| | Ivan Gundulić | |
| | Autor | Poruka |
---|
Krupljanka
Godina : 57 Location : Beograd Datum upisa : 13.04.2009
| Naslov: Ivan Gundulić Pet Sep 18, 2009 11:15 am | |
| Ivan Dživo Gundulić (9. januar 1589. — 8. decembar 1638.) je bio jedan od najznačajnijih pesnika Dubrovačke republike. Poznat je po epu Osman, koji predstavlja najznačajnije delo dubrovačke književnosti i najuspeliji slovenski barokni ep[1], kao i po pastoralnom delu Dubravka. SANU ga je uvrstila među 100 najznamenitijih Srba, dok se u modernoj Hrvatskoj smatra jednim od najznačajnijih hrvatskih pesnika. Gundulić je rođen u vlastelinskoj porodici kao najstariji sin Frana Gundulića i Džive Gradić. Porodica Gundulić bila je poznata još u 13. veku, a njeni članovi obavljali su razne državno-administrativne poslove u Dubrovniku i okolini. Ivan Gundulić je imao tri sina, od kojih je jedan bio pesnik, a jedan maršal austrijske vojske.
Vek je proveo kao činovnik republike, skoro na svima položajima. Dva puta je bio knez u Konavlima (1615. i 1619.), ali nikad nije imao priliku da obavlja tu funkciju. Postaje senator[2] 1636. godine, a 1638. izabran je za člana Malog veća. Osim toga postao je i član napuljske književne „Akademije dokonih“. Posle kratke bolesti umire decembra iste godine. Sahranjen je u franjevačkoj crkvi u Dubrovniku. Dživo Gundulić je bio veoma plodan pisac, jedan od najznamenitijih pisaca dubrovačkog baroka. Već u mladosti Gundulić počinje da se bavi literarnim stvaralaštvom, pretežno svetovnog karaktera. U narednom periodu manje se bavi stvaranjem dela svetovnog karaktera i počinje da piše dela duhovnog karaktera.
Njegova najvažnija dela su: ep Osman, pobožni spev „Suze sina razmetnoga“ i pastirska igra (pastorala) „Dubravka“. Napisao je veliki broj mitoloških drama. Sačuvane su kratke dramske scene „Diana i Armida“, prerada „Proserpina ugrabljena“ i prevod „Arijadna“. Ostale su izgubljene. Pored toga, prevodio je i „psalme Davidove“, sedam na broju. Njih je štampao zajedno sa pobožnom pesmom „Od veličanstva Božijeh“.
Refleksivno-religiozni spev Suze sina razmetnoga, rađen prema „Suzama svetoga Petra" od italijanskog pesnika Tansila, možda je njegovo najbolje delo, iako nije najveće. Štampan je u Veneciji 1622. godine, a drugo izdanje, zbog velike čitanosti, izlazi već naredne godine. Motiv je poznata biblijska priča o bludnom sinu, prikazana u monologu, snažnom pesničkom inspiracijom i u raskošnom ruhu renesansne poetike. Pesma je epska samo po dužini, u stvari tu nema epske radnje i pričanja događaja, već je cela pesma bolna i lična ispovest mladićkih grehova, saznanja i pokajanja. Verovatno da mu je biblijska ličnost poslužila kao zgodna alegorija za iskaz sopstvenih proživljavanja. Pesma je sva u lirskom zanosu, protkana filozofskim opažanjima o ništavilu telesnog zadovoljstva i prolaznosti sreće. Stil je veoma raskošan, pun lepih antiteza i metafora. Dikcija je krepka i uzvišena, u skladu sa predmetom. Sa čisto formalne strane Gundulić je uneo jednu novinu: strofu od šest stihova osmerca. Kao sva Gundulićeva dela, tako i ovo ima izvestan etički značaj, naime da život počiva na skromnosti i da je duhovno zadovoljstvo iznad čulnog i prolaznog.
„Dubravka" je pastirska igra, ispevana pod uticajem italijanske pastoralne poezije. Prvi put je izvedena 1628. godine pred dubrovačkom publikom. U ovoj pastorali Gundulić slavi brak iz ljubavi, poštenje i čestitost. Ta etička misao je ovde pretstavljena u alegoričnoj formi. Gundulić je predmet postavio na nacionalnu osnovu, jer se radnja odigrava u Dubrovniku. On je Dubrovčane prikazao simbolično: kao vile i pastire. Na dan sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, običaj je bio da najlepši momak uzme najlepšu devojku. Pastir Miljenko je taj momak, a devojka pastirica Dubravka. Sudije budu potkupljene i Dubravku dodele ružnom i starom Grdanu, ali zbog srdžbe Božije to bude na vreme otkriveno i Dubravka polazi za Miljenka. U početku pastorale hor pastira i vila slavi slobodu i jednakost „dubrave" (Dubrovnika), a na kraju pastiri slave trijumf čiste ljubavi i poštenja nad materijalnim bogatstvom.
| |
| | | Krupljanka
Godina : 57 Location : Beograd Datum upisa : 13.04.2009
| Naslov: Re: Ivan Gundulić Pet Sep 18, 2009 11:16 am | |
| IVAN GUNDULIĆ: SUZE SINA RAZMETNOGA
Suze sina razmetnog (1622.) – religiozna poema u tri "plača" što obrađuje biblijsku parabolu iz Evanđelja po Luki o grešnom, razmetnom sinu koji se odmetnuo od oca, a kada se pokajao, bilo mu je sve oprošteno – otac ga je opet primio na svoja njedra. Priča o mladićevu sagrešenju, grijehu, spoznaji vlastitog grijeha i pokajanju ima alegorijsko značenje: ocrtava nemarnost čovjeka prema Bogu, svojemu ocu, od kojeg bježi odajući se grijehu. No grijeh dovodi čovjeka u bijedu i nesreću, pa se čovjek, shvaćajući razliku između Boga i svijeta, između dobrote i svijeta ponovo vraća Bogu, koji mu u svojoj neizmjernoj dobroti oprašta.
Gundulić u osmeračkim sestinama, kiticama od šest osmeraca s rimom ababcc, opjeva sagrešenje, spoznaje i skrušenje biblijskog grešnog sina, ali i svaki čovjeka, nasljedujući poznate talijanske religiozne poeme Suze svetoga Petra L. Tansilla (1510. – 1568.) i Suze Marije Magdalenske Erasma da Valvasonea (1523. – 1593.). Gotovo je svaka kitica u poemi građena tako da posljednja dva stiha poentiraju značenje prvih četiriju stihova, zatvarajući sestinu u malu, zatvorenu cjelinu.
Naslov djela je metaforičan: suze nisu samo doslovna oznaka za opis emocionalnog stanja čovijeka, nego i metafora za književno djelo koje tako stanje opisuje. Po književnom obliku Suze pripadaju žanru religiozne poeme, osobito proširenu u doba baroka, u doba sveopće rekatolizacije života. Podjela poeme na tri djela, na tri plača, nije samo formalne naravi; tročlana struktura simbolizira supstancijalnu teološku misao djela: grijeh, sagrješenje, spoznaja grijeha te pokajanje i iskupljenje grijeha pomoću boženskog milosrđa osnovne su teološke misli ne samo Gundulićevih Suza nego i kršćanske vjere.
Idejna je nakana poeme čitaocu kroz biblijsku parabolu i dramu čišćenja duše opisati put od grijeha do oprosta te ga navesti na normalan život. Suze, naime, nisu samo prepjevana biblijska parabola: oblikovana kao iskaz samog pjesnika, s jedne, i biblijskog grešnog sina, s druge, kao dvoglasni plač evanđeoskog sina i lirskog subjekta, poema je priča o svakom čovjeku, o egzistencijalnim, moralno-etičkim problemima svakog pojedinca. Međutim, ta religiozna, kršćanska, moralno-didaktička poema svoju je izvanknjiževnu funkciju oblikovala u formalnom pogledu na izrazito estetizirani način, te je ne samo vrhunac baroknog načina pisanja, vrhunac estetizacije književnog teksta u 17. stoljeću nego remek-djelo umjetnosti riječi, forme, stila u hrvatskoj književnosti uopće.
Kao književna vrsta, kao poema, Suze sina razmetnoga izgrađene su na elementima svih triju književnih rodova: pričajući priču o razmetnom sinu, Suze nose element epskog, narativnog. Iznoseći moralnu dramu subjektiviteta, grijeha i čišćenja od grijeha, Suze participiraju u rodu dramskog, a oblikujući više stanja subjekta i refleksije o moralno-teološkim pitanjima nego vanjske događaje, poema nosi izrazite crte lirskog.
Inspirirana teološkom mišlju o veličini Božijeg praštanja, u poemi se glas razmetnoga biblijskog sina i lirskog subjekta slijevaju u jedinstven ton da bi se mogli prenjeti čitaocu kao nada i mogućnost spasa.
