DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.
Prođoh Bosnom... BFuWx

DOBRO NAM DOŠLI !


DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.
Prođoh Bosnom... BFuWx

DOBRO NAM DOŠLI !


DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -

-MI NISMO KAO DRUGI -Liberté, égalité, fraternité-
 
PrijemPORTALLatest imagesTražiRegistruj sePristupi

 

 Prođoh Bosnom...

Ići dole 
+2
cojle
Samhain
6 posters
AutorPoruka
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyUto Jan 31, 2012 5:56 am



Poslednji put izmenio Samhain dana Uto Jan 31, 2012 7:04 am, izmenio ukupno 2 puta
Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyUto Jan 31, 2012 5:58 am

Arheološka iskopavanja potvrđuju da je područje Bosansko-podrinjskog kantona Goražde bilo naseljeno tokom kamenog doba i rimskog perioda. U srednjem vijeku grad Goražde se prvi put spominje 1397. godine. U okolini Goražda se nalaze mnogi stećci iz ovih doba.

Osmanlije su osvojili područje 1465. godine i drže ga do 1878. godine i Austro-Ugarske okupacije. Tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, masovno je stradalo uglavnom muslimansko stanovništvo. Nakon završetka Drugog svjetskog rata područje Bosansko-podrinjskog kantona Goražde postaje dio jugoistočne regije Bosne i Hercegovine i njen administrativni, privredni i kulturni centar.

Tokom rata u Bosni i Hercegovini Goražde je bio jedini grad na Drini koji se uspio odbraniti. Bile su žestoke bitke 1992. godine a jedini način da Goraždani dobiju potrebnu hranu i oružje je bio čuveni "Put spasa" do Grepka. Nakon dejtonskog sporazuma Goražde je postao centar Goražde-Podrinjskog kantona. 2001. godine naziv je promijenjen u Bosansko-podrinjski kanton Goražde.


Poslednji izmenio Samhain dana Uto Jan 31, 2012 6:23 am, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyUto Jan 31, 2012 6:00 am

Foča je općina sa najvišim vrhom u Bosni i Hercegovini (planina Maglić, najviši vrh 2.386 metara), čiji pojedini dijelovi pripadaju najvišem planinskom području u BiH, od čega nekoliko visova premašuje 2.000 metara nadmorske visine.

Na području općine Foča se nalazi jedina prašuma u Bosni i Hercegovini i najveća u Evropi - Perućica koja se nalazi u okviru Nacionalnog parka Sutjeska, gdje se u još uvijek netaknutom rezervatu prirode nalaze najveći evropski uzorci jele (63 m) i omorike (65 m), te kapitalni primjerci bukve, kao i Vodopad Skakavac.

Kanjon rijeke Tare je po dubini najveći u Evropi i drugi u svijetu, odmah iza Grand kanjona u Sjedinjenim Američkim Državama. Rezervat prirode je postao okupljalište poklonika splavarenja i raftinga, planinarenja, lova i ribolova i onih koji uživaju u netaknutim prirodnim ljepotama. U ovom preostalom otoku iskonske prirode živi šarolik svijet flore i faune, pa je zbog toga proglašen strogo zaštićenim rezervatom, koji se isključivo koristi za nauku i obrazovanje s ciljem da se u potpunosti sačuva za buduće generacije.


Poslednji izmenio Samhain dana Uto Jan 31, 2012 6:29 am, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyUto Jan 31, 2012 6:04 am

Gradina Tešanj

Tešanjska tvrđava - Gradina

Tešanjska tvrđava je jedna od najvecih (6.296 kvadratnih metara površine) i najznačajnijih objekata te vrste u BiH.

Tačno vrijeme njene gradnje nije poznato. Dugo je građena i dograđivana. Zbog svog položaja najviše je služila odbrani od neprijatelja. Sa čaršijom čini jedan skladan ambijentalni prostor bosanskog stila. Gradnja je započeta još u vrijeme Ilira. Dograđivali su je Rimljani, Slaveni i Turci.

Gradina je za vrijeme Turaka imala stalnu vojnu posadu.


Poslednji izmenio Samhain dana Uto Jan 31, 2012 6:17 am, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyUto Jan 31, 2012 6:10 am

Gradina Maglaj

Maglajska tvrđava spada među veće i jače utvrde u dolini rijeke Bosne, a kako se oko grada vrlo rano razvilo i naselje, koje je s vremenom preraslo u centar nahije (okruga), to je dovelo do toga da se ovaj grad-tvrđava iz srednjovjekovnog perioda održao u dosta dobrom stanju sve do danas, mijenjajući, naravno, formu i sadržaj u skladu sa promjenama u načinu ratovanja.

Grad je, prema strateškim uslovima vremena u kojem je nastao (najkasnije u XIV st.), podignut na vrletnoj i strmoj magmatskoj stijeni, koja se snažno ističe nad desnom obalom Bosne. Sadašnji izgled stari grad je dobio u tursko doba, tek u XVIII st. Mada je u svome dugom životu od najmanje šest stoljeća, proživjela brojne manje i veće promjene i prošla kroz više faza izgradnje, maglajska je utvrda u osnovi sačuvala svoje srednjovjekovno jezgro. Maglaj je u XIV i XV st. bio pravi srednjovjekovni grad. Držeći korak s vremenom, tj. prilagođujući se sve jačoj vatri topova, srednjovjekovni grad sve više se pretvarao u tvrđavu novoga doba. Ipak i dalje je služio svojoj svrsi, prvenstveno kao centar odbrane unutarnje sigurnosti nahije, dok nije konačno 1878. izgubivši svaki vojnički značaj, napušten kao vojno-odbrambena starina. Prepušten zubu vremena, napušten od ljudi i bez stalnog nadzora, grad je nakon toga sve više propadao.

Grad je temeljitije popravljen još 1782. dok su svi kasniji zahvati bili skromni i parcijalni. Propadanje grada postalo je još intezivnije otkad su ga 1878. napustili ljudi. Konačno 1962. godine Zavod za zaštitu spomenika kulture SR BiH u saradnji sa SO Maglaj osigurao je sredstva i pristupio detaljnom arheološkom ispitivanju i sanaciji grada. Ispitivanjem se nije mogao utvrditi kontinuitet od rimskih ili čak prethistorijskih vremena, kao što je slučaj sa brojnim gradovima koji su se razvili upravo na mjestima prethistorijskih gradina.

Prema tome, srednjovjekovni Maglaj, onaj iz XV st. predstavlja već razvijeniji tip grada sa branič-kulom. U grad se nije ulazilo sa sjeverne strane kao danas, nego sa zapadne, stazom koja je dolazila sa južne strane, iz Zagrađa, odakle se penjala preko visoke stijene do grada. Put, usječen u stijenu, širok 2,5 do 3 m, djelimično je uništen poslije II sv. rata radom kamenoloma. Neprijatelj koji bi pokušao da ovim putem priđe gradu imao je desnu stranu potpuno nezaklonjenu, a to je na onom strmom terenu iznad Bosne, za branitelje koji su kroz kruništa na bedemima lako mogli držati ulaz pod vatrom strijela, predstavljalo veliku prednost.
Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyUto Jan 31, 2012 6:39 am

Jusuf-pašina "Kuršumlija" džamija



Džamiju je izgradio Ali paša Kalauz, koji je na carskom dvoru imao titulu beglerbega. U Budimu je pašovao 1578. a u Bosni 1584. Kasnije je imenovan vezirom i pozvan u Carigrad, oženio udovicu Sokolovića Ismihan sultaniju. Kad je ova umrla, po drugi put je imenovan u Budimu, gdje je umro 1586. Njegova džamija poznata je u narodu pod imenom Kuršumlija, jer je pokrivena olovom. Nalazi se u središtu starog Maglaja, koji je do danas sačuvao svoje istočnjačko obilježje. Džamiju je izgradio Ali paša Kalauz, koji je na carskom dvoru imao titulu beglerbega. U Budimu je pašovao 1578. a u Bosni 1584. Kasnije je imenovan vezirom i pozvan u Carigrad, oženio udovicu Sokolovića Ismihan sultaniju. Kad je ova umrla, po drugi put je imenovan u Budimu, gdje je umro 1586. Njegova džamija poznata je u narodu pod imenom Kuršumlija, jer je pokrivena olovom. Nalazi se u središtu starog Maglaja, koji je do danas sačuvao svoje istočnjačko obilježje. Kako piše Ćiro Truhelka.



Džamija je četvrtastog oblika, pokrivena visokim kubetom, a pred njom je prostran trijem s tankim kamenim stupovima, koji nose svodovlje arkada i manjih kupola, što pokrivaju trijem. Sazidana je od vrlo pomno otesanih kamenica. Zanimljivija od same džamije je munara s prekrasnim vijencem stalaktita, koji nose šerefe, s koje mujezin zove muslimane na namaz. Tu munaru pokrio je šiljati olovni krov.

