DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.
Činjenice o Božiću koje možda ne znate BFuWx

DOBRO NAM DOŠLI !



DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -

-MI NISMO KAO DRUGI -Liberté, égalité, fraternité-
 
PrijemPORTALTražiRegistruj sePristupi

Delite
 

 Činjenice o Božiću koje možda ne znate

Ići dole 
AutorPoruka
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
Kijara-brm

Godina : 40
Location : 𝐹 - 𝐴𝑁 - 𝑇 - 𝐴𝑆 - 𝑇 𝐼 𝐶
Humor : 𝑌𝐸𝑆-𝑌𝑜𝑢 𝑛𝑜𝑤 :)
Datum upisa : 21.12.2008

Činjenice o Božiću koje možda ne znate Empty
PočaljiNaslov: Činjenice o Božiću koje možda ne znate   Činjenice o Božiću koje možda ne znate EmptyNed Dec 26, 2010 1:19 am

Božić je najpoznatiji kršćanski blagdan i svi uživamo u kićenju bora, paljenju lampica te božićnim pjesmama. Saznajte kako je nastao običaj kićenja bora te još mnoštvo drugih manje poznatih božićnih činjenica
Kako je nastao običaj kićenja bora?

U Njemačkoj u srednjem vijeku su Nijemci kitili tzv. rajsko drvo s jabukama, popularno u predstavi o Adamu i Evi koja se održavala 24. prosinca. Dugo vremena nakon toga drvce se počelo kititi drugim, ukrasnim predmetima.

Božićno drvo, koje je zeleno cijele godine, simbol je nade i vječnog života kršćana. Vrh drva gleda prema raju, a zvijezda koja se stavlja na vrh drva simbol je zvijezde koja je vodila tri kralja do Betlehema. Svijetla na božićnom drvu predstavljaju Isusa i njegovo svijetlo.

Kad su izumljene prve božićne lampice?

Tri godine nakon što je Thomas Edison izumio žarulju 1879. godine, Edward H. Johnoson, Edisonov suradnik, napravio je prve božićne žaruljice i ponosno ih objesio u svom stanu u New Yorku, gdje su izazvale pravu senzaciju. Nekoliko godina kasnije počela je masovna proizvodnja božićnih lampica.

Na koliko se misa ide na Božić?

Iako će većina vas uživati u snovima u toplini svog kreveta, vaši će bake i djedovi možda razmišljati o tome kako se organizirati da stignu na čak tri mise, koje se tradicionalno održavaju na Božić.

To su polnoćka, zatim rana jutarnja misa (zove se pastrica, zornica ili mala misa), na kojoj se obično ide na pričest, te treća misa - poldanica ili vela misa.

Koja je najprodavanija božićna pjesma ikada?

'White Christmas' Binga Crosbyja!

Koji je naj božićni film?

Vjerojatno najomiljeniji film koji vezujemo uz božićne blagdane je klasik Franka Capre iz 1946. godine 'Život je lijep' (It's a Wonderful Life) s Jamesom Stewartom u glavnoj ulozi. To je priča o čovjeku iz idiličnog gradića Bedford Fallsa koji je nezadovoljan svojim životom, a zapravo ne shvaća da mu je život lijep. Zato ga posjećuje jedan anđeo...

Gdje je nastala biljka božićna zvijezda?

U vrijeme božićnih blagdana u skoro svakom domu nalazi se biljka euforbija, popularnija kao božićna zvijezda. Nađena je u Meksiku 1834. godine. U prirodi, to je grm koji raste i do pet metara, a sredinom 20. stoljeća američki znanstvenici su razvili verziju ove biljke koja može živjeti u sobnim uvjetima.

Božićna zvijezda treba dosta svjetla, a temperatura mora biti bar 12, najviše oko 25 Celzijevih stupnjeva. Biljka zahtijeva veliki postotak vlažnosti u zraku, pa je treba prskati svaki dan. Ako joj listovi počnu žutjeti, a zatim otpadnu i osuše se, razlog tome je visoka temperatura u prostoriji, suh zrak i pretamno mjesto na kojem se nalazi. Ako cijela biljka klone, kriv je propuh, te je valja maknuti na neko pogodnije mjesto.

Zašto se prije Božića sije pšenica?

Običaj sijanja božićne pšenice kao simbola obnove života i plodnosti kod katolika dio je božićne tradicije. Sam običaj pretkršćanskog je porijekla, ali danas ima kršćansku simboliku, a svrha mu je blagoslov ljetine.

Zanimljivo je da ovog običaja nema u protestantskim zajednicama i velikom dijelu Europe, pa je, osim uz Portugal i južnu Italiju, on vezan još samo za hrvatsko podneblje.

Što simbolizira božićni vijenac?

Božićni vijenac svojim nas oblikom podsjeća na krunu od trnja koju je nosio Isus. Zelenilo vijenca simbol je vječnog života kršćana, a vijenac je ukrašen crvenim trakama koje označavaju svečanost blagdana.

Kada su se počele slati božićne čestitke?

Izum božićnih čestitaka-razglednica pripisuje se grofu Nikoli Monte Mellini, koji je godine 1709. napisao neke stihove i rečenice s lijepim željama i čestitkama, pa ih poslao rodbini i znancima. Ova zamisao bila je prihvaćena, ali se proširila tek u sljedećem stoljeću, kada su dvije tiskare u Milanu počele prodavati razglednice s božićnim crtežima.
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
Kijara-brm

Godina : 40
Location : 𝐹 - 𝐴𝑁 - 𝑇 - 𝐴𝑆 - 𝑇 𝐼 𝐶
Humor : 𝑌𝐸𝑆-𝑌𝑜𝑢 𝑛𝑜𝑤 :)
Datum upisa : 21.12.2008

Činjenice o Božiću koje možda ne znate Empty
PočaljiNaslov: Re: Činjenice o Božiću koje možda ne znate   Činjenice o Božiću koje možda ne znate EmptyNed Dec 26, 2010 1:21 am

Božićna imela

Postoji vjerovanje da poljubac ispod grančice imele donosi sreću
Imela nema korijena pa se nekad vjerovalo da ona izrasta iz raja. Nekad su neudane djevojke uzimale grančicu imele iz crkve i stavljale ju pod jastuk vjerujući da će sanjati o svom budućem suprugu. Za imelu se vjeruje da je magična biljka, a u stara vremena druidi su je smatrali svetom. U božićno vrijeme, s njezinih bi se grana otkidale mladice, koje su nosioca štitile od zlih duhova. I Rimljani su smatrali da je imela sveta biljka, pa bi u vrijeme Božića ukrašavali glave njezinim mladicama, kako bi se zaštitili od zla.


Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
Kijara-brm

Godina : 40
Location : 𝐹 - 𝐴𝑁 - 𝑇 - 𝐴𝑆 - 𝑇 𝐼 𝐶
Humor : 𝑌𝐸𝑆-𝑌𝑜𝑢 𝑛𝑜𝑤 :)
Datum upisa : 21.12.2008

Činjenice o Božiću koje možda ne znate Empty
PočaljiNaslov: Re: Činjenice o Božiću koje možda ne znate   Činjenice o Božiću koje možda ne znate EmptyNed Dec 26, 2010 1:25 am

Što, kako i zašto'Mračna' povijest domaćih božićnih običaja

Danas vrijeme Adventa simbolizira šopingmanija, a sam Božić bogata trpeza. Iako su suvremeni marketinški stručnjaci uspjeli potpuno preobraziti ovaj blagdan, prisutni su i mnogi običaji koji korijene vuku još prije Krista.

Adventski vijenac

Ovaj vijenac danas predstavlja savršenu simbiozu rituala drevnih Kelta s najmračnijim i najhladnijim razdobljem zime i kršćanskog iščekivanja Kristovog rođenja.

Adventski vijenac čine dva temeljna simbola – krug i svijetlo. Porijeklo vuče od keltskih plemena nastanjenih na području današnje Njemačke i Skandinavije. Njihova vjerovanja, kultovi i rituali bili su povezani uz obožavanje Zemlje i prirodnih sila, a Sunce je u njihovom religijskom svjetonazoru imalo središnju ulogu. Kako su u iščekivanju zimskog solsticija dani bivali sve kraći, molili su se za povratak Sunca i sunčeve svjetlosti, koja daje svjetlo i toplinu i nagovještava povratak proljeća.



Vijenac spleten od zimzelenog bilja ili od vune, pa naknadno ukrašen zelenim grančicama bio je središnji predmet u njihovim ritualima.

Zeleni vijenac ili kotač bio je simbol neprekinutog kruga života i izmjene godišnjih doba. Grančice zimzelenog drveća bile su simbol neuništivosti života koji se odupire tami, dok su zapaljene svijeće unutar vijenca trebale pomoći svjetlosti da nadvlada tamu.

Magija adventskog vijenca je bez većih preinaka ukomponirana u kršćanske prakse. Ovaj simbol svjetla u tami koji se bori protiv mraka u iščekivanju rođenja novog Sunca ima jednak smisao kao i iščekivanje rođenja Božjeg Sina koji će svijetu donijeti svjetlo.

Tko zapravo donosi darove?

Prije dva desetljeća većina Hrvata je poznavala samo jednog darežljivog djedicu – Djeda Mraza – koji je poklone donosio na Novu godinu. No, nakon 1990. i velikog religijskog buma, darovi su počeli stizati tijekom cijelog prosinca. Tako 6. prosinca sveti Nikola u pratnji Krampusa dijeli darove, a u nekim dijelovima Hrvatske još uvijek klinci dobiju pokoji poklon i od svete Lucije 13. prosinca. Vrhunac sezone darivanja je dolazak nekad Djeda Božićnjaka, a danas Malog Isusa koji djecu daruje najobilnije.

Ovu poplavu darežljivih likova koji razvesele najmlađe svaki prosinac možemo zahvaliti upravo svetom Nikoli. Ovaj svetac podrijetlom iz Turske prihvaćen je i od Katoličke i Pravoslavne crkve, a slovi za zaštitnika djece i pomoraca. Legenda koja je sv. Nikolu i pretvorila u najdarežljivijeg sveca je priča o čovjeku koji je izgubio carsku službu i sav imetak. Imao je tri kćeri za udaju, ali ne i novca za njihov miraz.

Nesretni otac odlučio je trgovati ljepotom i mladošću svojih kćeri ne bi li tako nešto zaradio, ali čast mladih djeva spasio je Nikola ubacivši potajice novac za miraz kroz prozor. Nakon što je dva puta dobio neočekivan dar, otac je postavio zasjedu ne bi li vidio tko je njegov dobrotvor. Nikola je znao da ga čeka, pa se popeo na krov i zlatnike ubacio kroz dimnjak. Uz ognjište su se sušile čarape, pa su zlatnici pali u njih.

Eto zašto sveti Nikola puni čarape i čizmice, a Djed Mraz se spušta kroz dimnjak.

Komercijalizirani bucmasti djedica u crvenom odjelu počinje se javljati tijekom 19. stoljeća u SAD-u. Preobrazba svetog Nikole u sekularni lik Djeda Božićnjaka zasluga je protestantske reformacije.

Već je Martin Luther izmislio novi simbol Božića Kristkindla iliti Isuseka, zlatokosog anđela koji djeci donosi poklone.
Današnja verzija Djeda Mraza koji živi na Sjevernom polu, na kojem godinu dana izrađuje igračke, nastala iz nizozemske verzije priče o kršćanskom svecu Sinterklaasu ili sv. Nikoli.



Zašto uopće darovi ?

Dok je darivanje danas osnova Božića i ono o čemu se najviše priča, nekada nije bilo tako. Crkva je čak bila i zabranila darivanje smatrajući to poganskom praksom, a u 'upotrebu' je vraćeno u viktorijansko doba, sredinom 19. stoljeća.

S obzirom da je Božić i proslava istog uz vrlo malo preinaka preuzeta iz pretkršćanskih kultura i rituala, ista je stvar i s darivanjem. Rimljani i Kelti su se darivali tijekom svojih zimskih festivala i proslava, Saturnalija i julskih svečanosti.

Za vrijeme ovih višednevnih fešti od ića i pića izmjenjivali su darove.
Rimljani su obično darivali voštane svijeće kao simbol dolazeće svjetlosti nakon solsticija ili male keramičke figurice, dok su Kleti najbolje želje izražavali darivanjem predmeta od slame koji su trebali simbolizirati blagostanje i plodnost.

Ove običaje pokupili su i kršćani, no Crkva je oko 1000. godine zabranila darivanje za Božić jer im se ta praksa činila previše poganskom.

Običaj darivanja za Božić vratili su viktorijanci sredinom 19. stoljeća, ali i tada su darovi bili puno jednostavniji i tradicionalniji od onih koji se danas izmjenjuju.



Sveta cjepanica

Badnjakom se naziva jedan, a u nekim krajevima i tri velika panja, koja se unose u kuću na Badnju noć i stavljaju na ognjište. Ovaj običaj danas se rijetko susreće, kao i otvorena ognjišta i kamini u modernom domaćinstvu, no nekad je on na Badnjak bio u središtu zanimanja.

Badnjak su palili drevni Rimljani, južnoslavenski narodi, ali i Anglosaksonci. Najstariji spomen paljenja badnjaka kod Hrvata nalazi se u dubrovačkom Statutu Liber statutorum ciuitatis Ragussi iz 1272.

Dakle, badnjak bi se sjekao prije izlaska sunca na Badnje jutro. Najčešće bi se za badnjak birao hrast, i to mlada i pravilna stabla tako da ga gazda kuće i njegova pratnja mogu donijeti kući. Pogodno drvo bi se biralo puno prije same siječe. Prije sječe domaćin bi badnjak pozdravio kao živu osobu ili mu donio darove, kao što su vino ili med. Postoje i posebne, propisane tehnike sječe, koje su se razlikovale od kraja do kraja, a posebno značenje je imao i prvi iver koji se koristio kao amajlija.

Badnjak bi preko dana stajao u dvorištu, a navečer bi ga unijeli u kuću. Domaćica bi ga posula žitom, a onda bi ga stavili u ognjište te ga zalijevali vinom i posipali hranom sa stola, te bi ga na kraju zapalili.

Iz načina na koji drvo gori bi se i gatalo.

U kršćanskoj tradicijskoj kulturi badnjaci su antropomorfirani i uz njih se vezuje kult pokojnika. Darivanje i pozdravljanje badnjaka neki tumače kao prizivanje duhova domaćih pokojnika.

U svakom slučaju, badnjak podrijetlo vuče iz drevnih keltskih rituala i povezan je sa Sunčevim ciklusom i štovanjem Sunca. Spaljivanjem hrasta ili nekog drugog svetog drveta iz vatre se rađalo novo sunce i zato je postavljano u krugu ognjišta.



Zašto Božić slavimo baš 25. prosinca?

Malo je onih koji nisu čuli da se Isus zapravo nije rodio 25. prosinca i da je po horoskopu Riba, a ne Jarac, te da proslava Božića ima veze s pretkršćanskim ritualima i kultom Sunca.

Ljudi su se uvijek protiv dugih, mračnih, zimskih noći borili svjetlom, pjesmom i veseljem, pa su zimske svetkovine poznate mnogim kulturama.

Kao 'model' za proslavu Božića kršćanskoj crkvi su najvjerojatnije poslužile rimske Saturnalije, rimski blagdan Natalis Solis Invicti (Rođenje nepobjedivog Sunca), koji se slavio 25. prosinca.

Sličan blagdan posvećenom mladom Suncu koje donosi svjetlost i toplinu imali su i Kelti. Riječ je o svetkovini Yul.

Saturnalije su slavile rimskog boga Saturna, oca vrhovnog boga i boga novca i zemljoradnje. Saturnalije su se slavile od 17. do 24. prosinca da bi kasnije bile skraćene na pet dana. To je bilo vrijeme kada su se stari Rimljani prepuštali pretjerivanju u jelu i piću i ostalim tjelesnim strastima.

Rođendan nepobjedivog Sunca slavilo se 25. prosinca, jer su taj dan smatrali danom zimskog solsticija.

Kelti su julske svetkovine održavali od kraja prosinca do početka siječnja, a tijekom njih su palili julske cjepanice (kod nas poznatije kao badnjak) u čast vrhovnom bogu Thoru. Gozba bi trajala otprilike 10 dana, dok je god badnjak gorio.

Današnji Božić također ne slavimo samo jedan dan, jer slavljeničko raspoloženje traje sve do Sveta tri kralja, 6. siječnja, a trgovci su iskoristili paljenje prve adventske svijeće za raspirivanje šopingmanije.
M.L.
25.12.2010.
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
Danubius
Čuvar Vatre
Danubius

Godina : 59
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

Činjenice o Božiću koje možda ne znate Empty
PočaljiNaslov: Re: Činjenice o Božiću koje možda ne znate   Činjenice o Božiću koje možda ne znate EmptyNed Dec 26, 2010 2:32 pm

Božična depresija


Činjenice o Božiću koje možda ne znate B_1293103486_650


Dok božićni blagdani za neke donose osjećaj radosti i slavlja, za druge je to vrijeme izolacije i povećanje osjećaja depresije i negativnih misli.

U biti brojna istraživanja, kao i posredni dokazi iz različitih centara potvrđuju kako postoji porast u broju depresivnih pojedinaca koji zovu ili traže neku vrstu pomoći za vrijeme blagdana.

To je razdoblje povećane aktivnosti, vrijeme kada su ljudi zatrpani poslom, porast je i društvenih obveza, kupovina, uređenje domova, umatanje darova, organiziranje različitih zabavnih trenutaka i naravno borba s financijama. Sve ovo dovodi do porasta fizičkog i emocionalnog stresa.

To je također vrijeme s puno razmišljanja, pošto se godina bliži kraju. Vrijeme kada se gleda cijelu godinu unazad i vide se pravi gubici koji su nastali. Gubitak voljene osobe kroz smrt, razvod ili raskid, gubitak posla, ili čak gubitak poznate društvene sredine (kao što se događa kada se preselite od kuće).

„Blagdani donose nerealnu konceptualizaciju idealne obitelji, evocirajući osjećaje koji bi mogli pojačatiPotaknuti nešto da poveća svoju žestinu. napetost ili sukob između članova obitelji," objašnjava psiholog, dr. Michael Spevack.

„Previše pića i jela u kombinaciji sa smanjenom količinom sna također je formula za ekstremne emocionalne pomake, to jest osjećaje zanosa koji nakon dvanaest sati uzrokuju pad raspoloženja."

„Osjećaji depresije mogu postati ekstremni, čak i do pomišljanja o samoubojstvu. Tu se pogotovo u opasnosti ljudi koji su socijalno izolirani," dodaje Spevack, a prenosi Medical News Today.

No dr. Spevack nam nudi slijedeće prijedloge za lakše suočavanje sa zahtjevima praznika:

Ako se osjećate deprimirani, okružite se pozitivnim ljudima koji vam pružaju osjećaj nade i daju vam pozitivan poticaj.

Ostanite jednostavni, darujte samo ono što si možete priuštiti.

Ako ste sami ili daleko od obitelji i prijatelja, pridružite se nekoj lokalnoj volonterskoj grupi ili udruzi koja pomaže drugima. Tako ćete pomoći sebi i drugima na ovaj način.

Za one koji žele uživati u uzbuđenju i općenito energiji blagdana, budite svjesni onih koji su prošli kroz teže promjene u proteklih godinu dana te ih u pravom duhu Božića, pozovite da zajedno proslave s vama te ih tako podsjetite da uvijek postoji nada.

www.centar-zdravlja.net
Nazad na vrh Ići dole
https://danubius.forumsr.com/
Sponsored content




Činjenice o Božiću koje možda ne znate Empty
PočaljiNaslov: Re: Činjenice o Božiću koje možda ne znate   Činjenice o Božiću koje možda ne znate Empty

Nazad na vrh Ići dole
 
Činjenice o Božiću koje možda ne znate
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -  :: DUHOVNOST I EZOTERIJA :: RELIGIJA :: RELIGIJE SVETA-
Skoči na: