| | RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir | |
|
+14Hestija el_vibrador Mima65 ZoxZoja Danubius brdjanin dusicaa tok tuk tok Lakota sonia promaja EAGLE bosankaa Samouka 18 posters | |
Autor | Poruka |
---|
Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Sub Sep 10, 2011 3:23 pm | |
| Nisam verovao svojim očima da nemamo temu o tako značajnoj stvari ? Pa da počnemo .... Šta znamo o rakiji ,pijemo li je , možda pravimo sami , kakve se rakije piju i prave u vašem kraju ?
Poslednji izmenio Danubius dana Sub Sep 10, 2011 3:28 pm, izmenjeno ukupno 1 puta | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Sub Sep 10, 2011 3:23 pm | |
| Reč rakija je arapskog porekla i potiče od reči „al-rak“, što u slobodnom prevodu znači znoj. U naše krajeve je stigla sa Turcima u 14. ili 15. veku. U početku je označavala piće arak koje se proizvodilo u Indoneziji, Maleziji i drugim dalekoistočnim zemljama, a dobijalo se destilacijom prevrelog soka ili vina specijalnih vrsta palmi.
Još u IV veku pre nove ere Aristotel je zapisao da bi morska voda kao i vino i druge tečnosti mogli da se pretvore u pijaću vodu kada bi se podvrgli procesu destilacije. Ovaj zaključak ipak dugo posle nije korišćen, sve do VIII ili IX veka nove ere kada su arapski alhemičari osmislili “alambike” koje su koristili za dobijanje osnova parfema. Ovi instrumenti takođe su korišćeni pri pokušajima tadašnjih alhemičara da od osnovnih metala (gvožđa i olova) dobiju zlato. Znanje o procesu destilacije brzo se širilo po Evropi i u mnogim zemljama započela je proizvodnja destilovanih alkoholnih pića koji su nazivani „Voda života“. Otkrivanje pravog porekla određenog alokoholnog pića nije nimalo lako pošto su recepti postali deo nacionalnog ponosa. U XV veku počinje proizvodnja “nacionalnih pića” u zemljama Evrope i to džina u Engleskoj, šnapsa u Nemačkoj, akvavita u Skandinaviji, vodke u Rusiji i Poljskoj, i RAKIJE na Balkanu. U prvo vreme korišćena su u terapeutske, medicinske svrhe ali i za postizanje dobrog raspoloženja. U Srbiji se rakija proizvodila od različitog voća , najčešće od šljive, i to tek krajem 19. veka, nakon uništenja vinograda filokserom i smanjene proizvodnje vina. Danas se u Srbiji proizvode rakije od različitog voća mada šljivovica i dalje ima primat...
JAČINA RAKIJE Jačina rakije određuje se po količini alkohola koji se izražava u zapreminskim delovima ili volumnim procentima, koji se obeležavaju kao %vol. Volumni procenat je broj litara čistog etanola (čistoće 100%) koji se nalazi u 100 l alkoholnog pića odnosno, u vodeno alkoholnoj smeši koja to piće čini. Ponekad se u svakodnevnom govoru jačina alkohola još uvek izražava u gradima. Preračunavanje se jednostavno može izvršiti pomoću jednakosti: 1 grad = 2.46 vol% Najpraktičnije i najbrže jačina rakije se određuje pomoću alkohometra. | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Sub Sep 10, 2011 3:24 pm | |
| MALO OPŠTIH INFORMACIJA
Alkohol je organsko jedinjenje koje sadrži hidroksilnu grupu (npr. metanol CH 3 -OH ili etanol CH 3 -CH 2 –OH). Fermentacija je proces pri kome se organske supstance (najčešće šećeri) pomoću jednoćelijskih organizama prevode u alkohole. Rakija se dobija procesom destilacije, pri čemu se fermentisana tečna smeša zagreva, alkohol se izdvaja u obliku pare i hlađenjem opet prelazi u tečno stanje. Alkohol se izdvaja iz smeše kao jedinjenje sa nižom tačkom kljucanja. Sadržaj alkohola u predestilisanoj tečnosti može se povećati ponovnim destilacijama, uz smanjenje ukupne zapremine tečnosti.
APARATURA Aparatura za destilaciju rakije iz fermentisane tečnosti obično se sastoji od kazana koji je povezan sa uspravnom- parovodnom cevi u koju odlaze alkoholne pare tokom zagrevanja. Parovodna cev alkoholne pare vodi do kondenzatora gde se pomoću struje hladne vode vrši potpuna kondenzacija alkoholnih para u tečno stanje. Aparatura za proizvodnju rakije najčešće je izrađena od bakra. PROIZVODNJA Iako je proces proizvodnje destilovanih alkoholnih pica poznat još od najranijih vremena, nove tehnologije omogućavaju dobijanje sve kvalitetnijih proizvoda. Tehnološki postupak dobijanja rakije sastoji se od četiri osnovne faze i to: • mlevenje, sitnjenje ili muljanje plodova • fermentaciju ili alkoholno vrenje- prevođenje šećera u alkohol i ugljen dioksid (CO 2 ), uz pomoć mikroorganizama, ponekad uz dodavanje kvasca • destilacija- tehnološka operacija izdvajanja alkohola iz fermentisane smeše- popularno pečenje • starenje ili odležavanje- rakija se presipa u hrastovu burad u kojima odležava od dve do dvanaest godina. Za to vreme dolazi do razvijanja ukusa, arome i boje određene vrste rakije. Hemičari otkrivaju naučne principe i istražuju načine da se starenje rakije ubrza bez promene ukusa rakije. Moderni filteri omogućavaju uklanjanje neželjenog ostatka i postizanje blagih svojstava finalnog proizvoda. KVALITET Popularni mit je da se jačina rakije može odrediti po veličini prstena od balončića tzv. venca koji se formiraju kada se flaša dobro promućka ova mera se takođe pogrešno koristi kao mera kvaliteta rakije. Rakija se u Srbiji najviše proizvodi od šljiva jer godišnji prinosi i kvalitet domaćih šljiva to omogućavaju. Pored šljivovice u Srbiji se proizvode i rakija od kajsije, dunja, kruška, jabuke, maline, ali i meda, oraha i mnoge druge. Iako ne mora da bude pravilo, uobičajena jačina rakije od voćnih vrsta imaju sledeće jačine šljivovica | 40-45 vol % alkohola | jabukovača | 42 vol% alkohola | kruškovača | 40-45 vol% alkohola | kajsijevača | 45-50 vol% alkohola | breskovača | 45-50 vol% alkohola | lozovača | 50 vol% alkohola | komovica | 50 vol%alkohola | Kvalitet i osnovna svojstva rakije moraju proveriti i potvrditi laboratorije koje su za takve analize posebno opremljene, specijalizovane i zakonski sposobne da izdaju važeće sertifikate o kvalitetu rakije. | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Sub Sep 10, 2011 3:25 pm | |
| WILLIAMS
Uzgajanje kruške viljamovke zahteva posebne uslove vrste zemljišta, orijentacije i klimatskih uslova. Oslanja se na naučno potvrđena znanja o savremenom uzgajanju voća i modernu tehnologiju.
Viljamovke se beru sredinom avgusta kada su najzrelije i kada su njihova aromatska snaga na vrhuncu. Plodovi kruške dostižu maksimalni sadržaj šećera 15-30 dana posle branja, iz tog razloga kruške treba skladištiti predviđeno vreme između berbe i fermentacije, da bi aroma došla do punog izražaja.
Prvih dana novembra počinje se sa destilacijom. Na samom početku destilacije rakije od krušaka destilat treba da bude jačine oko 50 vol%. Da bi rakija williams sačuvala aromatska svojstva kruške od koje se proizvodi destilacija treba da se vrši sporo. Kada izmerena jačina destilata (rakije) bude ispod 3 vol%, destilacija je završena.
Posle završene destilacije rakija viljamovka čuva se u hrastovim burićima. Tada počinje dug period starenja ili odležavanja rakije koji traje između dve i četiri godine.
Prijatan osoben, voćni miris i prefinjena aroma karakteristika je kako krušaka tako i rakije williams. Ukus u ustima je jak, moćan i dugo traje.
Preporučljivo je williams rakiju servirati hladnu i idealna je kao piće posle večere.
KIRŠ- KIRSCH
Kiršvaser, ili rakija jednostavno poznata kao Kirš je čisto piće proizvedeno duplom destilacijom fermentisanog kljuka od malih crnih višanja. Bezbojan je jer se posle destilacije ne čuva u drvenim burićima. Za kirš se mogu koristiti i trešnje i višnje, mada su u prošlosti korišćene samo višnje marelice i to smrvljenih koštica. Višnje marelice su prvobitno uzgajane u Crnoj šumi ( Black Forest) u južnoj Nemačkoj, pa se veruje da je originalno poreklo kirša iz te oblasti. Uobičajena je proizvodnja ovog pića u južnoj Nemačkoj, zapadnoj Austriji, i nemačkom delu Švajcarske.
Za razliku od ostalih likera od višnje, Kirš nije slatkog ukusa. Najbolje vrsta Kirša imaju visoku prefinjeni ukus sa blagim podukusom višnje. Kirš se često može naći kao nezaobilazni sastojak nekih koktela.
Ime je nemačko i znači- voda od višnje, gde kirš potiče od latinske reči ceresia, a wasser na nemačkom znači voda.
Kirš se ponekad pije i sam, tradicionalno služi se hladan u veoma malim čašama kao aperitiv. Ipak u Germanskim zemljama kirš se najčešće služi posle večere, na sobnoj temperaturi, zagrejan u ruci na temperaturu tela.
Kirš je jedan od osnovnih sastojaka švajcarskih recepata za fondi.
Sadržaj alkohola je 40-50 vol%. Oko 10kg višanja potrebno je da bi se napravilo oko 750ml kvalitetnog kirša.
Takođe kirš se koristi i u originalnom receptu za švarcvald tortu za koji se veruje da potiče čak iz XVI veka
SIDR ( Cidre) i KALVADOS (Calvados)
Kalvados je ime regiona u donjoj Normandiji. Iz ovog primorskog regiona voćnjaka i livada potiče i piće koje se pravi od jabuka, a naziva se po regionu- jednostavno Kalvados.
Ubrane jabuke se cede u toku meseca novembra, a dobijeni sok stavlja se u staklene rezervoare. Fermentacija počinje prirodnim putem i traje, ukoliko je cidr određen za proizvodnju kalvadosa između sedam i osam meseci, da bi se potrošio sav šećer iz cidra. Nakon ovog vremena cidr je dobro pripremljen za destilaciju.