Proporcije te munare tako su skladne i vitke, kakve se rijetko nalaze u Bosni, a ornamentalni motivi stalaktita i ograde na šerefi spadaju među najbolje proizvode orijentalne skulpture. Hamdija Kreševljaković pišući o Aladži džamiji u Foči, kaže:

„To je najuspjeliji spomenik arhitekture u Bosni. S njim se mogu usporediti jedino Ali-pašina džamija u Sarajevu i Kuršumlija u Maglaju. Šta više, neki tvrde da njena divna munara svojom elegancijom i skladnošću proporcija nadmašuje munaru Aladža džamije. Nema sumnje da ornamentalni motivi stalaktita ispod šerefe predstavljaju vrhunac orijentalne skulpture umjetnosti kod nas


Na kamenoj ploči, veličine 55 x 70 cm, uzidanoj nad ulazom u džamiju, isklesan je ovaj natpis u prozi na arapskom jeziku.

Citat „Osnivač ovog dobra je umrli i upokojeni Gazi Jusuf-paša, rodom iz Maglaja, neka ga Allah obaspe svojom milosti. Objekat je zahtijevao popravak, koji je iz carske blagajne pomogao sultan i car Abdul-Aziz han, neka mu je vladavina vječna. Obnova je počela i dovršena u kronogramu g-r-f-d 1284, a dobra djela brišu ružna djela.“

Autor hronograma je godinu obnove džamije izrazio samo u ebdžedu, u četiri sljedeća slova: g-1000 + r-200+ f-80+ d-4, a čija brojna vrijednost iznosi 1284. Prema tome je Kuršumlija obnovljena hidžr. 1284. godine, što odgovara 1867./68. godini.
Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyUto Jan 31, 2012 7:01 am

Čardak (Gradina) Gradačac

Gradačačka tvrđava se nalazi u Gradačcu i nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine. Početak gradnje tvrđave je bio oko 1765. godine a kompleks je dovršen 1821. godine.

Tvrđava je postojala decenijama i bila je renovirana više puta od vremena Mehmed-kapetana Gradaščevića 1765. godine. Osman-kapetan Gradaščević i njegov sin Murat su također radili na tvrđavi 1808. i 1818.–19. godine.

Centralni objekat, unutar široko razvedenih bedema ove fortifikacije, je od opeke sagrađena trospratna Gradačačka kula s tornjem na vrhu, visoka oko 18m koja je služila u funkciji utvrđenog kapetanova dvora. U kompleksu se također Gradačačka sahat-kula. Tvrđava ima tri ulaza osigurana kapi-kulama.
Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyUto Feb 14, 2012 11:14 am

Bosanska Posavina

Bosanska Posavina je pokrajina u sjeveroistočnom dijelu
Bosne i Hercegovine, koja obuhvaća područje oko 2.649 četvornih kilometara površine. Na ovom prostoru, prema popisu stanovništva iz 1991. godine, živjelo je 375.903 stanovnika, ili 141,9 osoba na jednom kvadratnom kilometru.

Prođoh Bosnom... Im

Prirodno izdvojeni prostor Bosanske Posavine omeđen je sjeverno tektonskim rovom rijeke Save, na zapadu rijekom Ukrinom i planinom Motajicom, južno planinama Trebavac i Majevica, a na istoku rječicom Lukavac

Sa središnjim dijelovima Bosne i Hercegovine povezan je prije svega prirodnim prolazom dolinom rijeke Bosne kroz dobojsku i vrandučkuklisuru, dok su zapadni dijelovi dostupni kroz također prirodni prolaz uz rijeku Ukrinu.

Bosanska Posavina se nalazi na široko otvorenoj i lako prohodnoj peripanonskoj nizini. Sjevernu je granicu povukla rijeka Sava, koja meandrira i često plavi svoju aluvijalnu ravan, pa je zbog toga, a i zbog izuzetnog tranzitnog značenja peripanonske nizine, rijeka premoštena na više mjesta. Za gradove Bosanski Brod, Bosanski Šamac, Brčko i Orašje drži se da su ključevi sjevernog dijela Bosne.

Uz veliko tranzitno značenje i laku prohodnost, te bogatu hidrološku mrežu,
bogatstvu gospodarske baze Bosanske Posavine prirodno je pridodana i mogućnost dobre poljoprivredne proizvodnje i prerade nafte, a u prijašnjem vremenu dobrano je zaživjela prehrambena, drvna, građevna, tekstilna, kožna, metalna i kemijska industrija, te se razvila cestovna i riječna tranzitna čvorišta i stvoreni veliki skladišni prostori.

Pod Bosansku Posavinu spadaju sljedeće općine: Derventa, Bosanski Brod, Odžak, Modriča, Bosanski Šamac, Brčko, Orašje, te dio općina Gradačac i Doboj. Zahvaljujući geografskom položaju (između 44’ 45'’ i 45’ 15'’ sjeverne geografske širine te 17’ 45'’ i 19’ istočne geografske dužine) i okruženju planinama na zapadu i jugu, Bosanska Posavina ima umjerenu kontinentalnu klimu.

Jači su kontinentalni utjecaji zbog toga znatno ublaženi, pa srpanj ima temperaturu od 20 do 22° C. Zime su umjerene i hladne, a siječanjski srednjak dostiže tek -2° C. Srednja je godišnja temperatura 10° C. Jesen i proljeće imaju približno iste značajke. Padaline su skladno raspoređene tijekom čitave godine i iznose oko 800 mm. Kiše se najčešće u svibnju i lipnju, kada su vegetaciji i najpotrebnije.

Rijeke Bosanske Posavine imaju osrednji hidropotencijal, i makar samo Sava ima prometno značenje, njihov hidropotencijal nije dostatno iskorišten na drugačiji način, dok je kvaliteta vode još uvijek zadovoljavajuća, osim rijeke Bosne koju onečišćavaju velika industrijska središta uzvodno (Kakanj - Čatići, Zenica, Maglaj i Doboj). Sve su rijeke pritoke Save, pa tako njihovi tokovi pripadaju Crnomorskom slivu.

Prirodni potencijali

Prođoh Bosnom... Im

Najznačajniji prirodni potencijali ove regije jesu poljoprivredno zemljište, šumski kompleksi, hidro-klimatski uvjeti i rudni i mineralni resursi. Poljoprivredno zemljište, kao primarni strateški potencijal, ima različitu iskorištenost, zavisno od pripadnosti pojedinim morfološkim cjelinama. Po kategorijama, najveće površine pripadaju oranicama i vrtovima, te pašnjacima, livadama i voćnjacima. Poljoprivredne površine su dominantna kategorija zemljišta - uglavnom više od 50%, maksimalno 95%.

Gaje se kulture: pčenica, raž, ječam, zob, mrkva, krastavci, kukuruz, krompir, grah, kupus i kelj, luk, rajčica, paprika, kukuruz za krmu, stočna repa, tikve, lubenice, dinje, mješavina trava i mahunjača, djetelina, lucerka, grahorica, duhan, soja, te različite vrste voća - jabuke, kruške, dunje, šljive, breskve, orasi, trešnje, višnje i kajsije.

Šumski kompleks, kao osnovno nacionalno bogatstvo, obuhvaća 38% ukupne površine regije. Strukturu zemljišta, s aspekta šumskog kompleksa, čine visoke šume, izdanačke šume i neobraslo šumsko zemljište. Tijekom posljednjeg rata i nakon njega na ovom području organizirana je katastrofalna devastacija šuma te su mnoge od njih pretvorene u šikare i goleti i zato je danas potreban nov pristup u eksploataciji šumskih površina, posebno značajnih kategorija visokih šuma u južnim dijelovima regije gdje svojom kvalitetom utječu na privredni razvoj područja. Ovo je osobito izraženo kod raseljenih hrvatskih domaćinstava, gdje je, uz prešutno odobrenje lokalne vlasti, preostalo ili doseljeno lokalno stanovništvo nemilice devastiralo šumske površine.

Hidro-klimatski uvjeti regije su dobri, čemu, osim povoljne klime, pridonose slivovi rijeka s malim godišnjim protjecajima. Vodni potencijal najracionalnije se može iskoristiti za navodnjavanje poljoprivrednih površina, vodne akumulacije i programe dugoročnog snabdijevanja pitkom vodom.

Rudni i mineralni resursi, uvjetovani geološkom građom pojedinih područja, mogu se podijeliti u nemetalne mineralne sirovine i sirovine za dobivanje građevinskih materijala, termalne i mineralne vode i energetske sirovine.

Poljoprivreda

Prođoh Bosnom... Im

Iako Bosanska Posavina raspolaže vrlo respektabilnim obradivim poljoprivrednim površinama, poljoprivreda je ovdje ipak zapostavljena. Privredni subjekti koji se bave ovom djelatnošću, organizirani kao poljoprivredna dobra, poljoprivredno-industrijski kombinati ili zemljoradničke zadruge, imaju sve mogućnosti da se bave proizvodnjom žitarica svih vrsta, krmnog bilja, voća i povrća, te stočarskom proizvodnjom. Nažalost, tvrtke koje se bave poljoprivredom prepuštene su propadanju.

