DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.
Mihailo Petrovic Alas BFuWx

DOBRO NAM DOŠLI !


DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.
Mihailo Petrovic Alas BFuWx

DOBRO NAM DOŠLI !


DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -

-MI NISMO KAO DRUGI -Liberté, égalité, fraternité-
 
PrijemPORTALLatest imagesTražiRegistruj sePristupi

 

 Mihailo Petrovic Alas

Ići dole 
AutorPoruka
Lakota
- slučajna prolaznica-
Lakota


Datum upisa : 11.07.2013

Mihailo Petrovic Alas Empty
PočaljiNaslov: Mihailo Petrovic Alas   Mihailo Petrovic Alas EmptyPet Jan 24, 2014 1:05 pm

Rođen je 24. aprila 1868. godine u Beogradu, na Savskoj padini, nedaleko od Konaka kneginje Ljubice, kao prvo dijete oca Nikodima, profesora bogoslovije, i majke Milice (rođene Lazarević).

Završio je Prvu beogradsku gimnaziju u periodu 1878-85, a zatim upisuje Prirodno-matematički odsjek Filozofskog fakulteta u Beogradu. Studije u Beogradu završava 1889. godine. Poslije toga u septembru 1889. odlazi u Pariz radi daljeg školovanja i spremanja prijemnog ispita za upis na École Normale Supérieure. Na Sorboni je diplomirao matematičke nauke 1891. godine, a fizičke nauke 1893. godine. Radio je na pripremi doktorata i 21. juna 1894. godine odbranio je doktorsku disertaciju na Sorboni i stekao stepen Docteur és sciences mathematiques (doktor matematičkih nauka). Njegov doktorat je bio iz oblasti diferencijalnih jednačina.

Godine 1894. godine postaje profesor za matematičku grupu predmeta na Velikoj školi u Beogradu, nasljedivši na tom mjestu Dimitrija Nešića. Alas je u to vrijeme jedan od najvećih stručnjaka u svijetu za diferencijalne jednačine. Predavao je mnogim generacijama studenata, sve do odlaska u penziju 1938. godine. Godine 1897. je postao dopisni član Srpske kraljevske akademije i dopisni član Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Redovni član Srpske kraljevske akademije postaje 1899. godine, kada je imao 31. godinu.
[You must be registered and logged in to see this image.]


Portret Mihaila Petrovića Alasa



Bavio se ribarstvom, otuda i njegov nadimak Alas. Još 1882. postaje ribarski šegrt, 1888. ribarski kalfa, a 1895. polaže ispit za ribarskog majstora. Na međunarodnoj izložbi u Torinu 1911. dobija zlatnu medalju za izložene eksponate iz ribarstva.

Svirao je violinu, 1896. osniva sviračko društvo pod nazivom „Suz“.

Konstruisao je hidrointegrator i sa njime osvojio zlatnu medalju na Svetskoj izložbi u Parizu 1900. godine.

Objavio je veliki broj pronalazaka, naučnih radova, udžbenika i putopisa sa svojih pomorskih putovanja. Dobio je veliki broj nagrada i priznanja i bio je član nekoliko inostranih akademija nauka (Prag, Bukurešt, Varšava, Krakov) i naučnih društava. 1927. posle smrti Jovana Cvijića, akademici su ga predložili za predsednika Akademije, ali vlasti nisu prihvatile ovaj prijedlog. Razlog je vjerovatno bio taj što je Mihailo Petrović Alas bio blizak prijatelj princa Đorđa Karađorđevića, kraljevog brata, koji je 1925. uhapšen i nalazio se u kućnom pritvoru.

Godine 1939. postao je počasni doktor Beogradskog univerziteta. Iste godine nagrađen je ordenom Svetog Save prvog reda.
[You must be registered and logged in to see this image.]


Prvih osam redovnih profesora Beogradskog univerziteta, 1905. godine: Sede, s lijeva Jovan Žujović, Sima Lozanić, Jovan Cvijić, Mihailo Petrović Alas; Stoje, s lijeva Andra Stevanović, Dragoljub Pavlović, Milić Radovanović i Ljubomir Jovanović.



Po svom naučnom radu i rezultatima Mihailo Petrović Alas spada u najveće srpske matematičare, jedini matematičar među 100 najznamenitijih Srba. Njegova zasluga je posebno velika što je bio osnivač beogradske matematičke škole, iz koje je proistekao veliki broj njegovih učenika koji su nastavili njegovo djelo.
[You must be registered and logged in to see this image.]





Bio je učesnik Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata kao oficir, i poslije rata je bio rezervni oficir.

