se badnjak , provodi se neko vreme tamo... Ujutru na Božić dolazi položajnik...i sve po redu...Pogača naravno,ili božićni kolač...kako ko zove... Slama,suvo i sveže voće...pšenica... E,sad... izlaženje na ulicu,znam da ne bi trebalo , ali... Ja imam uvek neki problem jer mi je,gle čuda,na Božić i rođendan, pa uvek imam neku frku. Ali to je što se mene lično tiče,ja i nisam vernik, sve ovo poštujem zbog porodice.
A kod ćaleta recimo , i babe i dede , sve se radi po propisu...
I da... ja nikad ne postim , ali i to je običaj oduvek...
PS
I dalje stoji ono da svako selo ima svoje običaje,pored onih univerzalnih... | |
| | | debilko Pogrešila roda
Godina : 61 Location : Moskva Datum upisa : 22.06.2009
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 10:38 am | |
| Što se tiče Rusije,tu tek nema ništa.Koliko je to sve smešno,treba živeti gore i videti. Sve je bilo ubijeno.Kakvi Božići i crkve.To nije postojalo pre Perestorjke. E sada,što se više čovek šćućuri i napravi plačljivu facu ispred crkve, smatra za sebe da je veći vernik. I još nešto iz prve ruke. Ovo je kod mog stana bilo. Čuveni Donski manastir u moskvi,živeo sam 10 godina pored njega.O kakvim običajima se priča,kada se u manastirsko dvorište uteruju nekoliko dana pre Božića tenkovi,kite sa badnjacima i kao oni su zaslužni što smo danas živi i zdravi. I što veći čin armisjki,to ga prisutni gledaju kao većeg vernika. Ma Rusi možda u genima i jesu takvi,ali se to poput filma kod njih sve prekidalo,a sada pokušavaju vaspostaviti ponovo.Ali to teško ide,jer bilo kakav da je običaj,Putin ga svojom voljom i dekretom može promeniti.Znači, nema tu nikakve tradicije, nego sjaši Kurta da uzjaše Murta.
I još nešo.U Rusji se Božić jako malo slavi.Mnogo više Uskrs. Mogu Rusi slaviti Božić koliko god žele,ali im je ipa vrhovni praznik njihov rodjendan,tako da se u tom pogledu ne mogu uporediti sa nama.U Srbiji se rodjendan u selima nije čak ni obelezavao nikada.Uvek se umesto toga prihvatala Slava,Božić i Uskrs- | |
| | | debilko Pogrešila roda
Godina : 61 Location : Moskva Datum upisa : 22.06.2009
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 10:41 am | |
| - Bokssha ::
- Kod mene se uvek poštovalo po nešto...
Tj , osnovne stvari...Za kafu prvi put čujem... Kod mene se kreće uvek sa time da se ide u crkvu na badnje veče , pali se badnjak , provodi se neko vreme tamo... Ujutru na Božić dolazi položajnik...i sve po redu...Pogača naravno,ili božićni kolač...kako ko zove... Slama,suvo i sveže voće...pšenica... E,sad... izlaženje na ulicu,znam da ne bi trebalo , ali... Ja imam uvek neki problem jer mi je,gle čuda,na Božić i rođendan, pa uvek imam neku frku. Ali to je što se mene lično tiče,ja i nisam vernik, sve ovo poštujem zbog porodice.
A kod ćaleta recimo , i babe i dede , sve se radi po propisu...
I da... ja nikad ne postim , ali i to je običaj oduvek...
PS
I dalje stoji ono da svako selo ima svoje običaje,pored onih univerzalnih... Pa to i jeste to što sam ja napisao,ali gradski obočaj.Baba,ako je na selu,sigurno uveče ne ide u crkvu.Čak nema šanse da upali svetlo posle večere do ne dođe polaženik. Kafa je čisto seoski običaj,a pizdeo sam od toga. I srećan ti rođendan. | |
| | | Gost Gost
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 10:47 am | |
| |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 11:08 am | |
| - debilko ::
- Primetio sam da i u crkvi sveštenici pate od toga da pametuju i da kao navode stare običaje,koji ne postoje,jer sam ja godinama to slušao od svog dede,a on od svog pradede uzeo običaje.A to je već debelo zagaženo u XIX Vek.
Evo ja ću preneti ukratko iz prve ruke i to su običaji u Srbiji.Ostalo može biti lokalnog karaktera ali su to izuzeci koji čine ova pravila.
