Čokolada, njammmm :))))

Чоколада (настала од наватл речи „czoko-latl“ - „какаово пиће“) је посластичарски производ који се прави од какаоа, масти, заслађивача и других додатака. Најчешће се производи у облику таблица. У неким државама, посебно у Мексику, доста се користи чоколада у облику пића на води или некој другој течности.
Чоколада има високу енергетску вредност - 100 грама чоколаде садржи 2.100-2.500 kJ (500-600 калорија).
Wikipedia


Jedete li cokoladu? Koju vrstu volite?

Jaooo ne da je jedem vec je "tamanim"
Omiljene cokolade su mi sa rizom i jagodom.
I kad pocnem da jedem cokoladu,ne znam za granice.Dok sam bila trudna,to je bilo strasno koliko sam bila skrta i plasila se da ce mi ko uzeti komadic cokolade,tako da sam je znala jesti i krijuci od mojih ukucana ili kupim je i trudim se sto vise da je pojedem dok ne stignem u stan (Nadam se da mi zvrk nece biti takvo dijete ccc)
E sad vec nije tako...podijelicu je sa svima,ali uvijek cu poletjeti za veci komad :eee:

Milka sa keksom, omiljena, ne jedem mnogo,samo jednu štraftu i ne svaki dan, samo kada se poželim

Sve cokolade osim one za kuvanje.... :eee:

Dragi prijatelji, jedno obavestenje:


Nemojte da jedete Milka čokolade, posebno ne one s lešnikom, kao ni Najlepše želje, pa ni coko bananice, a pogotovo ne Twix, Mars i Snickers ........BEZ MENE

MLogo me privlace ovakve fontanice

sonia,oš umoiti malo?

OMILJENA SLASTICA


Kako jednostavno napraviti nutellu kod kuće






Priznajte, teško možete odoljeti slasticama poput nutelle i pokušavate
zaobići takve police u trgovini. Ako je zaista tako, sigurno nećete
odoljeti probati jednostavan recept za domaću nutellu
Malo lješnjaka, malo čokolade i šećera u prahu i za pola sata u rukama možete imati staklenku domaće nutelle. Tako je Christie Matheson isprobala jedan od mnogobrojnih recepata za nutellu i objavila uspješne rezultate na leitesculinariji.

Recept je jednostavan, sve sastojke možete nabaviti u najbližoj trgovini pa evo liste namirnica i postupka.

Namirnice:
1 šalica lješnjaka
350 grama nasjeckane čokolade
2 jušne žlice biljnog ulja, primjerice od uljane repice
3 jušne žlice šećera u prahu
1 jušna žlica gorkog kakaa
pola jušne žlice ekstrakta vanilije
¾ čajne žličice soli






Lješnjaci i čokolada su glavni sastojci nutelle


Priprema:
Pećnicu zagrijte na 176 stupnjeva Celzijevih. Lješnjake rasporedite u jednom sloju na lim za pečenje i ubacite ih u zagrijanu pećnicu na 12 minuta. Da su lješnjaci gotovi, znat ćete kada dobiju smećkastu [color:1983=#018D25 !important]boju
i primijetite da se ljuska odvaja. Čim ih izvadite iz pećnice,
protrljajte ih u čistoj krpi da se oljušte. Ako na kojem lješnjaku i
ostane komadić ljuske, to ne smeta pa se nemojte dugo mučiti. Kad
skinete ljuskice, ostavite lješnjake na tanjuru da se do kraja ohlade.

Za to vrijeme otopite čokoladu na pari ili u mikrovalnoj pećnici. Čokoladu miješajte dok ne dobijete glatku masu, a zatim je također stavite sa strane da se ohladi.

Ohlađene lješnjake stavite u mikser i miksajte dok se
ne pretvore u sitni prah. Zatim dodajte ulje, šećer, kakao, vaniliju i
sol. Zajedno miksajte dok ne dobijete jednoličnu masu.

Kad budete zadovoljni glatkoćom dobivene mase, dodajte čokoladu i žlicom
sa stranica miksera spustite komadiće koji su zapeli da se sve jednako
smiksa.

Na kraju dovoljno je da preselite nutellu u staklenu posudu i ostavite da se ohladi. Nakon što je napravite može stajati do dva tjedna.

Beograd Nju moment

Devedeseti rođendan srpske čokolade

Stars,
06:00, 30.05.2012.


