Mak (rođenim imenom Mehmedalija) Dizdar rođen je 17. Oktobra 1917.
godine u bajkovitom, jedinstveno pitoresknom hercegovačkom gradiću
Stocu, izraslom na čarobnim vodama rijeke Bregave i ovdašnjim,
neprekidanim, višemilenijumskim tragovima ljudskog i čovječnog života.
Kao dječak odlazi na školovanje u Sarajevo, gdje živi do svoje
smrti, 14, jula 1971. godine. Prije svoga punoljetstva pripada
naprednom socijalnom pokretu i ulazi u profesionalno novinarstvo. Sa 19
godina objavljuje svoju prvu poetsku zbirku, “Vidovopoljska noć”, u
štampariji prepolovljenu od državne cenzure.
Odmah početkom II svjetskog rata njemačko-ustaška okupatorska vlast
uskraćuje mu mogućnost javnog djelovanja, a on se priključuje ilegalnom
oslobodilačkom pokretu. Pred sami kraj rata, neuspješna policijska
potjera za Makom i njegovim starijim bratom Hamidom, takođe pripadnikom
pokreta otpora, završava zvjerskim premlaćivanjem srednjeg brata i
odvođenjem u logor Jasenovac i smrt majke i najmlađe sestre. Mak se
nikada nije oporavio od ovog zločina, noseći stradanje svoje porodice
kao vlastiti grijeh, kao bolest i tešku ranu do kraja svoga života.
Nakon rata, u socijalističkoj Jugoslaviji, najprije se, veoma
uspješno, vratio novinarstvu. Potom, po odluci vlasti, osniva “Seljačku
knjigu”, izdavačku kuću za prosvjećivanje širokih narodnih masa. Ta
mala Makova kuća ubrzo prerasta u “Narodnu prosvjetu”, jednog od
najvećih i najznačajnijih izdavača na Balkanu.
Nesklon socijalističkoj dogmatici i socrealističkoj estetici,
pisanju panegirika novim vladarima, kao pjesnik ponovo progovara tek
1954. godine. Iako glavni urednik moćnog izdavača, u vlastitom izdanju
štampa malu plaketu, poemu “Plivačica” koja je, uz još nekoliko
paralelnih pjesničkih pojava u zemlji, hametice ove prostore uvela u
umjetnost Evrope i Svijeta.
Kako se i “Narodna prosvjeta” “otela”, učinila opasne i neoprostive
pomake u odnosu na kontroliranu i doziranu izdavačku praksu, vlast je
ukida. Mak posljednje dvije decenije života nikada nije dobio stalno i
adekvatno zaposlenje. Sa porodicom živi uglavnom na granici siromaštva.
No, njegovo je stvaralaštvo sve bogatije i plodonosnije. Objavljuje niz
novih poetskih zbirki i naučnih radova iz oblasti početaka bosanske
pismenosti i književnosti.
Zbirka “Kameni spavač”, objavljena 1966. godine, vrhunac je Makova
stvaralaštva i jedan od najznačajnijih događaja u cjelokupnoj
bosanskohercegovačkoj umjetničkoj i duhovnoj povijesti. No, da se radi
i o djelu sa dubokim i dalekosežnim političkim korjenima, porukama i
mogućim posljedicama, prvi su prepoznali baš neprijetelji onoga što je
Mak otkrivao, argumentirao i zagovarao. “Kameni spavač” namah je od
njih, ispravno, protumačen kao silan podstrek i temelj u elaboriranju i
dokazivanju bosanskohercegovačkog povijesnog i duhovnog identiteta,
autohtone bosanske historije, državnosti, prava na prošlost i
budućnost. Pojava epohalnog Makova djela, “Starih bosanskih tekstova”,
antologije srednjovjekovne bosanske pismenosti, sa još bjelodanijim i
istaknutijim probosanskim kontekstom, dolilo je ulje na lomaču koja je
odvajkada žarila i još gori za paljevinu zemlje Bosne.
Ostavši bez ikakve zaštite i pomoći u odbrani svoga djela i života,
Mak Dizdar postaje žrtvom specijalnog rata što ga protiv njega vodi
politička i intelektualna velikosrpska mafija u Beogradu i Sarajevu,
sve do njegovog doslovnog, precizno programiranog i znalački
izdizajniranog fizičkog nestanka.
Mak je, u godini svoje smrti, objavio poetsku zbirku “Modra rijeka”,
sa istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a evropska je
kritika imenovala “evropskom pjesmom”.
Trebao se, dvije decenije nakon Makove smrti, desiti i posljednji
zločinački atak na Državu Bosnu i Hercegovinu pa da žitelji i
prijatelji Zemlje Bosne, tog tisuć godina trajnog svjedoka i sudionika
evropske povijesti, postanu svjesni kako je Mak još onomad sve znao i
sve (pro)rekao. I ktomu – kako ni ovi novi vladari Bosne nisu zaslužili
niti ičim odužili one stare, i vječne – bosanske sanjare.
ZAPIS O ZEMLJI
Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki:
A kto je ta šta je ta da prostiš
Gdje li je ta
Odakle je
Kuda je
ta
Bosna
Rekti
A zapitani odgovor njemu hitan tad dade:
Bosna da prostiš jedna zemlja imade
I posna i bosa da prostiš
I hladna i gladna
I k tomu još
Da prostiš
Prkosna
Od
Sna....
Mak Dizdar
Sadržaj
- Aktuelno
- Fondacija Mak Dizdar
- Čovjek i pjesnik Mak Dizdar
- Kritike
- Pjesme
Bosanske teme
Bosnofobija
Intervjui
Putopisi
Stari bosanski tekstovi
Stećci
Vizuelne umjetnosti
Stolac
Izdvojeno