Sa zadovoljstvom sam pročitao drugačije mišljenje od onog koje nam se servira svugde -od raznih "obrazovnih" emisija ,do onoga što preko medija radi Crkva i politika ,i potrošački marketing . Na to imam da dodam samo još ovo : Ma kakvi bili komunisti -ko je želeo da se krsti ,slavi Slavu ili verske praznike -to je i radio .Kao što sam ja imao božić i uskrs -tako su ga imali i svi moji drugari (iako su nam očevi neki milom, a neki bogami i silom morali biti aktivni članovi Partije ) Nijedna crkva ili manastir nisu silom zatarabljeni ,a sveštenstvo "proterano" . Veronauka je postojala van škole -i ko je želeo ,mogao ju je pohadjati (ja jesam recimo -jer sam morao ) Zvona su zvonila onda kada je trebalo , i verosluženja su održavana kada treba . Druga je stvar što religija ,iliti vera nije bila nimalo popularna . (govorim u vremenu od 1960 -2012 ,za posle 1945 ne znam ,jer nisam bio savremenik ) Što se blagoutrobija tiče -svako je na trpezu stavljao šta ima ,bilo da je posno ili mrsno -Božić se slavio i tamo gde nema ribe ,a naši dedovi nisu ni videli ,a kamoli probali suve smokve i urme (bar sam ja došao do takve informacije ) Posan pasulj,i druga posna jela ,suve šljive i "oraji" A prase......e to za Božić mora da bude -pa makar cele godine mesa ne video -to je bila stvar domaćinske časti . U Vojvodini -naročito na selu - svejedno koja konfesija je u pitanju ,ljudi su bili i ostali vernici ,i upražnjavali su običaje ,makar samih običaja radi . U Apatinu postoji običaj da katolici odlaze u pravoslavni hram,i obrnuto , tokom svakog većeg hrišćanskog praznika ,kao i da komšije i prijatelji raznih "vera" slave sve praznike -zajedno ,ili bar odaju potrebno ljudsko poštovanje svom bližnjem,čestitkom ili posetom -tako da nikome ne pada na pamet da udari u neke radove -ako je komšiji praznik . Čak i prateće i banalne stvari imaju neki svoj "red" Iluminacija se postavlje pre katoličkog božića i skida dan posle pravoslavne nove godine . A POLOŽAJNIK Danubius Foruma je -BREZA (ušla u 12.12 h noćas ) MIR BOŽIJI -HRISTOS SE RODI. | |
| | | debilko Pogrešila roda
Godina : 61 Location : Moskva Datum upisa : 22.06.2009
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 11:25 am | |
| Dani,prosto se nekad šokiram koliko istovetno mišljenje imamo. Naravno da niko nije zabranjivao,ali je naš narod poltronski.Nisi imao možda privilegije ako slaviš i ideš u crkvu. Meni se desilo da sam se prekstrio kad sam vukao pitanja iz Matematike IV na Mašincu,pa onda reč po reč,profesor šef partije.Položio sam iz sedmog puta,ali sam se inatio i stalono krstio.A na kraju dobio 10.Čovek mi čestitao i izljubio me. E sad,on je 90-ih bio šef poslaničke grupe DS u republičkoj skupštini,pa kad sam ga video na TV-u kako se krsti,......uh,smučilo mi se.Ali mi malo i provalio ego pa sebe smirim i ubedim da je prve korake upravo naučio i video 15-ak godina ranije u tim našim sporovima.A stvarno je to bilo.Nepristojno je da navodim ime,sad je pokojan,ali ko prati politiku, znaće o kome se radi. Ja sam lično imao probleme,ali zato što sam voleo da ih provociram.Ma za mene nije bilo to pravo,ako ne izazovemo reakciju policiju.To i sada mislim. Nikakvi mirni protesti.Za to sam uvek da ja budem civilizovan i isporvociram incident sa druge strane i kao žrtva brutalnosti dokažem njihovo pravo lice.
Ne znam Dani.Niko nije branio zaista,ali je postojao neki strah,to stoji.Bar u mom mestu.
Što se tiče mešovitih sastava na proslavama.Mislim da pravoslavlje,a pogotovu Božić gubi svaki smisao ako se pokaže bilo kakva nacionalna netrpeljivost.Uvek sam bio Veliki nacionalista i još veći anti-šovinista. To možeš videti na tvom radiju,gde naručujem srpske i hrvatske nacionalne pesme.Jer nacionalna pesma meni ne služi da mi radi srpski adrenalin,već kao ispoljavanje ljubavi prema sopstvenoj naciji pa onda i prema svima ostalima.Samo Hrvat kome je Hrvatska iznad svega meni može biti drag prijatelj i istomišljenik. | |
| | | debilko Pogrešila roda
Godina : 61 Location : Moskva Datum upisa : 22.06.2009
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 11:26 am | |
| Ajde da sticajem okolnosti budem malo originalan jer nam slučajne prilike ovde dozvoljavaju pa da pozdravim sve članove i sa pozdravom.
Mir Božji - Bokssha se rodi | |
| | | Gost Gost
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 11:29 am | |
| - debilko ::
- Ajde da sticajem okolnosti budem malo originalan jer nam slučajne prilike ovde dozvoljavaju pa da pozdravim sve članove i sa pozdravom.
Mir Božji - Bokssha se rodi ..ovo je degutantno..meni se ne svidja..ama bash nije prilika za ovako neshto.. |
| | | Bokssha Princes of Darkness
Godina : 36 Location : Beograd Datum upisa : 22.04.2010
| | | | Bokssha Princes of Darkness
Godina : 36 Location : Beograd Datum upisa : 22.04.2010
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 11:35 am | |
|
Watch Out We Got A Badass Over Here.... :eee:
| |
| | | Gost Gost
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 11:38 am | |
| Bokssha tebi sretan rodjendan od srca |
| | | Bokssha Princes of Darkness
Godina : 36 Location : Beograd Datum upisa : 22.04.2010
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 11:41 am | |
| Hvala... Nemoj zameriti Debillku...valjda znamo svi kakav je veseljak... :eee: A i nije nista toliko strasno rekao... Elem... da dodam jos samo to da sam od svega vezanog za Bozic i obicaje,najvise volela da gledam kako mi raste psenica ... | |
| | | debilko Pogrešila roda
Godina : 61 Location : Moskva Datum upisa : 22.06.2009
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 11:41 am | |
| - Zana ::
- debilko ::
- Ajde da sticajem okolnosti budem malo originalan jer nam slučajne prilike ovde dozvoljavaju pa da pozdravim sve članove i sa pozdravom.
Mir Božji - Bokssha se rodi
..ovo je degutantno..meni se ne svidja..ama bash nije prilika za ovako neshto.. Pa dobro,moraš istolerisati nas koji nismo baš toliki vernici ko ti ali ipak slavimo.Božić je pre svega svetovni praznik,a Hrist nam je pokazao pravi put i pravu vrlinu.Ja se trudim da svojim postupcima sledim primer koji nam je dao svojom žrtvom,ali ga zaista doživljavam kao Bogočoveka,nemam neki strah i mogu se uvek našaliti jer sam ubedjen da bi on bo presretan ako ga ljudi upravo doživljavaju tako a ne bogobojažljivo. Ali ipak,evo Bokša ako mi da sliku, obećavam da neću uklanjati ikonu,ali će se na zidu naći mesto i za nju. | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 11:41 am | |
| | |
| | | Bokssha Princes of Darkness
Godina : 36 Location : Beograd Datum upisa : 22.04.2010
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 11:45 am | |
| Molim?! Aj za mir...slazem se...ali da li ima neko smerniji od mene? Slazem se sa Debilkom.Svaka je na mestu.
Poslednji izmenio Bokssha dana Sub Jan 07, 2012 11:47 am, izmenjeno ukupno 1 puta | |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 11:46 am | |
| - debilko ::
- E ja moram da se uključim na ovoj temi jer počinje sve jako da me nervira po netu.Priča se o običajnima za Božić i gugla se.Kao da se govori o Novoj godini na planeti kripton.
Da li je neko od vas imao dedu ili babu koji nije bio komunista i koji nisu prekidali da slave Božić - Moje babe ostale vernice do kraja zivota a dede bile aktivni komunisti!
Ja ga salvim ceo život,jedan deda u okolini Beograda,drugi u Vranju,baba jedna iz Šimanovaca,drga iz Pirota.I svi običaji su skoro isti.A onda neko posegne za nekom egzotičnošću i počinje opisivati po googlu stare običaje. Primetio sam da i u crkvi sveštenici pate od toga da pametuju i da kao navode stare običaje,koji ne postoje,jer sam ja godinama to slušao od svog dede,a on od svog pradede uzeo običaje.A to je već debelo zagaženo u XIX Vek.
Evo ja ću preneti ukratko iz prve ruke i to su običaji u Srbiji.Ostalo može biti lokalnog karaktera ali su to izuzeci koji čine ova pravila.
Badnji dan je post ceo dan,tek uveče za Badnju večeru ide riba.
Badnjak se u Srbiji uvek ložio u popodnevnik satima,kako bi ukućani bili zajedno na večeri.Badnja večera je značajna po tome,što posle nje prvi ko dođe u kuću je Plazanik.I to je najvažnija karakteristika Božićnih običaja, gde smo se mi kao deca bukvalno tukli. Polaženici kreću posle 1 sat noću.
Božić je kućni praznik i čak se ni u crkvu taj dan u selu ne ide.
Uveče se formira sito i u njega ubacuju orasi,smokve,suve šljive i masa tih glposti,voće itd... Fama je oko ribe na Badnje veče.To je takođe novokomponovano.U srpskim selima iskreno,svaki drugi čovek uopšte ne jede ribu.- Hahhaha,pravo zboris, al kao sto rece gore, ono ''lokalnog kraraktera'', moravski kraj je poznat po ''nocnom ribolovu'' pa uvek ima ribe! Procitah nesto, apropo toga kako narod, sto iz obicaja sto iz pomodarstva ponekad preteruje, narocito u gradovima pa kaze- gledam ovih dana ribarnice, pa se pitam, da l' je sutra Badnji ili sudnji dan? Ujutru polaženik mora doći rano,malo prodžara vatra i ono "Kolko varnica toliko zdravlja,para i ostalih sranja"- lepo je procitati i takvo misljenje o novcu i sl.. Onda ukućani sa polaženikom obilaze oko kuće.Domaćin najstariji simolizuje petla,kukuriče,domaćiaca kokodače a svi ostali pijuču.Zatim se nahrane iz sita sa po malo žita životinje,a onda se sa praga puca iz puške. I da se ne lažemo,sva deca su tukla ko će da ugrabi da bude polaženik u kući gde ima puška jer su voleli da pucaju. -ovo je i meni, kao detetu bilo najomiljneiji deo praznika. Sledi ručak,pečenica obavezno prase i to celo pečeno,ne iz delova.Načinje polaženik sa čela.Glava tradicionalno ostaje ijede se za Srpsku novu godinu.
Trpeza je kupus ili sarma,pečenje,predjela tipa pihtije,pršuta,sir, zatim supa i to je to.Kolača nema već su neke štrudle i tako to.
Mesi se česnica a u nju se stavla dukat i zadržava ga ko ga dobije.-Veliki pozdrav za one sto su mesile odjutros!
Ne čisiti se a čak i kosti od pečenja se ostavljaju na stolu pod stolnjakom do trećeg dana.Čisti se treći dan.Taj treći dan je karakterističan što se Polaženik daruje od domaćina.
Na Božić se ne izlazi na ulicu osim dece koja su polaženici.- Na Bozic s nee skita, kazu u mom kraju.
Na Božić se ne pije kafa.- Ovaj obicaj postoji i u drugim krajevima sveta, recimo jerusalimska crkva..Kafa se pije samo kao ispracaj gosta, a ponajvise gorka za pokoj duse..
Za ručak se pravi i pogača koja se lomi.Pri tome domaćin svima prisutnima daje neku lovu.- Ovo sad me bas zainteresovalo. Nisam znala da je taj obicaj davanja novca, osim kod muslimana, prisutan i kod hriscana u vreme praznika. Zanimljivo.
To su običaji i nema dalje.Ostalo su pomodarstva i izmišljanja. Neću da se hvalim,ali me je prošle godine paroh zvao da pita da li se sećam pošto zna da sam ga slavio kao dete stalno,nisam prekidao.On je tamo sa nekima sporio oko nekih običaja i zvao da mu ja presudim i kažem kako je bilo po starim varijantama.
E sad.Problem je što se od uvek u gradu slavilo drugačije.Stan se ceo posipao slamom,badnjak i večera koja je do 12 bila posna,a posle 12 uveče mrsna.Upravo zbog toga i postoje varijante.Ali se znalo,da onaj ko živi u gradskoj sredini slavi na taj način.Uvek bilo.U crkvu se odlazilo u ponoć.Ali samo u gradu, tako da i danas rade samo gradske crkve. Bravo za post debilko! | |
| | | Gost Gost
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 11:49 am | |
| - debilko ::
- Zana ::
- debilko ::
- Ajde da sticajem okolnosti budem malo originalan jer nam slučajne prilike ovde dozvoljavaju pa da pozdravim sve članove i sa pozdravom.
Mir Božji - Bokssha se rodi
..ovo je degutantno..meni se ne svidja..ama bash nije prilika za ovako neshto.. Pa dobro,moraš istolerisati nas koji nismo baš toliki vernici ko ti ali ipak slavimo.Božić je pre svega svetovni praznik,a Hrist nam je pokazao pravi put i pravu vrlinu.Ja se trudim da svojim postupcima sledim primer koji nam je dao svojom žrtvom,ali ga zaista doživljavam kao Bogočoveka,nemam neki strah i mogu se uvek našaliti jer sam ubedjen da bi on bo presretan ako ga ljudi upravo doživljavaju tako a ne bogobojažljivo.
Ali ipak,evo Bokša ako mi da sliku, obećavam da neću uklanjati ikonu,ali će se na zidu naći mesto i za nju. debiloko izvini,nisam htela da te prozovem a josh manje da tvrdim kako sam veci vernik od tebe..samo sam ragovala impulsivno..izvini josh jednom,jednostavno nisam nauchila sa tim da se shalim..sve ok? |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 11:53 am | |
| Jako volim pročitati da se na kraju ipak ljudski razumemo -pa imali dijametralno različito mišljenje o temi .Nismo svi isti ,neko je uvredljiv,neko voli da "lane" , neko je opet........ali smo svi rabovi božiji u njegovoj šarenoj bašti,i dovoljno je da poštujemo osnovne hrišćanske (i gradjanske ) vrednosti pa da nema "zle krvi" ,i da se prihvatamo takvi kakve nas Bog dao. Bravo za sve . | |
| | | Bokssha Princes of Darkness
Godina : 36 Location : Beograd Datum upisa : 22.04.2010
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 11:55 am | |
| Meni ste svi ljudi... na prvom mestu... Iako nisam vernik , volim da slavim sa voljenima sve praznike... I tu naravno mora biti mesta i za salu... I da... ja sam danas dobila parce kolaca sa dukatom... treci put zaredom... | |
| | | debilko Pogrešila roda
Godina : 61 Location : Moskva Datum upisa : 22.06.2009
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 11:59 am | |
| Zana,ne odnosi se na tebe,sory,ali mislim da su upravo kumunisiti napravili malu famu kao da moraš biti ozbiljan u crkvi i to. Veruj,deca su u crkvenim dvorištima razbijala prozore jer su igrala fudbal a sveštenik ih jurio,i to u doba kada su svi išli u crkve i svi slavili,bez izuzetka. ALi za njih je crkva bila jedna normalna i narodna institucija gde nisu imali strah,gde su po nekad i opsovali pa ih sveštenik blago prekori.Sve je za ljude.
| |
| | | debilko Pogrešila roda
Godina : 61 Location : Moskva Datum upisa : 22.06.2009
| | | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 12:03 pm | |
| | |
| | | Gost Gost
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 12:12 pm | |
| - debilko ::
- Zana,ne odnosi se na tebe,sory,ali mislim da su upravo kumunisiti napravili malu famu kao da moraš biti ozbiljan u crkvi i to.
Veruj,deca su u crkvenim dvorištima razbijala prozore jer su igrala fudbal a sveštenik ih jurio,i to u doba kada su svi išli u crkve i svi slavili,bez izuzetka. ALi za njih je crkva bila jedna normalna i narodna institucija gde nisu imali strah,gde su po nekad i opsovali pa ih sveštenik blago prekori.Sve je za ljude.
..ma jok,mene je deda po ocu to nauchio,bio je pravoslavni sveshtenik..ali si u pravu..ti si se shalio a ja ko obad..sorry |
| | | nezaborav
Godina : 65 Location : između užurbanih koraka i slučajnih susreta Humor : produhovljeno realan i otmeno uzvišen Datum upisa : 20.04.2011
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 1:12 pm | |
| Mir Božji,Hristos se rodi! :heart1: U zdravlju,ljubavi, sreći i radosti da ga proslavimo! :141545: | |
| | | cojle Zaštitnik seljačkih prava
Location : Kumova slama Humor : smešan samom sebi Datum upisa : 09.08.2009
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 4:17 pm | |
| - sonia ::
- Veliki pozdrav za one sto su mesile odjutros!
Žuća
Pokojni Žuća, Bog da mu dušu prosti, bio je znan kao seoski kicoš. Večiti neženja, kocoš i lola do sudnjeg dana.:mafiav6: A znao je i umeo da ceni lepotinju seoskih snajki. I retko šta da bi mu promaklo. Ali, ne lezi vraže... strefi i Žuću zla sudba. Dođe nova komšika, čak iz trećeg sela. I tamo se pročulo za Žućinu boljku, al snajka drčna. Ne brenuje ič. Okreni, obrni... al Žući se ne da. Ni da priđe. Veselnik se skoro pogubio. Prolaze godine a sad se ko za inat i selo zaverilo. Gde god Žuća na igranku il seelo a manguparija ga podbada. Okuražile se i snaše... pa se i one sašaptavaju. Prop'o Žuća! Negde o Petrovd'ne udžgarila jara, crveno je slovo pa se selo utišalo pred vašar. I preslava je. Gurbeti se već učadorili u topolnjaku kraj vašarišta i štimuju instrumente a čergari zaređali da olejišu kotlove, vračaju i drpaju seoske koke. Izvalio se Žuća pod lipovim ladom, gricka slmačicu i nešto pljucka na komšiluk. Stisla neka žega, svukud. Uspalio se pa ni japad bujadi ne pomaže. I koke se nešto usplahirile… ko da i’ nešto spopalo. Vrag bi ga znao. Kad, eto čerge: cigančići na trešnju, brka iza kočaka, kljuse u detelinu a vračara pred domaćina. - Sretan bio gazdo sa slaninom! Sudbu da ti kažem… i ništa da ne lažem. Trgnu se Žuća, dofati ceo kaiš sapunjare… i satljik brlje pride. Gatara vadi lulu, ciga nazdravlja, musavi se prosrali a kljuse pase li pase “smiljkicu”. - O gazdo… sveg berićeta ćeš imati… al sreće nemaš. Na čini si nagazio… Dosipa Žuća “mučenicu” i ne žali dok ne obali goste s nogu. Jošte im pomože da upregnu već nabreklo kljuse i da se potovare. Treba se uspeti na Žućak da pukne vidik na džadu. Na polasku pripreti gatari - kako meni istinu kazala tako i tebi kljuse poživelo. Da l’ od viška deteline, pretovarene čerge il teške kletve tek na pola strane kljuse pade. Cigani u lelek a gatara usplahirena pred Žuću - da skine kletvu! I pade pogodba. Istrlja Žuća cigansko kljuse pa se pridiže… a gatara ode po zadatku u komšiluk pa pred snajku. - Gazdarice, svega imadeš al dece i sreće nemaš. Već, za Božić… kad jutru kreneš na vodu za česnicu da zamesiš, prvi muškarac kojeg strefiš… taj ti je suđen. I odoše cigani. I bi vašar. I opet u kolu Žuća zalud zapliće. Ni da ga ždrakne komšika. I propade još jedno leto... i jesen vazda sumorna. Kad o Božiću - stisko mraz… puca cerić a Žuća se pre poja petlova mrzne u jendeku. Prti komšika pa rumenilom žari po snegu. Ne oseća obranicu. - Hristos se rodi, cvrkuće po mrazu. A Žuća natuko šubaru na čelo pa bi da prođe jetkim – Vaistinu! - Stan bre… kud se žuriš? - Eto... nece ni karta poštenog čo’eka. Puk’o na dami. I tako... reč po reč a ruke se zgrejaše. I šubara se podiže a marama zategnu. Iste godine rodi se pljunuti komšija pa jopet. I nasta graja... al ne manišu ni Žuća ni komšika. I sviknuše svi, pa selo zaćuta. Dečurlija nemirna pa i tarabe na međi razgradiše. Samo se Žuća nešto trgo i nije se dao više prepoznati. Nije se ženio al je kocku batalio. I svakog Božića je sviračku bandu častio. I kad lumpuje umeo bi da štapom ošine po astalu – post Ti tvoj. I pominje se o Božiću - paz’ Te kad vodu za česnicu zavatate. Od sudbe se pobeći ne može! I tako TO i tako TE stvari, što bi reko Žuća.
Seljak sam pa umem i reč da probiram!
| |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 5:54 pm | |
| | |
| | | cojle Zaštitnik seljačkih prava
Location : Kumova slama Humor : smešan samom sebi Datum upisa : 09.08.2009
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 6:01 pm | |
| - sonia ::
Post ti tvoj. Sta ovo bi? I tako TO i tako TE stvari, što bi reko Žuća.
Samo da ne cvelja gatare.
Seljak sam pa umem i reč da probiram!
| |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 6:42 pm | |
| - cojle ::
I tako TO i tako TE stvari, što bi reko Žuća.
Samo da ne cvelja gatare.
I pade pogodba.Odma' po magare.
| |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Sub Jan 07, 2012 10:18 pm | |
| ----------- Ovo su (najblaži )prizori sa današnjeg tradicionalnog lomljenja božićne česnice u Beogradu . Organizatori zadovoljni -nije bilo većih incidenata ??? (aluzija na opštu otimačinu i stampedo ,i tuču ,što smo gledali predhodnih godina ) Sad su stavljene ograde ,iznajmljeno obezbedjenje i bila je prisutna policija -pa eto ,nije bilo "većih incidenata " ) Gradjani sa decom koji su davali intervju za novine -listom su rekli da deca nisu mogla ni prići -od odraslih i penzionera ? Pa ipak je sramota šta se uradi od jednog lepog običaja . Da se ja pitam -lepo bih ogradio -i unutra pustio samo decu ...recimo do nekih 12 godina . To je ipak za njih prevashodno ,a ne za rulju koja gazi sve pred sobom.Imaš kuću ,pa tamo lomi -a ovde pusti decu da se raduju . Sramota .Niko nije toliko gladan ,da je ovo potrebno . Uz česnicu ,deljeno je i više stotina komada peciva poznatijih kao "cvet" (otprilike, kao pet zemički slepljeno u jedno ) I jedan matori kreten ,u bundi -nosi 7 komada ,snimatelj izbrojao .Oteo čovek,pa nosi plen . Ružno breeeeee........ | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Ned Jan 08, 2012 10:51 am | |
| Srbima u Kaliforniji dozvoljeno da pucaju za Božić, Amerikanci oduševljeni MBS, DN | 08. 01. 2012. - 10:35h | Foto: KCRA.com | Srbima u kalifornijskom gradiću Džekson juče je bilo dozvoljeno da na ulicama pucaju iz puški dvocevki i sačmarica u vazduh kako bi obeležili Božić po julijanskom kalendaru. Kako je javila televizija KCRA iz Sakramenta, glavnog grada države Kalifornija, reč je o "jedinstvenom načinu na koji Srpska pravoslavna crkva donosi praznike". - Dok je većina nas zapakovala božićne dekoracije, Srbi slave uz prasak - kaže spiker. Televizijski prilog počinje snimcima pitomog božićnog bogosluženja u Crkvi Svetog Save u Džeksonu, gradiću od oko 4.500 stanovnika u okrugu Amador. To je najstarija srpska pravoslavna crkva u Severnoj Americi, sagrađena 1894. godine. TV prilog počinje snimcima bogosluženja u Crkvi Svetog Save u Džeksonu Dinamika se zatim drastično menja: kamera nas vodi na ulice Džeksona, kojima se kolona Srba u džipovima i "pikap" kombijima vozi do centra grada, gde počinje "prangijanje". Kolona Srba u džipovima i kombijima ide ka centru grada Dvadesetak Srba sa puškama dvocevkama i sačmaricama nekoliko minuta puca u vazduh, dovoljno da zadimi centar malenog Džeksona. Američki novinar navodi da je reč o slavlju, ali i tradiciji koja odaje počast prošlosti. Zadimili: Srbi na ulicama Džeksona proslavljaju Božić po julijanskom kalendaru - Pre nego što su Srbi emigrirali ovde, pucali su iz svojih pušaka da bi obavestili komšije da dolaze na piće i zakusku - objašnjava Bo Gilman, meštanin Džeksona koji danas vodi firmu za osiguranje koju je njegov deda, Srbin Neđo Vuković, osnovao 1951. godine. Bo Gilman, lokalni biznismen srpskog porekla, objašnjava srpske običaje Iako mi u Srbiji u prvi mah to ne bi pomislili, većina meštana Džeksona, "bili oni Srbi ili ne, izgleda da uživaju u larmi", nastavlja reporter televizije KCRA. Amerikancima se dopada pucnjava, "bili oni Srbi ili ne", navodi kalifornijska TV stanica - To je sjajna tradicija! Čak i ako niste Sloven - kaže kroz široki osmeh jedna od prolaznica. Spiker na kraju priloga smiruje gledaoce koje je možda uznemirio prizor naoružanih muškaraca koji pucaju iz vatrenog oružja nasred ulice. - Verovatno se pitate da li je policija u Džeksonu dozvolila ovu pucnjavu? A odgovor je: da, pucalo se ćorcima i malo se zabavilo - kaže spiker Galstan Dart. Na ovom linku možete da pogledate kako je sve to izgledalo juče u Džeksonu | |
| | | Gost Gost
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Ned Jan 08, 2012 3:03 pm | |
| ..naravno Bozic bez praseta je nezamislv..ae ali obichaj je da se glava od tog praseta ostavi za mali Bozic ili Srpsku novu godinu,tj.za 14. januar |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Ned Nov 25, 2012 10:51 pm | |
| | |
| | | Astra Zvezda Foruma
Godina : 64 Location : podnozje Alpi Datum upisa : 20.06.2008
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Ned Nov 25, 2012 11:18 pm | |
| Ovo je Sonja bas lijepo,i ja bi kao baba uzivala u tome...volim Bozicne markete,prigusena svjetla,ukrase....ih | |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Pon Dec 24, 2012 11:32 pm | |
| Mi proslavismo Badnje vece. Pili kafu i sluzili se kolacima popodne, onda isli su oko jelke ( ja sam slikala), otvarali smo poklone, i na kraju vecerali...Samo meni nije jasno, oni na Badnji dan jedu prasteinu, a na Prvi Bozic ribu Sve u svemu, sabajle slavimo Bozic | |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| | | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Pon Jan 07, 2013 10:12 pm | |
| Od sinoc mi stizu sms sa raznih strana.. Cestitaju Bozic..I sama isto radim.. Ljudi se raduju, Hristos se rodi!... Kako je lepo imati prijatelje razlicitih nacionalnosti i vera... Danas sam obisla ''parohiju'' i opet videla, ljudi se raduju Bozicu. Svugde razdraganost! | |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji Uto Jan 06, 2015 5:56 pm | |
| Prijatno Badnje vece svima koji proslavljaju... Najvise sam volela daza Badnje vece budem kod bake, po mami...Ona je to,bas onako, starinski... A prerano je otisla... | |
| | | Sponsored content
| Naslov: Re: Božićni praznici i običaji | |
| |
| | | | Božićni praznici i običaji | |
|
Similar topics | |
|
| Dozvole ovog foruma: | Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
| |
| |
| Ko je trenutno na forumu | Imamo 52 korisnika na forumu: 1 Registrovan, 0 Skrivenih i 51 Gosta :: 1 Provajder Zdravko MićanovićNajviše korisnika na forumu ikad bilo je 710 dana Sub Jan 19, 2013 12:14 am |
Zadnje teme | » Sta Vas nervira na forumu?Danas u 8:41 pm od Eugen Grafvajer » Nega usanaDanas u 1:25 am od Kijara-brm » DNEVNI HOROSKOP ✰Danas u 1:23 am od rouzvel » In memoriam-poznati (EX) JugosloveniDanas u 1:07 am od Kijara-brm » Šta je to lepota?Juče u 7:52 pm od Eugen Grafvajer » CRKVA I BOGATSTVO -LICEMERJE I BEZOBRAZLUK ?Juče u 12:10 pm od Eugen Grafvajer » Samo da rata ne bude!Pon Mar 25, 2024 10:16 am od Eugen Grafvajer » LJUBAVNI HOROSKOPPon Mar 25, 2024 12:32 am od rouzvel » NEDELJNI HOROSKOP ★Pon Mar 25, 2024 12:25 am od rouzvel » Vladimir PutinPon Mar 25, 2024 12:09 am od montoya » FK (SD) ✰ CRVENA ZVEZDA ✰Ned Mar 24, 2024 11:04 pm od Danubius » VICEVI - Ovaj ne znam gde bi ....Ned Mar 24, 2024 8:26 pm od montoya » Mesec Ramadan /Ramazan... رمضان Ned Mar 24, 2024 11:31 am od justicija » Pesma Evrovizije - EurosongSub Mar 23, 2024 8:22 pm od justicija » HIT danaSub Mar 23, 2024 8:01 pm od justicija » Moja životna filozofijaSub Mar 23, 2024 7:41 am od Eugen Grafvajer » Šta trenutno slušate Čet Mar 21, 2024 9:36 pm od montoya » PAPRIKAŠI I GULAŠI -braća po ljutoj paprici :))) Čet Mar 21, 2024 7:56 pm od Danubius » I OVO JE NEKO NAPISAO (tekstovi koji su nam se svideli )Čet Mar 21, 2024 9:46 am od Eugen Grafvajer » NAŠE PRAZNIČNE DEKORACIJE U KUĆI Uto Mar 19, 2024 6:44 pm od Kijara-brm » KREČENJE I FARBANJE Pon Mar 18, 2024 4:20 pm od Danubius » LEGENDARNA VOZILA ex YU Ned Mar 17, 2024 12:04 am od Danubius » Kažite pesmomPet Mar 15, 2024 8:46 am od savo » GREJNA SEZONA stigla -čime se grejete ? Sre Mar 13, 2024 1:57 pm od Danubius » Da li ste Yugo-nostalgičari?Sre Mar 13, 2024 9:34 am od Danubius » Dr ZORAN ĐINĐIĆ -prolaze godine OD UBISTVA -šta je ostalo od ideje ? Uto Mar 12, 2024 11:19 am od Danubius » SILIKONI (i druga "plastika" )Pon Mar 11, 2024 9:32 am od savo » 8 Mart - dan zena...Ned Mar 10, 2024 11:21 am od Đole » NAJGORI DIKTATORI sveta Ned Mar 10, 2024 10:43 am od montoya » SVI SVETI(Dan mrtvih) / ZADUŠNICESub Mar 09, 2024 6:29 pm od Danubius |
Statistike | Imamo 11610 registrovanih korisnika Najnoviji registrovani član je Zdravko Mićanović
Naši korisnici su poslali ukupno 523973 članaka u 7350 teme
|
IN MEMORIAM - naša OKANA -1975 -2021 | |
|