Mihailo Petrović bio je strastveni putnik, proputovao je kroz sve evropske zemlje i upoznao njihove glavne gradove, a obišao je i severni i južni pol. Pisao je i putopise, a napisao je i "Roman jegulje". Objavio je i knjigu "Đerdapski ribolovi u prošlosti i sadašnjosti".
Bio je jedna od najpopularnijih ličnosti starog Beograda, poznat kao Mika-Alas.

8. juna 1943. profesor Mihailo Petrović umro je u svom domu na Kosančićevom vencu u Beogradu.



Nazad na vrh Ići dole
Lakota
- slučajna prolaznica-
Lakota


Datum upisa : 11.07.2013

Mihailo Petrovic Alas Empty
PočaljiNaslov: Re: Mihailo Petrovic Alas   Mihailo Petrovic Alas EmptyPet Jan 24, 2014 1:10 pm


Period Petrovićevog studiranja u Parizu pada u vreme kada je francuska matematička nauka dostizala jednu od svojih kulminacionih tačaka. Studije je započeo o svom trošku, a od 1892. dobio državnu stipendiju. Na Sorboni je diplomirao matematičke nauke 1891. godine, a fizičke nauke 1893. godine. Kao najbolji student svoje generacije prisustvuje prijemu kod predsednika Francuske republike 1893, a isto tako i 1894. godine. Radio je na pripremi doktorata i 21. juna 1894. godine odbranio je doktorsku disertaciju na Sorboni, pred komisijom profesora Šarl Ermit, Emil Pikar i Penleve i stekao stepen Docteur és sciences mathematiques (doktor matematičkih nauka). Njegov doktorat je bio iz oblasti diferencijalnih jednačina, čime je stekao akademsku titulu doktora matematičkih nauka kao prvi student sa Balkanskog poluostrva. Dakle, sa nepunih 26 godina dr Mihailo Petrović bio je izuzetno obrazovan čovek koji je po najoštrijim svetskim merilima i sva slavna imena profesora svetske nauke, uspeo u tako kratkom roku da stekne diplome matematičkih i fizičkih nauka, i uz to da odbrani doktorsku disertaciju na Sorboni. Evo, šta je u vezi sa tim napisao Milutin Garašanin koji se tada isto nalazio na studijama u Parizu, a kasnije se posvetio politici: "Odbrana teza g. Mihaila Petrovića bila je u pravom smislu reči briljantna. Po svršenom ispitu Predsednik ga je pozdravio vrlo lepom i dirljivom besedom u kojoj mu je rekao da je on — g. Petrović — pravio čast Normalnoj školi, da je on pokazao uspehe koji su u njoj retki i da će njega njegovi profesori pamtiti i u njegovoj dalekoj otadžbini sa svojim simpatijama pratiti. Svoj govor završio je Predsednik (g. Hermite) proklamujući da je g. Petrović doktor matematičkih nauka.

Sa moje strane imam da dodam samo to, da sam bio duboko dirnut dokazima pažnje i simpatija kojih sam prema g. Petroviću bio svedok od strane onih što danas u najvišim vrhovima nauke matematičke svetle. U toj grani nauke g. Petrović je već uneo srpsko ime na dostojan način u naučni svet. G. Petrović je jedna naša vrlo ozbiljna tekovina za nauku. Taj mladić čini čast Srbiji".

Doktorirao je godinu dana pre roka sa disertacijom "O nulama i beskonačnostima integrala algebarskih diferencijalnih jednačina" kojom je izazvao veliku pažnju naučne javnosti.

Mihailo Petrović vratio se u Beograd 1894., kada je 22. oktobra/3. novembra postavljen za redovnog profesora Velike škole, a kada je ona 1905. prerasla u Univerzitet, postavljen je, prvim ukazom, sa još sedmoricom kolega, za profesora Univerziteta na kom je ostao do penzionisanja 1938. godine. Mihailo Petrović bio je đak Dimitrija Nešića, profesora više matematike na Liceju. Već na Liceju pokazao je interesovanje i talenat za matematiku, ali je u dva maha dobijao nagrade i za svetosavske temate.

Alas je u to vreme jedan od najvećih stručnjaka u svetu za diferencijalne jednačine. Predavao je mnogim generacijama studenata, sve do odlaska u penziju 1938. godine. Godine 1897. je postao dopisni član Srpske kraljevske akademije i dopisni član Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Redovni član Srpske kraljevske akademije postaje 1899. godine, kada je imao 31. godinu.
Po svom naučnom radu i rezultatima Mihailo Petrović Alas spada u najveće srpske matematičare, jedini matematičar među 100 najznamenitijih Srba. Njegova zasluga je posebno velika što je bio osnivač beogradske matematičke škole, iz koje proistekao veliki broj njegovih učenika koji su nastavili njegovo delo. Sve doktorske disertacije iz matematike odbranjene na Beogradskom univerzitetu
od 1912. do Drugog svetskog rata, bile su pod njegovim mentorstvom.