Pričajući svoju priču i razmišljajući o grijehu i Božjem milosrđu, grešni sin razmišlja o svim važnim pitanjima ljudske egzistencije: životu, ljubavi, ljepoti, ženi, grijehu, smrti, a najviše o Bogu. Razmišljajući npr. o ljubavi Gundulićev razmetni sin izriče ove i domišljato oblikovane misli nevjerice u ljubav nekrepke žene:
Ah, prem ziđe na prižini I vrh morske trči pjene, Tjera vihar po planini, Omekšava tvrde stjene, Malim sudom more prazni, Zmiju grije, lava blazni,
Kaže ropstvo, krije verigu, Ište zdravlje u nemoći, Kami i cvitju, cvit na snigu, Snig na suncu, sunce u noći, Vjeru u ljubavi tko god cijeni U nekrepkoj naći ženi.
Razmetni sin nizom paradoksa, nizom efektnih oksimorona govori o životu i svijetu: Eto život moj svjedoči Kakav svit je i što daje: Kad se smije plač uzroči, A kad plazni, tad izdaje; U uresnu lijepu sudu Zadrži nalip i smrt hudu.
Celovom te slaciijem truje, Grleć te smrtno ubija; U hvalah te istijeh psuje, A u krepčinah svijeh privija; Razlik obraz stavlja na se Kao zvijer ka se vjetrom pase. Tiho s hitrim zasjedami Tjera iz srca svih bojazni, I unjeguje sprva i mami Pod prilikom od prijazni, Paka silnik pleše i meće Tko se uzda u nj najveće.
Tako i more u tišini S kraja pomorca u plav zove, A kad ga ima na pučini, Skoči i uzavri na valove, I u potoopu ki na nj ori Prije smrti grob mu otvori.
Ah, sad imam pamet hitru: Sve je što svijet gleda i dvori Na ognju vosku, dim na vitru, Snijeg na suncu, san o zori, Trenutje oka, strila iz luka Kijem potegne snažna ruka.
Ah, nije život ljudski drugo Neg smućeno jedno more, Neg plav jedna ku udugo Biju vali kako gore; I sred ovijeh netom tmina čovjek se rodi, mrijet počina.
Najveći broj stihova u poemi posvećen je mislima o prolaznosti svega i o sve prisutnosti smrti, one fizičke, smrti tjela:
Bježi kud znaš, što hoć čini, Zapad i istok vas ophodi, I beskrajnoj po pučini Svijet kružeći Indije brodi, Krij se u jame gorskijeh hridi, - Smrt svuda te slidom slidi.
I nije stvari koja može Ubjegnuti togaj suda; U pokoju sted raskoše Stroj bez misli i bez truda; Bran se oružjem, zlato trati, – Naćaš joj se odrvati!
Smrt ne gleda ničije lice: Jednako se od nje tlače Siromašne kućarice I kraljevske tej polaće; Ona upored mećše i valja Stara i mlada, roba i kralja.
Vedre krune, teška rala Jednom kosom ona slama; Ljepos, blago, snaga i hvala – Sve je prid njom na ognju slama; Gluha i slijepa bez obzira, Kud prohodi, sve satira.
Misao o prolaznosti života, o sveprisutnosti smrti Gondulićev razmetni sin proteže na cjelokupnu ljudsku povijest, povezujući taj motiv s motivom usudne čovjekove podložnosti trenutku, s motivom vremenitosti i nekonzistentnosti svega što postoji u vremenu i kroz vrijeme; pjesnik vrijeme ne doživljava kao kontinuitet, nego kao niz nepovezanih trenutaka:
Gdi su istočna carstva stara? Gdi gospodstvo od Rimljana? Svi pod plugom kijem svit hara Od bremena su uzorana; Jes tko njegda svijetom vlada, A ne zna mu se ime sada!
Miru kraljevstva, mru gradovi, I njih plemstvo trava krije; A er je umrl život ovi, Čovjek u srcu miran nije, A svaki dan vidi očito Da nije ništor vjekovito.
Brijeme hara stanac kami I žestoko gvozdje izjeda, A hoćemo mi da nami Ki smo od zemlje svrhe ne da? A ako naš je zgledan, Vas nije drugo neg hip jedan.
Što je bilo, prošlo je veće, Što ima biti, još nije toga, A što je sada, za čas neće Od prošastja ostat svoga: Na hipu se brijeme vrti, Jedan hip je sve do smrti. Upravo zato sve što je vremenito i u vremenu i ne postoji. Postoji samo vječnost, koja spašava od posvemašnje prolaznosti i svekolikog umiranja. Samo vječnost, vječni život duše, a to ovisi o Bogu i od Boga je dano čovjeku, mogu spasiti čovjeka od njegove tragične vremenite usudnosti. Poemi jest cilj obratiti duh od ljubavi prema ovozemaljskom k ljubavi prema stvoritelju. Suze su tako i teologija i filozofija praktičnog života. Gundulićevo djelo opjevava egzistencijalnu situaciju: odnos prema božanskome i vječnome, s jedne, a prema ljudskoma, vremenitome, ovozemaljskome, s druge strane.
Kao što je po svojim motivskima sastavnicama Gundulićeva poema izraz duha seičenta, tako je i svojim stilom, gomilanjem neobičnih i bizarnih metafora, nizajem neobičnih pjesničkih slika i usporedbi, paradoksnim zaključcima i intelektualiziranim obratima misli, raznim zvukovnim figurama, a ponajviše konstruktivističkim i komčetoznim antitezama, paradoksima i oksimoronima uzorno i klasično djelo baroknog stila. U Suzama sina razmetnoga na najsretniji način spojile su se misli o prolaznosti ljepote i života, o relativnosti svega što postoji u vremenu, s mišlju o vjeri i ufanju u Božije milosrđe. A izražene su te misli karakterističnim baroknim koncepktualnim stilom u kojemu je do izraza došla u seičentu toliko cijenjena domišljatost, inventivnost, ingenioznost, oštroumnost, sposobnost zapanjujućeg povezivanja udaljenih pojmova i slika, tih osnovnih instrumenata baroknog pisanja, koji su svi podređeni temeljnoj funkciji teksta: oni služe proizvođenju začudnosti, izazivaju zadivljenost, a istodobno navode čovjeka na spoznaju o njegovu položaju u svijetu.
Invokacija: To što Gundulić koristi invokaciju govori nam da su mu uzori bili stari antički pisci.
Ti s nebesa pošlji odi Meni duha prisvetoga, Ki od Boga osa ishodi I od tebe, Sina Boga, Da on objavi s mog glasa Za maš nauk što ti kaza!
Kompozicija djela: Djelo je napisano u simetričnim osmercima, u strofama od šest stihova s rimom ababcc, koja se zove sestina ili sestarima. Sestina je porijeklom iz talijanske poezije, gdje se pojavljuje od 14. stoljeća, a sastavljena je od 6 endecasillaba s rimama ababcc. U hrvatskoj književnosti pojavljuje se najprije u melodrami u društvu drugih strofa od 6 stihova, a odmah zatim i u Gundulićevim suzama i u Dervišu S. Đurđevića. Otada je karakterističan oblik hrvatske duže pjesme, kraćeg spjeva, poeme, a osim u osmeračkom, pojavljuje se i u jedanesteračkom ili pak dvanaesteračkom obliku. | |
| | | Krupljanka
Godina : 57 Location : Beograd Datum upisa : 13.04.2009
| Naslov: Re: Ivan Gundulić Pet Sep 18, 2009 11:19 am | |
|
Osnovna škola „Ivan Gundulić“ je prva osnovna škola na teritoriji Novog Beograda. Počela je sa radom 1. septembra 1950. godine i to u preuređenoj baraci koja se nalazila u Crnotravkoj ulici. Te godine nosila je službeni naziv Jedanaesta osnovna škola X gradskog reona. Prvi učenici ove škole bila su deca graditelja Novog Beograda, kao i deca sa jednog dela Bežanije, Tošinog bunara i iz prvih zgrada najstarijeg dela Novog Beograda. Nastava je počela sa 250 učenika raspoređenih u pet odeljenja, od prvog do četvrtog razreda, sa svega pet učitelja. Samo mesec dana kasnije otvorena su još tri odeljenja petog, šestog i sedmog razreda. Početkom marta sledeće godine Škola je dobila današnji naziv „Ivan Gundulić“. Već naredne školske godine škola postaje osmoletka, uvode se dva strana jezika-ruski i nemački, a školske 1954/55. škola broji 1138 učenika raspređenih u tri smene. Novi Beograd se ubrzano uvećava i menja, narastajući od prvih zgrada do najmnogoljudnije beogradske opštine.
| |
| | | Krupljanka
Godina : 57 Location : Beograd Datum upisa : 13.04.2009
| Naslov: Re: Ivan Gundulić Uto Dec 08, 2009 8:21 am | |
| 1638. - Umro je srpski pisac iz Dubrovnika Ivan Gundulić, čija je poezija prožeta strasnim pozivima slobodi i borbi Slovena protiv Turaka. U najznačajnijem delu, epu "Osman", opevao je Hoćimsku bitku i Osmanovu smrt 1621, videći u tome predznak propasti Otomanskog carstva i oslobođenja Južnih Slovena. U mladosti je pisao melodrame, pastorale i lirske pesme, koje su najvećim delom izgubljene. Ostala dela: pastorala "Dubravka", spev "Suze sina razmetnoga", "Arijadna".
| |
| | | Sponsored content
| Naslov: Re: Ivan Gundulić | |
| |
| | | | Ivan Gundulić | |
|
Similar topics | |
|
| Dozvole ovog foruma: | Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
| |
| |
| Ko je trenutno na forumu | Imamo 30 korisnika na forumu: 1 Registrovan, 0 Skrivenih i 29 Gosta :: 2 Provajderi DanubiusNajviše korisnika na forumu ikad bilo je 710 dana Sub Jan 19, 2013 12:14 am |
Zadnje teme | » HIT danaJuče u 11:46 pm od Danubius » MESEČNI HOROSKOP ♏Juče u 9:31 pm od Danubius » Prvi maj-medjunarodni praznik radaJuče u 12:51 pm od Danubius » AlkoholizamJuče u 12:19 pm od Danubius » DNEVNI HOROSKOP ✰Juče u 1:04 am od rouzvel » Kućni KLIMA UREDJAJI -za i protiv?Uto Apr 30, 2024 10:00 am od savo » DAJE SE NA ZNANJE-DOBOŠAR JAVLJA ::::Uto Apr 30, 2024 1:11 am od Danubius » PESAH...ili "PASTVA"(srpski) ..Pon Apr 29, 2024 8:21 pm od justicija » MIŠEVI; ŽOHARI ; MRAVI ; MUVE; KOMARCI, PAUKOVI ?Pon Apr 29, 2024 6:15 pm od Danubius » Novi SadPon Apr 29, 2024 2:35 pm od Danubius » Politika-HRVATSKAPon Apr 29, 2024 11:54 am od Danubius » LJUBAVNI HOROSKOPPon Apr 29, 2024 10:56 am od rouzvel » NEDELJNI HOROSKOP ★Pon Apr 29, 2024 10:49 am od rouzvel » ► DOBRODOŠLICA NOVIM ČLANOVIMA ◄Ned Apr 28, 2024 8:27 pm od Danubius » KOŠARKANed Apr 28, 2024 7:38 pm od Danubius » FK (SD) ✰ CRVENA ZVEZDA ✰Sub Apr 27, 2024 10:27 pm od Kijara-brm » Kokteli,sokovi i sve nesto lepo...Sub Apr 27, 2024 10:24 pm od Kijara-brm » Bloger Krule - Obrana i zaštita od glupostiSub Apr 27, 2024 10:08 pm od Kijara-brm » Pun mesec- utiče li na vaše raspoloženje?Sub Apr 27, 2024 9:58 pm od Kijara-brm » PAPRIKAŠI I GULAŠI -braća po ljutoj paprici :))) Pet Apr 26, 2024 12:11 am od Danubius » PENZIJA -SPAS ILI ZENIT ?Čet Apr 25, 2024 10:18 pm od Eugen Grafvajer » Samo da rata ne bude!Čet Apr 25, 2024 7:18 pm od Danubius » DESTINACIJA -ITALIJA Čet Apr 25, 2024 2:47 pm od Danubius » SERIJE -koje smo voleli/ volimo Sre Apr 24, 2024 8:20 pm od Danubius » BAJKERI (moto žurke,skupovi,akcije..) Sre Apr 24, 2024 7:38 pm od Danubius » MISAO (izreka) dana...Sre Apr 24, 2024 6:10 pm od doctorr67 » sd/FK/KK ...i ostalo... PARTIZAN Sre Apr 24, 2024 2:13 pm od Danubius » ELEKTRIČNI TROTINETI ?Sre Apr 24, 2024 11:24 am od doctorr67 » ZUBNI IMPLANTATISre Apr 24, 2024 10:34 am od Danubius » Šta trenutno slušate Pon Apr 22, 2024 9:07 pm od doctorr67 |
Statistike | Imamo 11613 registrovanih korisnika Najnoviji registrovani član je Staka
Naši korisnici su poslali ukupno 524395 članaka u 7356 teme
|
IN MEMORIAM - naša OKANA -1975 -2021 | |
|