Prođoh Bosnom... Im

Iako je skoro potpuno zamrla intenzivna proizvodnja u svim sektorima, zapaža se postepeno oživljavanje zemljoradničkih zadruga (koje su bile skoro potpuno nestale). Poljoprivredom se ponajviše bave sitna poljoprivredna domaćinstva po selima, te još sitnije okućnice radnika koji su prinuđeni na tu vrst djelatnosti kako bi podmirili svoje potrebe, a eventualne viškove plasirali na tržište.

Veliki su potencijali zapadnog dijela regije Bosanska Posavina s gledišta ovakva načina proizvodnje ako bi se radilo organizirano i pružilo jamstvo potencijalnim proizvođačima da će im proizvod biti otkupljen. Kada je riječ o zemljišnom potencijalu, posebno se ističe područje općina Derventa i Bosanski Brod, koje ima izuzetno plodno zemljište.

Šumarstvo

S obzirom da je preko 38 % pripadajuće površine pokriveno šumama, Iako raspolaže velikim šumskim kompleksima, zastupljenost visokih šuma nije zadovoljavajuća.

Eksploatacijom šuma ne mogu se dobiti potrebne količine drveta koje bi, po vrstama i kvalitetu, zadovoljile potrebe prerađivačkih kapaciteta, a na imanjima povratnika totalno su devastirane i praktično postoje gotovo samo šikare.

Vodoprivreda

Vodoprivreda na regiji Posavina nije razvijena i fokusirana je na dio sliva rijeke Bosne i Ukrine. Zbog nedostatka sredstava, nema inicijativa za uređvanje riječnih korita i priobalnog područja, a nekontroliranom eksploatacijom šljunka vrlo ozbiljno se narušavaju vodotoci ovih rijeka, koje zbog toga često mijenjaju svoje korito i ugrožavaju poljoprivredno zemljište i okolna naselja. Međutim, potrebno je naglasiti da na teritoriju općine Derventa i jednog dijela Bosanskog Broda postoje mnogobrojni izvori i druga nalazišta pitke vode, koji služe stanovništvu seoskih područja.

Također postoje i mnogobrojni izvori kojima su potrebni minimalni procesi sterilizacije kako bi se kategorizirali u pitke vode. Ovakvi izvori predstavljaju stanovništvu seoskih područja bitan resurs u poljoprivrednoj proizvodnji i uzgoju stoke. U prijeratnom periodu, ovom djelatnošću se bavilo vodoprivredno poduzeće.


Geostrateški položaj


Položaj regije imao je velik utjecaj na razvoj svakovrsnog prometa i prateće infrastrukture. Na području regije razvijen je putni promet. U svakoj općini postoje tvrtke koje se bave putnim prijevozom robe i putnika. Riječni promet pokriva Luka Šamac, jedina luka u Posavini koja sa Slobodnom Zonom Šamac regiju uključuje u međunarodni riječni transport.

Izgradnjom autoputa "koridor 5C" i brzih putova Banjaluka-Doboj i Tuzla-Doboj te povezivanjem Dervente i Bosanskog Broda s autoputom, zapadni dio Bosanske Posavine dostići će maksimum svoga prometnog značenja na Balkanu i Jugoistočnoj Europi.

Prođoh Bosnom... Im
Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyUto Feb 14, 2012 11:55 am

Jezik

Prođoh Bosnom... Bos-cro-cyr
Bosančica - autohtono bosansko pismo

Područje sadašnje Bosne i Hercegovine, od početka dijalekatske diferencijacije u 11. i 12. stoljeću, uglavnom pripada štokavskom narječju, uz prevlast čakavskoga narječja na krajnjem zapadu, sadašnjem Bihaćkom kraju i Pounju. Do 15. stoljeća su u velikoj mjeri dovršene jezičnodijalekatske promjene, koje su dale miješani idiom štokavsko-čakavski u kojem prevladava štokavština. Sličan tomu je i izraz pisaca hrvatske književnosti u Dubrovniku u 15. i dijelu 16. stoljeća (Džore Držić, Šiško Menčetić, Dominko Zlatarić): štokavsko-čakavska mješavina u kojoj preteže štokavština, uz tu razliku što je u Dubrovniku ijekavski refleks jata prevagnuo nad ikavskim (s kojim supostoji), dok u Bosni dominira ikavski govor. Još jedna razlika je u tome što se pisani dokumenti u Bosni i Humu nisu oslobodili prevlasti ili snažnoga utjecaja crkvenoslavizama sve do turskoga osvojenja, osim u tekstovima na mramorovima (stećcima). U promjenama koje su zahvatile područje od Sutle do Morave, od 12. do 15. stoljeća su formirane četiri velike narječne zone: kajkavska, čakavska, štokavska i torlačka. Štokavska se dalje dijeli na zapadnoštokavsku i istočnoštokavsku: prva obuhvaća Slavoniju i veći dio Bosne do preko granica crte koja povezuje slivove rijeka Bosne i Neretve (u sjevernijem dijelu skoro do Drine), dok je istočna štokavština nazočna na najistočnijem dijelu BiH, u Podrinju, povijesnoj Travunji i istočnom Zahumlju. Upitna zamjenica je "šća" na sjeveru, a "što" na jugu, dok je refleks jata "i" na zapadu ("svidoci", "Stipan") i "je" ili "ie" na istoku ("sieče", "vjere"). Ikavski refleks jata je prvi puta upisan u baš u Bosni, 1331. Zapadna se štokavština od istočne razlikovala po tronaglasnom sustavu (poput čakavštine), dok je istočno štokavsko narječje imalo 2 naglaska.

Bosna i Hercegovina danas ima tri službena jezika, koji imaju zajednički povijesni korijen, ali se ralikuju po određenim leksičkim idiomima. Službeni nazivi su: Bosanski jezik, Srpski jezik i Hrvatski jezik. Državna administracija ima obvezu da svoje akte objavljuje na sva tri jezika ravnopravno, ali se toga malo tko drži: prevladava onaj jezik koji je dominantan na određenom području, odnosno onaj čijih činovnika najviše ima u određenoj ustanovi.

U Bosni i Hercegovini su kroz povijest prevladavala tri pisma. Najdulje se zadržala bosanica ili bosančica, posebna redakcija starog ćirilskog pisma. Njegovali su je na poseban način bosanska vlastela i bosansko-hercegovački franjevci, a danas se njome više nitko ne služi. Ćirilica je prevladavala u pravoslavnim krugovima, ali i na dvoru bosanskih kraljeva u doba kada su pisari posuđivani s dvorova iz stare Srbije. Latinica je prevladala u 19. stoljeću i danas je zapravo ona dominantno pismo sva tri naroda, s tim što se u RS-u ono smatra službenim pismom kojim komunicira gotovo isključivo entitetska administracija, a sve rjeđe se susreće u svakodnevnoj komunikaciji i među Srbima.

U državi i entitetima trebala bi vrijediti obveza da se službeni natpisi pišu na oba pisma i na sva tri jezika, no to se uglavnom ne poštuje.

U naučnoj literaturi se, pored ostalog kaže: Šireći se od 10. vijeka sa istoka, iz Bugarske, val ćirilice zahvatio je i dio bosanskog područja, gdje se razvio u poseban oblik i posebnu varijantu ćirilice sa primjesima glagoljice i latinice. To pismo ima svoj osobiti duktus, odbacuje stsl. slova, a uvodi nove znakove za svoj jezik, te sa oblikom i pravopisom razlikuje od bugarske i srpske ćirilice.

Broj spomenika pisanih bosančicim veći je i raznovrsniji u odnosu na spomenike pisane glagoljicom, jer veliki broj njih je u pojedinim periodima prepisivan sa bosanske glagoljice na bosančicu.

Mnogi spomenici pisani u Bosni, rukopisni i ostali, uništavani su u višestoljetnom procjepu između neprijateljskih crkava, Istoka i Zapada, mađarske invazije, posle osmanlijskog prisustva u Bosni. Samo jedan fragment knjige iz vremena bosanske samostalnosti čuvan je do donašnjeg agresorskog rata u Bosni od prvih komšija, to je Čajničko jevanđelje. Ostalo je rasuto po svijetu, i svojatano kako je kome odgovaralo. Zato se smatralo da nema bosanskih rukopisa.

Najstariji spomenik pisan bosančicom jeste Humačka ploča zatim Povelja Kulina bana od 29.08. 1189. godine.

Bosančicom su pisani: nadgrobni i ktitorski epigrafi u Travuniji i srednjoj Bosni, Miroslavljevo jevanđelje (12. st.); razni crkveni i svjetovni rukopisi sa brojnim elementima čistog i živog narodnog govora; nekanonski tekstovi (apokrifi, molitve); zapisi, netpisi, povelje, pisma - kao značajno blago diplomatske bosanske pismenosti sa izrazitim njegovanjem narodnog jezika; razna jevanđelja, djela apostolska, poslanice, apokalipse i apokrifi (kao prijepisi bosanskih glagoljskih tekstova) evanđelje Manojla Grka (Mostarsko evanđelje), evanđelje Divoša Tihoradića, Četveroevanđelje iz Dovolje,Giljferdingov apostol, Srećkovićevo evanđelje, Ljubljansko bosansko evanđelje (Kopitarevo), Nikoljsko evanđelje, Vrutoški rukopis, Daničićevo evanđelje, Rukopis Krstjanina Hvala, Čajničko evanđelje. Izvjestan zastoj u razvoju pismenosti križarskih pohoda na Bosnu i lomača, da bi u 14. st. stasavala Crkva bosanska i bio izražen procvat pismenosti, kulture i civilizacijskog svaralaštva na bosančici.

Na bosančici su pisani i Povaljski prag na ostrvu Braču 1184., listina omiškoga kneza Đure Kačića Dubrovniku 1278 i Povaljska listina iz 1250, te Poljički statut iz 1440. god. i mnogo drugih tekstova, po čemu je ovo pismo i jedno od tri pisma u Hrvatskoj). Brojni su natpisi na stećcima, a poznat je i prijepis Ljetopisa popa Dukljanina. Od 16. do 18. st. bosanski franjevci su bosančicom štampali oko 40 knjiga. Osim u Bosni, njome se pisalo i u Dubrovniku, Makedoniji, Krajini, na ostrvima i u pojedinim sjevernim krajevima Hrvatske. Zadržala se kod bosanskih franjevaca do polovine 19. st., a kod bošnjačkih muslimanskih porodica i do najnovijih vremena.

Od najstarijega doba postojala su dva oblika bosančice: ustav, kojim su se pisane povelje, listine i isprave vladara bosanskih visokih plemstva (npr. Povelja Kulina bana) - od 10. do 15. st. - do ulaska Bosne u osmanlijsko-islamski civilizacijski krug; i drugi: kurziva, kojom su pisani rukopisi od 13. st. pa dalje do 19/20. st.

Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyUto Feb 14, 2012 12:07 pm

Prođoh Bosnom... Im
Vranduk - grad kralja Tvrtka I.

U procesu raspada bivše Jugoslavije stanovici Bosne i Hercegovine služili su se uglavnom njemačkom markom kao neslužbenom valutom cijele države. Nakon rata uvedena je autohtona BH valuta, koja je nečijom nerazumnom odlukom nazvana konvertibilna marka, a sastoji se od 100 feninga i ima oznaku KM. Na novčanicama su proporcionalno zastupljeni likovi hrvatskih, srpskih i bošnjačkih književnika, s tim da su dvije papirnate novčanice već izbačene iz upotrebe. Na novčanici od jedne marke bio je lik fra Ivana Franje Jukića, a na novčanici od pet maraka lik Meše Selimovića.

Prođoh Bosnom... Im
Rodoslovno stablo Kotromanića

Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyČet Feb 16, 2012 11:28 am

Jutro iznad Kladnja

Prođoh Bosnom... 31047114233997641417649

Neretva kod Mostara

Prođoh Bosnom... 31047114234013641817649

Počitelj

Prođoh Bosnom... 31047114234093643817649

Prođoh Bosnom... 31047114234097643917649

Hercegovina (Prema Međugorju)

Prođoh Bosnom... 31047114234089643717649

Prođoh Bosnom... 31047114234081643517649



Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyČet Feb 16, 2012 11:31 am

Zora.. na putu za Jajce..

Prođoh Bosnom... 31097114018388251317649

Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyČet Feb 16, 2012 4:26 pm

Srebrenica Potočari

Prođoh Bosnom... 18441109242440855617649

Prođoh Bosnom... 18441109242488856817649

Prođoh Bosnom... 18441109242468856317649



Prođoh Bosnom... 18441109242436855517649
Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
cojle
Zaštitnik seljačkih prava
Zaštitnik seljačkih prava
cojle


Location : Kumova slama
Humor : smešan samom sebi
Datum upisa : 09.08.2009

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyČet Feb 16, 2012 5:29 pm

Prođoh Bosnom... Spomen-krst%252520Kravice%2525202%255B1%255D

Кравице (Братунац)











Seljak sam pa umem i reč da probiram!
Nazad na vrh Ići dole
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyČet Feb 16, 2012 5:36 pm

Bratunac Memorial Center

Prođoh Bosnom... 21941109238500757117649

Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyČet Feb 16, 2012 5:40 pm

Prođoh Bosnom... 31097114018096244017649

Mrkonjic Grad - Balkanika

Prođoh Bosnom... 31097113998567755817649

Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
bosankaa
★ Prva Oklagija Foruma ★
bosankaa


Godina : 42
Datum upisa : 17.02.2010

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyNed Feb 19, 2012 8:19 pm

Samhain ::
Prođoh Bosnom... 31097114018096244017649

Mrkonjic Grad - Balkanika

Prođoh Bosnom... 31097113998567755817649


Mala ispravka...Rijec je o jezeru BALKANA  srce




Najljepse jezero na svijetu  srce  srce  srce
Nazad na vrh Ići dole
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyNed Feb 19, 2012 8:58 pm

bosankaa ::
Samhain ::
Prođoh Bosnom... 31097114018096244017649

Mrkonjic Grad - Balkanika

Prođoh Bosnom... 31097113998567755817649


Mala ispravka...Rijec je o jezeru BALKANA  srce




Najljepse jezero na svijetu  srce  srce  srce

noćila tu a ne zapamti ime xD sorry

http://www.tcbalkana.com/
Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
bosankaa
★ Prva Oklagija Foruma ★
bosankaa


Godina : 42
Datum upisa : 17.02.2010

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyNed Feb 19, 2012 8:59 pm

Sto se ne javi,mogla si i kod mene nociti migg











Mašta nas održava...Mašta nas i lomi...
Nazad na vrh Ići dole
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyNed Feb 19, 2012 9:46 pm

e da sam te tada znala boske :)
Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyNed Feb 26, 2012 1:49 am

Etno selo “Stanišići”

Na izlazu iz Bijeljine na trećem kilometru prema Pavlovića mostu nalazi se Etno selo "Stanišići". Etno selo "Stanišići", izvan sadašnjeg vremena i prostora, vraća nas precima i prirodi, i budi u nama divljenje prema jednostavnosti nekadašnjeg načina života. Ovdje se odmaraju oči i duša, čovjek postaje plemenitiji ali i mudriji slušajući žuborenje potoka i rad vodenice.

Etno selo “Stanišići” osnovano je 2003. godine, zahvaljujući inspiraciji Borisa Stanišića. Više od nekoliko godina on je putovao po srpskim selima srednje Bosne u potrazi za starim kućama i predmetima koji će sačuvati predstavu o jednom vremenu i kulturi življenja sa kraja 19. i početka 20. vijeka. Rezultat je autentično planinsko selo u sred semberske ravnice.

U selu se danas izdvajaju dvije cjeline, Jedna prikazuje svetovni život i izgrađena je od drveta. Čine je drvene kuće – brvnare sa pokućstvom koje im je vijekovima pripadalo. Kuće povezuju popločane kamene staze, a u centru sela su dva jezera.Druga cjelina je duhovnog karaktera i predstavljena je srednjevjekovnom arhitekturom građenom u kamenu, koja je u stvari skup replika istorijskog i religijskog značaja.

Selo čine vodenice, mljekarnik,kovačnica, kameni bunar, ambar i autentične drvene kuće, sa prikazom pokućstva i narodnih nošnji.
Mlin potočar je napravljen 1937. godine i još je u upotrebi kao i vodenica iz 1917 godine u kojima se još uvijek melje brašno za pogačice koje se služe u restoranu. Unutra se nalazi sve što je mlinaru bilo potrebno za boravak u njemu za vrijeme sezone mljevenja žita.
Mljekarnik je iz 1948 godine. To je zgradica za preradu mlijeka i čuvanje mliječnih proizvoda, sa svim drvenim posudama. Mljekarnici su bili dobro provjetreni i čisti, a u njih su mogle ulaziti samo žene koje su se time bavile

Kuće pripadaju dinarksom tipu, pravljene su od drveta i sa visokim krovom. To je malo apartmansko naselje gdje su kuće spolja autentične, a enterijer je prilagođen savremenim potrebama gostiju. U jednoj od kuća smještena je suvenirnica koja nudi proizvode starih zanata i domaće radinosti. U fazi izgradnje je još nekoliko objekata u koje će biti smještena kovačnica, tkačnica i grnčarska radionica.

Svi objekti ove cjeline smješteni su u blizini jezera i potoka koji između njih vijuga, a povezani su stazama popločanim kamenom. Sa izvora stalno dotiče čista voda koja je svuda po selu i svojim tokom simbolizuje izvor života, postojanje i trajanje.

Duhovna cjelina nas vraća još dublje u prošlost i sačinjena je od replika objekata sa raznih mjesta obilježenih pravoslavljem. Sa svetovnim dijelom sela povezano je velikim kamenim mostom koji je replika Kozje ćuprije iz Sarajeva. Preko njega se dolazi do Krstionice koja je rađena po uzoru na malu crkvu koja postoji na Aljasci.