Uporedo sa izvođenjem nastave, Petrović se bavio naučnim radom. Zahvaljujući njemu, matematičke nauke u Srbiji prvi put izlaze na scenu na kojoj su i danas prisutne. Petrović je došao do impozantnih rezultata u diferencijalnim jednačinama, teoriji funkcija, algebri i računarstvu. Objavljivao je naučne radova u najuglednijim časopisima sveta. Njegovim rezultatima koristili su se mnogi naši i strani naučnici ili su o tome pisali. Nekoliko diferencijalnih jednačina, specijalnih funkcija i nejednakosti nose ime "M. Petrovića", a čuveni matematičar Kartan zapisao je da Petrović pripada grupi retkih naučnika koji su zasnovali nove naučne discipline (matematički spektri, matematička fenomenologija i integralna matematika).

Iz Petrovićeve bibliografije vidi se da se bavio i pronalazaštvom, patentirao je pet pronalazaka koji su bili zaštićeni, tj. prijavljeni i realizovani u praksi. U oblasti računarstva je još krajem 19. veka objavio u SAD konstrukciju "analognog računara" (hidrointegratora) za rešavanje diferencijalnih jednačina, za šta su mu odali priznanje svetski naučnici (Kamke, Prajs, Moren). Ruska, poljska i američka nauka odale su Petroviću priznanje kao predskazatelju jedne nove savremene nauke "kibernetike" (čiji je utemeljivač kasnije bio Norbert Viner). Na Svetskoj izložbi u Parizu 1900. u Paviljonu Srbije bio je izložen i hidrointegrator koji je nagrađen bronzanom medaljom. Petrović se ogledao i u primenjenoj matematici (fizika, mehanika i kriptografija). On je, kao većina ljudi toga doba, držao do svog vojnog čina "rezervnog inženjerskog pukovnika", pa je sarađivao sa vojskom, naročito na polju kriptolografije. Njegovi sistemi "šifrovanja" bili su u upotrebi u vojsci i diplomatiji. Pronalazak "daljinar" otkupljen je i realizovan za potrebe Vojnotehničkog zavoda u Kragujevcu i Rusiji. Konstruisao je i jedan tip "zupčastog prenosnika" koji je bio preteča automatskih menjača na automobilima. Njegov "Večiti kalendar" realizovan je u više hiljada primeraka.

Naučni opus Mihaila Petrovića je veoma obiman. Pored navedenih patenata, objavio je 14 monografija i oko 260 stručno-naučnih rasprava. Prvi doktorat iz matematike, a drugi na Univerzitetu u Beogradu, izrađen je pod mentorstvom Petrovića (kandidat: Mladen Berić, odbranjen 13.05.1912). Kasnije je kod njega doktoriralo još 10 matematičara, a pored toga izveo je i više od 40 generacija matematičara na put prosvete. Za svoj obiman i plodonosan rad Mihailo Petrović je biran za člana više akademija nauka (Beograd, Zagreb, Prag, Varšava i Bukurešt) i naučno-matematičkih društava (Beograd, Pariz, Prag, Krakov, Lajcig, Lavov, Palermo, itd.). Pored toga, primio je više odlikovanja: ordenje Svetog Save petog do prvog reda, medalju Miloša Velikog, orden Belog orla, Orden rumunske krune, itd. Bio je učesnik Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata kao oficir, i posle rata je bio rezervni oficir.
Nazad na vrh Ići dole
Lakota
- slučajna prolaznica-
Lakota


Datum upisa : 11.07.2013

Mihailo Petrovic Alas Empty
PočaljiNaslov: Re: Mihailo Petrovic Alas   Mihailo Petrovic Alas EmptyPet Jan 24, 2014 1:12 pm

MISLI MIHAILA PETROVIĆA ALASA


Problemi, pred kojima danas ostaju nemoćna sredstva matematičke analize, ne moraju do veka takvi ostati; teškoće, nesavladljive za današnje matematike, mogu biti igračka za sutrašnje.

(1914)

*

Ono što je dopušteno onima koji imaju za sobom veliki naučni bagaž i koji su mnogo uradili pa u nečemu i grešili, ne mora biti dopušteno i onima kod kojih ono što su uradili nije mnogo naspram onoga u čemu su grešili.