Kada se destiluje cidr ključa između 68-72 C. Posle destilacije stavlja se u hrastovo bure radi odležavanja i starenja. Drvo predaje svoj tanin destilisanoj tečnosti čineći da dobije određena svojstva ali i blagu ćilibarnu boju. Tako nastaje KALVADOS.
Aperitiv se najčešće pravi od veoma mladog cidra, sa početka fermentacije, znači veoma slatkog i mladog Kalvadosa. Ova mešavina daje blagi proizvod ali u kome Kalvados ispoljava svoju snagu.
Proizvodnja Kalvadosa
Jabuke koje su najčešće obrane ručno, čuvaju se nekoliko nedelja u suvom drvenom spremniku na vazduhu, da bi postiglo odgovarajuću zrelost odnosno da bi njihova aroma došla do punog izražaja.
Posle ove faze jabuke, kada se zrelost oceni dovoljnom, jabuke se sitne da bi se pulpa raskvasila nekoliko časova i dostigla željenu boju i aromu.
Lagani pritisak ograničava prinos na 750l soka po toni voća, i dobijena tečnost se stavlja u bačve. Posle nekoliko dana prirodno se formira braon teška kapa na površini tečnosti. Tečnost postaje bistra zahvaljujući ovom procesu i pretakanju u druge bačve ili buriće u kojima se tokom nekoliko sedmica nastavlja da odvija alkoholna fermentacija.
Kada se uspostavi ravnoteža tri glavna ukusa, slatkog kiselog i gorkog cidr se stavlja u flaše i drži oko šest nedelja u hladnim podrumima. Ovakav cidr prolaskom kroz destilacionu aparaturu daje kalvados. Destilacija se obavlja dva puta. Prvi prolaz traje oko 7h dobija se takozvana mala voda jačine 30-35 vol%.
Drugi prolaz koji traje duplo duže omogućava dobijanje rakije jačine 68-72 vol%. Jačina kalvadosa posle drugog prolaza ne sme da prevazilazi jačinu od 72 vol%. Kalvados se čuva i stari u hrastovim buradima i periodično se osvežava destilatima cidra. Za vreme starenja kalvados se obogaćuje određenim elementima koje ekstrahuje iz hrasta a istovremeno trpi i atmosfersku oksidaciju i određene transformacije pri postizanju hemijske ravnoteže (isparavanje vode i alkohola).
Na kraju proizvodnje vrši se organoleptičko testiranje od strane posebno obučenih profesionalaca.
TEKILA
Tekila je alkoholno piće, prvi put proizvedeno u okolini Tekile (Tequila), grada u zapadnoj meksičkoj državi Jalisko, 65km severozapadno od Gvadalahare. Pravi se od plave agave, koja je poreklom iz Meksika. Uglavnom se proizvode tekile jačine između 35-55% alkohola.
Listovi plave agave su duguljasti, plavkasti, i uvijeni, i imaju oštre bodlje i veliko srce iz koga može da se iscedi sok koji se posle fermentacije dva puta destiliše.Za jedan litar dva puta destilovane tekile potrebno je između 6-8kg pulpe plave agave.
Tekila je poznata širom sveta, po svom specifičnom ukusu i mirisu, a vrlo se često koristi u pravljenju raznih vrsta koktela od kojih je sigurno najpopularnija čuvena Margarita.
Tekila je jedna vrsta meskala, što je ime za sva destilovana pića dobijena od biljke agave. Ono što tekilu čini posebnom jesu strogi standardi po kojima se proizvodi i to da se proizvodi isključivo od plave agave.
Svaka tekila mora da sadrži najmanje 51% agave, ostatak je obično kukuruz ili šećerna repa, mada prvoklasna tekila sadrži 100% agave. Tekila pravljena od agave mora biti proizvedena i pakovana u Meksiku i obeležena je znakom "Tequila 100% de Agave" ili "Tequila 100% puro de Agave".
Osoba koja je posebno obučavana o istoriji tekile, njenoj proizvodnji i meksikanskom folkloru naziva se- Tekiljero.
Istorijat
Tekila je prvi put proizvedena u okolini grada Tekila u XVI veku. Još su Asteci koristili plavu agavu za proizvodnju fermentisanog pića koju su nazivali oktli, mnogo pre dolaska Španaca. Kada su
Španski osvajači potrošili zalihe alkoholnih pića koje su poneli se sobom, počeli su da destilišu fermentisan sok od agave i tako su proizveli prvo Severno Američko destilovano piće. Tekila kakva je danas, počela je masovno da se proizvodi u ovom regionu u ranom XIX veku.
Danas, najpoznatije marke tekila proizvode velike multinacionalne kompanije, Cazadores, Sauza, Don Julio i Cuervo. Pored toga postoji oko stotinjak destilerija koje proizvode oko 600 različitih vrsta tekila samo u Meksiku.
Proizvodnja
Proizvodnja tekile počinje kada je biljka agave zrela što je obično 8-12 godina pošto je zasađena. Listovi se beru kada se proceni zrelost stabla koja je važna da bi bilo dovoljno šećera u listu zbog procesa fermentacije. Prekasno branje i šećeri bi bili upotrebljeni za cvetanje. Kada se srž listova iscedi, uglavnom pomoću kamenih točkova, u drvenim bačvama počinje destilacija, da bi se dobio poseban ukus. Dodaje se kvasac koji poboljšava fermentaciju. Svaka porodica čuva tajnu posebne vrste bakterije koju koriste za fermentaciju. U toku fermentacije šećeri iz agave pretvaraju se u alkohol.
Fermentacija traje između 30-48h, posle toga odvija se destilacija u bakarnom kazanu ili kazanu od nerđajućeg čelika. Prva destilacija daje tečnost nižeg sadržaja alkohola, dok druga daje tekilu.
Zanimljivosti
U julu 2006, u Jalisku, Meksiko, jedna boca prvoklasne tekile limited-edition, prodata je za 225,000$. Proizvodač je dobio Ginisovu nagradu za najskuplju bocu pića na svetu.
Tekile se razvrstavaju u nekoliko kategorija:
- zlatna (gold)- mlada tekila kojoj se mogu dodavati karamel, fruktoza, i ukus drveta da bi podsećala na odležanu tekilu
- bela ili srebrna (white/silver)- neodležana tekila
- odmorena/smirena (rested)- odležana najmanje dva meseca ali ne više od godinu dana u hrastovom buretu.
- stara sa poreklom (aged/vintaged)- odležava najmanje godinu, ali manje od tri godine u hrastovom buretu
- zrela (mature)-odležala najmanje tri godine u hrastovom buretu, nova kategorija, priznata u maju 2006.
Proces starenja dovodi do promene boje tekile, ali ta promena se može postići i dodavanjem karamela. Zrela tekila je najtamnija, odmorena je malo svetlija, dok ostale nisu uopšte obojene.
Česte su zablude da se neke tekile pune sa crvom u boci. Sa crvom su se nekad pravila druga pića od plave agave i to samo po starom marketinškom triku iz ranih 40-tih XX veka. Crv je ustvari larva jedne vrste koja živi u biljci agave.
Najčešće se tekila servira u maloj čaši zajedno sa solju i limunom. Osoba koja pije obično ovlaži gornji deo dlana, iznad kažiprsta obično lizanjem, i taj deo pospe solju. So se poliže, tekila se ispije i brzo se pojede kriška limuna. Uobičajeno je da ukoliko ima više ljudi u društvu svi to urade istovremeno. Ovakav način ispijanja redak je kad su u pitanju starije, odležane tekile, zbog njihovog blagog karaktera.
U Meksiku, tekila se ispija sama, da bi se osetio njen ukus. U okrugu Jalisko, postojbini tekile, pije se tekila uz sangritu, začinjeno piće od pomorandže, paradajza ili nara i ljutog čilija. Jednake količine sangrite i tekile piju se naizmenično.
Meksikanci tekilu smatraju finim pićem koje se mora piti polako. Servira se na sobnoj temperaturi, iako je neki vole izrazito hladnu.
Tradicionalno, servira se u čašama koje su specijalno napravljene za tekilu a zovu se- kabaljito.
Nema kraja raznim pićima za čiju se pripremu koristi tekila, od raznih varijacija martinija, preko čuvenog Tequila Sunrise-a i Margarite, a tekila igra glavnu ulogu u raznim igrana u ispijanju pića (dum, dum...)
ARAK, RAKI, UZO I PASTIS
Sva ova pića tipični su mediteranski destilati.
Širom Mediterana, od Libana na istoku da Španije na zapadu, praktično sve zemlje proizvode verziju destilovanog pića sa ukusom anisa. Ovo piće u Turskoj se zove raki, Arapi ga zovu arak, Grci uzo a Francuzi pastis .
Iako ljudi muslimanske veroispovesti ne konzumiraju alkohol, povinujući se zahtevima svoje vere, u istoriji je zapisano da su destilaciju izmislili arapski alhemičari u XIII veku. Reč alkohol potiče od arapske reči al-kol, a posude za proizvodnju se zovu alambici po arapskom al-ambik. Mada postoje i teorije da su Kinezi otkrili destilaciju mnogo pre arapskih alhemičara, ne postoji potvrda ovakvih činjenica. misli se da je rimski car Dioklecijan u II veku N.E., naredio da se spale sve alhemičarske knjige čime je odložio čas pronalaska principa destilacije u Evropi.
Medu arapskim zemljama, Liban ima reputaciju, najboljeg proizvodača araka. Za Libance, arak je destilovano bistro piće bogatog ukusa koje se u određenom odnosu meša sa vodom i pije uz jelo. Dolina Baka, jugoistočno od Bejruta, pre ranih sukoba u ovom kraju bila je poznata po malim destilerijama, iz kojih je dolazio najbolji arak. U ovoj dolini arak se proizvodio od prirodno fermentisanog soka od grožđa. Posle fermentacije, slabo alkoholna tečnost se ostavlja da odleži i nakon toga se proceđuje da bi se odstranile krupne rastvorene čestice. Nakon toga tečnost destiliše, u bakarnim posudama koje proizvode dobro obučeni arapski majstori. U prvom prolazu minimizira se sadržaj metil alkohola, i alkoholna jačina tečnosti je oko 53 vol%, u drugom prolazu tečnost destiluje u prisustvu neopranog i nelomljenog anisa sa planine Hermon blizu Sirijske granice.
Najbolji način da se uživa u araku je da se sipa u visoku čašu uz nekoliko kockica leda, i da mu se doda tri do pet zapremina vode. U trenutku mešavina postaje mlečno bela i razblažena na oko 10vol% alkohola. Arak zahteva meze koje se sastoji od feta sira, mariniranih maslina, sitnio sečene ovčetine, školjki...i dobro društvo.
Turski raki, grčki uzo podsećaju na arak ali blažeg su ukusa, dok pastis uz anis sadrži još drugih trava i dodatak šećera što ga čini drugačijim od svog arapskog dvojnika.
UZO- najpopularnije Grčko piće
Uzo se ne proizvodi nigde u svetu osim u Grčkoj. Uzo je 100% grčki proizvod i Grčko je nacionalno piće. U svakom gradu ali i selu u Grčkoj postoji uzerija, specijalizovana radnja za prodaju uza, a istovremeno i kafić gde su svi dobrodošli da probaju i uživaju u uzu. Uzo je najpopularnije piće u Grčkoj i postoji 7000 licenciranih proizvođača.
Uzo je glavni izvozni proizvod Grčke.
Uzo se pravi preciznom kombinacijom grožđa, trava i bobica. Počinje pravljenjem destilovanog pića od grožđa a onda dobija posebne karakteristike dodavanjem trava i drugih sastojaka uključujući anis, korijander, karanfilić, slatki koren, mentu... Ovakva mešavina kuva se u bakarnom kazanu.
Predestilisana tečnost se hladi, stoji nekoliko meseci i dolazi na jačinu oko 40vol%.
Najčešce se služi kao aperitiv, ali se pije i za vreme jela.
Kada se u uzo doda voda postaje mlečno beo. Razlog tome su ulja anisa koja su u alkoholu rastvorena, ali sa smanjenjem sadržaja alkohola ulja prelaze u beličaste kristale koji su neprozirni pa zamućuju ovu mešavinu.
Smatra se da se najbolji uzo proizvodi na ostrvu Lezbos.
Grci ce Vam reći da je ispijanje uza umetnost ili način života. Uzo sam po sebi predstavlja grčki način razmišljanja, kome je osnova optimizam, svakodnevno vežbanje filozofije i radost življenja.
Takođe reći će Vam da pazite s kim pijete, jer u lošem društvu, uzo loše utiče na onog ko ga pije. Ključ za bezbedno ispijanje uza u većim količinama, pored pravog društva, leži i u pravom mezetluku. Ono Vas čuva od prejakog dejstva alkohola i omogućava Vam da sedite i pijete polako satima, u smirenom stanju u kome će Vam sve biti po volji a život izgledati lepši. Meze uz uzo može biti sve od salate, mesa, povrća, slanih sardela, slatkiša, ćevapa, sira, sveže ribe ili šta god drugo. Bitno je da se uzo pije polako.
Ne preporučuje se preterano hrabro ponašanje kada je uzo u pitanju!! Uvek ga razblažite vodom, dobiće mlečno belu boju, i posebno blag ukus. Dobar savet je i da ne dodate odmah celu količinu vode, već da lagano dosipate kako pijuckate.
Ne zna se kada je počela destilacija uza, mada se veruje da potiče iz staro grčkih vremena i misli se da mu je postojbina ostrvo Lezbos. | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Sub Sep 10, 2011 3:26 pm | |
|
ZANIMLJIVOSTI
• Da li ste znali da ljudsko telo proizvodi svoje sopstvene rezerve alkohola i to u kontinuitetu 24h dnevno;
• Zdravica, govor pred prvi gutljaj pića nastala je u starom Rimu
• Drevni Egipćani pravili su najmanje 17 različitih vrsta piva i oko 24 vrsta vina.
• Pivo je bilo glavno piće Vavilonaca
• Vikinzi su koristili lobanje svojih neprijatelja kao krigle
• Alkoholna pića korišćena su u Kini već u praistoriji. Kinezi su alkohol smatrali za duhovnu, a ne hranu za telo.
• U ranom hrišćanskom periodu alkoholna pića smatrana su Božjim darom - da se konzumiraju i da se u njima uživa
• Burbon je dobio ime po Okrugu Burbon u državi Kentaki u Americi, gde ga je prvi put proizveo jedan baptistički sveštenik
Zanimljivosti o viskiju
• Ime viski je jedno od varijante fraze »voda života«, (eau d´ vie), koja različito se spelujući daje imena nekoliko vrsta pića.
• Najstarija destilerija postoji od početka XVIII veka. U toku XVIII i XIX veka proizvodnja je bila nezakonita i malog obima. Johnie Walker, George Ballantine i braća Chivas, bili su sitni bakalini koji su u svojim radnjama prodavali viski.
• John Dewar, je prva osoba koja je počela da prodaje, markirani, obeleženi viski u bocama
• Kraljica Viktorija, jedna je od prvih koji su tražili škotski viski van Škotske, uživala je u svakodnevnoj upotrebi viskija u popodnevnom čaju
• Alkoholna jačina viskija nekada je testirana korišćenjem baruta
• Čaša viskija ima 104 cal, manje od standardne čaše vina ili pola krigle piva.
• The Famous Goose je najprodavaniji viski u Škotskoj
• Edradur je najmanja destilerija u Škotskoj, gde tri čoveka održavaju ceo proces.
• Johnie Walker Red Label je najprodavaniji Škotski viski u svetu.
• Johnie Walker Black Label je najprodavaniji de lux viski u svetu
Njeno Visočanstvo - Šljiva
Jedna od članica familije ruže ( Prunus sp-Family Rosaceae), razlikuje hiljade različitih veličina, oblika i ukusa. Sve vrste potiču od tri osnovna tipa- evropske, japanske i zapadno azijske.
Divlje šljive uzgajali su još Asirci pre oko 2000 godina, a njihovo gajenje preuzeli su Rimljani koji su počeli da ih kaleme u cilju dobijanja boljih vrsta.
Plinije piše da Rimljani poznaju veliki broj ukrštenih vrsta šljiva. Za šljivu su znali i narodi Kine i Japana.
Tek krstaši donose šljivu u Evropu, gde je najpre uzgajana u voćnjacima srednjovekovnih manastira u Engleskoj.
Danas se šljive gaje u gotovo svim krajevima sveta.
Šljive imaju visok sadržaj šećera ali ne sadrže skrob. Posle branja ne postaju slađe već samo sočnije, što je posledica dejstva enzima koji se oslobađaju. Šljive su veliki izvor vitamina A i C i kalijuma, imaju nizak sadržaj proteina, masti samo u tragovima, ali sadrže više antioksidanasa nego bilo koje drugo voće.
Postoji preko 2000 vrsta šljiva koje sazrevaju u različito vreme leta ili jeseni, ali samo desetak vrsta se komercijalno koristi.
Boja šljiva se kreće od crno-plave preko ljubičaste i crvene do zelene i žute.
U Srbiji, uzgajanje šljive predstavlja deo istorije i tradicije. U zavisnosti od kraja u kom se uzgajaju zastupljene su i različite sorte.
Najzastupljenija je požegača, ali su rasprostranjene i druge sorte koje po svojim karakteristikama, povoljan odnos šećera i kiselina, odgovaraju za proizvodnju rakije. To su: crvena ranka, bele šljive, moravka, metlaž, stenlej...To su takozvane rakijske sorte.
Najkvalitetnija je rakija od šljive požegače ali se koriste i različite mešavine, što već predstavlja izbor i osobenost proizvođača
| |
| | | Samouka PrEkoBrojNa
Datum upisa : 24.05.2011
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Sub Sep 10, 2011 6:30 pm | |
| Da je nema trebalo bi je pod hitno izmisliti. | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Sub Sep 10, 2011 7:36 pm | |
| - Samouka ::
- Da je nema trebalo bi je pod hitno izmisliti.
A pošto nismo stipse -da malo podelimo ovu mudrost i sa svetom ? Šljivovica by Marija Šljivovica, plum rakija from Serbia is a world famous alcoholic beverage. Mostly homemade, it exceeds any other spirit. Serbian people have many uses of rakija. It has an important role in everyday and ritual life. There is no slava, wedding or funeral without rakija. Although the consequences of alcoholism are very well known, Serbian people has always considered rakija more useful than harmful. There is a saying “Rakija is medicine”. Many elders drink it every morning on empty stomach because it opens the appetite. In traditional medicine it was used as the basic disinfectant. History of rakija is blurry. Slavs came to Balkans in VII century and their affinity to Medovača, spirit made of honey, was documented in V century. We should certainly not ignore the fact that various fruit spirits were made and that they could have “evolved” into rakija. Speaking in the favor of the assumption that rakija was made in Serbia even before XV century is the fact that there is a paragraph about alcohol misuse in Dušan’s Code (XIV century), one of the most significant Medieval law documents: “Drunk goes form somewhere and if provokes or cuts one, or bleeds one, and doesn’t kill, to that drunk shall an eye been taken out and a hand cut off. If drunk yells, or takes one’s hat off, or embarrass in some other way, and doesn’t bleed, that drunk shall be beaten, a hundred times with a stick, then thrown into a dungeon, and then taken out of the dungeon, beaten again, and than let go.”
Paragraph 166 – About drunks
Although the type of alcoholic beverage is not specified exactly, it is most important to know that the process of distillation was know in that time and that knowledge was almost certainly applied for making fruit rakijas. Rakija probably got it’s name from arak (“Al-rak” – sweat) – a spirit distilled from palm sap, brought to the Balkans by Ottomans. We also know that there were stills in Serbia in that time since there was a “still tax” of 12 akçes. After the First and the Second Serbian Uprising, production of rakija rapidly started to grow. Every family has it’s own recipe for making rakija. This is how Mateja’s uncle makes it: Fermentation: Prunus Domestica is cleaned thoroughly and pitted. It is left in a 1000l barrel covered and it will look like this after approximately 21 days. There is a top layer that got molded which is called “cake” and is thrown away. The good part thet is left is called komina. .nobrtable br { display: none} Distillation apparatus: Copper still – a part where fermented komina is cooked. It has a thick bottom and a mixer that prevents burning of rakija. The dome (kalpak) – goes on the top of still and it’s function is to collect vapors created during cooking. Condensator (tabarka) – attached to the still with a pipe, cools the vapors into liquid. Fire in the still is traditionally made with wood, but in the recent times new techniques are emerging. This one is gas burner, it is a lot cheaper and effective – regulating the heat is much easier. The most fun part – tasting :) The first rakija that comes from the condensator is thrown away. Due to presence of pectin in fruit, amount of methanol is inevitable. Throwing it away is essential, since it’s extremely toxic! That part of rakija is called “the first born”. After that, it is very important to taste it often to see if it weakened. If so, still should be emptied and refilled with new komina. The part that is thrown away is called džibra. Sometimes the dome starts to leak. It is “repaired” with plain flour dissolved in some water or bran. The next step is another circle of distillation after which rakija is sealed in oak barrels and should lay in there for at least one month before consumption. Cheers!!! | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Sub Nov 12, 2011 9:48 am | |
| Tkzv "vesela mašina" | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Ned Nov 20, 2011 8:18 pm | |
| Srbija je poznata po rakijama koje peku od najrazličitijeg voća, a jedan Sremac napravio je bananovaču, rakiju od banana. VIDEO ovde ------ Čudna mi čuda ....moj tetak je to radio još 70 tih . I ne samo bananu -nego i sve drugo južno voće ,naranže ,mango, kivi ,pa i limun -sve je išlo u rakiju . Danas to izgleda smešno ,no čovek je radio u velikoj samousluzi ,a tada je južno voće bila skupa stvar -pa je većina ostajala neprodata i kvarila se . Za rakiju -dobro . Ima još jedan štos vezan za njega . Taj je odnosio svu robu kojoj je istekao rok -tako da su se njegove svinje kraljevski hranile -od mleka ,do keksa i bombona -sve je to on dovlačio ,pored peciva i hleba ,povrća pa čak i morske ribe -i sve su jele ,milina gledati . | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Ned Mar 25, 2012 8:52 am | |
| A bude nekada i ovako .........rakija dodje glave i nedužnom . -------------- UBIO ŽENU ZBOG RAKIJE Nedelja, 25. Mart, 2012.| Miomir Nikolić (80) bio besan jer mu supruga Branislava (74) nije dala da pije VLASOTINCE - Užasno! Miomir Nikolić (80), koji je prekjuče brutalno ubio suprugu Branislavu (74), učinio je to jer ona nije htela da mu da da pije rakiju, saznaje Kurir od izvora bliskog istrazi. Miomir je tražio rakiju po kući, ali ju je Branislava sakrila jer je postajao agresivan kad popije. Podsetimo, Miomir je ženu udario nekoliko puta čekićem u glavu, a potom joj je prerezao vrat. Komšije nesrećnog bračnog para rekle su da su se njih dvoje često svađali jer mu je Branislava branila da pije. - Čula sam iz njihove kuće čudno krkljanje i posumnjala sam na najgore. Nažalost, bila sam u pravu - rekla je Stojanka Nikolić, prva komšinica. | |
| | | bosankaa ★ Prva Oklagija Foruma ★
Godina : 42 Datum upisa : 17.02.2010
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Čet Mar 29, 2012 7:29 pm | |
| Viljamovka - rakija koju vole dame Viljamovka potiče iz Engleske a ime je dobila prema Ričardu Vilijamu, čoveku koji ih je otkrio. Treba pomenuti da postoje dve sorte i to Vilijamova crvena i Vilijamova žuta i sazrevaju krajem jula do sredine avgusta meseca. Savremenom tehnologijom skladištenja njena potrošnja se može produžiti i do 5 meseci, čime se izbegavaju teškoće u plasmanu, jer u vreme njenog dozrevanja ima jaku konkurenciju na tržištu u drugom kvalitetnom voću i stonom grožđu. Otporna je na štetočine, mraz i obilno radja.Proizvodnja Viljamovke (Vilijamovke) počinje berbom plodova sorte Vilijam kada oni dostignu punu biološku zrelost. To je stanje kada se nakupi dovoljna količina minerala, vitamina i šećera ali ne u potpunosti. Nakon branja plodovi se dozrevaju desetak dana na blago promajnom mestu da bi skrob iz mesa ploda prešao u fermentabilne šećere. Nakon dozrevanja plodovi potpuno omekšavaju. Potrebno je ukloniti peteljku jer može dati loš miris dobijenoj rakiji. Oštećene i natrule plodove ukloniti. Plodovi kruške se dalje peru zbog prisustva divljih kvasaca, suše i usitnjavaju u mlinovima za voće. Plodovi se čuvaju u CA hladnjačama sa O2 2-3% i CO2 5% 4-5 meseci. Ponekad se u skladištu mogu javiti posmeđivanje pokožice i posmeđivanje semenjače. Plod je srednje krupan do krupan (150-250 g). Meso ploda je sočno, potpuno topivo, slatkonakiselog skladnog i punog ukusa sa specifičnom, prilično jako izraženom aromom. Odličnog je ukusa. Sensation (Senšejn viljamovka) Dobijena mutacijom pupoljka max red bartlet. Zri tri dana kasnije od viljamovke. Osnovna boja ploda je prekrivena na celoj površini svetlokarmin crvenom bojom pokožice ploda. Takođe javlja se remutacija boje.Pripremljena masa se stavlja u vrione sudove. Kao i kod jabučnog kljuka, kljuku ako je suv može se dodati voda. Sadržaj kiselina u kruškama je relativno nizak pa je u cilju sprečavanja rada bakterija mlečnog vrenja dozvoljeno svodjenje kiselosti do pH=3.2 uz pomoć sumporne ili fosforne kiseline. Potrebno je dodavanje selekcionisanog kvasca. Kruške i jabuke sadrže malu količinu azotnih jedinjenja koja su potrebna u ishrani kvasaca pa se može dodavati amonijum sulfat. Vrenje se obavlja na temperaturma ne većim od 18 stepeni. Kada je kljuk kruške prevreo Ekslov širomer pokazuje vrednosti izmedju 6 i 16°Oe. Obavlja dvokratna destilacija na jednostavnim kazanima šaranatskog tipa. Prvom destilacijom se dobija meka rakija jačine oko 30% vol koja ide na ponovnu destilaciju. Iz prepeka se izdvaja prvenac u količini od 1-1.5%. Nakon izdvajanja prvenca, hvata se srednja frakcija tj. srce, od koga se dobija najkvalitetna rakija. Kada koncentracija alkohola u destilatu dostigne vrednosti izmedju 55-58% vol izdvaja se patočna frakcija. Razredjivanje destilata se vrši postupno od 55-58% vol na 50% vol, od 50% vol na 46% vol u trajanju od 2 nedelje. Poslednje razredjenje je sa 46% vol na 42-43% vol. Kod razredjivanja može doći do zamućenja pa se takav destilat podvrgava hladjenju na -10ºC. Nakon 48-72 sata vrši se filtriranje destilata. Vilijamovka sazreva u staklenim ili inox sudovima a preporučljiva temperatura čuvanja je oko 15°C na tamnom mestu. Mašta nas održava...Mašta nas i lomi...
| |
| | | bosankaa ★ Prva Oklagija Foruma ★
Godina : 42 Datum upisa : 17.02.2010
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Čet Mar 29, 2012 7:30 pm | |
| KLEKA
Grm kleke raste kao divlje žbunje po šumama, ledinama i na kamenitim obroncima. Koriste se samo sušene bobe (sveže nisu upotrebljive), vrlo su aromatične, a ukus in je pikantan, gorkastosmolast i slatkast. Bobe se dodaju u rakiju (klekovača), koktele, umake, razna pečenja i marinade.
Kleka se u narodu upotrebljava za lečenje mnogih bolesti, za spoljnu i unutrašnju upotrebu: kao diuretik protiv nazeba, kašlja, vodene bolesti, gonoreje, astme, za stomak, znojenje i slično, a spolja u obliku spiritusa ili u jakoj rakiji za obloge i trljanje protiv nazeba i za dezinfekciju. Kleka deluje povoljno na sve bolesti zgloba. Podstiče varenje.
Narodna imena: borovica, klekovina, smrek, smrča, crna smrekinja, fenja itd.
Spravljanje klekovače Treba istaći da klekovača nije rakija koja se proizvodi samo iz plodova kleke-smreke, zbog toga što bi ona bila tako jakog mirisa, da se ne bi mogla piti. Zbog toga kleka se koristi kao „začin“ drugim prirodnim rakijama, zbog čega se i zove klekovača.
Za proizvodnju rakije koriste se samo zdravi i zreli plodovi kleke, bilo da su u svežem ili osušenom stanju.
Budući da se proizvodnja rakije i dozrevanje kleka ne poklapaju, zbog toga se redovno plodovi kleke prvo osuše i na taj način konzerviraju. Takvi plodovi sadrže od 10-12% vode, 80-90% suve materije, u kojoj se nalazi od 10-25% šećera, zatim znatna količina tanina, eteričnih ulja 1-2%, zatim smola i drugih sastojaka.
Da bi plodove kleke mogli pripremili potrebno je učiniti sledeće:
- suve plodove kleke samleti i staviti u toplu destilovanu vodu sa dodavanjem kvasca i to u odnosu 1 kg klake + 2-3 l destilovane vode, - posudu sa kominom kleke treba držati u prostoriji koja ima 20-25ºC radi boljeg i bržeg vrenja.
Komina se destiliše tako da se, prema potrebi, doda destilovana vod. Tako se na 100 l komine kleke može dobiti 6-8 l blage rakije od kleke. Ova rakija služi da se pomeša sa drugim prirodnim rakijama i prepeče. U tom slučaju dobijaju se rakija klekovača jačine od 45%vol.
Ima i drugih postupaka proizvodnje klekovače, na primer: da se u toku pečenja rakija u kotao, kazan od 100 l, u kominu stavi oko 2 kg plodova kleke. U toku kuvanja vrši se ekstrakcija eteričnih ulja, smole i tamina što destilatu daje specifičan ukus i aromu.
Mašta nas održava...Mašta nas i lomi...
| |
| | | bosankaa ★ Prva Oklagija Foruma ★
Godina : 42 Datum upisa : 17.02.2010
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Čet Mar 29, 2012 7:31 pm | |
| Pravljenje rakije od kajsija Kajsija Kajsija, Prunus armeniaca, takođe, poznata po imenu „marelica“, je kontinentalna koštuničava voćka koja zajedno sa šljivama, bademima, breskvama, višnjama i trešnjama pripada rodu Prunus familije Rosaceae. Poreklo kajsije Centar nastanka i prirodni areal ove vrste teško je definisati, usled rane domestifikacije (3 milenijum p.n.e.) kajsije najverovatnije potiču iz predela Srednje Azije i severoistočne Kine, iz oblasti u blizini ruske obuhvata i Korejsko poluostrvo i Japan. Kajsija, iako to njeno botaničko ime sugeriše, ne potiče iz Jermenije. U Jermeniju su kajsije stigle posle 3000 godina, šireći se duž Puta svile. Odatle su je Rimljani, oko 70. godine pre nove ere, proširili po celoj Evropi.
Danas, divlje (nedomestifikovane) jedinke kajsije rastu u veoma malim grupama u Kini, Kazahstanu, Kirgiziji i Uzbekistanu. Usled male brojnosti ovih populacija, vrsta Prunus armenijaca smatra se ugroženom.
Uzgojene sorte kajsija raširene su širom planete. Najbolje uspeva u oblastima sa blagom, mediteranskom klimom, usled čega se u takvim oblastima intenzivno komercijalno uzgaja.