U slatkim trenucima i torti koja je originalna kopija omota čokolade „Najlepše želje“ uživale su brojne poznate ličnosti


Brend koji poznaju svi koji su odrasli u ex Yu .Nisam siguran da li je uopšte i bilo drugih ,sem još palete "Kandit "Osijek i "Zvečeva" ?

Meni je prilično svejedno koja je "marka" , mogu da živim bez nje ,ali bude dana i kada mi "dođe" pa smotam celu tablu bez problema -sam . 
A kad smo već kod čokolada ,tvrdi se i ovo :
10 naučnih činjenica da je čokolada zdrava
Čokolada skida kilograme

• 
  
  
  

Poznatog proizvodjaca Emil Frei-Frelita...daleko najbolja...kakva Milka,kakvi bakraci.

Astra ::

Poznatog proizvodjaca Emil Frei-Frelita...daleko najbolja...kakva Milka,kakvi bakraci.

Salji seki malo te, ja cu tebi Godiva,,,,Milka bona zastarila, ove su kvalitetnije, i njuuuummmm-ije:)))))))))

11 DOBRIH RAZLOGA


Zašto ne trebate osjećati grižnju savjesti kada jedete čokoladu?






Čokolada je namirnica kojoj rijetko tko može odoljeti, a tijekom svoje
duge povijesti pojavljuje se u najrazličitijim oblicima, čineći život
slađim. Međutim, nerijetko je se povezuje s viškom kilograma, pojavom
akni, hiperkativnosti te ostalim brojnim negativnim efektima. No jesu li
ta negativna svojstva čokolade istinita?
Unatoč brojnim negativnim konotacijama, posljednjih nekoliko godina
upravo je čokolada postala jedan od omiljenih sastojaka nutricionista
diljem svijeta koji naglašavaju njezine brojne zdravstvene pogodnosti.
Tako, na primjer, čokolada smanjuje rizik od moždanog udara i srčanog
udara, no unatoč tome, dugo vremena je slovila za vrlo nepoželjnu
namirnicu te je se povezuje s brojnim negativnim efektima. No, slijedi
dobra vijest – većina loših efekata čokolade uopće nisu istinita, piše Yahoo Shine.

Mit 1: Čokolada povećava razinu kolesterola
Ako ste odlučili odustati od čokolade kako biste smanjili razinu lošeg
kolesterola, mogli biste ostati neugodno iznenađeni činjenicom da ste se
uzalud žrtvovali. Premda je istina kako čokolada sadržava kakao maslac
koji je prepun zasićenim masti, istraživanja su pokazala kako čokolada
ne povećava razinu lošeg kolesterola, a kod nekih ljudi čokolada ga
zapravo i snižava.

Mit 2: Čokolada je bogata kofeinom
Suprotno uvriježenom mišljenju, čokolada ne sadržava tolike količine
kofeina kao što se pretpostavlja. Istina je kako tamnije vrste čokolade
sadrže više kofeina od mliječnih čokolada, no ne u tolikoj mjeri kao što
se pretpostavlja.

Mit 3: Šećer u čokoladi uzrokuje hiperaktivnost
Pretjerane količine šećera navode djecu da nekontrolirano trče, skaču i
divljaju, točno? Pa, barem se tako misli. Međutim desetak provedenih
studija nije uspjelo pronaći vezu između šećera u dječjim obrocima
i hiperaktivnog ponašanja. Postoje dvije teorije koje objašnjavaju tu
pojavu: samo okruženje, poput dječjih rođendana i proslava, stvara
hiperaktivno ponašanje te sama ta veza između dječje hiperaktivnosti i
šećera nalazi se u glavama roditelja koji očekuju hiperaktivno ponašanje
djece nakon određene doze šećera.






Čokolada smanjuje razinu stresa te blagotvorno djeluje na zdravlje


Mit 4: Dijabetičari ne bi smjeli jesti čokoladu
Činjenica je da ljudi koji boluju od dijabetesa ne moraju nužno
izbjegavati čokoladu. U stvari, mnogi su bili iznenađeni otkrićem kako
čokolada ima nizak glikemijski indeks. Nedavne studije čak ukazuju na to
da tamna čokolada može kod osoba s normalni i visokim krvnim tlakom
poboljšati osjetljivost na inzulin te poboljšati disfunkciju endotela
kod ljudi s dijabetesom. Međutim, uvijek je preporučljivo posavjetovati
se sa svojim liječnikom prije nego li otvorite onu najveću čokoladu.

Mit 5: Čokolada uzrokuje karijes i kvarenje zubi
Istraživanje razvoja plaka od čokolade otkrilo je kako čokolada ima
manje utjecaja na zubni plak od čistog običnog šećera. Naravno, rijetko
tko jede sam šećer, međutim druga studija ukazuju na to da ne postoji
povezanost između jedenja čokolade i dobivanje karijesa. Studija
japanskog Sveučilišta u Osaki ustvrdila je kako kakaovo zrno, jedan od
glavnih sastojaka čokolade, zapravo pomaže u borbi protiv karijesa i
bakterija u ustima.

Mit 6: Čokolada deblja
Ne nužno. Naravno da velike količine čokoladnog sladoleda neće učiniti
uslugu vašem struku, no velika studija koju je proveo National
Institutes of Health nešto jako zanimljivo. Naime, prema riječima
znanstvenika, konzumiranje male količine čokolade pet puta tjedno
povezano je s nižim indeksom tjelesne težine, čak i ako pojedemo više
kalorija te ne vježbamo više.

Mit 7: Jedenje čokolade i šećera povezano je sa stresom
Jedna studija je pokazala kako dnevno konzumiranje oko 30 grama tamne
čokolade tijekom dva tjedna smanjuje razinu hormona stresa kod osoba
koje se osjećaju snažno izloženima stresu.

Mit 8: Čokolada ne sadrži hranjive vrijednosti
Ova mit je potpuno neistinit, međutim koliko je čokolada zapravo
hranjiva? Tipična tamna čokolada sadržava jednak broj antioksidansa kao i
dvije trećine šalice zelenog čaja, jedne čaše crnog vina ili pak dvije
trećine šalice borovnica. Osim toga, čokolada sadrži i minerale te
dijetalna vlakna.

Mit 9: Čokolada mora sadržavati najmanje 70 posto kakaa da bi bila dobra za organizam
Opća preporuka je kako bi se trebalo konzumirati tamnu čokoladu s
najmanje 70 posto kakaa kako bi se ostvarile zdravstvene beneficije.
Istina je da tamna čokolada sadrži više antioksidansa. Međutim studija
koja proučavala 18 tjedana ispitanike koji su konzumirali čokoladu s 50
posto kakaa ustvrdila je značajno smanjenje sistoličkog i dijastoličkog
krvnog tlaka ispitanika. Osim toga, jedna druga studija pokazala je
kratkoročna poboljšanja krvi i krvnog tlaka nakon konzumacije tamne
čokolada s 60 posto kakaa.

Mit 10: Čokolada je afrodizijak
Iako je to mit u koji mnogi vjeruju, činjenica je kako brojne studije
nisu uspjele pronaći vezu niti uvjerljive dokaze da je čokolada zaista
afrodizijak. Čokolada je vrlo senzualna namirnica, smanjuje stres, pa
možda njezina afrodizijačka svojstva izviru iz psihološke osnove.

Mit 11: Čokolada uzrokuje akne
Iako će gotovo svaka tinejdžerka reći kako čokolada uzrokuje akne,
brojne studija, od kojih neke datiraju i iz 1960-ih godina, nisu uspjele
pronaći nikakvu povezanost između jedenja čokolade i pojave akni.
Opsežni članak objavljen u Journal of American Medical Association tvrdi
pak kako kod većine pacijenata koji imaju problema s aknama način
prehrane nema nikakvu ulogu te da jedenje većih količina čokolade nije u
vezi s pojavom akni.

SUPERHRANA


Čokolada je zdrava jedino ako je jedete puno






Znanstvenici su potvrdili da je čokolada (pogotovo tamna) izvor mnogih
blagodati po zdravlje. No problem je to što to dolazi do izražaja tek s
velikim količinama
Inventura naslovnica magazina i knjiga pokazala bi da su najčešće korištene riječi 'superhrana'.
Ukucate li ovu riječ ('superfoods') u tražilicu Amazona, izbacit će vam
450 naslova knjiga koji ju uključuju. Što to zapravo znači? Izraz se
obično koristi kada se želi opisati namirnica izuzetno hranjivih svojstava koji pri tome koriste zdravlju.

I sad – kakve sve to veze ima s čokoladom?

Dva nedavna znanstvena istraživanja pokazuju da čokolada čini puno dobra kardiovaskularnom sustavu.
Regulira krvotok, inzulin, prevenira mnoge bolesti. Kao posljedica,
pojavila se poplava novi članaka koji o čokoladi govore kao o
'superhrani'. U čokoladi se skriva preko 300 sastojaka i čini se kao da
se znanstvenici natječu tko će otkriti njihova nova korisna svojstva.
Često se govori da je crna čokolada antioksidans, kao i
o pozitivnim učincima koje ima na raspoloženje. Štoviše, 100 grama
čistog kakaovca (osnovne sirovine za proizvodnju čokolade) sadrži
nevjerojatnih 13.120 kao mjeru za antioksidansna svojstva. A to pak
znači da je čokolada puna sastojaka koji na razne načine doprinose našem
zdravlju, smanjuju rizik oboljenja od bolesti koje nosi starenje, štiti
od raka, jača krvožilni sustav.

Novije istraživanje britanskih znanstvenika (čiji su rezultati
objavljeni u Scientific American) utvrdilo je da konzumacija kakaovca može popraviti vid i pospješiti funkcije mozga. Pri tome treba naglasiti da je tu učinak tamne čokolade bitno zamjetniji,
jer ona sadrži oko 70 posto kakaovca – a što je veći njegov udio,
antioksidansna svojstva jače su izražena, i što je udio šećera manji.

Jer svi ovi podaci imaju i svoje naličje: Huffington Post tako je objavio da bi za uočljivo poboljšanje krvožilnog sustava trebalo jesti 33 ploče mliječne čokolade dnevno.
Ako vam je to previše, okrenite se tamnoj čokoladi pa ćete isti učinak
proizvesti dnevnom konzumacijom od 'samo' osam do devet pločica dnevno.

Čokolada stimuliše mozak

Čokolada poboljšava pamćenje


Novo
istraživanje američkih stručnjaka je pokazalo da čokolada, osim što je
za mnoge neodoljivog ukusa, može da stimuliše moždane funkcije. U njenom
sastavu se nalaze stimulativne materije kao što su teobromin,
fenetilamin i kofein za koje se zna da povećavaju pažnju i
koncentraciju. Istraživanje je sprovedeno na Univerzitetu Zapadna
Virdžinija i u njemu je učestvovala grupa volontera kojima je dato da
pojedu po 85 grama mlečne ili crne čokolade.

Posle 15 minuta po
uzimanju čokoladnog obroka učesnici istraživanja su popunjavali
neurofiziološke testove čiji je zadatak bio da provere njihove
kognitivne sposobnosti, pamćenje, reaktivno vreme i sposobnost rešavanja
problema. Ispostavilo se da su osobe postigle znatno bolje rezultate na
testiranju kada su pojele čokoladu nego kad nisu dobile prethodno
nikakav obrok. Čokolada je omogućila poboljšanje i verbalne i vizuelne
memorije.

Prethodna istraživanja su pokazala da neke namirnice
omogućavaju oslobađanje glukoze u krvotok i poboljšavaju cirkulaciju,
što se odražava i na kognitivne sposobnosti. Sada je dokazano da je to i
čokolada.

J. M.

AstrinaKomsinica ::

čelala sam te ovde... .
nemoj da prećeraš..neki jesu..pa ispalo obrnuto... (amnezija)

Nemamo tih genetskih predispozicija u family :zubi3:

AstrinaKomsinica ::

Nemamo tih genetskih predispozicija u family

Ni MI... .mi nismo sami....

cokolada donosi srecu i raspolozenje ,obozavam je

yozla ::

cokolada donosi srecu i raspolozenje ,obozavam je

Mocart kugle ili je bitno da je original iz CH?

Astra ::

yozla ::

cokolada donosi srecu i raspolozenje ,obozavam je

Mocart kugle ili je bitno da je original iz CH?

moze i milka i euro krem block sve jedno

Mocart kugle

Za Yozlu ima i Nutele :rlol:

AstrinaKomsinica ::

Za Yozlu ima i Nutele

ia za još neke...

Kijara-brm ::

AstrinaKomsinica ::

Za Yozlu ima i Nutele

ia za još neke...

Ma ne reci mi to :zubi3: Hajd suti, necemo tracat :rlol:

AstrinaKomsinica ::

Kijara-brm ::

AstrinaKomsinica ::

Za Yozlu ima i Nutele

ia za još neke...

Ma ne reci mi to Hajd suti, necemo tracat

kako me znaš i ti i Astra.... .
ma dream team....

Cure...stalno skidam naocale da brisem suze...jest tuzna ova cokolada :rlol:

Astra ::

Cure...stalno skidam naocale da brisem suze...jest tuzna ova cokolada

počela da gorči....

Sad se lijepo vrati pa procitaj da "nas cokolada usrecuje" :rlol:

AstrinaKomsinica ::

Sad se lijepo vrati pa procitaj da "nas cokolada usrecuje"

istina ..pojedem je pre nego uđem ovde... ..
da se ne iznenadim...

ja samo zbog cokolade dosla u Svicu...od tad sam jako sretna i debela :rlol:

Astra ::

ja samo zbog cokolade dosla u Svicu...od tad sam jako sretna i debela

...menjam destinaciju....

Kod mene ako os da udebljas,a kod Kone na pusenje

I ja sam zbog "cokolade" u Americi :rlol:

Astra ::

Kod mene ako os da udebljas,a kod Kone na pusenje

Ebo te Debi :rlol: :rlol: :rlol: :rlol:

biću lepa..srećna,debela i napušena....

:agree: 

Ne nadjoh temu nigdje,,,,ako ima spajajte:)

Sta reci?!

:agree: :agree: :agree: 

Ko te bona ne bi poljubio!  

E'o nesto i za Kijaretu;))))))))))

Ima i ko voli bacon:))))))))

Sense and sensibility:)

,,,,and not so sensible:)))))))))

 :rlol: :rlol: :rlol: 

E ovakvo cvijece rado primamo:)))))))))

I najbolja od svih, cokolada sa hot chili papers:)

AstrinaKomsinica ::

I najbolja od svih, cokolada sa hot chili papers:)

 Uze mi slova ispod prstiju. Ne da je najbolja, nego ne postoji bolja, još je nisu izmislili.

Čokolada – hrana bogova


Ljubav prema čokoladi razbuktala se jednom davno (prije otprilike 2600 godina) kad je drevni narod Maya u glinenim loncima počeo pripravljati ikonzumirati napitke od kakaoa. Konzumirali su je kao gorak napitak pripravljen od plodova kakaovca pomiješan s različitim začinima.

Pripravljali su ga s vodom ili vinom uz dodatak vanilije, cimeta, papra, čak i čilija. Šećer, naime, nije bio poznat tadašnjim kulturama. Prvi Europljanin koji je kušao čokoladu, a time zarazio i cijelu Europu, bio je Kristofor Kolumbo.

Europljani čili zamjenjuju šećerom, a u 17. stoljeću čokolada se počinje plaćati zlatom. Kakaovac je uskoro prošvercan i u Afriku i na Karibe, na plantaže s robovima, a 1828. počinje »čokoladna revolucija«. Nizozemac Conrad J. van Houten izumio je hidrauličnu prešu za jeftino dobivanje kakaoa u prahu, a švicarski kemičar je u čokoladnu masu dodao mlijeko u prahu

Naziv „čokolada“ izvorno je nastala od azteške riječi „xoxolatl“, koja znači gorka voda, tada su čokoladu Asteci i Maje više pili nego jeli.

Hrana bogova

Ispijanje tog napitka zvanog čokolada bilo je rezervirano za svećenike, vladare, vojnike i trgovce. A ostali? Oni su mogli doći do čokolade, tog božanstvenog napitka, ako su bili pozvani na neko vjenčanje, dvorski ili pak vjerski obred.

Prema aztečkoj legendi, drvo kakaovca donio je iz raja njihov bog Quetzalcoatl spustivši se na zemlju na zraci jutarnje zvijezde, a svake bi godine prinosili ljudsku žrtvu u čast bogovima i žrtvin posljednji obrok bila je upravo cocoa.

Kakaova zrna su tada upotrebljavali kao darove bogovima i kao platežno sredstvo. Na asteško vjerovanje da čokoladni napitak piju i bogovi nas podsjeća i prirodoslovni naziv kakavovca iz 18. stoljeća – Theobroma (božja hrana). Srednjoamerička plemena su vjerovala da čokoladni napitak pomaže kod umora i probavnih problema.



Hrana ljudi

Prekretnicu u proizvodnji čokolade dogodila se kad je nizozemski kemičar Coenraad Van Houten, osmislio hidrauličnu prešu pomoću koje je uspio ekstrahirati čak 50% kakaovog maslaca, koji je dotad plivao po površini čokolade. Tako je dobio masu koju je mogao mljeti u prah. Prah je tretirao alkalnim solima da bi se lakše miješao s vodom.

Prvu kuću čokolade otvorio je jedan Francuz u središtu Londona sredinom 17. st.

Bila je enormno skupa i time rezervirana isključivo za povlaštena nepca viših i visokih bogataških slojeva. Za stotinu sjemenki cocoe u Nikaragvi se mogao kupiti rob.

Industrijska revolucija je omogućila masovnu proizvodnju čokolade, a time i pristup širim slojevima. U početku su čokoladu pili isključivo muškarci, i tek je kasnije prepoznata kao nešto izvrsno za djecu. S različitim dodacima, mlijekom, vinom, pivom, šećerom i začinima ispijanje čokolade bilo je prava moda i hit!

Jedenje čokolade postalo je popularno nakon nekog vremena i to isprva kao sastojak kolača i štrudli, čokoladne pločice javljaju se u prodaji nešto kasnije.

Kak(a)o nastaje čokolada?

Priča počinje sa kakaovcem i njegovim zlatnožutim plodovima. Kakaova zrna se prvo prže i zatim se samelju u posebnom mlinu, tako da nastaje gusta tekuća smeđa kakaova masa. Pritiskom dobijemo kakaov maslac i ostale dodatke, koje možemo dodati kakaovoj masi. Najčešće je čokolada sastavljena iz kakaove mase, kakaovog maslaca, šećera, mlijeka u prahu, arome( npr. vanilija, cimet) i različitih dodataka (bademi, lješnjak…)

Afrodizijak

Nepopravljivi romantici i čokoholičari uvjereni su da je čokolada afrodizijak, iako znanstvenici još uvijek nisu potpuno uvjereni u to. Mnogi koji vole čokoladu kažu da njenom konzumacijom osjećaju takav užitak da razvijaju neku vrstu ovisnosti o njoj.

Legenda o afrodizijačkim svojstvima čokolade vuče svoje korjene još iz 16.st. kada je u svojoj knjizi o otkrivanjima kolonizatora Bernal Diaz del Castillo opisao kako su Asteci svojem vladaru „u posudicama od čistog zlata nosili napitak od kakaovca da pije prije nego ode svojim ženama.“Žene su od nekada povezivale uživanje u čokoladi sa spolnošću. Godine 2005 su talijanski urolozi iz bolnice San Raffaele u Milanu stvarno i potvrdili povezanost.

U istraživanju u kojem su sudjelovale 163 dobrovoljke su utvrdili da se žene koje redovno konzumiraju čokoladu osjećaju bolje seksualno ispunjene nego one koje se odriču čokolade, te da one dostižu veći stupanj spolnog nagona i uzbuđenosti. Stoga su zaključili da čokolada ima izrazito pozitivan psihološki učinak na žensku spolnost i spolnu funkciju.

Pet najskupljih čokolada na svijetu

Chocopologie
Napravljena od 70 postotne Valrhona čokolade i slatke pavlake te se 24 sata namače u vaniliji i čistom ulju od tartufa. Kakao prah se dodaje ručno.  Pola kilograma košta 2600 dolara.

Noka
Sastoji se od 75% kakaa i ostalih sastojaka, poput kakao maslaca i sl. Ono što je posebno kod ove čokolade jeste da ne dodaje nikakve aditive niti aromu vanilije. Okus je 100% autentičan, a košta 854 dolara za pola kilograma.

Delafee
Umjesto da čokoladu prave sa lješnjacima ili bademima, na svaku kuglicu ručno su dodali pravo jestivo 24-karatno zlato. Od ostalih sastojaka u čokoladi ima šećera, ulja od kokosa, kakao maslaca, mlijeka u prahu i vanilije, a pola kilograma košta 504 dolara.

Richart
Zrna kakaa su fino usitnjena tako da daju jedinstven ukus čokoladi. Richart čokoladi se dodaju najbolje vrste badema, kupina, jagoda te mnoštvo egzotičnih začina, a za 120 dolara dobit ćete pola kilograma čokolade.

Godiva G
Čokolade se prave od različitih sastojaka, poput smjese sa 100% kakao maslacem, tasmanijskim medom te meksičkom ljutom čokoladom. Godiva G kolekcija je najjeftinija. Košta “samo” 177 dolara za pola kilograma.

Od 100 pitanih da li vole čokoladu 99 su odgovorili DA. Jedan je slagao.



Kažu da je lekovita ... Smatraju je hranom bogova ... Nema boljeg leka u PMS-u i za depresiju ...

Da li vi volite čokoladu?

najviše ovu...