(1923)

*

Prava poezija i istinska nauka imaju ne samo dodirnih tačaka, već čak i dubokih ne samo dodirnih tačaka, već čak i dubokih zajedničkih crta. Jedna od takvih crta, i to baš ona u kojoj je po kašto teško i razaznati šta je tu nauka, a šta poezija, jeste otkrivanje i iskorišćavanje sličnosti među disparatnim elementima i faktima.

(1925)

*

Matematika budućnosti neće se sastojati isključivo u formiranju jednačina, nejednačina i u izračunavanjima. Taj moćni i suptplni instrumenat ljudske logike, u slučajevima kad za to bude imao podesnu osnovicu, davaće odgovore ne samo na pitanje koliko, već i na pitanje kako.

(1933)


Dragan Trifunović
Mihailo Petrović Alas — život i delo
Izdavač "Dečije novine" Gornji Milanovac, 1982.
Nazad na vrh Ići dole
Lakota
- slučajna prolaznica-
Lakota


Datum upisa : 11.07.2013

Mihailo Petrovic Alas Empty
PočaljiNaslov: Re: Mihailo Petrovic Alas   Mihailo Petrovic Alas EmptyPet Jan 24, 2014 1:14 pm

Milutin Milanković u svojim memoarskim radovima često je isticao skromnost i jednostavnost Mihaila Petrovića. Uglađen habzburški građevinski inženjer Milanković, ponosan na sve lepote i raskoši Beča, poželeo je da upozna znamenitog srpskog matematičara čiji su naučni radovi prešli uske međe i postali vlasništvo svetske nauke. Evo, kako to profesor Milanković opisuje. "Živo sam želeo da ga upoznam, ali mi se za to nije pružila prilika, a i ustručavao sam se da, neokvalifikovan, stupim pred čoveka toliko slavnog kao što je on bio. Tek kad svrših svoje studije i postadoh doktor tehničkih nauka, ja se, prilikom jednog kratkog boravka u Beogradu, u prvim danima godine 1905, odlučih da ga posetim. Potražih ga u zgradi tadanje Velike škole koju sada zovemo starom zgradom Univerziteta. Kad uđoh u nju, obratih se njenom portiru, domaćinu, ovim rečima: "Molim vas, da li je tu gospodin doktor Mihailo Petrović, i mogu li s njim govoriti?"

Domaćin, jedan stari čičica, pogleda me kao da sam ga oslovio na kineskom jeziku. Ja ponovih pitanje štogod sam jasnije mogao. On me premeri od glave do pete, pa reče:

"Ne poznajem!"

— "Kako da ne poznajete?" uzviknuh, "našeg slavnog matematičara, poznatog u celom svetu!"

On se tada priseti:

— Jes', jes', to je naš Mika! Sad ću da vidim!"

Pa se okrete drugom jednom služitelju koji je stajao blizu stepenica: "Žiko, bogati, trkni gore i vidi da li je tu Mika!"

Posle nekoliko trenutaka pojavi se taj služitelj na srednjem kraku stepenica i viknu nam odatle: „Tu je Mika!"

Popeh se gore u Petrovićevu sobu, gde me on prijateljski dočeka."

I na kraju Petrovićevog radnog veka, u Svečanoj sali Univerziteta u Beogradu spremala se svetkovina. Dana 17. novembra 1939. vrlo skromno, u "porodičnom krugu", i u prisustvu ministra prosvete, rektora Univerziteta i dekana Filozofskog fakulteta, Mihailo Petrović je promovisan za počasnog doktora filozofije Beogradskog univerziteta, na osnovu odluke Saveta Filozofskog fakulteta od 1. jula 1938.

Kao čoveku kome su bile tuće reči titula, svečanost, jubilej, ime, položaj, isticanje, ili pak sitničarstvo, ljubopitljivost, zloba i slično, kolege i učenici, kao i prosvetne vlasti pripremili su u tajnosti proslavu. Na nekoliko minuta pre početka proslave — promocije, a neposredno posle održanog časa svojim studentima, sa skoro neizbrisanim rukama od krede, prisustvovao je ovoj tako čudno režiranoj proslavi. Na kraju svega dao je Prvi put kratku izjavu za novine: "Bog je svedok da ovome ništa nisam kriv."
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content





Mihailo Petrovic Alas Empty
PočaljiNaslov: Re: Mihailo Petrovic Alas   Mihailo Petrovic Alas Empty

Nazad na vrh Ići dole
 
Mihailo Petrovic Alas
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1
 Similar topics
-
» Mihailo Lalic
» Milorad M. Petrovic ( Seljancica)

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -  :: DRUŠTVO :: DRUŠTVENE NAUKE :: NAUKA I NAUČNICI-
Skoči na: