Hroničan stres

Ubrzan tempo života, brojni zadaci i rokovi u kojima se oni moraju obaviti, stresne situacije, iscrpljujuće obaveze kojima kao da nema kraja – sve to često pritiska modernog čoveka.

Mnogi ljudi izloženi su uslovima života u kojima je često potrebno izdržati nemoguće, završiti započeti posao i sutra opet rano ustati i nastaviti.

Hroničan stres sve češće dovodi do bolesti. Imamo sve više obaveza, a istovremeno nestaju mehanizmi koji su u prošlosti smanjivali dnevni stres, kao što su bliskost u porodici i sa prijateljima. Hronična izloženost stresu na radnom mestu poznata je kao burnout sindrom.
Posledice koje nosi hroničan stres
Pored glavobolja i umora, postoje i mnogo ozbiljnije posledice svakodnevne izloženosti stresu. Hroničan steres povećava lučenje noradrenalina, čime se povećava periferni otpor, a povećava se i lučenje renina, kao i angitenzina i aldosterona, koji takođe intezivno povećavaju krvni pritisak. U uslovima povećanog napora potrebno je obezbediti organizmu dodatnu snagu da bi se postigao određeni cilj. Sem nedostatka fizičke snage, usled konstantnog izlaganja stresu javlja se i problem psihičke iscrpljenosti. Neki ljudi imaju slabe tačke na kojima se posledice stresa najpre ispolje. Tako nekoga zaboli glava, neko dobije kiselinu u želucu, neko oseti mučninu, nekom srce radi ubrzano.

Hroničan stres utiče i na krvni pritisak. Traje li svakodnevno, pritisak se može znatno povisiti. Tada se javlja domino efekat. Povišen krvni pritisak može dovesti do bolesti krvnih žila i srca, a one do srčanog i moždanog udara. Pre svega, morate biti svesni stresa, a ako je uvek prisutan, morate potražiti mehanizme koji će poništiti njegov učinak. Fizička aktivnost i prijateljska komunikacija mogu pomoći.

Još jedna negativna posledica hroničnog stresa je pad imuniteta. Ako ste stalno pod stresom, lakše ćete se razboljevati nego inače. A što ste stariji, taj uticaj je pogubniji. Zbog loše imunološke reakcije mogu se razviti razne bolesti, koje biste, da ste odmoreniji, mogli sprečiti u začetku. I obična upala pluća može u takvim okolnostima ugroziti život. A ukoliko obolite od raka, teže ćete se nositi i sa ovom bolešću.

Mnogi ne znaju da hronični stres može polako dovesti do neplodnosti. Ovo se odnosi i na muškarce i na žene. Zbog hroničnog stresa mogli biste prestati proizvoditi seksualne hormone, kao što su estrogen i testosteron, a to bi moglo negativno uticati na testise ili jajnike.

Ne posvetite li se otklanjanju stresa, on će se posvetiti vama, a zanemarivanje vas može toliko iscrpiti da obolite od depresije. To ne podrazumijeva samo osjećaj tuge, nego telo može izgubiti sposobnost proizvodnje hormona koji nam daju osećaj poleta i sreće. Jaka depresija nas može učiniti zarobljenim u osećaju teskobe. Možemo izgubiti apetit, pa čak i imati suicidalne misli.

UZROČNIK SVIH BOLESTI


Nećete vjerovati, ali i ovo vam uzrokuje stres!



Svi znamo da stvari poput gužve u prometu, neispavanosti, previše šećera
i previše posla uzrokuju stres. No što je s onim za što ni ne znamo da
nam uzrokuje stres? Stručnjaci kažu kako su to prilično opasne stvari
jer ih ne prepoznajemo kao stresore pa ih ne uspijevamo ni razriješiti
Veliko prošlogodišnje istraživanje pokazuje da je čak 60 do 80 posto
zdravstvenih problema zbog kojih ljudi idu liječniku, uzrokovano
stresom. Unatoč tomu, svega tri posto ljudi pohađa neki oblik
savjetovanja na kojemu ga se uči kako se nositi sa stresom. Kako je
moguće da tako malo ljudi traži pomoć zbog stresa – najčešće i najveće
opasnosti današnjice?