Cvetovi kajsije Kajsija raste kao žbun ili nisko drvo, visoko 8-12 m, sa stablom prečnika do 40 cm. Oblik krošnje je okrugao, ponekad pljosnat. Kora stabla je tamnosiva, uzdužno ispucala. Mlade grane i lisne drške su često crvenkaste boje. Listovi su ovalni, dugi 5-8 cm, sa špicastim vrhom, zaobljenom ivicom. Lisne drške su duge 2-4 cm.
Cvetovi imaju kratku cvetnu dršku, pa često imaju izgled sedećih cvetova. Razvijaju se usamljeno ili u parovima, najčešće pre listanja biljke. Prečnik cveta je 2-4,5 cm. Cvetna loža i čašićni listići su dlakavi, krunični listići su bele do bledoružičaste boje, dugi 11-15 mm. Kajsija je samoplodna, retko stranooplodna biljka (auto-inkompatibilni su na primer kultivari „Riland“ i „Perfection“). Najvažniji oprašivač je pčela.
Plod je koštunica, podseća na malu breskvu prečnika 1,5-2,5 cm, žute do narandžaste boje, ponekad i crvene na strani izloženoj suncu. Jedno seme se nalazi unutar tvrde koštice. Diploidni broj hromozoma je 2n = 16.
Proizvodnja i upotreba Sveža kajsija
Nutritivna vrednost u 100 g
Energija 50 kcal | 200 kJ | Ugljeni hidrati | 11g | Šećer | 9 g | Biljna vlakna | 2 g | Masti | 0,4 g | Proteini | 1,4 g | Voda | 86% | Vitamin A 96 µg | 11% | ß-karotin 1094 µg | 10% | Vitamin C 10 mg | 17% | Gvožđe 0,4 mg | 3% | Prema statističkim podacima iz 2005. godine najviše kajsija se proizvodi u Turskoj (390000 tona godišnje), Iranu (285000) i Italiji (232000). U Srbiji postoji 1,7 miliona sadnica kajsije, a godišnja proizvodnja je oko 40000 tona. Kajsije se obično prerađuju i prodaju kao sušene, dok se u Sem za potrebe ishrane stanovništva, kajsija se koristi kao dekorativna vrsta, a njeno drvo je visokih mehaničkih i dekorativnih kvaliteta. U srbiji se uzgajaju sledeće sorte kajsija: - Ambrozija (S. Ambrogio), poreklom iz Italije; - Breda, poreklom iz Holandije; - Domaća rana, domaća sorta; - Kečkemetska ruža (Kecskemeti rozsa), poreklom iz Mađarske; - Krupna rana, domaća sorta; - Mađarska najbolja (ungarische Beste), poreklom iz Mađarske; - Holubova (Holubova Merunka), poreklom iz Čehoslovačke; - Rakovski, poreklom iz Austrije; - Crvena rana, domaća sorta.
Hranljiva vrednost i sastav ploda menjaju se sušenjem ili termičkom obradom. U sastav ploda ulaze pojedini vitamini, kao i tanini. Jedinjenja poput pojedinih terpena (mircen, limonen, geraniol i dr.) i kiselina daju prijatnu aromu plodu. Najzastupljenija kiselina u plodovima kajsije je limunska kiselina.
Sem ploda, i seme kajsije se koristi u prehrambenoj industriji, najčešće kao zamena za seme badema. Od ovog semena se spravlja italijanski liker amareto, kao i amareti biskviti. Ulje iz semena kajsije se ponegde upotrebljava kao jestivo ulje. Semena sadrže cijanogene glikozide, koji oslobađaju cijanid, usled čega su otrovna ako se upotrebljavaju u većim količinama.
Rakija od kajsija – kajsijevača Za spravljanje rakije od kajsija koriste se, kao i kada se radi o spravljanju rakije od ostalog voća, uglavnom plodovi koji zbog svog lošeg izgleda, usled mehaničkih oštećenja, natruli ili prezreli, nemaju komercijalni značaj kao sveže ili prerađeo voće.
U našoj zemlji rakija se proizvodi od kajsija sorte kečkemetska ruža i madžarska najbolja i to, uglavnom, u Vojvodini. Sorta madžarska najbolja sazreva početkom jula meseca i u punoj zrelosti osnovna boja se menja u intenzivno žutu sa dopunsko tamnocrvenom bojom. Mezokarp, poprima tamnonarandžastu boju i u punoj zrelosti je mek ili aromatičan. Kečkemetska ruža sazreva u drugoj polovini jula i početkom avgusta. U punoj zrelosti je žute boje, a mezokarp je bledožute boje, mek i aromatičan. Rakija kajsijevača treba da sadrži 45-50 vol.% alkohola jer je tada na ukusu puna, harmonična i pitka sa izraženom aromom vrste.
Tehnološki postupak za spravljanje kajsijevače odličnog kvaliteta sastoji se od sledećih operacija:
- Berba plodova u zrelom ili prezrelom stanju; - Muljanje plodova, po potrebi, i odvajanje koštica; - Alkoholno vrenje plodova u zatvorenim sudovima; - Destilacija prevrelog kljuka i - Odležavanje i formiranje rakija.
Berbu plodova kajsija treba obaviti kada se nalaze u punoj zrelosti ili kada su delimično prezreli. U prezrelom stanju imaju veoma izraženu aromu i od nje se dobijaju veoma fine i aromatične kajsijevače. Kajsija je dosta skupa i deficitarna pa kao takva dobro se plasira na tržištu. Plodovi ubrani u punoj zrelosti ili nešto ranije, kada su još relativno čvrsti, koriste se za preradu u džem ili kompot. Stoga se u uslovima domaćinstava za spravljanje kajsijevače koriste, uglavnom, plodovi sakupljeni sa zemlje ispod stabla breskve. To su prezreli plodovi koji sadrže maksimalnu količinu šećera i veoma su aromatični.
Muljanje kajsija obavlja se po potrebi jer, ukoliko se plodovi nalaze u prevrelom stanju, muljaju se pod dejstvom sopstvene težine prilikom stavljanja u sudove za vrenje. Ukoliko se vrši muljanje plodova treba ga obaviti muljačom kod koje su valjci obloženi gumom i razmaknuti koliko da se plodovi muljaju, a koštica da ostane neizlomljena i neoštećena. Po mogućnosti koštice bi trebalo potpuno odvojiti, ili delimično, a ukoliko se ovo ne učini, destilaciju prevrelog kljuka treba obaviti što pre kako se iz koštice, dužim stajanjem, ne bi izdvojilo puno sastojaka koji daju miris na gorki badem.
Alkoholno vrenje kljuka kajsije treba obaviti u sudovima zatvorenim vranjevima za vrenje, poklopcima ili polietilenskim folijama, kako se ne bi gubila aroma i alkohol i da rakija ne bi sadržavala više kiselina. Za previranje u obzir dolaze drvene kace sa poklopcem i vranjem za vrenje gumenim crevom uronjenim u sud sa vodom, zatim plastična burad raznih dimenzija, drvena burad zatvorena vranjem za vrenje ili vatom kao i burad odadnjena bez jednog danceta pokrivena sa suviše čvrsto, kao napon, čvrstim polietilenskim folijama.
Kljuku kajsije preporučuje se dodavanje sumporne kiseline H2SO4, u istoj količini i na isti način kao i kod kljuka od trešanja. Sumporna kiselina ima zadatak da spreči razmnožavanje u kljuku štetnih mikroorganizama, bakterija koje tokom vrenja stvaraju materije lošeg mirisa tokom destilacije prelazi u rakiju i jako joj umanjuje kvalitet.
Kada se konstatuje završetak alkoholnog vrenja potrebno je što pre obaviti destilaciju prevrelog kljuka jer dužim stajanjem on gubi u kvalitetu, a i time i buduća rakija.
Ukoliko su kajsije prezrele i nešto smežuranije tada se preporučuje dodavanje izvesne količine vode kljuku da se dobije ređa masa pre vrenja kako bi se ono nesmetano odvijalo.
Mašta nas održava...Mašta nas i lomi...
| |
| | | bosankaa ★ Prva Oklagija Foruma ★
Godina : 42 Datum upisa : 17.02.2010
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Čet Mar 29, 2012 7:37 pm | |
| Parking za rakijski kotao 14.12.2009. Naši ljudi su majstori improvizacije... Rakijski kotao, popularni „veseli stroj“ je mašina kojoj se posvećuje posebno velika pažnja. Pogotovo kada je "u pogonu". Najveći posao zapravo je prevoženje, postavljanje, udešavanja... A tamo gdje su najveći problemi, tu je i najveći prostor za snalaženje i inovacije. Slika govori sve. Sjajno! Samo još ostaje dilema gdje staviti karticu sa automata za naplatu parkinga? E 'vako to izgleda u moje selo | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Čet Mar 29, 2012 8:57 pm | |
| Dudovača ili dudi -brendi, vojvodjanski brend Recept : Derane, pre sakupljanja dudova rasiri ponjavu (prostirku od najlona,...), malo protreses grane duda, sto otpadne sakupis na jednu ili vise gomila. grancice i lisce ako ima izbacis. Dudove u kantu pa u dobro oprano plasticno bure, a pre toga uspes 1-2 kante vode, ako je bure od 200 l. Naj bolje je ako mozes bure da napunis tj. da ga napunis tako da bure bude prazno odprilike 30 cm., kad kom bude radio naj jace da ti ne iskipi. Kom je pozeljno mesati cesce, a naj manje dva puta dnevno ( ujutro i uvece). Bure ako nema svoj poklopac, prekriti ga tkaninom (cebe,...) da nebi musice ulazile u bure. Kom drzati na mestu gde nije izlozeno direktno suncevim zracima. Kad kom pocme da pada (znas ono dize se iz dana u dan i onda pocme da pada iz dana u dan), secer razmutis u vodi, odnos 3l vode 1kg. secera, ali vodu stavis pored koma da bude svo vreme dok se ne istopi secer i da temperatura slatke vode bude ista kao temperatura koma, pa tek onda uspes vodu u kom. Moras paziti koliko kom ima mesta u buretu da radi, da ne pokipio, posto kad dodas secer radice jace nego ranije. E derane ovo zapamti " Kad dodas secer oped nastavis da mesas svaki dan, nesme kom da stane moras ga pece malo pre stajanja, inace neces imati rakije". Dudovača
Dud je valjda jedina voćka koja je stigla u ove krajeve po nalogu sa najvišeg mesta jedne od starih dobrih propalih država. Bilo ga je, dakako, i ranije, ali je tek grof Mersi u Banatu a Marija Terezija i u ostalim delovima današnje (jučerašnje) Vojvodine, čak i zakonski, obavezala podanike da sade ovo plemenito drvo. Razlog je bilo gajenje svilenih buba, jer imperija nije želela da se njeni novci troše za uvoz svile. (Ipak, dudovi nisu spasili KuK monarhiju, kao što ni balvani nisu spasli RSK.)
Početkom prošlog veka po širokim vojvođanskim šorovima i kraj državnih puteva već su se dostojanstveno šepurile desetine hiljada krošnji listopadnog drva, u nauci poznatog pod imenom morus (alba, nigra ili rubra, to jest bela, crna ili crvena murva). Prepuštajući svilarstvo stručnjacima, ovde ćemo smerno skrenuti pažnju na jedan sporedni, ali ništa manje dragocen proizvod. Reč je, pogodili ste, o dudovači.
Plodovi se zovu dudinje i neobično su sitni u odnosu na veličinu drveta. Počinju da zriju već krajem juna, a ima ih sve do kraja avgusta. Bilo da se dud nalazi na ulici, ukraj lenije ili u avliji, dudinje se skupljaju ručno, najčešće iz trave. Posao je izuzetno pipav, pa se u njemu često koristi dečja radna snaga. Mada su dudinje slatke, klincima ovo maltretiranje pada izuzetno teško, pošto krajnji proizvod sa njihove tačke gledišta nema nikakvog smisla. Skupljanje dudinja može da traje i po nekoliko nedelja. Ako je murva u dvorištu, najbolje je prostrti ispod nje plastične ponjave i predveče lepo pokupiti ono što je tog dana sazrelo.
Dalji proces je istovetan kao i kod proizvodnje ostalih rakija: sirovina se smešta u sudove, pokriva i redovno meša, uz stalnu upotrebu čula mirisa. Ko se odriče kakvoće zarad količine, upropastiće buduće piće dodavanjem ostalog voća ili, što je krajnji bezobrazluk, šećera. Jer, dudovača se, kao i sve prirodne rakije, peče isključivo za domaće potrebe. Tamo gde se kupuje ili prodaje nema ni govora o plemenitom piću, već o brljama različitih mirisa i sa različitim količinama kojekakvih sastojaka.
Ako godina ponese i ako je dud posadio još deda ili pradeda uoči stupanja u brak (uzgred, u crno-žutoj monarhiji to je bio jedan od uslova za ženidbu odnosno udadbu), sa jednog stabla se, bez grama šećera, može dobiti po litar za svaku sedmicu u narednoj godini.
Priče o tome da se ona peče samo u nedostatku boljeg voća ili da je nečiji deda umro od dudovače spadaju u opake izmišljotine. Od svih pića umiru samo oni koji ne umeju da piju i oni koji loču šta god im se nađe. Dakle, nije isključeno da je nečiju jetru izjelo nešto za šta je on mislio da je dudovača, ali to je svakako bilo nešto što se samo očešalo o dud.
Nakon pečenja sledi takođe uobičajeni postupak: točenje u staklene balone od pet ili deset litara, te pečačenje voskom. Ostatak ide u buriće (zapremine 30-50 litara) od ponajbolje dudovine. Baloni se ostavljaju za rođenja i venčanja unuka, ostalo se nakon isteka određenog vremena pušta u opticaj. Dudovača je u početku samo bezbojna tečnost specifičnog mirisa. Kroz koji mesec, a naročito kroz koju godinu, biće to prvoklasna rakija za vrhunske meraklije. Merači se uz kisele krastavce i pokoje parče slanine.
Pre tri godine jedan gospodin mi je, kao deo naknade za intelektualnu uslugu, doneo politru dudovače made in FNRJ, što će reći starije od četiri veka. Dotični je odavno ostavio piće. Ipak, razumeli smo se bez reči: znao je da daje nekom ko zna šta dobija.
Putujući zimus u Evropu, poneo sam i jednu flašu. I gle: gospodin sa severa Bačke je omirisao, lagano prineo čašicu ustima, još laganije gucnuo, zadivljeno pogledao i krajnje sabrano izgovorio: "Čoveče, mislio sam da toga više nema!" Ima, i imaće sve dok živi duh dedova. Mihal Ramač
| |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Sre Maj 09, 2012 10:54 pm | |
| Naša rakija najbolja na svetskom kupuNa Prvom svetskom kupu rakija Đula-Budimpešta, održanom u mađarskoj prestonici, nagrađena je destilerija Zarić-Kosjerić. Od 1.110 uzoraka različitih vrsta rakija, u kategoriji rakija od dunja, naša destilerija je za svoju dunjevaču pod nazivom „nostalgija“ dobila najviši broj bodova i proglašena je za najbolju rakiju od dunja, te je pored osvojene zlatne medalje nosilac i priznanja Svetskog kupa rakija 2012. Pored takvog laskavog priznanja, „nostalgija“ se našla i među 34 uzorka najbolje ocenjenih rakija svih vrsta na degustaciji društvenog žirija, koji su sačinjavali predstavnici svih proizvođača i vitezova rakije prisutnih na manifestaciji i tom prilikom je proglašena za najbolju rakiju Prvog svetskog kupa rakija. | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Čet Maj 10, 2012 9:58 am | |
| Metalika: Rakija vam je sranje! Uvredi nas čovek -a nije ni probao . A viski je pa nešto bolji ,seljak neotesani ? | |
| | | EAGLE
Location : NS Humor : CRNI Datum upisa : 04.08.2010
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Čet Maj 10, 2012 12:00 pm | |
| - Danubius ::
Uvredi nas čovek -a nije ni probao . Majke mu ga spapatrljim! | |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Čet Maj 10, 2012 10:04 pm | |
| - EAGLE ::
- Danubius ::
Uvredi nas čovek -a nije ni probao .
Majke mu ga spapatrljim! | |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Sre Okt 17, 2012 10:55 pm | |
| | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Čet Okt 18, 2012 6:04 pm | |
| RAKIA BAR Toronto Pored svih wiskija i konjaka ,rakija u sred Kanade ? Lako objašnjivo ....pola ex Yu se iselilo tamo . A mi volimo "terati svoje " | |
| | | promaja Panonski lav
Godina : 61 Datum upisa : 02.08.2010
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Čet Okt 18, 2012 10:43 pm | |
| Sad kad proradi ZOZOVAČA-od braće
| |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Uto Nov 13, 2012 9:57 pm | |
| | |
| | | sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Čet Mar 21, 2013 11:18 pm | |
| Gde je najbolja rakija u Srbiji? Devetočlana komisija na čelu sa profesorom Poljoprivrednog fakulteta dr Ninoslavom Nikićevićem Tasićevoj rakiji dodelila je 19,14 poena. Drugo mesto je osvojio Jovica Malinović iz Gradiške sa 19,05, a treće Miodrag Tanović iz Brežana sa 19,02 boda. Kako je istakao profesor Nikićević u pauzi ocenjivanja, Srbija ima oko 40 miliona stabala šljiva, ali sve manje crvene ranke i požegače koje daju visokokvalitetne rakije. Mišljenja je da bi naša zemlja mogla da osvoji Evropu u pogledu kvalitetnih alkoholnih pića. Na ovogodišnjem takmičenju učestvovalo je 38 rakija koje imaju od 40-55 % alkohola i zauzele su neko od prva tri mesta na dvanaest regionalnih smotri u Republici Srpskoj, na Kosmetu i Srbiji u 2012. godini. Uzorci rakija bili su šifrovani, ime pobednika znalo se tek nakon otvaranja koverata, a članovi komisije da ne bi izgubili osećaj za ukus rakije posle probanja uzoraka koristili su mleko, mladi sir i jabuke. Član komisije, mr Branko Popović je ocenio da i razlike u boji prepečenica govore o raznovrsnosti rakija našeg podneblja. Prema njegovim rečima, godišnja proizvodnja u Srbiji je od 20 - 30 miliona litara prepečenice. Svečano proglašenje rezultata biće u aprilu u Institutu za voćarstvo u Čačku, koji je i organizator i pokrovitelj ovog takmičenja. Direktor ove naučne ustanove dr Svetlana Paunović je naglasila da će ova smotra postati tradicionalna jer podstiče takmičarski duh, a samim tim podiže i kvalitet u proizvodnji rakije. http://www.b92.net/ | |
| | | Lakota - slučajna prolaznica-
Datum upisa : 11.07.2013
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Uto Jul 23, 2013 8:48 pm | |
| Napravite sami lekovito vino ili rakiju
Ovo je pravo vreme da krenete sa pravljenjem lekovitih vina ili rakije. To je tako lako, uostalom, zavirite u bakine recepte. Oni vredni već su napravili likere od višanja, orahovaču ali nije kasno. Malo dobre volje, dobrog vina ili rakije i zrelih plodova. Bićete ponosni na sebe a imaćete i lekoviti napitak za vas i goste. Rakija sa kantarionom Nabavite domaću rakiju, lozu, komovicu, pripremite i osušen cvet tog lekovitog kantariona. U dve litre ove rakije dodajte tridesetak grama tih cvetića, sipajte u flaše i ostavite mesec dana da odstoji. Pije se pred jelo. Kantarion je odličan za varenje, bolove u stomaku, protiv nesanice i depresije. Vino sa žalfijom Ovo vino je sjajno protiv umora, iscrpljenosti a lako se pravi. Uberite sto grama listova žalfiije, stavite u litar vina i ostavite desetak dana da stoji. Procedite, sipajte u flaše i pijte uz ručak ili večeru. Žalfija deluje kao sedativ, antiseptik i antibiotik širokog spektra. Ovo su primeri za podsećanje, ali budite kreativni pa napravite svoju mešavinu, naravno, prethodno dobro proučite lekovita svojstva biljaka. Dominomagazin
| |
| | | tok tuk tok Putnik zvezdane prašine
Datum upisa : 17.01.2013
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Uto Jul 23, 2013 9:08 pm | |
| Seoske rakije u Srbiji su loše iz prostog razloga što je toliko vole da nemaju srca baciti prvenac i patoku. Daklem prilikom pečenja rakije izdvajaju se tri frakcije... -prvenac, sastoji se od lako hlapljivih kiselina koje imaju vrelište niže od alkohola i prve procure. znači, prvi litar se baca. - srce, relativno čista rakija ako je pravilono odradjen proces vrenja komine. ovaj deo se koristi. - patoka, zadnjh par litra destilata koji ima mali procenat alkohola a veliki metanola, n-propanol, i-butanol, cijanovodonična kiselina, sirćetna kiselina..i..i..i patoka se ne koristi. | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Uto Jul 23, 2013 9:09 pm | |