U srcu ove cjeline je manastir Svetog oca Nikole, replika manastira Kumanice, zadužbine Nemanjića i u njemu su položene čestice moštiju Cara Uroša i Svetog oca Nikolaja. Takođe se nalazi kivot sa česticama moštiju Svetog oca Nikole. Pored manastira se nalazi manastirska kuća (konak) koja predstavlja izuzetan primjerak srednjevjekovne gradnje.

U blizini monaške kuće, na jezeru, nalazi se kameni amfiteatar sa 380 mjesta, predviđen za kulturne manifestacije pod vedrim nebom.

http://www.etno-selo.com
Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyNed Feb 26, 2012 1:57 am

Kraljeva Sutjeska

Kraljeva Sutjeska udaljena je od Kaknja 12 km, idući prema sjeveroistoku. Središte i starije naselje se nalazi u elipsastoj kotlini koju je formirala riječica Trstionica. Zato je mjesto i dobilo naziv Sutjeska.

Kraljeva Sutjeska zajedno sa tvrđavom Bobovac je bila sjedište dvaju bosanskih kraljeva dinastije Kotromanića Tomaša i Tvrtka.

Bosna je u XIV. i XV. stoljeću doživjela snažan kulturni uspon, a jedan izrazito kulturni krug imao je svoje središte na Bobovcu i u Kraljevoj Sutjesci. Iz pisanih tragova iz XIV. stoljeća saznajemo da je Sutjeska bila tada već formirano naselje varoškog tipa i da je bila u izvjesnom smislu predgrađem Bobovca. Prije nego je Austro-Ugarska dala mjestu naziv Kraljeva Sutjeska u starijim dokumentima, u XIV. stoljeću susreće se naziv "Curia bani", što u prijevodu znači Banski dvor. Naime prije krunidbe kralja Tvrtka (1377.), u Milama , bosanskom su državom vladali banovi (Kulin, Prijezda, Stjepan Kotromanić).

Ovo naselje je najpoznatije po franjevačkom samostanu. Osim samostana ovdje se nalazi i Dusper kuća, najstarija kuća u središnjoj Bosni, a potječe iz ranog 18. stoljeća. Kuća je nacionalni spomenik i nalazi se pod zaštitom države. Restauracija još uvijek nije izvršena, ali je kuća ipak otvorena za javnost i predstavlja izvanredan primjer autentične bosanske arhitekture. Osim ove kuće na ulazu u selo nalazi se jedna od najstarijih bosanskohercegovačkih džamija koja je po predaji sagrađena za samo nekoliko dana i nakon toga nikad više nije bila popravljana i održavana.

Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska

Na osnovi dostupnih dokumenata nije moguće precizno odrediti vrijeme podizanja prvotnog samostana. Najvjerojatnije se to dogodilo u prvoj polovici 14. stoljeća. Prvi pisani trag o samostanu nalazimo u popisu franjevačkog pisca Bartola Pisanskog iz 1385. godine. Nakon osmanskog prodora i osvajanja Bosne, bilješku o samostanu nalazimo u jednom osmanskom popisu iz 1469. godine. Pretrpio je teška oštećenja u više navrata. Tako je, tijekom progona 1524. godine, nasilno porušen. Godine 1658. u velikom požaru nestale su brojne samostanske dragocjenosti, a potpuno su izgorjeli arhiv i biblioteka. Novi samostan podignut je 1664. godine. U vrijeme bečkog rata, krajem 17. stoljeća, franjevci su ga morali, zbog velikih nameta, napustiti i živjeti po seoskim kolibama. Vratili su se 1704. godine, kad su se političke prilike smirile. Tijekom 19. stoljeća samostan je dva puta rekonstruiran, posljednji put od 1888. do 1890., kada je dobio današnji izgled

http://www.kraljeva-sutjeska.com/portal/
Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyNed Feb 26, 2012 5:22 pm

Dobojska Tvrđava - Gradina
http://www.dobojskatvrdjava.rs.ba/

Tvrđava i varoš imenom Doboj nalaze se u sjevernoj Bosni na prostoru jedne široke geografske zone pobrđa, preko koje planine Balkana blago padaju u nizije Panonije. U tom prostoru područje oko ušća Usore i Spreče u rijeku Bosnu, nesumljivo predstavljala centralni dio za jednu prostranu oblast što se nalazi južno od rijeke Save, oko poriječja donjeg i srednjeg toka Bosne. Središnji geostrateški značaj položaja oko ušća Usore i Spreče, presudan je činilac za postanak tvrđave i varoši, iz kojih se, kao jezgra, razvio savremeni Doboj. Tu je izrasla tokom šest/sedam vijekova, polako i mukotrpno varoš dobojska, prije svega, zahvaljujući izuzetno velikoj vrijednosti komunikacionog čvorišta prirodno stvorenog sučeljavanjem triju prostora preko riječnih dolina Bosne, Usore, Spreče. I kada su u drugoj polovini 19. vijeka udarani temelji savremenog saobraćaja, gdje su osnovni pravci kretanja vezivani isključivo za riječne doline, tada je područje oko Doboja izbilo u prvi plan.

Jedino je na ovoj širokoj lokaciji, preko riječnih dolina, bilo moguće realizovati raskrsnicu od četiri putna pravca za potrebe željezničkog i drumskog saobraćaja. Treba znati da je tako bilo oduvijek u prošlosti, pa je tako i danas. Komunikacije su šansa Doboja, a tvrđava i varoš dobojska su bili i ostali njihova nezamjenjiva potreba.
U svom dugom trajanju, tvrđava na kamenitom brijegu iznad doline rijeke Bosne baš nasuprot ušću Spreče, nije se u kontinuitetu razvijala i ravnomjerno rasla. Uspone i padove diktirale su ceste, čak previše česte ratne prilike, ali i godine mirnih vremena, koja su međutim i nažalost redovno bila kraćeg trajanja. Sa druge strane, to dugo vrijeme, uslovljavalo je u raznim svojim epohama, u skladu sa mijenjanjem ratne tehnike, različite koncepte odbrane i diktiralo izgradnju uvijek novih oblika tvrđavskih bedema i kula.

Danas je isteklo već čitavo stoljeće od kako istraživači iz više naučnih disciplina pišu o tvrđavi i varoši Doboju, sagledavajući vrijeme postanka i način gradnje, odbrambene funkcije, odlike i namjenu njenih građevina i njihova značenja.

Kako je moglo izgledati to prvo utvrđenje na dobojskoj gradini?

Nekoliko je dodatnih elemenata/pokazatelja koji mogu pružiti približnu sliku njenog izgleda. Nalaz fragmenata pečene gline miješane sa pljevom siguran je pokazatelj da je utvrđenje objekat praistorijskih odlika.

Topografija kamene glavice, koja je preko nižeg prevoja/sedla isturena u riječnu dolinu, vrlo jasno određuje mjesto i položaj, pa čak upućuje i na oblik koji je taj fortifikacioni objekat mogao imati. Njegovo je mjesto na zapadnoj ivici glavice, tamo gdje je danas kameni zapadni zid i središnji dio tvrđave. To je pojas ivični dio glavice, a njemu je jedino moguće bilo prići preko sedla/prevoja. Ovakva topografska situacija odredila je gradnju bedema u obliku luka od srpa koji je isturen prema zapadu i dijelom prema sjeveru, tako da zatvara prilaz glavici. Sa preostalih strana je prilaz glavici strm i težak, pa zato lako branjiv i nije zahtjevao gradnju bedema, već je uspješna odbrana bila moguća i postavljanjem drvenih brvana/trupaca.
Dalje je vrlo važno znati kako je u cilju zaštite prilaza iz pravca sedla/prevoja morao biti izvršen i dodatni vrlo obiman rad. To je iskop zemlje na samom sedlu/prevoju i na taj način je stvoren vrlo širok rov, do 20 - 30 metara. Kroz njega je u vrijeme srednjeg vijeka išao taj veliki drum kroz dolinu rijeke Bosne. Danas je to ulica. Dubina toga iskopa nikako nije mogla biti mala, nego barem oko 10 m, čime je utvrđenje na glavici mnogo dobilo na visini, a iskopani rov je branio prilaz napadaču na zemljani bedem.

Prilikom višegodišnjih građevinsko - konzervatorskih radova oko bedema dobojske tvrđave, kopan je i jedan uski jarak sa unutršnje strane uz zapadni zid koji spaja južnu kulu sa središnjim dijelom utvrđenja na sjeverozapadnoj strani. Cilj je bio da se otkriju moguća manja oštećenja u temelju zida. Tada su nađeni zanimljivi detalji.

Temelji današnjeg kamenog zida su postavljeni u plitko usječeni rov (10 - 15 cm) u površinski sloj kamene glavice koja je od sivo zelenkastog dijabaza, a njen površinski dio ispucao i uglavnom nekompaktan. Ivica toga plitkog rova nije nađena idealno prava, već odaje nemaran rad. Na pet/šest mjesta u ukupnoj dužini zida, uz ivicu rova zatečeni su fragmenti pečene zemlje koja u sastavu ima otiske pljeve. Ti fragmenti nisu neprekinut sloj, već ih je bilo na više mjesta u širini 5 - 6 cm i dubini od 10 - 15 cm. Mišljenje je da su to ivični ostaci temelja starog bedema od nabijene i pečene gline. U kamenom osnovu glavice kopan je plitak rov, danas nepoznate širine, da bi u njega bio postavljen temelj starog zemljanog bedema.

Kada je u 13. vijeku građena tvrđava od kamenih blokova i ona je koristila taj plitko usječeni rov u kamen glavice, pri čemu je stari bedem od nabijene zemlje morao biti uklonjen. Možda je zemljani bedem starog utvrđenja sve do 13. vijeka i korišćen, ili je već tada bio napušten, što danas nije moguće utvrditi.

Na gornja zapažanja oko tragova pečene gline sa pljevom uz temelje kamenog zida tvrđave, moguća je načelna primjedba drugačijeg tumačenja. Naime, poznato je kako su tvrđavski zidovi srednjeg vijeka usled posebne tehnologije vezivanja kamenih blokova u bedemima, osiguranja radi, dok ne čvrsne krečno vezivo, bili posle gradnje neko vrijeme u kosturu od drvenih greda. Iz istih razloga poznati su slučajevi da je pored drvenih osigurača, uz zidove iznad temelja do 2 - 2,5 m nabacivana zemlja sa istim zadacima.

Naš nalaz fragmenata pečene i nabijene gline pored temelja bedema sadašnje dobojske tvrđave je ipak drugih odlika. Zemlja je glina ovde doneta, pa miješana sa pljevom i nabijana, a treba znati kako je ovo osnovni materijal i tipičan tehnološki postupak gradnje u praistoriji. Sa nekim dodacima (trska, pruće), ili bez njih, ovako grade stari Sloveni, pa po dolasku na Balkan i na lokaciji gde zasnivaju dobojsko utvrđenje. Da je ovde bila u funkciji nužna potpora kamenim bedemima pri gradnji u 13. vijeku, dovoljno bi bilo nabijati uz zidine i sitni otpadak od kamena koji postoji pri svakoj gradnji. Bliža hronologija ove gradnje nije moguća, jer pisanih izvora nema. Zato se valja zadovoljiti arheološkim dokumentima koji daju opštija, ali ipak sigurna određenja u vremenu. Na nedalekom Doboru kod Modriče su nađeni tragovi ovog tipa gradnje u tri sloja. Prvi pripada praistorijskom, bakarnom ili bronzanom dobu, drugi je keltski iz 3. vijeka stare ere, a treći najplići je slovenski 9 - 13. vijeka. Sva tri sloja sigurno hronološki odreduju fragmenti keramike.

U selu Skugrići kod Modriče na lokaciji gradina - Nenavište, najstariju fortifikaciju, čiji su bedemi od nabijene gline miješane sa pljevom i paljeni, koju takode određuju fragmenti keramike 9 - 13. vijeka. Tragove istog tipa gradnje sadrži i lokacija Vitača u zaseoku Branica kod Obudovca, i iz istog je vremena. Svakako je najčvršći dokaz nalaz tragova od naselja i njihovih kuća građenih istim materijalom na Crkvini iznad obala Usore, a potiču iz vremena 9.-13. vijeka, kako to pokazuju brojni nalazi nakita iz groblja tog naselja. To su odrednice, koje metodom međusobnog poređenja dovoljno sigurno pokazuju hronologiju najstarije fortifikacione gradnje na tvrđavi zvanoj Doboj. Uzeta zajedno, zemljana utvrđenja sa nabrojanih lokacija u sjevernoj Bosni, iskazuju se kao odgovor ovog područja na određen izazov u jednom vremenu. Istorijska događanja dobro poznata iz pisanih istorijskih izvora, upućuju da je taj izazov dolazak Mađara, nomada iz dalekih azijskih stepa u Panonsku niziju, u naše susjedstvo na sam kraj 9. vijeka. Njihovi pohodi na konjima radi pljačke stigli su do svih susjednih oblasti, čak do sjeverne Italije, Francuske, duboko u njemačke oblasti oko Rajne. Zato je doba prve polovine 10. vijeka izgleda trenutak velike potrebe za odbranom važne komunikacije kroz dolinu rijeke Bosne kroz koju su konjanici - pljačkaši, jedino mogli prodirati.

Zemljana utvrđenja su svi Sloveni, od najstarijih vremena, zvali istim imenom. - Južni: grad,gradina, gradište. - Zapadni: grod, grodišce. - Istočni: gorod, gorodište.Taj naziv je porijeklom iz duboke indoevropske starine i označavao je gradnju čovjekovim radom.
Ovde je sada mjesto da se u najkraćem prikažu pretpostavke koje postoje u istorijskoj literaturi o postanku imena Doboj. Uglavnom su dva polazišta u tumačenju značenja ovog imena i najopštije govoreći svode se na, - prvo, "do" je prefiks imenici boj, koja znaci bitku, lat. pugna. Po drugom tumacenju "dob" je osnova, i oznacava dobro" mjesto, položaj, što nije rijedak slučaj u našoj toponimiji kako kod naselja tako i tvrđava u srednjem vijeku. Npr. dob - or, dob - run, dob - rota.

Danas je, posle nalaza tragova ranog utvrđenja tipa gradište na ovoj lokaciji, moguće razmišljati i o takvom tumačenju značenja imena" koje je nastalo od reči "na - boj," a koje očito označava gradnju od nabijene zemlje. Takvo značenje je ostalo i do savremenog jezičkog osećanja, npr. kuća na dva boja i sl.Tako bi istog postanja bila i imena "pri - boj", kao i još nekoliko seskih naselja imenom do - boj što kao toponimi postoje u našim krajevima.

U 13. vijeku mijenja se lokacija centra, geostrateškog težišta ovog dijela doline Bosne, pa sa brijega iznad ušća Usore prelazi u dolinu na isturenu stenu od masiva Krnjina, novu lokaciju baš naspram ušća Spreče. Sve do polovine 18. vijeka ovu veliku kamenu gromadu, čije se tri strane strmo ruše u dolinu, u podnožju zapljuskuju talasi rijeke Bosne. To je onda bio uzrok, što veliki drum kroz dolinu, na ovom mjestu nije imao dalji prolaz. Ovakva topografska situacija vrlo je jasno prikazana na austrijskoj graviri iz 1697. godine.

I drum je morao na uspon do sedla/prevoja ispred tvrđave. Time je drum dobijao zaštitu ali i kontrolu, a dobojsko utvrđenje još jednu obaveznu funkciju. Naselju što niče pokraj tvrđave, drum donosi značajne i brojne sadržaje koji mu daju vrijednosti gradskog nad okolnim seoskim naseljima.
Ispred tvrđavskog ulaza drum se razdvaja, pa je stvoreno raskršće, grananje putnih pravaca od ovog iz doline Bosne u dva nova puta, dolinom Usore i dolinom Spreče. Osnovni putni pravac je sa sedla/prevoja opet silazio pa nastavljao kroz dolinu Bosne i povijanjem stizao do starih antičkih fortifikacija i obala Usore kod ušća. Tu je svakako postojala stara skela i siguran prelaz. Drugi je putni pravac od raskršća na sedlu/prevoju išao na greben visije iznad Doboja i vodio ka dolini Usore do mjesta udaljenog od ušća oko 3 km. Tu u riječnom koritu postoji plićak zvani Bogaz, gde je čak i u vrijeme visokih vodostaja rijeku moguće pregaziti. Postojanje tih plićaka gde je riječno dno kamen cjelac, koristio je čovek od najstarije prošlosti i na velikim magistralnim drumovima
Koji su to oslonci i dokazi da je gradnja dobojske tvrđave kamenih zidina počela i zasnovana u 13. vijeku?

Danas je moguće pružiti dva ubjedljiva podatka o takvoj starosti, prvi se odnosi na groblja naselja na lokaciji Crkvina iznad ušca Usore. Nalazi nakita u brojnim grobovima određuju trajanje naselja od 9. možda i kraja 8. vijeka, pa sve do u 13. vijek. Očito je život naselja tada prekinut. Izgradnja tvrđave u 13. vijeku nalagala je zasnivanje varoši. Preseljavanja velikog dijela stanovnika na susjednu lokaciju pokraj tvrđave koja se gradi, stoji kao realno moguća. Drugi podatak je takođe rezultat arheološkog rada. Početkom 70-tih godina 20. vijeka, vršen je istraživački iskop unutrašnjosti južne kule. Već na početku je bilo iznenađenje, otkriće kako osmougaona kula, koja je po odlikama građena od kraja 14. do polovine 15. vijeka, ali da ona stoji na temeljima jedne starije kule jako zaobljenih uglova. Ovi temelji su gradnja najkasnije do prve polovine 14. vijeka, a najvjerovatnije već tokom 13. vijeka. Zatim je pri dnu temelja ove južne kule nađena keramika proizvedena u drugoj polovini 13. vijeka. Tako nalaz nakita sa groblja na Usori i keramike iz dna južne kule dobojske tvrđave, otkrivaju vrijeme gradnje od kamenih blokova u 13. vijek.

Graditelj, ili kako se u srednjem vijeku govorilo neimar, imao je zadatak da na tjemenu kamene glavice gradi odbrambenu građevinu. Prostor tjemena je oblika trougla nejednakih strana, pa su po rubovima tih strana sagrađeni zidovi, u jačini nešto oko 1 m. Na uglovima trougla su kule, orijentacije približno jug - sjeverozapad - istok, i debljinom zidova oko 1 m. Južna kula je sagrađena sa kružnom osnovom, istočna isto tako, i kod nje je bio ulaz u tvrđavu, izgleda bez vrata/kapije, nego preko ljestava i čekrka, što u srednjem vijeku nije rijedak slučaj. Sjeverozapadana kula je branila prilaz iz pravca prevoja/sedla odakle je tvrđava, kao cjelina, najugroženija i odakle je bio praktično i jedini mogući prilaz. To je znači najslabija strana odbrane, a neimar je toga bio svjestan. Njegov odgovor je bio gradnja na sjeverozapadnoj strani jedne široko razuđene kule slične bedemu, ali čiji oblik i drugi građevni detalji do danas ostaju nepoznati. Prvo zbog činjenice da ovaj dio tvrđave nije istraživan sistematskim arheološkim iskopavanjem, a zatim kao drugo, da je baš na ovom najugroženijem ali i najodgovornijem tvrđavskom dijelu za odbranu tokom kasnijih vijekova bilo u više navrata radova na ojačanju zidova i dogradnji novih bedema. Tragovi takvih dodatnih građevnih djealatnosti upućuju na prvu polovinu 15. vijeka. Zatim i na pisanim izvorima poznate turske dogradnje iz 1490.godine.Izgradnjom u 13. vijeku, dobojska tvrđava je omanja do srednje veličine odbrambena cjelina. U svom vremenu ona predpostavlja napadača sa spravama (katapulti) za bacanje većih kamenih blokova, kojima su rušeni kameni zidovi. Koncepcijski je njena osposobljenost od hladnih napadnih oružja nesumnjiva. Medutim ne treba zaboravljati, kako njeni graditelji nisu očekivali da se o nju razbije neka velika vojska, ova tvrđava zbog takvih ciljeva i zadataka nije građena. To je vrlo solidno odbrambeno zdanje na raskršću velikog druma i u sadejstvu sa drugim utvrđenjima u dolini Bosne ima punu kontrolu nad širokim područjem sve do rijeke Save, jer dobojsko utvrđenje očekuje neprijatelje sa sjevera. Treba imati na umu,da je tvrđava građena da kontroliše važan drum i njegovo raskršce u ovom dijelu doline Bosne.Veliki drum na raskršću ima prazan prostor, a ovaj za naselje vrijednost trga u srednjevijekovnoj varoši. Neveliki prostor ove raskrsnice puteva na platou ispred ulaza u tvrđavu, postao je dobojski srednjevijekovni trg, a kada su oko trga i oko tri puta što ulaze i izlaze na trg sagrađene kuće, onda je to već čin rađanja male varoši 13. vijeka sa trgom i tri ulice.

Kasnije je, poslije vremena nešto dužeg od jednog vijeka, iznenada došla velika promjena. Pojavio se u Evropi barut, stari pronalazak Kineza, pa ga praktični Evropljani koriste tako, da prave prve topove. Već krajem 14. vijeka ima ih u Bosni i Srbiji, a majstori su preduzimljivi Dubrovčani, po licenci iz italijanskih gradova gde ih zovu bombarde, a kod nas lumbarde. Udari metalnih kugli iz topovskih cijevi dosta lako probijaju zidove tvrđava.
Odmah se uvidjelo i bilo je jasno, da je razorna moć topovskih kugli, jednostavno kobna za dobojsku tvrđavu. Dok je domet kamenih projektila iz katapulta bio do oko 40 - 50 koračaja topovska zrna su letjela i duplo više, a samo jedan vijek kasnije njihov domet je opet uvećan. Prečaga od visije Krnjina što se spušta prema dolini, a čiji je vrh kamena glavica sa tvrđavom, nadvišava i nije dovoljno udaljena, pa je sa nje moguće topovima razarati utvrđenje. Drugi nedostatak tvrđave Doboj je mali prostor na tjemenu kamene gromade pa nije bilo moguće graditi dodatne odbrambene sadržaje za zaštitu utvrđenja. Ipak je uložen novi napor na izazove što su donijeli vjetrovi vremena pa je počela, uslovno rečeno, II faza građevnih radova. Svakako je odmah u početku 15. vijeka južna polukružna kula morala biti srušena pri čemu su njeni temelji sačuvani i na njih sagrađena kula nepravilnog mnogougaonog presjeka. Dodatne gradnje je svakako bilo i na sjeverozapadnom uglu tvrđave, ali danas nije jasno koliko i kako jer nije bilo detaljnih istraživanja, pa nije moguće sigurno razlikovati radove sa početka 15. vijeka od onih koje su Turci izveli krajem 15. vijeka. Sasvim je ista situacija i kod zida što spaja južnu kulu sa sjeverozapadnim uglom tvrđave koji je dobio dodatno tačno duplo zadebljanje. U pozadini od sjeverozapadnog ugla sagrađena je još jedna kula četvrtaste osnove za koju je sigurno vrijeme gradnje pred polovinu 15. vijeka. To vrlo visoko zdanje svakako je nadvisilo široku kulu bedem ispred sebe. Pripada tipu malih donžon (donjon) kula, još je zovu i pirg,- građena je ovde po ugledu na velike donžone npr. Zvornika, Jajca, kao i susjednog Tešnja.

Zadatak je ovakvih kula da u podnožju imaju prostor za čuvanje baruta usled čega se grade unutar bedema, zatim su vrlo visoke, na više spratova, sa puškarnicama i zaravnjenim krovištima sa grudobranima i ležištima za tvrđavske topove. Kako je naša tvrđava imala na svakoj od kula puškarnice, na po dva sprata, donžon je građena u njihovoj pozadini i uvijek bila poslednja tačka u odbrani utvrđenja.
"... in Uxora suptus castrum Doboy... - U Usori pod tvrđavom Doboj", 16.juna 1415. godine logoroju vojske mađarske, tih dana u ratnom pohodu kroz dolinu Bosne. Vijest je ovo dubrovačkih trgovaca upućena mađarskom kralju Sigismundu, a istovremeno i najstariji spomen tvrđve Doboj u pisanim istorijskim izvorima. Varoš, naselje ovaj dokumenat ne spominje.

Zahvaljujući najnovijim istraživanjima starih turskih popisa, teftera, moguć je danas o tvrđavi, pa i varoši dobojskoj, pružiti izvanredno vrijedne i zanimljive podatke. Padom bosanske srednjovjekovne države 1463. godine, Turci nisu zaposjeli oblasti sjeverno od Vranduka, već su prihvatili stvaranje jedne bosanske kraljevine. Ubrzo su bili u mogućnosti da ovo kraljevstvo zaposjednu, pa su početkom ljeta 1476. godine bez borbe dobili ovo područje, pa i tvrđavu Doboj. Ovaj podatak proizilazi iz turskog popisa, teftera za 1468 / 69. godinu, a u kojem su naknadno dopisane bilješke od 10. septembra 1477. godine gdje se konstatuje: popisuje se timar (sitni feud, zemljišni posjed) od 3.985 akci kneza Jovašina, koji je predao Doboj, i timar od 2.555 akci Stjepana, koji je predao Doboj. Očito je da su ovi ljudi bili zapovjednici posade stražara - vojnika na dobojskoj tvrđavi do u ljeto 1476. godine, kada je dokrajčena bosanska kraljevina sa ove strane Vranduka. Nagrada za predaju tvrđave bez borbe bila su dva manja spahiluka uz koje je, prema turskom timarskom sistemu, išla obaveza vojne službe.

Iz istih istorijskih izvora je vijest o popravkama dobojske tvrđave u ljeto 1490. godine. U vrlo kratkom vremenu, jer su granice Turska - Mađarska toga trenutka bile i na dobojskoj tvrđavi, za samo oko 50 dana (12. juni - 31. juli) vršeni su obimni radovi, sa dnevno po 1.500 ljudi, što običnih radnika što majstora, a pod vodstvom mojmira (graditelja) Ibrahima.
Kako je razorna moć topovskih kugli bivala vremenom jača, tako je odbrambena sposobnost zidova i kula dobojskog utvrđenja postajala manja i nesigurnija. Toga su i Turci bili svjesni, pa je mojmir Ibrahim napravio dobro rješenje, koje je u cjelini gledano bilo tada i jedino moguće. Svakako je ojačao novom dogradnjom sjeverozapadni ugao tvrđave. Zatim je cjelinu utvrđenja stare bosanske gradnje jednostavno opasao novim zidovima, sve u cilju da zadrži topove napadača koliko - toliko na odstojanju. Ulaze u nove dijelove tvrđave branila je sada sagrađena kula na istočnoj strani, odmah pored postojeće stare ulazne kule. Nova kula je pri dnu imala prolaz - vrata, a iznad njih na najvišem spratu čardak - vidikovac.

Od početka 16. vijeka dobojsko utvrđenje je malo vrijedilo, ali je u provoj polovini toga vijeka tursko carstvo osvojilo na sjeveru ogromna područja i stiglo do bedema dalekog Budima (1543. god.). Zato dobojska tvrđava više nije čak ni održavana, pa je polako propadala. Tako 1657. godine posada broji 35 čuvara, oprema je jedan manji i jedan veći top, pet buradi baruta i nešto olova. Godine 1697. oktobra 16. spaljena je varoš i tvrđava dobojska. U brzom maršu od Broda na Savi do Sarajeva, austrijski vojskovođa Evgenije Savojski, osvanuo je pod Dobojem

Tvrđava se predala posle dva - tri ispaljena artiljerijska zrna. Austrijanci drže Doboj sve do 3. avgusta 1700. godine, a tada su vraćeni i zarobljenici. U jesen 1717. godine austrijska vojska ponovo pali varoš dobojsku, ali u brzom naletu izgleda da tvrđava nije osvojena. Izvori ocjenjuju da naselje broji oko 50 kuća.
Godine 1851. tvrđavu je napustila poslednja vojna posada. Staro utvrđenje počelo u 13. vijeku (ne računajući ono zemljano iz 10. vijeka) je tako mirno i tiho sišlo sa pozornice istorije. Turci tvrđavu nisu popravljali od kraja 15. vijeka, pa je propadanje bedema i kula stiglo do ruševina. Takode treba znati da je posle 1851. godine tvrđava postala kamenolom odakle je uziman kamen za gradnju kuća u varoši.
Zanimljiv je opis tvrđave iz 1875. godine iz pera Engleza Artura Evansa, putopisca i poznatog arheologa:

"... pri prelazu nekog zavoja na putu, ispred nas se pojavio, na kupastom brdu, lijepo ustoličen stari grad Doboj...

Stara tvrđava kruniše glavicu brda i mi smo se uputili gore. Nju ovde nazivaju stari grad, a on je jedan od najinteresantnijih relikvija čitave Bosne. Jedan pogled sa tih razrušenih zidina pokazuje važnost samog položaja. Dobojska tvrđava stoji na vrhu koji okomito pada u dolinu Bosne i to upravo tamo gdje Spreča otvara prolaz prema Drini.
... Tvrđava je tako bila ključ čitave doline rijeke Bosne, ključ protiv neprijatelja koji bi nastupao iz mađarskih ravnica i gospodarila je glavnim putem kroz oblast Usore, i dalje, sve do samog srca bosanskog kraljevstva. ... Tvrđava je pod Turcima vec davno počela da propada i sada se već raspadaju i njene ruševine."


Danas, u našem vremenu dobojsko utvrđenje je kulturno istorijski spomenik visoke vrijednosti.Takođe i svojom siluetom nameće obilježje savremenog grada.
Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyNed Feb 26, 2012 5:42 pm

Restoran Robinson, na Jezeru Modrac svake godine održava čuveni Party Brodolom.

Prođoh Bosnom... 24740513545046319788310

Iz godine u godinu Brodolom dobija na popularnosti, euforično raste broj zainteresiranih gostiju sa prostora zemalja regiona. Iznimno pozitivne kritike ukazuju na potrebu da Brodolom može postati Event godine ovog tipa u BiH. Zanimljivo je da je do pozivnice svaki put sve teže i teže doći jer prostor na kome se party održava može primiti ograničen broj posjetilaca.

Prođoh Bosnom... 640

lokacija i termin: Robinzon, Lukavac (jezero Modrac)
16.07. u 21:30
cijena ulaznica: 15 KM do 4. jula
20 KM od 5.jula
prodajna mjesta: CD Šop "Mido"na tuzlanskom Korzu,
cafe barovi: "Holivud" i "Mama Mia" u Lukavcu

Prije pet godina na Jezeru Modrac, na platou restorana Robinzon održan je event simboličnog naziva: Brodolom. Široki krug organizatorovih prijatelja, kao i drugih urbanih i mladih ljudi (tada pretežno iz Tuzle) koji su prisustvovali ovom eventu, već tada su jutro dočekali sa samo jednim komentarom: Jedva čekam slijedeći!

Brodolom se ove godine održava peti put po redu. Ako sagledamo retrospektivu od prvog do petog, zaključak je samo jedan: Brodolom je postao ujedno fenomen i brend, zaštitni znak dobre zabave i event koji svojom organizacijom nadmašuje očekivanja i najvećih kritičara.

Brodolom je u tolikoj mjeri postao pozitivno zarazan, da se u neobaveznim razgovorima može čuti kako se godišnji odmori planiraju prije ili poslije Brodoloma, a nekoliko dana pred održavanje istog, gleda se samo jedno: Vremenska prognoza.
I zaista, teško je ostati ravnodušan.

U vremenu kada nas sa svih strana okružuju fabrikantski turbo-folk proizvodi, kada su diskoteke postale mjesta izuzetno rizičnog okupljanja i kada je nemoguće ostati do jutra ukoliko nam se ostaje, Brodolom je isplovio kao inekcija koja na trenutak oživi stereotipne noćne izlaske.

Vrhunska organizacija, izuzetno kvalitetna DJ postava, fantastičan ambijent, približno 3000 mladih ljudi odjevenih u bijelo, go-go plesačice, lijepo raspoloženje, uzbuđenje i adrenalin samo su neki od pokazatelja da nas i ove godine očekuje nezaboravan spektakl.

Ove godine Brodolom se održava u subotu 16. jula sa početkom u 21:30h. Sa dosadašnjim iskustvom prisustva na ovom eventu, već sada znamo koji će nam komentar biti nakon održavanja Brodoloma 5: Jedva čekam slijedeći! :)

Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyNed Feb 26, 2012 5:50 pm

Poznata Topless DJane Nikki Belucci, je gostovala prošle godine u Klubu Thriller na Jezeru Modrac..



No najbolji Event je bio DJ UMEK

Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
brunolino

brunolino


Godina : 111
Location : u bespucima...
Datum upisa : 12.10.2010

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyNed Feb 26, 2012 5:55 pm

Samhain ::
Poznata Topless DJane Nikki Belucci, je gostovala prošle godine u Klubu Thriller na Jezeru Modrac..

ma ebes nju , ako nisi Ti bila , onda batali to... :eee:
Nazad na vrh Ići dole
Kijara-brm
Glavni Administrator
Glavni Administrator
Kijara-brm


Godina : 44
Location : 𝐹 - 𝐴𝑁 - 𝑇 - 𝐴𝑆 - 𝑇 𝐼 𝐶
Humor : 𝑌𝐸𝑆-𝑌𝑜𝑢 𝑛𝑜𝑤 :)
Datum upisa : 21.12.2008

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyNed Feb 26, 2012 10:05 pm

predivno Sam..
svaka čast na trudu:))))










Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.






Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
Samhain

Samhain


Datum upisa : 22.11.2011

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyNed Feb 26, 2012 10:08 pm

Hvala Kijara :) ima tu još dosta toga što nisam prebacila ni sa kamere ni sa drugog laptopa. malo po malo :)
Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
Kijara-brm
Glavni Administrator
Glavni Administrator
Kijara-brm


Godina : 44
Location : 𝐹 - 𝐴𝑁 - 𝑇 - 𝐴𝑆 - 𝑇 𝐼 𝐶
Humor : 𝑌𝐸𝑆-𝑌𝑜𝑢 𝑛𝑜𝑤 :)
Datum upisa : 21.12.2008

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyNed Feb 26, 2012 10:11 pm

Samhain ::
Hvala Kijara :) ima tu još dosta toga što nisam prebacila ni sa kamere ni sa drugog laptopa. malo po malo :)

Ima mnogo toga da se vidi..i baš si to vrhunski uradila...
Već ima mesta koja želim da vidim:)))










Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.






Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
Harite
White Angel
Harite


Godina : 47
Datum upisa : 02.11.2010

Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... EmptyPon Jul 02, 2012 11:11 pm

Prijedor-Mrakovica-Eko centar Ljekarice


Prođoh Bosnom... Prijedor
Prođoh Bosnom... Prijedor1Prođoh Bosnom... Prijedor2
Kroz Prijedor protice predivna rijeka Sana.

Prođoh Bosnom... Ljekaricekodprijedora
Spas za prijedorcane u ovim vrelim danima
Prođoh Bosnom... Ekocentarljekarice
eko centar Ljekarice
Prođoh Bosnom... MrakovicaProđoh Bosnom... Mrakovica1
I naravno nasa Mrakovica srce
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content





Prođoh Bosnom... Empty
PočaljiNaslov: Re: Prođoh Bosnom...   Prođoh Bosnom... Empty

Nazad na vrh Ići dole
 
Prođoh Bosnom...
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1
 Similar topics
-
» Bosnom behar probeharao

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -  :: PUT PUTUJEM :: O PUTOVANJIMA-
Skoči na: