| | NARODNE NOŠNJE | |
|
+4Kijara-brm Krupljanka sonia Danubius 8 posters | Autor | Poruka |
---|
Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: NARODNE NOŠNJE Čet Jun 19, 2008 10:16 pm | |
| НАРОДНЕ НОШЊЕ У ВОЈВОДИНИ Народне ношње на сталној поставци груписане су према типологији која се развила као последица различитих културно-историјских утицаја и климатских одлика Панонске низије. Основни тип ношње у Војводини је тзв. панонски, који се одликује широким одевним предметима од белог ланеног, кудељног или памучног платна. На овај тип одеће надовезују се карпатско-степски утицаји који су присутни у облику сукнених и крзнених одевних предмета. Средњеевропски тип ношње у Војводини развија се као последица планског насељавања становништва из различитих области средње Европе. Они са собом доносе индустријске тканине и нове кројеве одеће. "Сећање на стари крај" је мото сегмента сталне поставке на којем су изложене ношње становништва колонизованог после Првог и Другог светског рата. | |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Ned Dec 20, 2009 9:42 pm | |
| Srpska narodna nošnja zauzima istaknuto mjesto u kulturi i tradiciji srpskog naroda. Njena uloga kroz istoriju je veoma bitna kao simbol etničkog identiteta, a ističe se i po likovnim i estetskim vrijednostima. Do nas su uglavnom stigle sačuvane odjevne cjeline iz 19. i prvih desetina 20. vijeka, sa raznolikim oblicima i ukrasima kako u ženskim tako i u muškim nošnjama. Svaku oblast koju su nastanjivali Srbi kroz istoriju, karakterisala je posebna nošnja. Po načinu odjevanja prepoznavalo se ne samo odakle je ko nego, naročito u mješovitim etničkim sredinama, i kojoj etničkoj odnosno nacionalnoj zajednici pripada. U svom istorijskom razvoju, raznovrsne narodne nošnje imale su mnogostruka značenja u životu naroda, ali su bile izložene i mnogobrojnim uticajima između različitih etnosa, tako da osim obilježja vremena u kome su rukotvorene i nošene, sadržani su i drugi odjevni elementi iz proteklih vremena. | |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| | | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| | | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Pon Jan 04, 2010 5:50 pm | |
| | |
| | | Krupljanka
Godina : 57 Location : Beograd Datum upisa : 13.04.2009
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Pon Jan 04, 2010 8:14 pm | |
| Grmec i Podgrmecje Podgrmecka nosnja"Grmeč" ženski kostim Jelek - dolamica (čoja, vun. gajtan, vez) Košulja (pamuk, vez) Suknja (pamuk, vez) Kecelja (vuna, tkanje, rese) Pojas (vuna, ručno tkanje) Čarape (vuna, ručno štrikanje, vez) Marama (pamuk, vez, ukrasi) Kapa
"Grmeč" mučki kostim Kapa Jelek (čoja, toke) Gaće (keper, tkano belo platno) Košulja (pamuk, vez) Pojas (vuna, ručno tkanje) | |
| | | Krupljanka
Godina : 57 Location : Beograd Datum upisa : 13.04.2009
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Pon Jan 04, 2010 8:15 pm | |
| Grmec i PodgrmecjeNošnje Bosanske krajine pripadaju tipu dinarskih nošnji koje se prostiru od zapadne Bosne do oblasti Imljana, Banjalučke vrhovine i Travnika na istoku, od padina Grmeča, preko Potkozarja do Prnjavora na severu, odnosno do Grahova, Glamoča, Kupresa i Bugojna na jugu.
Ipak pojedine nošnje ove grupe se svrstavaju u grupu srednjobosanskih i posavskih nošnji. U ovako rasprostranjenoj oblasti pojavljuje se veliki broj varijanti srpskih nošnji sa bitnim razlikama u kroju odevnih predmeta, u ornamentici ili pak u načinu nošenja pojedinih delova. Glavne odlike dinarskog tipa u ženskoj nošnji su: Duga lanena košulja, vunena pregača i pojas, zatim različiti zubuni tj. Kraći i duži haljeci, u šta spada i vunena haljina često nazivana modrina ili raša, vunene čarape, opanci oputnjaci i crvena kapa sa belom maramom nazivana bošča. Mušku dinarsku nošnju karakteriše: Kraća lanena košulja, gaće sa uskim nogavicama ili čakšire, zatim sukneni zubun, čohana ječerma, tkanica, čarape, opanci oputnjaci i crvena kapa sa ili bez resa. S obzirom da je lanena košulja osnovni odevni predmet dinarske muške i ženske nošnje, potrebno je o njoj nešto više progovoriti. Po pravilu, košulja se oblačila na samo telo i leti i zimi. Preko nje se vezuje ili opasuje pojas - tkanica, a zimi se na nju oblači zubun i haljina, odnosno ječerma kod muškaraca. Uglavnom se radi o ravnom komadu platna koji je savijen po dužini te nema šavova na ramenima ali ima otvor za glavu. Rukavi su ravni, te da bi se dobila potrebna širina za kretanje, između stana i rukava se ušiva manja kocka. Ženska košulja je sa obe strane proširena jednim klinom i dugačka je do pola listova. Muška košulja je kraća, dužine do kukova, obično se upasuje u gaće ili čakšire i nema klinove sa strane. Za obe košulje je karakterističan vezeni ukras na otvoro za glavu, obično vezen vunom u 4 boje, mada postoji i vez belim koncem naročito kod muških košulja. Ponegde se pojedini delovi veza izradjuju posebno, pa se potom prišivaju na košulju, a u narodu su poznati pod nazivom ošve. Crvena kapa je takođe zajednički elemenat ženske i muške nošnje. Devojačke i nevestinske kape su obavezno ukrašene novčićima, dok udate žene preko kape prebacuju belu maramu bošču vezenu raznobojnom vunom. Muškarci ponekad preko kape nose omotan crveni vuneni šal, dok oni koji ne nose šal imaju kapu ukrašenu crnim vezom. Za ostale delove dinarske nošnje se koristi ovčija vuna vlastite proizvodnje koju su žene prale, grebale, češljale, prele pa od takvih niti tkale sukno koje se ostavlja sirovo ili boji u modru, crnu ilicrvenu boju. Opanci su izrađivani od sirove, neprerađene kože. Dinarska nošnja u Bosanskoj krajini nije potpuna bez nakita koji je veoma bogat, a usredsređuje se na glavu, kosu i prsa. Nakit je od srebra ili srebrbih legura, dok je retko kad od drugih metala. Kod muškaraca se ističu toke koje se pričvršćuju na prsluk ili ječermu i deo su svečane nošnje. Ženski nakit je bogatiji i čine ga igle, upletnjaci, naušnice, narukvice, prstenje i pafte. Posebnu ulogu u ženskom nakitu ima ogrlica sa kovanim novcem koja se zove đerdan. Međutim on je izgubivši prvobitnu ulogu i funkciju uokviravanja lica, postao dugačko platno, sa nizom prišivenih srebrnjaka koje devojka spremna za udaju dobija u miraz od svojih roditelja. | |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Pon Feb 22, 2010 6:01 pm | |
| | |
| | | Gost Gost
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Pon Feb 22, 2010 7:42 pm | |
| Po mom ukusu, najlepša narodna nošnja je ženska crnogorska (iz ex-YU). O ostalima drugi put. A i moje galabeje nisu loše. |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Čet Apr 01, 2010 5:10 pm | |
| | |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Čet Apr 01, 2010 5:12 pm | |
| | |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Čet Apr 01, 2010 5:19 pm | |
| | |
| | | Kijara-brm Glavni Administrator
Godina : 44 Location : 𝐹 - 𝐴𝑁 - 𝑇 - 𝐴𝑆 - 𝑇 𝐼 𝐶 Humor : 𝑌𝐸𝑆-𝑌𝑜𝑢 𝑛𝑜𝑤 :) Datum upisa : 21.12.2008
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Pet Apr 02, 2010 3:34 pm | |
| Hrvatska narodna nosnja Nosnja je tradicionalna odjeca i dio bastine svakog naroda.Po tradiciji se hrvatska nosnja sastoji iz kosulje,suknje(haljina),pregace,marame,prsluka,hlaca i obuce.Hrvatska narodna nosnja se moze ugrubo podijeliti na:kontinentalnu,planinsko-priobalnu i nosnje na moru.Kontinentalna nosnja: Zbog hladnih zima i oštrije klime, uz platno i vunu nosi se i krzno, pa obavezan dodatak čine debeli prsluci, kaputi i kabanice. Na noge omotane platnom u funkciju čarapa (obojci) obuvaju se opanci, a na krajnjem se sjeveru nose čizme. Žensko ruho ukrašeno biljnim i životinjskim motivima ima crveni, bijeli ili plavi vez od svile ili vune, ukrasne svilene mašne i trake, čipkarski radovi i nakit od zlata i srebra, koralji, jantarne ogrlice i perle, a kosa se upliće u jednu ili dvije pletenice i ukrašava crvenim trakama ako je djevojka neudana, dok su glave udanih žena pokrivene tkanim i svilenim maramama. Nošnja mladenke imala je krunu i bila upotpunjena sa što je više moguće nakita. Uz svakodnevno je ruho postojala i posebna zlatna nošnja "zlatara" ukrašena vezom od zlatnih niti, a neobičan dio muškog ruha je mala pregačica koja se nosi preko hlača (Baranja).Narodna nosnja Podravine Narodna nosnja Slavonije Narodna nosnja Prigorja Narodna nosnja Medimurja Narodna nosnja Zagorja Nosnja Pokuplja i Posavine Planinsko-priobalna nosnja:Budući da su bogatstvo ovog strmog planinskog područja ovce, vuna je osnovni materijal za izradu narodnog ruha, a prije tkanja, žene bi pređu bojale u crveno, žuto, zeleno, i crno. Karakteristični su detalji vunene čarape crne ili bijele boje preko kojih se obuvaju opanci, a platnena košulja zajednički je nevuneni odjevni predmet muške i ženske nošnje. Tipično pokrivalo muškaraca i djevojaka bila je crvena kapa s vezom i ponekad paunovim perom zbog vjerovanja da će mlade svojim šarenim okom štititi od zlih sila i uroka. Preko duge ženske košulje izvezene geometrijskim motivima stavljaju se pojas, pregača i haljina u udanih žena modra, u djevojaka bijela, a na glavi se nose bijele marame iglama prikopčane na kapu ili marame ukrašene vezom. Obavezan je nakit od srebra i srebrnih legura, igle za kosu s velikim glavama, naušnice, srebrni novčići i nakit od limenih listića za prsa. Muško se ruho sastoji se od košulje, plavih hlača do gležnja, prsluka od kože i kaputa smeđe ili plave boje s rukavima. Oko pasa se veže crveni pojas u koji je zataknuta mala puška. Zimski su dodatci izrađeni od ovčjeg i janjećeg krzna.Istarska narodna nosnja Nosnja Dalmatinskog zaleda Nosnja Dalmatinskog zaleda Licka narodna nosnja Nosnja na moru:Muška nošnja modra je ili smeđa, a sastoji se od hlača do gležnja, košulje, prsluka sa zlatnim orijentalnim vezom, širokog svilenog pojasa, meke crvene kape, pamučnih čarapa i opanci. U Istri se nose duge uske hlače od bijelog sukna, kožnati prsluk, kratki kaput s rukavima te dugi kaput bez rukava. Žene na moru nose košulju bijele boje sa širokim rukavima, vezenu svilom ili čipkom, suknju složenu u guste oštre nabore, a Istranke zimi na običnu košulju odijevaju duge uske rukave koji se vežu na leđima. Paška nošnja iz 15. st ističe se prepoznatljivom čipkom koja ukrašava prednji dio košulje i krajeve marame za glavu.Muško ruho je modro, a resi ga svilena marama oko pasa te crvena kapa za glavu. Dubrovačka nošnja naglašeno je ukrašena zlatnim vezom na prsluku i hlačama muškog ruha, a žene nose bogati nakit najfinije izrade: filigranske naušnice, raskošne ogrlice i kopče za kosu.Nosnje iz okolice Dubrovnika Nosnja Dalmatinskih otoka Nosnje gornjeg Jadrana Nosnja otoka Suska Kastelanska i splitska narodna nosnja Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑 | |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Pet Jul 23, 2010 8:39 pm | |
| Posmatrajući sve narodne nosnje na teritoriji BiH može se prije svega uočiti razlika u načinu odjevanja između gradskog i seoskog stanovnistva koja je prvenstveno nastajala zbog različite ekonomske moći tih socijalnih grupa. Nosnja u gradovima je bila ujednačena na čitavoj teritoriji BiH, a pojedine varijante između nacionalnih grupa u okviru gradskih nošnji nisu bitnije uticale na njen osnovni stil Seoske nošnje se mnogo više međusobno razlikuju. Postoje bitne razlike u načinu odijevanja između pojedinih širokih geografskih oblasti, tako da se izdvajaju tri geografske cjeline: zapadna Bosna sa Hercegovinom, srednja i istočna Bosna i Posavina. Tako se došlo do podjele narodnih nošnji seoskog stanovnistva na tri glavne grupe, ili tri tipa seoskih narodnih nošnji: dinarske nošnje (nošnje zapadne Bosne i Hercegovine), srednjobosanske nošnje uključujući i Istočnu Bosnu i treći tip posavske nosnje. Mnogobrojne varijante nošnji različitih etničkih skupina ispoljavale su se u manjim detaljima pojedinih odjevnih predmeta, u njihovoj boji ili načinu nošenja, ali su u osnovi zadržale osnovne karakteristike tipa kojem pripadaju. | |
| | | jutarnja izmaglica
Godina : 68 Location : Beograd,moj rodni grad Humor : smehoholicarka Datum upisa : 11.08.2010
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Sub Okt 30, 2010 4:24 pm | |
| Narodne nosnje -Backa
Plodna vojvođanska ravnica obezbeđivala je ne samo žitarice, nego je obilato pružala i sirovinu za izradu ljudske odeće. Panonska klima sa dugim i žarkim letima i veoma oštrim i vetrovitim zimama, uslovljavali su i način oblačenja njenih stanovnika. Glavne sirovine za izradu stare srpske nošnje bila su biljna vlakna kudelje, lana i pamuka. Pored biljnih vlakana za zimsku odeću korišćena je i vuna, jagnjeće i ovčije krzno čemu su pogodovale osnovne privredne grane. Odeća 19. veka krojena u domaćoj radinosti bila je jednostavnog kroja. Osnovnu platnenu odeću karakterisali su ravno krojeni delovi odeće, čija se širina oblikovala prema telu nabiranjem tkanina. Prihvatanjem u nošnji gornjih haljetaka komplikovanijeg kroja, koji su u srpsku nošnju došli uticajem gradske mode i mode srednje i zapadne Evrope, naročito bečke, šivenje ovakve nošnje prepušteno je krojačicama. Seoske krojačice u narodnu nošnju unose nove modne elemente, što je uticalo i doprinelo naglom gubljenju srpske narodne nošnje u Vojvodini. Stara srpska nošnja u Vojvodini formirana je tokom dugog vremenskom perioda, te u svojim odlikama sadrži tragove minulih epoha, kao i tragove primljenih uticaja drugih naroda sa kojima su Srbi živeli u etnički mešovitim naseljima.
Mušku odeću tokom 19. veka leti i zimi činila je platnema odeća bele boje koja je nošena do samog tela, a to su tako karakteristične široke platnene gaće i košulja. Uz njih u nekim selima severne Bačke i severnom i srednjem Banatu nošene su bele plisirane suknje. Preko bele odeće muškarci su nosili štofani crni prsluk ili prsluk od svile i somota. U proleće i jesen nošeni su gornji sukneni kaputi zvani doroc i kabanica.Već u drugoj polovini 19. Veka narodnu mušku nošnju dopinjavaju kratki do ispod bedara kaputi takozvani rekla, bena, bekeš, jankel. Zimi su preko gaća nošene crne štofane čakšire, obično u kompletu sa kaputom. U svečanim prilikama leti, mlađi ljudi su nosili plisirane bele suknje. Srbi u Bačkoj nisu nosili gaće vezene pri donjoj ivici ili gaće sa čipkama i fronclama, kao što su nosili Šokci. Muške suknje ukrašavane su uz ivicom ažurom, tehnikom izvlačenja žice iz osnove. Suknje su se nosile sve do vremena prvog svetskog rata. Grudi, košulje ukrašavane su belim vezom ili pak vezom izvedenim zlatnom žicom. U svečanim prilikama nošene su posebne šivene vezene grudi, naročito ukrašene zlatovezom koje su nazivali formeti, nedra, plastroni. Ovakva vezena nedra mogla su se postaviti na svaku košulju a uvek su se videti ispod prsluka i gornjeg kaputa. Košulja je nošena preko gaća, a tamo gde su muškarci nosili belu suknju, košulja je upasivana unutra ispod suknje. Prsluk je najčešće šiven od crnog štofa, somota, pliša ali je bilo i prsluka i od šarenog svilenog brokata. Stariji muškarci su nosili samo prsluke crne boje. Momci su nosili prsluke spreda bogato ukrašane srebrovezom ili zlatovezom. Kao ornament najčešće se javljaju biljni motivi, potkovica, inicijali i godine. Bogato ukrašeni prsluci trebalo je da pokažu bogatstvo momka koji ih je nosio. U Banatu i selima severozapadne Bačke momci su kao ukras nosili toke preko grudi. Uz letnju svečanu nošnju nošene su lakovane kožne čizme ili pak kožne opanke i papuče kod siromašnijih. Glavu su pokrivali crnim filcanim šeširima. Za vreme hladnijih dana i zimi muška nošnja dopunjavana je toplijim haljetcima. Preko košulje oblačena je toplija košilja od debljih tkanina, zvana košuljac kao i drugi delovi odeće sa dugim rukavima šiveni od sukna. Zimi je oblačen pršnjak i kožuh od krzna kao i krznena duga odeća opaklija, ducin ili bundaš.Uz reklu, benu ili jankel šiju se i štofane pantalone koje su u početku bele suknene takozvane graničarske ili na uzengije. Kasnije ove pantalone se prave u crnoj boji. Oko 30-tih godina 20. Veka nošene su i čakšire na šunke koje su nošene isključivo uz čizme a došle su u seljačku modu pod uticajem čakšira vojničke uniforme stare jugoslovenske vojske. Zimi su uz krznenu odeću nosili i krznene kape na glavi - šubare. Kao obuću u zimskim danima nošene su čizme ili opanci sa obojcima. Obojci su vremenim zamenjeni čarapama prirodne boje vune ili crvenim. U Bačkoj je bila karakteristična i drvena obuća koja je nošena zimi kad je blato i sneg. Klompe su bile veoma širokog stopala tako da se lako hodalo po blatu i snegu a da bi bile toplije stavljali su slamu i seno unutra. U drugoj polovini 19. veka nošene su i cipele.
Mlade žene i devojke kosu su splitale u dve pletenice koje su nošene slobodno puštene niz leđa ili obavijane oko glave ili samo na potiljku u punđu. U svečanim prilikama mlade žene posle udaje dok ne dobiju prvo dete ili dok ne dođe nova mlada u kuću išle su sa džegom na glavi. Prvobitno džegu je činila najčešće crna manja trouglasta marama kasnije se razvila u posebnu šivenu kapicu koja se sastojala iz dva dela: kapice koja je pokrivala punđu i deo kose oko nje i donjeg dela koji je padao niz vrat. Najčešće su ukrašavane zlatnim vezom po čemu ih u nekim krajevima nazivaju zlatare. U Somboru i okolnim salašima umesto džege nošen je ubrđaj.
Osnovni delovi ženske nošnje su skute i košulja koji su nošeni do tela. Pored skuta žene su nosile još po jednu donju suknju koju su u nekim selima zvali suknjerac. Preko suknjerca je nošena gornja suknja od domaćih tkanina a za svečane prilike i od kupovnog fabričkog materijala. Suknje su u prošlosti bile duge do članaka. Preko košulje nošen je prsluk, jelek šiven od somota ili svile obično tamnijih boja najčešće ukrašavan zlatnom čipkom i zlatovezom. Bio je dugačak do struka. Spreda se zakopčavao zapinjačama ili šnirao pomoću gajtana. Preko suknje nošena je kecelja obično od iste tkanine i na isti način ukrašena kao prsluk. U nekim selima nošene su i tkane kecelje od vune na raznobojne pruge, sa utkivanim ornamentima ili pretkivanim cvetnim motivima. Uz bele letnje suknje nošene su i bele platnene kecelje ukrašene belim vezom i šlingerajem. Od 80-tih godina 19. veka u modu ulaze svilene haljine iz dvaju delova čija je gornja bluza nošena uvek preko suknje. Ovakve tkanine došle su pod uticajem evropske mode. Zimsku odeću žena činili su rekla, kožuh, ćurak, bundica i velika vunena marama. Devojke su za svečanije prilike nosile crne jakne od pliša. Kragna na jakni bla je kod imućnijih devojaka od astragana i nekog drugog plemenitog krzna. Kao ukras, a i znak bogatstva devojke su oko vrata nosile seferine - niske dukata. Karakteristična ženska devojačka obuća bile su bele čarape i šarene papuče, kao i cipele. Za svaki dan su nošene štrikane zepe, natikače ili čarapci. Na posao su nošeni opanci od kože a kasnije i od vune. Zimi su nošene papuče sa drvenim đonom, cokule ili klompe. Već tokom druge polovine 19. veka nošnja je skroz izjednačena sa građanskim krojem tog vremena, a postojeće razlike bile su samo u pojedinim detaljima odevanja.
letnja Srpska nosnja
Letnja nošnja srba iz Severne Backe
Ženska srpska nošnja iz Sivca
Devojke u backoj nošnji iz okoline Sombora
Par u somborskoj nošnji
Ubrdaj, oglavlje udatih mladih žena Šlingeraj sa ženske nošnje
Muški prsluk
Plastron - formet (vezena nedra koja se stavljaju na košulju)
Bunjevacka nošnja od lionske svile
Bunjevacka nošnja
Ženska šokacka nošnja iz Baškog Monoštora Madarska nošnja iz Doroslava
Slovacka nošnja iz Backog Petrovca
Ukrajinska nošnja
| |
| | | jutarnja izmaglica
Godina : 68 Location : Beograd,moj rodni grad Humor : smehoholicarka Datum upisa : 11.08.2010
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Sub Okt 30, 2010 4:33 pm | |
| | |
| | | jutarnja izmaglica
Godina : 68 Location : Beograd,moj rodni grad Humor : smehoholicarka Datum upisa : 11.08.2010
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Sub Okt 30, 2010 4:46 pm | |
| | |
| | | bosankaa ★ Prva Oklagija Foruma ★
Godina : 42 Datum upisa : 17.02.2010
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Pon Nov 01, 2010 5:45 pm | |
| Narodna Nošnja i Običaji Narodna nošnja stanovništva kanjskog kraja je dugo vremena bila pod Srbijanskim, Bosanskim i Albanskim uticajem. Nekad je bilo vidnih razlika u odjevanju Bošnjačkog odnosno Srpsko-Crnogorskog stanovništva ali i gradskog i seoskog. Do skora su i pravoslavci nosili fes i ćulaf kao i muslimani, kratko se šišali i ostavljali “perčin” oko kojeg se obavijao dugački crveni ili crni šal (čalma). Bošnjačka muška nošnja: Kao kapa korišten je ćulaf od valjane bijele vune, polujajastog oblika a rjeđe fes od crvene čohe. Košulja je bila širokih rukava od konoplje ili pamučna. Miltan (gornji dio odjeće) sa rukavima se oblačio preko košulje a preko toga fermen (prsluk) koji je bio bez rukava ukrašen gajtanima. Nosili su ga uglavnom bogatiji ljudi. Čakšire su bile od bijelog sukna ili ofarbane tamnom bojom. Čarape su bile vunene a opanci od prijesne kože. Kabanice su zamjenjivale zimski kaput. Ova nošnja se zadržala do II svjetskog rata. Nakon toga se sve više nosila francuzica (beretka) i kačket. Nakon rata koristili su se i dijelovi vojničke odjeće ali i industrijska konfekcija. Bošnjačka ženska nošnja: Pravljena je od vune, konoplje, lana i pamuka. Ispod feredže crne ili svijetle boje su se nosile haljeci istočnjačke nošnje izrađene od basme ili svile. Takođe su se nosili miltani, te dimije od basme. Starije žene su nosile dugačke košulje tkane od konoplje i lana. Oko vrata su nošeni višestruki đerdani a oko glave tepeluci sa dukatima. Oko glave se nosila šamija ukrašena šljokicama, koje su pokrivale kosu. Na rukama je nošeno prstenje i belenzuci. Nosile su se i šalvare, jelek i džečerma. Svilene šamije su se nosile u posebnim prilikama, kao što su svadbe, Bajram, itd. Poslije II svjetskog rata je zakonom zabranjena nošnja zara i feredže. Te akcije su bile grube i vrijeđale su dostojanstvo žena i ponižavale ih. Djevojačke bošnjačka nošnja je bila svjetlijih boja i sa vise nakita nego nošnja starijih. Nošene su bluze i dimije a jelek je bio ukrašen i od basme (pamučnog platna) ili svile. Djevojke su pravile razdjeljak i pletenice i obavijali ih oko glave ili puštale niz prsa, dok su žene svoje nosile niz leđa i imale su “zulufe”. Nevjeste su nosile kitnjastu odjeću svijetlijih boja kojima se obilježavao status udate žene. I žene i djevojke su se češljale van pogleda muškaraca. Muška nošnja Pravoslavaca: Bila je slična bošnjačkoj s tim da se napuštanjem ćulafa i fesa više nosila šajkača od sivog sukna ili crnogorska kapa od crnog platna sa gornjim dijelom od crvene čohe. Nosio se i pojas preko duge košulje od konopplje ili lana. Džamadan je bio išaran gajtanima kod imućnijih ljudi, ali je kasnije zamjenjen kratkim kaputom od sukna. Čakšire i pleteni prsluk sa rukavima ili bez njih (fanjela) je takođe nošen. Ljeti su se, po ugledu na srbijansku nošnju, nosile i gaće od konoplje bez čakšira. Kabanica je bila od kostrijeti (kozja vuna). Obuća se pravila od prijesne kože. Ženska nošnja pravoslavaca: Bila je slična nošnji u crnogorsko-hercegovačkim brdima i jugozapadnoj Srbiji. Žene su nosile haljetke od vune ili pamuka. Iznad duge košulje su se nosili jeleci koje su potiskivali bluze od basme, te suknje od vunene pređe (zvane “raše” i “kotule”). Oko glave su nošene tamne krpe a kod nevjesta i djevojaka su bile sarene. U danima žalosti nosila se crna marama. Od nakita su se nosili đerdani od đinđuva i novčići. Banja Luka Bjelasnica Bosanski Samac Bosansko Grahovo Mašta nas održava...Mašta nas i lomi...
| |
| | | bosankaa ★ Prva Oklagija Foruma ★
Godina : 42 Datum upisa : 17.02.2010
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Pon Nov 01, 2010 5:48 pm | |
| Brcko Cajnice i Foca Capljina Derventa Bosanski mladici Mašta nas održava...Mašta nas i lomi...
| |
| | | bosankaa ★ Prva Oklagija Foruma ★
Godina : 42 Datum upisa : 17.02.2010
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Pon Nov 01, 2010 5:51 pm | |
| Glamoc Istocna Bosna Istocna Hercegovina Zapadna Hercegovina Jajce Mašta nas održava...Mašta nas i lomi...
| |
| | | slatkicass Frumos si de foc
Godina : 62 Location : (zlutala negde.....u mashti) Humor : Smejem se, smeh produžava život pa ću duže uživati u njemu! Datum upisa : 10.10.2007
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Pon Nov 01, 2010 7:04 pm | |
| Vlaskanosnja u selima zajecarske opstine pripada tipu nosnje Vlaha Ungureana.To je nosnja koja se sastoji od kosulje i dve pregace, kod žena, ikosulje i caksira kod muskaraca, uz znatan broj gornjih odevnihpredmeta od belog sukna. Ova arhaicna stocarska nosnja, karekteristicnaza veci deo vlaskog stanovnistva u severoistocnoj Srbij., menjala sepostepeno od kraja XIX veka. Tako su u novijoj ungureanskoj nosnjiznatni uticaji timocke i osobito šopske nosnje.OSNOVNI DELOVI ZENSKE ODECE
Zenska nosnja krajem XIX i pocetkom XX veka sastojala se odkosulje ("kamasa") i dve pregace sa dugim vunenim resama ("opreg").Zimi se nosila haljina od blog sukna ("ajna"). Udate Zene su na glavinosile "pleceri" sa malom kapom ("sapsa") i peskirom ("propoda"). Nanogam su nosene suknene carape i opanci. Zenska kosulja ("kamasa")sivena je od kudeljnog ili lanenog domaceg platna. Bile su to dugacke isiroke kosulje, osobito za svecane prilike, sivene su i od pamucnogplatna. Bile su to dugacke i siroke kosulje, nabrane oko vrata, ispoduzanog kolira ("guljer"), koji je skoro uvek ukrasen vezom, preteZnocrne boje. Gornji deo kosulje nazivao se "cupag", a donji "pole",ili"polje". rukavi su siroki i krojeni tako da polaze od samog kolira(slicno kroju "ranglan"). Raspored vezanih ornamenata je tipican za ovekosulje. Na starijim kosuljama najcesce su to geometrijski ornamenti(romb, kosi i kukasti krst (svastika), sitnije kvadratne i trouglastesare) koji se pruZaju u nekoliko redova, duZ rukava i duZ izreza nagrudima. Ove kosulje pripadaju siroko rasprostranjenom i veomaarhaicnom tipu poznatom kao "karpatski"tip kosulje. Preko kosuljeopasivao se siri vuneni pojas ("sistori") tkan obicno u dve boje. Prekoovog pojasa nosen je uzi, takodje od vune, koji se naziva "bracir".Tkan je od raznobojne vune, obicno u cetiri niti, sa sarama "kao oci" -"ku ujkuri", ili sa sarama u vidu izlomljenih linija ("suvij"). Uz ovajpojas nosene su metalne kopce "paftali", "paftole", ili "paftolje".Bile su okrugle, od mesinga, i prodavali su ih kujundZije na vasarimaiduci po selima. Krajem XIX veka pafte su nosile i devojke i udateZene, radnim danom i praznikom. Za stariju vlasku nosnju u selimazajecarske opstine karakteristicne su dve pregace, nosene prekokosulje, napred i pozadi ("opreg", mn."opredje"). To su male vunenekecelje, ukrasene dugackim vunenim resama. Tkani deo naziva se "puj", arese su "sjukuri". PreteZno su crne ili tamnomrke boje, sa prugastimgeometrijskim ornamentima utkanim belim pamukom. Najcesci motivi sujednostruka ili dvostruka "kuka" - "krljig", u stvari elementi kukastogkrsta, zatim rombovi, koje nazivaju "oci" - "oki", kosi krstovi("kondjija") i isprekidane linije ("specaza"). Prednje i zadnje pregacetkane su na isti nacin i veoma su slicne, samo sto je zadnja, ponekad,malo sira. Po dnu i sa strane su duge vunene rese, preteZno crne boje,malo prosarane crvenim i belim resama. Kosulja sa vunenim pojasom i dvepregace bila je starija letnja nosnja Vlaha Unguerana. Pregace saresama, kao i kosulja starijeg tipa, pocele su da se napustaju posleprvog svetskog rata, ali su u mnogim selima, na primer u Lubnici iHalovu, nosene sve do 1946. godine. Od ovog vremena pregace sa resamazamenjuju se postepeno vecim vunenim pregacama bez resa ("prestilka"),koje su radjene pod uticajem sopske nosnje. Za vreme nasihistraZivanja, Jovan Jankovic, star osamdesetsest godina, iz selaHalova, saopstio nam je da "u starini vlasi nisu znali za prestilke".Zene su pocele da ih nose oko drugog svetskog rata, a moda je dosla izVelikog Izvora. Florika Markovic iz sela sipikova saopstava da supregace ("pisteljc") koje se danas nose, poceli da tkaju oko 1920.godine i da je moda preneta iz Velikog Izvora. Ranije su se nosile"pisteljc" "ku sjukuri", kaZe Florika, i one su se nazivale "opredje".U selu Gradskovu "pisteljka bugarjaska" pocela je da se nosi oko 1935.godine, i to pod uticajem nosnje iz Velikog Izvora i iz Bugarske(kazivac Ilija Stankovic, rodjen 1909 godine). Vlahinje postepenopreuzimaju pregace iz sopske nosnje, koja je takodje nosnjadvopregackog tipa. Zadnju pregacu ("prestilka") tkaju na isti nacin kaoi u Velikom Izvoru, u dve pole, sa vertikalnim crveno - crnim prugama.cesto ovu pregacu nose napred i pozadi, ali umesto prednje prestilkenose i "mesalj", ili "prestiljka djin treisc" - prestilka kao torba,jer se izradjuje od tkanine sa kvadratnim dvobojnim sarama, kao sto setkaju torbe u ovoj oblasti. U nekim vlaskim selima zajecarske okoline,kao i ungureanskoj nosnji uopste, javlja se poseban tip suknje poznatpod nazivom "krecan". Nosena uglavnim zimi, i to u posebnim svecanimprilikama, ova kratka suknja, do iznad kolena, tkana je od domace vune,obicno tamnomrke ili crne boje. Sastavljena je iz dve horizontalnepole, u pojasu sasvim sitno nabrana i napred sasivena. Uz donju ivicuutkana je uzana bela pruga. U selu sipikovunosene su, u novije vreme,suknje "vlnjik"koje su tkane iz jedne pole i ukrasene vertikalnocrveno-crnim prugama i utkanim cvetnim sarama. Ova suknja je primljenaod podunavskih Vlaha Carana. Sve do kraja XIX veka Vlahinje su uokolini Zajecara nosile poseban tip oglavlja, koji se sastojao od vrsteperike nacinjene od vune i kose ("plecer"), male trouglaste, platnenekape ("sapsa") i peskira ("propoda"). Kapa je bila ukrasena vezom, aoko nje, preko plecara, bili su ukrasi od srebrnog novca, Staklenihraznobojnih perli, puzica, cveca i raznobojnog perja. Udate Zene supreko pleceri i sapse vezivale "propodu", dukacak peskir od belogpamucnog platna, sa uzanim prugama mrke i crvene boje. Vlahinje su seveoma mnogo kitile, osobio glavu i grudi. Najcesci nakit je bio odnanizanog novca i staklenih perli. Uz vrat su nosile ogrlice ("grle")od raznobojnih staklenih perli sa geometrijskim ornamentima. Narukvicei prstenje, od srebra i mesinga, kupovali su od kujundžija, najcesce navasarima.OSNOVNI DELOVI MUSKE ODECE
Muska kosulja ("kamasa") sivena je, kao i Zenska, od kudeljnogplatna, ali se po kroju razlikovala. Krojen je ravno, bez nabora okovrata, i sa uglavljenim rukavima. Rukavi su bili bez taslica, oko sakesiroki. Na grudima, duZ izreza i na koliru ("guljer") bila je ukrasenavezenim ornamentima. Preko kosulje se opasivao pojas ("bru") od domacevune crvene boje, sirok oko 10cm. Caksire ("corec") od belog domacegsukna nosili su Vlasi i leti i zimi. Nisu nosili platnene gace. caksiresu krojene sa plitikim turom i ravnim nogavicama. U pojasu, sa jednestrane i druge strane, bila su dva kosa razreza ("pecajke"). Okopecajki i duZ nogavica, po savu caksire su ukrasene vunenim gajtanom("brnas") crne ili tamnomodre boje. Nosene su malo spustene, ispodstruka i vezivale su se uzicom ispletenom od vune ili kudelje, uvucenomkroz porub. Ponekad je, umesto poruba, sukno bilo prorezano na nekolikomesta pa se kroz ove proreze uvlacio koZni kais. Leti su muskarciobicno oblacili samo kosulju i caksire. Ako je nesto hladnije, oblacilisu koZuh, bez rukava i bez ukrasa. Bio je bele boje i kupovali su gakod kod zuhara u gradu ili na vasarima. U okolini Zajecara, kao i udrugim selima severoistocne Srbije u kojima Zive Vlasi Ungureani,tipicna muska kapa je bila subara ("kacula", ili "kasula"). Izradjivalisu je sami seljaci, od ovcijeg krzna, i u proslosti nosili i leti izimi. Bila je vecinom bele boje, sa dugim vlasima. Belili su je na parisumpora, a vlasi (dlake) uplitali, pa zatim rasplitali, da bi bilarastresena i sto veca. Ovakva subara je vecinom okrugla, bez naglasenogvrha. Posle prvog svetskog rata, mladji i imucniji ljudi su poceli danose jagnjece subare koje su izradjivalji kozuhari. U selu GamzigradzabeleZili smo podatak da su muskarci u proslosti nosili male kape"kicije", od sukna bele boje, koje su nosene leti. O kapi crvene bojesa istim nazivom "kicija", ili "kecija", zabeleZili smo u selima uokolini Bora, osobito u Zlotu. Prema dobijenim opisima, ocigledno je daje ova kapa bila slicna kapi "kece", koja se nosi u okolini NovogPazara i na Kosovu. Danas poznata kao kapa albanskog stanovnistva, bilaje u proslosti rasprostranjena na znatnom delu Balkanskog poluostrva,ali nije bila tipicna za nosnju Vlaha Ungreana. Predpostavljamo da suVlasi u nekim selima u okolini Bora i Zajecara primili ovu kapu oddoseljenika kosovske migracione struje, koji su mogli ucestvovati uformiranju danasnjeg vlaskog stanovnistva u ovom kraju. Zimi pohladnijem vremenu, a cesto u svecanim prilikama, preko osnovnog odela,nosena je odeca nacinjena od belog domaceg sukna, koja je po krojuskoro istovetna za muskarce i Zene. To je, pre svega, vrsta kaputapoznata kod Vlaha pod nazivom "ajna" ("aljina"), a u nekim oblastima i"suba". Krojena je iz tri dela - ledja i dve prednjice - a izmedju njihumetnuti su koso krojeni komadisukna, klinovi ("kljin"). Ovajednostavna odeca bila je napred otvorena i samo se pod vratom vezivalavunenim uzicama. " Ajna" je imala duge rukave, dok je skoro istovetandeo odece sa kratkim rukavima nazivan "zobun". Zene su nosile i zubunbez rukava. Ovi delovi nosnje bili su oiviceni bili su oiviceni vunenimgajtanom crne ili tamnomodre boje. Zenske "ajne" su uz ivicu imale icrveni gajtan. U selu sipikovu, muski zubun se naziva "dZube". Naziv jeprimljen od stanovnikasela Bracevca. Pored ovih delova nosnje koji surasprostranjeni u celoj severoistocnoj Srbiji, u pojedinim vlaskimselima noseni su delovi nosnje ciji izgled i nazivi upucuju na susedneetnicke grupe. Tako se u Halovu nosio "opandZak", vrsta kabanice odcrnog sukna, bez rukava. Otrgala se preko ramena i imala je kapuljacu"kapenak". U Gradskovu se nosila kabanica bez rukava, od belog sukna"j'pndZa". Ovde smo za kapuljacu zabeleZili naziv "konc". Za vlaskunosnju severoistocne Srbije karakteristicni su zimski delovi nosnje sarukavima. Ocigledno je da su kabanice bez rukava primljene od susednogstanovnistva i da nisu bile rasprostranjene u svim vlaskim selima.Obuca
U starijoj nosnji Vlaha Ungureana u okolini Zajecara nisu bilepoznate carape pletene od vune. Zene su nosile carape od belog sukna,duge do kolena, nazivane "corek", ili "sores". Preko ovih carapaobuvale su se krace carape ("kalcunj"), od sukna crne boje. Pravljenesu od pravougaonog komada sukna, kokje se presavije, na peti malozasece, i usije duZ stopala i listova. sav je otpozadi ukrasavannasivenim vunenim gajtanom crvene i modre boje. Muskarci su, umestocarapa, uvijali stopala vunenim obojcima ("obelje"), tkanim u cetiriniti, sa kvadratnim crno belim sarama. Obojke , kao i suknene carape,vezivali su oko noge uzcicama ("aca") ispletenim od crne vune. Po snegui vlaZnom vremenu, preko obojaka su uvijali stopalo komadom ovcije koZe("plutodj"). Kratko osisano krzno kolazilo je do noge, a spolja je bilaglatka koza, koja je stitila noge od vlage. Opanke ("opinc")izradjivali su sami od svinjske koZe. Gradili su ih oputom i vezivaliuzicom od kudelje. Od pocetka XX veka kupovali su,osobito za svecaneprilike, opanke zanatske proizvodnje | |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Uto Jan 25, 2011 6:44 pm | |
| | |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Ned Jun 26, 2011 1:33 pm | |
| | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Pon Nov 07, 2011 8:37 pm | |
| Evo jedne bosanske (kako kaže gospodja u njoj -naša Dragana 555) (Bosanka ,pa još plavuša.....auuuuuu ) | |
| | | Jasna_
Godina : 59 Location : White Land Datum upisa : 25.09.2011
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Pon Nov 07, 2011 9:24 pm | |
| Crna GoraCrnogorska narodna nošnja je izuzetno raskošna, elegantnog kroja, smjelih kombinacija boja sa bogatim zlatovezom. Muška nošnja se sastoji od bijele košulje, plavih širokih gaca, bijelih dokoljenica, nazuvaka, opanaka ispreplijetanih oputom, crvenog džamadana sa ili bez rukava, svjetlozelenog gunja ili tamnozelene dolame, crvene dušanke bogato ukrašene, koja se oblacila preko gunja. Preko gunja ili dolame oblacio se i jelek, sam ili sa tokama. Oko struka se nosio kožni pojas silav, oko kojeg se više puta omotavao svileni pojas - trombolos. Uz nošnju se nosila i kapa sa crnim rubom (deravija) i crvenim poljem (tepelak) na kome se zlatovezom izradivao crnogorski grb, inicijali vlasnika ili drugi simboli. Za pojasom se nosilo oružje, par pištolja i jatagan, a preko ramena duga puška, džeferdar ili arnautka. Ženska nošnja se sastoji od svilene košulje ukrašene vezom, ispod koje se nosio bustin - potkošulja bez rukava, duge svilene suknje, svjetlozelenog koreta bez rukava, dokoljenica i opanaka. Ðevojke su na glavi nosile kapu, a žene raznobojnu ili crnu maramu, zavisno od životnog doba. Oko struka se nosio srebrni ili pozlaceni pojas - cemer, kovan ili radjen u tehnici filigrana | |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE Sub Jan 05, 2013 11:06 pm | |
| Šаjkаčа je vrstа kаpe od mаterijаlа šаjаk. Šаjkаčа je srpskа nаcionаlnа kаpа koju nose seljаci iz centrаlne Srbije i dаnаs u svаkodnevnom životu. Mаterijаl „šаjаk“ se prаvi od vune te je zgodnа zа nošenje i leti i zimi jer drži konstаntnu temperаturu glаve. Zimi, bočne strаne šаjkаče mogu i dа se spuste nа uši. Zgodno se i sаvijа, te se može nositi i ispod nаrаmenjаče ili zа opаsаčem.
Nаjčešće je sivomаslinаste boje, što аsocirа nа vojsku, аli može biti i drugih bojа, plаvа, ili teget.
Istorijа šаjkаče se proteže u sredinu 19. vekа. Austrougаrskа vojskа, kаo i druge evropske vojske, shvаtilа je dа šаrene, nаkinđurene uniforme nisu prаktične zа poljske uslove, loše se uklаpаju u okolinu i blаto ih brzo učini pohаbаnim. Pored togа, neprijаtelj ih lаko uoči nа dаljini. Zаto je u аustrougаrskoj аrmiji dizаjnirаnа novа uniformа i odmаh sаšivenа u količini od 100.000 kompletа. Kаpа je bilа šаjkаčа. Novа uniformа se nije dopаlа vlаdаru Frаncu Ferdinаndu te je urаđeno novo rešenje а postojeće već sаšivene unifrome je kupilа Srbijа u četvrt cene.
Srbijа je tаdа često rаtovаlа, mobilizаcije su se odvijаle zvonjаvom zvonа seoskih crkvi. Dа bi mobilizаcijа bilа što bržа, nаrodu tj. vojnim obveznicimа podeljene su uniforme dа ih drže kod kuće. Nаrod ko nаrod voli dа imа koristi od držаve, pа je nosio delove vojne uniforme i u svаkodnevnom životu. Imаti deo uniforme nа sebi bio je i stаtusni simbol, jer ko imа uniformu znаči dа je vojni obveznik. Postoje vojničke i oficirske šаjkаče. Oficirske imаju i mаli širit iznаd očiju.
Šаjkаčа je kаo deo uniforme, posle Drugog svetskog rаtа, zаmenjenа „titovkom“, kаpom sličnoj šаjkаči аli još sličnijoj kаpi sovjetske аrmije u Drugom svetskom rаtu.
Šаjkаčа je u poslednjim rаtovimа bilа deo uniforme srpske vojske а u Republici Srpskoj nose je oficiri.http://www.javolimsrbiju.rs/ | |
| | | Sponsored content
| Naslov: Re: NARODNE NOŠNJE | |
| |
| | | | NARODNE NOŠNJE | |
|
Similar topics | |
|
| Dozvole ovog foruma: | Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
| |
| |
| Ko je trenutno na forumu | Imamo 58 korisnika na forumu: 1 Registrovan, 0 Skrivenih i 57 Gosta :: 2 Provajderi montoyaNajviše korisnika na forumu ikad bilo je 710 dana Sub Jan 19, 2013 12:14 am |
Zadnje teme | » Nega usanaDanas u 1:25 am od Kijara-brm » DNEVNI HOROSKOP ✰Danas u 1:23 am od rouzvel » In memoriam-poznati (EX) JugosloveniDanas u 1:07 am od Kijara-brm » Sta Vas nervira na forumu?Danas u 12:55 am od Kijara-brm » Šta je to lepota?Juče u 7:52 pm od Eugen Grafvajer » CRKVA I BOGATSTVO -LICEMERJE I BEZOBRAZLUK ?Juče u 12:10 pm od Eugen Grafvajer » Samo da rata ne bude!Pon Mar 25, 2024 10:16 am od Eugen Grafvajer » LJUBAVNI HOROSKOPPon Mar 25, 2024 12:32 am od rouzvel » NEDELJNI HOROSKOP ★Pon Mar 25, 2024 12:25 am od rouzvel » Vladimir PutinPon Mar 25, 2024 12:09 am od montoya » FK (SD) ✰ CRVENA ZVEZDA ✰Ned Mar 24, 2024 11:04 pm od Danubius » VICEVI - Ovaj ne znam gde bi ....Ned Mar 24, 2024 8:26 pm od montoya » Mesec Ramadan /Ramazan... رمضان Ned Mar 24, 2024 11:31 am od justicija » Pesma Evrovizije - EurosongSub Mar 23, 2024 8:22 pm od justicija » HIT danaSub Mar 23, 2024 8:01 pm od justicija » Moja životna filozofijaSub Mar 23, 2024 7:41 am od Eugen Grafvajer » Šta trenutno slušate Čet Mar 21, 2024 9:36 pm od montoya » PAPRIKAŠI I GULAŠI -braća po ljutoj paprici :))) Čet Mar 21, 2024 7:56 pm od Danubius » I OVO JE NEKO NAPISAO (tekstovi koji su nam se svideli )Čet Mar 21, 2024 9:46 am od Eugen Grafvajer » NAŠE PRAZNIČNE DEKORACIJE U KUĆI Uto Mar 19, 2024 6:44 pm od Kijara-brm » KREČENJE I FARBANJE Pon Mar 18, 2024 4:20 pm od Danubius » LEGENDARNA VOZILA ex YU Ned Mar 17, 2024 12:04 am od Danubius » Kažite pesmomPet Mar 15, 2024 8:46 am od savo » GREJNA SEZONA stigla -čime se grejete ? Sre Mar 13, 2024 1:57 pm od Danubius » Da li ste Yugo-nostalgičari?Sre Mar 13, 2024 9:34 am od Danubius » Dr ZORAN ĐINĐIĆ -prolaze godine OD UBISTVA -šta je ostalo od ideje ? Uto Mar 12, 2024 11:19 am od Danubius » SILIKONI (i druga "plastika" )Pon Mar 11, 2024 9:32 am od savo » 8 Mart - dan zena...Ned Mar 10, 2024 11:21 am od Đole » NAJGORI DIKTATORI sveta Ned Mar 10, 2024 10:43 am od montoya » SVI SVETI(Dan mrtvih) / ZADUŠNICESub Mar 09, 2024 6:29 pm od Danubius |
Statistike | Imamo 11609 registrovanih korisnika Najnoviji registrovani član je kiki11
Naši korisnici su poslali ukupno 523972 članaka u 7350 teme
|
IN MEMORIAM - naša OKANA -1975 -2021 | |
|