| sokolova rakija rakija od dunjarakija od grozdjarakija od jabukarakija od medarakija od kruske Malo da se čita ....ako je prevruće da se konzumira . Mada ,ima ih koji je o*lade ,pa pijuckaju i na + 38 C (preporuka ,makedonska mastika ,kažu da je čak bolja na "ledeno" ) | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Pon Avg 26, 2013 4:34 pm | |
| Sva šljiva ode u rakiju! SRBIJA POD ŠLJIVAMA: REKORDAN ROD ZADAO VELIKU MUKU DOMAĆINIMA Pod teretom ovogodišnjeg nezapamćeno velikog roda u lozničkom kraju šljive stabla ''čačanke'', ''požegače'' ili ''valjevske'' savila su se po šljivicima do zemlje ali će u lozničkom kraju ponovo rod uglavnom završiti prerađen u rakiju, a tek nešto malo u otkup i sušenje. _________________ Kako ćemo tek ove godine biti blesavi :zubi3: :elpivo: | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| | | | dusicaa الحالم الأبدي
Location : Tamo gde Dunav ljubi nebo :) Datum upisa : 02.12.2012
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Ned Okt 06, 2013 8:47 pm | |
| Danas sam na Divcibarama, kupila rakiju od aronije. O aroniji se malo zna u nasim krajevima ali sve vise se pise o njoj a i podizu se zasadi. Kupih i slatko, takodje od aronije. Moram priznati da me privukla i ambalaza. Kad je probam, pricacu vam | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Ned Okt 20, 2013 12:05 am | |
| Istraživanja pokazala: Rakija jeste lekovita! Autor: Tanjug | 19.10.2013 - 23:49:00h | U srpskom narodu oduvek je postojalo verovanje da je rakija veoma lekovita i da poneka čašica tog žestokog pića povoljno utiče na zdravlje, što su i potvrdila neka medicinska istraživanja. Istraživanja su pokazala, kako navodi list "Poljoindustrija", da umereno konzumiranje alkohola povećava koncentraciju dobrog, a snižava nivo lošeg holesterola, kao i da oni koji koji umereno koriste to piće, ređe obolevaju od kardiovaskularnih bolesti - infarkta srca, srčane slabosti, povišenog krvnog pritiska i šloga. Jedna čašica rakije leči upale unutrašnjeg zida krvnog suda u kome se nalazi masna naslaga, koja može da prouzrokuje pucanje i srčani udar, a takođe usporava stvaranje tromba i ubrzava njegovo razlaganje, ako već postoji. Pri tome se pod umerenim pićem, podrazumeva jedno do dva alkoholna pića koja sadrže 10 grama alkohola, što odgovara jednoj krigli piva, čaši vina ili čašici žestokog pića, s tim što se trudnicama ne preporučuje. S druge stane, ako se uzima češće veća doza alkoholnih pića, onda je dejstvo štetno, jer može da ošteti srčani mišić i dovede do grčenja perifernih krvnih sudova. U slučaju dugogodišnjeg svakodnevnog ispijanja većih količina, od 80 grama, ili osam čašica rakije, može da dođe do zadebljanja i uvećanja srčanog mišića, s tim što su žene podložnije tim promenama. Istovremeno dolazi do povišenog krvnog pritiska i pojave arterijske hipertenzije. Dakle, rakija jeste dobra, ali kada se pije umereno! | |
| | | brdjanin peskovit je put do zvezda
Datum upisa : 13.09.2013
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Ned Okt 20, 2013 12:37 am | |
| Pečem je sam. Pijem je sa odabranima. Poklanjam onima koji znaju da je cene.
Šljiva, mučenica, 52 stepena, čista kao suza..."oprana" kroz vodu, tako da sav metil alkohol otpadne. Ali još uvek se učim od proverenih majstora, kojih je sve manje. Problem je što svako svoju smatra najboljom i teško je razlučiti šta je istina dok ne probaš. Želja mi je da jedne godine ispečem kajsijevaču... Nizbrdo je lakše. Ali uzbrdo je avantura!
| |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| | | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Sub Sep 12, 2015 9:50 pm | |
| Ne znam kako kod vas ,ali kod nas "vesele mašine" krenule . Kako je šljiva rodila ,biće rakije kao vode . | |
| | | ZoxZoja Stela Polaris
Godina : 56 Location : Plava Planeta Datum upisa : 13.01.2013
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Ned Sep 13, 2015 8:15 am | |
| Copy-paste posta sa teme Vojvodina. Nadam se da mi nećete zameriti. Jer dudova rakija ili dudovača ili dudara je jedna pomalo zaboravljena rakija a nekad nije bilo kuće koja je nije pekla. DUDI BRENDI (rakija od Duda ) Dudovača Dud je valjda jedina voćka koja je stigla u ove krajeve po nalogu sa najvišeg mesta jedne od starih dobrih propalih država. Bilo ga je, dakako, i ranije, ali je tek grof Mersi u Banatu a Marija Terezija i u ostalim delovima današnje (jučerašnje) Vojvodine, čak i zakonski, obavezala podanike da sade ovo plemenito drvo. Razlog je bilo gajenje svilenih buba, jer imperija nije želela da se njeni novci troše za uvoz svile. Početkom prošlog veka po širokim vojvođanskim šorovima i kraj državnih puteva već su se dostojanstveno šepurile desetine hiljada krošnji listopadnog drva, u nauci poznatog pod imenom morus (alba, nigra ili rubra, to jest bela, crna ili crvena murva). Prepuštajući svilarstvo stručnjacima, ovde ćemo smerno skrenuti pažnju na jedan sporedni, ali ništa manje dragocen proizvod. Reč je, pogodili ste, o dudovači Plodovi se zovu dudinje i neobično su sitni u odnosu na veličinu drveta. Počinju da zriju već krajem juna, a ima ih sve do kraja avgusta. Bilo da se dud nalazi na ulici, ukraj lenije ili u avliji, dudinje se skupljaju ručno, najčešće iz trave. Posao je izuzetno pipav, pa se u njemu često koristi dečja radna snaga. Mada su dudinje slatke, klincima ovo maltretiranje pada izuzetno teško, pošto krajnji proizvod sa njihove tačke gledišta nema nikakvog smisla. Skupljanje dudinja može da traje i po nekoliko nedelja. Ako je murva u dvorištu, najbolje je prostrti ispod nje plastične ponjave i predveče lepo pokupiti ono što je tog dana sazrelo Dalji proces je istovetan kao i kod proizvodnje ostalih rakija: sirovina se smešta u sudove, pokriva i redovno meša, uz stalnu upotrebu čula mirisa. Ko se odriče kakvoće zarad količine, upropastiće buduće piće dodavanjem ostalog voća ili, što je krajnji bezobrazluk, šećera. Jer, dudovača se, kao i sve prirodne rakije, peče isključivo za domaće potrebe. Tamo gde se kupuje ili prodaje nema ni govora o plemenitom piću, već o brljama različitih mirisa i sa različitim količinama kojekakvih sastojaka Ako godina ponese i ako je dud posadio još deda ili pradeda uoči stupanja u brak (uzgred, u crno-žutoj monarhiji to je bio jedan od uslova za ženidbu odnosno udadbu), sa jednog stabla se, bez grama šećera, može dobiti po litar za svaku sedmicu u narednoj godini Priče o tome da se ona peče samo u nedostatku boljeg voća ili da je nečiji deda umro od dudovače spadaju u opake izmišljotine. Od svih pića umiru samo oni koji ne umeju da piju i oni koji loču šta god im se nađe. Dakle, nije isključeno da je nečiju jetru izjelo nešto za šta je on mislio da je dudovača, ali to je svakako bilo nešto što se samo očešalo o dud Nakon pečenja sledi takođe uobičajeni postupak: točenje u staklene balone od pet ili deset litara, te pečačenje voskom. Ostatak ide u buriće (zapremine 30-50 litara) od ponajbolje dudovine. Baloni se ostavljaju za rođenja i venčanja unuka, ostalo se nakon isteka određenog vremena pušta u opticaj. Dudovača je u početku samo bezbojna tečnost specifičnog mirisa. Kroz koji mesec, a naročito kroz koju godinu, biće to prvoklasna rakija za vrhunske meraklije. Merači se uz kisele krastavce i pokoje parče slanine Pre tri godine jedan gospodin mi je, kao deo naknade za intelektualnu uslugu, doneo politru dudovače made in FNRJ, što će reći starije od četvrt veka. Dotični je odavno ostavio piće. Ipak, razumeli smo se bez reči: znao je da daje nekom ko zna šta dobija. Putujući zimus u Evropu, poneo sam i jednu flašu. I gle: gospodin sa severa Bačke je omirisao, lagano prineo čašicu ustima, još laganije gucnuo, zadivljeno pogledao i krajnje sabrano izgovorio: "Čoveče, mislio sam da toga više nema!" Ima, i imaće sve dok živi duh dedova. Mihal Ramač Došla je tiho i ušla u legendu | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Ned Nov 22, 2015 1:30 pm | |
| 0vo moram copy ...lepa pričica o rakiji ,ali i koječemu drugom u Srbiji . ------ Sremačka, ljutaAleksandranm (sa njenog bloga) E rođače, nemoj sad meni da se žališ. Vidi, raskrupnjo si se, nahranjen si dobro. Sijaš, vidim. Šta pričaš, nije dobro. Čekaj malo, nastavićeš, samo vatru da razdžaram, sulundar ne valja. Eno preko granice sneg već krenuo. Šta, ne osećaš. Kako ne osećaš. To si se ti u Beogradu nalojio pa ne osećaš. Al, vidim, nije ni tebi svejedno. Hladno ti oko srca. Ajd da trgnemo jednu, biće dobro… Dobra, ljuta. Šljiva. Doooobra. Jaka. Koja? Šta koja? Šta pitaš, kao da ne znaš. Ona krljava iz drugog dvorišta. Ali nisam je ja peko. Muka mi od posla. Sve je palo na mene. Evo, sad je i ja prvi put pijem. Da se nisi javio, ne bi je ni liznuo. Lakše malo rođače, jaka je. Nema ni trunku šećera. Vidiš venac, od prsta. Mogao bi nekog da ubiješ kad bi ciljo kroz njega. Ko je pravio, pitaš? Komšija, ona budaletina što ga onomad struja udarila. Jel ozdravio, pitaš? Ma kakvi. Lud je ko tih sto hiljada volti što ga tresnulo. Koža mu se oporavila, manje više, al mozak… Mora da mu je spaljena bar polovina. Kad popije, zlo. Urliče ko vuk, bože me oprosti. Al rakiju što peče… Prepečenica, nego šta je. Jesi video kako je odmah toplije, kad se trgne po jedna. A i vatra lepo gori. Celu noć će tako. Novembar mi u kosti ušao. Ma mažem se, nego šta, kupio sam u apoteci konjsku…Ma kakvi, neću da se masiram rakijom. Nisam trošadžija. Nego da ti kažem: sve sam ja to čuo još pre dvadeset godina, isto tako. Samo sam mislio, kad ode u grad da će promeniti navike. Al vidiš, vuk dlaku menja… Ma nemoj meni da se žališ. Pa šta onda što si morao malo… Živa je žena. Ma nek gleda muž, ko ga jebe. Šta kažeš, ćelav. Pa ne jebeš njega. Ćuti i radi, ako treba, gde god treba. Vidiš kakvo je vreme došlo. Pritislo sa svih strana… Šta pitaš šta sam čuo. Ma onaj naš iz donje ulice. I on je tako morao… A posle čovek kupio kamion. Sredio se. Udavio me jednom sa tom pričom. Govna, pa govna. Pa šta što smrdi na govna. Od kad si ti takav gospodin postao…Ćuti i radi. Jebo te, nije te bilo šta videti. A vidi sad. Pravi čovek. Biće bolje. Vidiš da si i auto kupio. A i dobar je to posao, gospodski, kad si u gradu. Znaš kako bi bilo da si ostao… Osušio bi se ovako kao ja…Koji si mi andrak i pričao. Samo se nerviram. Nego, kako bi i ovako kod nas došao, mi više ni autobusa nemamo. Samo jednom dnevno. Biće valjda bolje. Jednom. A onaj naš prijatelj…Pitaš za njega? Eno ga u belom svetu. Daleko. Pati, drma ga nostalgija – valjda se to tako zove. Piše poeziju, onda. Ponekad. Mora da laže. Svuda je bolje nego ovde. Jebi ga. Neću ja nigde da idem. Ma kakvi. Nemoj da me nagovaraš. Volim Srem. Ne lažem, majke mi. Ajmo još po jednu. Ne znam gde su mi cigarete… Ajde da pričamo o nečem drugom. Neću više ni da mi spominješ. Ni reč. A ovo će da se dešava u Bačkom Monoštoru ,za 29 novembar (bivši Dan Republike ) Prijave učesnika i njihovih rakija uveliko stižu iz svih bivših ex Yu republika . | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Ned Feb 28, 2016 11:39 am | |
| Rakija ujedinjuje i nas sa Balkana koje politički ,nacionalni i veski estabilišmenti "pujdaju" da budu neprijatelji . Lokal u Pnom Penu koji drže Srbin i Hrvat u slozi ,a posećuju svi odavde koje put nanese u Kambodžu . | |
| | | ZoxZoja Stela Polaris
Godina : 56 Location : Plava Planeta Datum upisa : 13.01.2013
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Sub Apr 02, 2016 7:13 pm | |
| Asocijacije su zaebata rabota. Pročitam tekst u Blicu Kobrovaca i proradi mi sećanje na jedan blog. Onda potražim i naravno da ću da i sa vama podelim. Daklem Rakija neizgovorljivog vijetnamskog imena, na blogu prekrštena u Mudovača. Sa bloga Hanojska pauza, 1. deo Snežane Radojičić, svetskog cikloputnika. Objavljeno na blogu B92. Objašnjenje koje je Sneža dala o ovom alkoholu - To su penisi goveda i bikova, koji se potope u alkohol, doda se neko voće, nekad dodaju i zmiju, i onda to stoji 3-6-12... meseci, što duže, to bolje. Potom se pije. Napitak se zove Ruou Ngoc duong (Rượu ngọc dương) i Vijetnamci su jako ponosni na njega, smatraju da im daje veću seksualnu moć. Fotka nije moja, pojavila se pre neki dan na FB grupi Hanoi Massive, a snimio ju je neki Englez u supermarketu u centru. Pitao je za objašnjenje da li je to vid naplate od kupaca koji nisu platili račun Došla je tiho i ušla u legendu | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Sub Apr 02, 2016 8:22 pm | |
| - ZoxZoja ::
- .
Daklem Rakija neizgovorljivog vijetnamskog imena, na blogu prekrštena u Mudovača.
Rakijaši nisu gadljivi ,ali za "ovo " treba zaista imati ono što je u boci -pa popiti . Kako su počeli ,sa pivom od vaginalnih bakterija ,pa ovo .....šta će biti sledeće ,"Govnara" ? | |
| | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| | | | Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Pet Okt 07, 2016 1:56 pm | |
| Ovo se zove navesti kompletne " podatke o proizvodu " | |
| | | Mima65
Godina : 58 Location : Beograd Humor : volim Datum upisa : 08.08.2016
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Sub Okt 08, 2016 9:08 am | |
| | |
| | | promaja Panonski lav
Godina : 61 Datum upisa : 02.08.2010
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Sub Okt 08, 2016 10:27 am | |
| | |
| | | bosankaa ★ Prva Oklagija Foruma ★
Godina : 42 Datum upisa : 17.02.2010
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Sub Okt 08, 2016 10:44 am | |
| Mašta nas održava...Mašta nas i lomi...
| |
| | | podbarac Lala iz Bosne
Godina : 68 Location : Novi Sad Humor : Ta dašta Datum upisa : 30.11.2012
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Sub Okt 08, 2016 11:55 am | |
| Dudova rakija ili ti rakija od duda Poznata kao dudara, dudinjača ,dudovača, , ludara, rakija izuzetno jakog mirisa i ukusa, karakteristična za vojvođansko podneblje. Neću o njoj ništa posebno jer Zox je to lepo odradila . Hteo sam samo da kažem da sam imao prilike koštati je i nisam baš nešto bio oduševljen . A paz ovih , parastos dudu a povešali šunke . | |
| | | Mima65
Godina : 58 Location : Beograd Humor : volim Datum upisa : 08.08.2016
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Pon Okt 10, 2016 7:55 pm | |
| Dozer 😂😂 | |
| | | el_vibrador בנו של ישראל
Datum upisa : 07.02.2012
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Pon Okt 10, 2016 8:19 pm | |
| | |
| | | Hestija
Datum upisa : 21.01.2012
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Pon Okt 10, 2016 8:33 pm | |
| | |
| | | Mima65
Godina : 58 Location : Beograd Humor : volim Datum upisa : 08.08.2016
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Pon Okt 10, 2016 9:05 pm | |
| To je regularno i razumljivo! 😜. Sa svekrvom moraš do crte "sve vas volim", dalje budeš li išla, moglo bi biti zajebato!! 😂😂😂 | |
| | | Hestija
Datum upisa : 21.01.2012
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir Pon Okt 10, 2016 9:07 pm | |
| - Mima65 ::
- To je regularno i razumljivo! 😜. Sa svekrvom moraš do crte "sve vas volim", dalje budeš li išla, moglo bi biti zajebato!! 😂😂😂
Ona ide do zagrevanja, a ja do sreća-radost :rlol: | |
| | | Sponsored content
| Naslov: Re: RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir | |
| |
| | | | RAKIJA -čudotvorni balkanski eliksir | |
|
Similar topics | |
|
| Dozvole ovog foruma: | Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
| |
| |
| Ko je trenutno na forumu | Imamo 52 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 52 Gosta :: 2 Provajderi Nema Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 710 dana Sub Jan 19, 2013 12:14 am |
Zadnje teme | » Sta Vas nervira na forumu?Juče u 8:41 pm od Eugen Grafvajer » Nega usanaJuče u 1:25 am od Kijara-brm » DNEVNI HOROSKOP ✰Juče u 1:23 am od rouzvel » In memoriam-poznati (EX) JugosloveniJuče u 1:07 am od Kijara-brm » Šta je to lepota?Sre Mar 27, 2024 7:52 pm od Eugen Grafvajer » CRKVA I BOGATSTVO -LICEMERJE I BEZOBRAZLUK ?Sre Mar 27, 2024 12:10 pm od Eugen Grafvajer » Samo da rata ne bude!Pon Mar 25, 2024 10:16 am od Eugen Grafvajer » LJUBAVNI HOROSKOPPon Mar 25, 2024 12:32 am od rouzvel » NEDELJNI HOROSKOP ★Pon Mar 25, 2024 12:25 am od rouzvel » Vladimir PutinPon Mar 25, 2024 12:09 am od montoya » FK (SD) ✰ CRVENA ZVEZDA ✰Ned Mar 24, 2024 11:04 pm od Danubius » VICEVI - Ovaj ne znam gde bi ....Ned Mar 24, 2024 8:26 pm od montoya » Mesec Ramadan /Ramazan... رمضان Ned Mar 24, 2024 11:31 am od justicija » Pesma Evrovizije - EurosongSub Mar 23, 2024 8:22 pm od justicija » HIT danaSub Mar 23, 2024 8:01 pm od justicija » Moja životna filozofijaSub Mar 23, 2024 7:41 am od Eugen Grafvajer » Šta trenutno slušate Čet Mar 21, 2024 9:36 pm od montoya » PAPRIKAŠI I GULAŠI -braća po ljutoj paprici :))) Čet Mar 21, 2024 7:56 pm od Danubius » I OVO JE NEKO NAPISAO (tekstovi koji su nam se svideli )Čet Mar 21, 2024 9:46 am od Eugen Grafvajer » NAŠE PRAZNIČNE DEKORACIJE U KUĆI Uto Mar 19, 2024 6:44 pm od Kijara-brm » KREČENJE I FARBANJE Pon Mar 18, 2024 4:20 pm od Danubius » LEGENDARNA VOZILA ex YU Ned Mar 17, 2024 12:04 am od Danubius » Kažite pesmomPet Mar 15, 2024 8:46 am od savo » GREJNA SEZONA stigla -čime se grejete ? Sre Mar 13, 2024 1:57 pm od Danubius » Da li ste Yugo-nostalgičari?Sre Mar 13, 2024 9:34 am od Danubius » Dr ZORAN ĐINĐIĆ -prolaze godine OD UBISTVA -šta je ostalo od ideje ? Uto Mar 12, 2024 11:19 am od Danubius » SILIKONI (i druga "plastika" )Pon Mar 11, 2024 9:32 am od savo » 8 Mart - dan zena...Ned Mar 10, 2024 11:21 am od Đole » NAJGORI DIKTATORI sveta Ned Mar 10, 2024 10:43 am od montoya » SVI SVETI(Dan mrtvih) / ZADUŠNICESub Mar 09, 2024 6:29 pm od Danubius |
Statistike | Imamo 11610 registrovanih korisnika Najnoviji registrovani član je Zdravko Mićanović
Naši korisnici su poslali ukupno 523973 članaka u 7350 teme
|
IN MEMORIAM - naša OKANA -1975 -2021 | |
|