Stručnjaci vjeruju da su mnogi razlozi za to, ali svi u nazivniku imaju
jednu zajedničku stvar – stres je iznimno osoban. Potrebno je vrijeme da
se prepozna prisutnost stresa u životu
i u onim suptilnijim stvarima, ali jednako tako potrebno je i vrijeme
da se pronađe rješenje za nošenje sa stresom kod svakog pojedinca.

Iznenađujući stresori
Svi znamo da stvari poput gužve u prometu, neispavanost, previše šećera i
previše posla uzrokuju stres. Ako se te stvari često ponavljaju, stres
se nagomilava, a tijelo sve više trpi. No što je sa stvarima za koje ni
ne znamo da nam uzrokuju stres? Stručnjaci kažu kako su to prilično
opasne stvari jer ih ne prepoznajemo kao stresore pa ih ne uspijevamo ni
razriješiti. Neke od tih stresora možete prepoznati po simptomima
svojega tijela.

Intolerancija na hranu
Simptomi uključuju napuhivanje trbuha, plinove, dekoncentraciju, umor,
bol u zglobovima i dijareju. Ako mislite da se sve to odnosi samo na
fizički dio tijela, jako se varate. Sve nabrojano izaziva itekako veliki
stres.

Nedostatak hranjivih vrijednosti
Simptomi mogu uključivati grčeve u nogama, žudnju za čokoladom i ostalim
slatkim namirnicama, glad, gubitak kose, umor te lomljive nokte i kosu. I to, također izaziva stres te pojačano lučenje hormona kortizola.
Hormonska neravnoteža
Simptomi uključuju razdražljivost, žudnju za ugljikohidratima, umor,
valunge i noćna znojenja te neredovite menstruacije. Sve su to redom
stresne situacije.

Previše tjelovježbe
Simptomi mogu uključivati osjećaj iscrpljenosti nakon vježbanja, umor te
nedostatak menstruacije. Sve nabrojano u organizmu budi pojačano
lučenje kortizola.

Rijetki obroci i grickalice
Simptomi uključuju nepromišljeno ponašanje, vrtoglavicu, kao i razdražljivost. Duga razdoblja nejedenja vrlo su stresna za organizam.
Svaki put kad tijelo mora kompenzirati gubitke povezane s jednim od
navedenih stresora, pod strašnim je pritiskom. A u mnogim slučajevima
nadbubrežne žlijezde luče kortizol koji ne djeluje blagotvorno na
organizam. Točnije, povećan kortizol povezan je s mnogim bolestima,
uključujući Alzheimerovu bolest, bolesti srca, inzulinske rezistencije,
pretilost i dijabetes tipa 2. Upravo zato važno je prepoznati i suptilne
uzročnike stresa kako biste na vrijeme mogli zaštiti zdravlje.

Stres je svuda oko nas, naučite ga izbjeći





Jedna od definicija stresa je da je to svaka promjena
kojoj se morate prilagodit, a promjene su ono čemu smo najviše izložen,
no akutni stres možemo prometnuti u kreativnu energiju, samo treba znati
kako


Koliko puta dnevno vam netko od prijatelja, članova obitelji, kolega
na poslu ili poznanika kaže kako se osjeća bespomoćno, loše, kako je po
stresom?

Stres je u posljednje vrijeme postao sve češća riječ kojom ljudi
objašnjavaju stanje u kojem jesu, gotovo je neizbježan i to upravo
zbog našeg svakodnevnog, ubrzanog načina života .

U svojem priručniku za upravljanje stresom "Stres najveći ubojica
današnjeg čovjeka", Tarra Barat, koja je u Americi završila Omega
Institut - Interdisciplinarni studij za razne zdrave stilove života,
kaže kako je i Svjetska zdravstvena organizacija proglasila globalnu
epidemiju stresa.

U Americi postoje klinike za stres, dok se kod nas tek pišu knjige i
članci, objasnila je, a u europskim zemljama sve više postaje praksa da
prilikom razgovora za posao veću prednost imaju kandidati koji imaju
završen neki tečaj upravljanja stresom.

Tarra Barat objašnjava kako čak i stručnjaci te istraživači stresa
imaju problema pri njegovoj definiciji jer je stres vrlo subjektivna
pojava - situacije koje su za nekog frustrirajuće, za drugu osobu mogu
biti čak i ugodne: "Ja bih rekla da je stres nemogućnost nošenja s
izazovima. To je stanje tjeskobe koje nastaje kada događaji i
odgovornosti prelaze nečiju sposobnost da se s njima nosi. U našoj
zemlji do prije 20 - ak godina ljudi gotovo da nisu znali što je stres, a
sada je stanje itekako drugačije. Najveći izazov u današnjem svijetu je
brzina promjena i osoba se njima stalno treba prilagođavati. Jedna od
definicija stresa je da je to svaka promjena kojoj se morate prilagodit,
a promjene su ono čemu smo najviše izloženi. Ljudska vrsta trpjela je
stres od početka evolucije. Međutim, modernom društvu dogodile su se
složene, radikalne promjene zgusnute u posljednjih 20 godina, a tijek
promjena se neprestano ubrzava, pa ne iznenađuje da je porast bolesti
povezanih sa stresom dosegao alarmantne granice", ispričala je Tarra
Barat, te objasnila kako ljudi u Hrvatskoj apsolutno prate svjetske
trendove: "Postali smo "društvo 24 sata" gdje je sve i svatko dostupan,
24 sata, sedam dana u tjednu. Broj uzročnika stresa u našim životima je u
porastu, sve su veće odgovornosti i čini se sve manje slobode, rastuće
su prijetnje od kriminala, globalnog zatopljenja, terorizma, epidemija
bolesti i drugih izazova, slobodnog vremena gotovo da i nema. Čini se
kako ništa nema čvrstu osnovu, a sve se to odražava na naše fizičko i
psihičko zdravlje."

Stres=kreativnost

Stručnjakinja za upravljanje stresa, Tarra Barat pojašnjava da
Hrvatska ima i snažno razvijen posttraumatski stres koji je nastao zbog
Domovinskog rata. Njegove posljedice su dugotrajne. Nadalje veliki izvor
stresa je nezaposlenost, ali i slabe zarade, male financijske
mogućnosti koje su stres za pojedinca. Vlada epidemija straha,
zabrinutosti, beznađa i takvo stanje izaziva stalno lučenje hormona
stresa, a to iscrpljuje organizam i dovodi do oboljevanja, objasnila je
Tarra Barat.

Glavne zablude su da stres dolazi izvana, a to nije točno. Stres
svaka osoba stvara u sebi i on je način kako osoba reagira na vanjske i
unutarnje poticaje. Važno je naglasiti da nije isti za sve, ono što se
jednoj osobi može činiti nepremostivim problemom nekom drugom je "mačji
kašalj", niti postoji stvarni uzročnik stresa.

"Ljudi su skloni vjerovati da su za njihov stres krivi vanjski
uzročnici ( primjerice krive šefa, partnera, vrijeme, djecu isl.) no to
nije nužno uvijek tako. Istraživanja su pokazala da stres nastaje kao
interakcija između uzročnika stresa, našeg opažanja i sposobnosti da se
nosimo sa stresom. Faktori koji utječu na to kako percipiramo stres
uključuju naša uvjerenja, očekivanja, mogućnost kontrole, razinu
samopouzdanja, razinu samopoštovanja, udovoljavanje drugim ljudima,
percepciju, perfekcionizam i osobnost. Stres može dolaziti iz mnogih
izvora. Uzroci stresa mogu biti manji ili veći, mogu se kretati od
partnerskih odnosa ili stresa povezanog s prehranom pa do užurbanog
načina života", ispričala je Tarra Barat te dodala da je za ljudsko
zdravlje najopasniji kronični stres koji podrazumijeva stanje stalnog
fiziološkog uzbuđenja: "Mi smo napravljeni tako da možemo podnijeti
kratkotrajni stres. Kako se mehanizam fiziološkog odgovora na napetost -
stres često uključuje, hormoni stresa se ponovno i ponovno pokreću, što
oslabljuje i scrpljuje tijelo. Prema istraživanjima, čak 80-90 posto
odlazaka liječnicima primarne zdravstvene zaštite je zbog stanja koja su
izazvana stresom. Dok akutni stres može biti uzbudljiv, kronični nije.
To je stres koji uništava živote ljudi, nastaje kada osoba ne vidi izlaz
iz svoje situacije i odustaje u potrazi za rješenjima. Najgori aspekt
kroničnog stresa je da se ljudi na njega naviknu, postanu apatični i
bespomoćni."

Utjecaj hrane

Najgori su slučajevi utjecaja kroničnog stresa srčani i moždani udar, nasilje, rak ili samoubojstvo.

No, napominje Tarra Barat, stres nije nužno negativan, on čak može
djelovati vrlo poticajno, tjerati osobe naprijed, poticati kreativnost,
no kada se prijeđe ta granica ljudsko zdravlje može biti ugroženo. Rani
upozoravajući sznaci stresa su nervoza, napetost, glavobolje, bolovi u
vratnom dijelu, gornjem i donjem dijelu leđa, a ako ih ne registriramo
stres se akumulira što može dovesti do nekontroliranih izljeva bijesa
kao i do depresije.

Univerzalan lijek za liječenje stresa ne postoji, no autorica ovog
poučnog priručnika savjetuje da svaka osoba koja primijeti da je pod
stresom djeluje i nauči primjenivati strategije za upravljanje stresom,
za koje istraživači stresa kažu da doslovce mogu spasiti život.

"Istraživanja su pokazala da kronični stres, kojim ne upravljamo,
može biti faktor u razvoju ili pogoršanju fizičkih i zdravstvenih
problema. Bolest nije uzrokovana samo jednim faktorom već interakcijom
mnogih čimbenika kao što su: genetska predispozicija,nedostatak
vježbanja te netretirani stres. Ako tome dodamo još negativne strategije
suočavanja sa stresom kao što su: pušenje, prekomjerno konzumiranja
alkohola, brza nezdrava hrana s puno masnoća, rafiniranih šećera, soli, s
malo vlakana, voća i povrća, povećava se rizik obolijevanja", ispričala
je Tarra Barat te dodala da se učenjem tehnika upravljanja stresom može
smanjiti razine stresa i našu osjetljivost za razvoj širokog spektra
fizioloških i psiholoških problema povezanih sa stresom.

"Terapije za smanjivannje stresa imaju cjelovit pristup a to su
akupunktura, ayurveda, aromaterapija, Bachova cvjetna terapija, glazba,
homeopatija, masaža, reiki, yoga i druge. Hormone stresa koji su se
proizveli u tijelu možemo sagorjeti brzim, žustrim hodanjem, trčanjem,
plivanjem, vježbanjem ( svim oblicima tjelovježbe i kretanja koji
iziskuju snažnije otkucaje srca) ", zaključila je Tarra Barat.

5 NAČINA KAKO BRZO ELIMINIRATI STRES

1. duboko disanje - svi programi u svijetu koji se bave upravljanjem stresa (medicinskog ili nekog

drugog područja) uključuju duboko disanje kao najjednostavniji i najjeftiniji način da se regenerirate

2. promijenite mjesto - čak i da odete do hladnjaka ili do aparata za vodu

3. smijte se na glas, otiđite do WC-a, smijeh je vrlo jednostavan način za otpuštanje napetosti

4. slušajte umirujuću glazbu, zatvorite oči barem na nekoliko minuta

5. vizualizirajte sebe kako se opuštate na nekom omiljenom mjestu, uključite sve mirise, zvukove i

upijte ih u sebe

Kaže Vladeta Jerotić da stres treba rešavati povremenim osamljivanjem. Ne samoćom, već povremenim osamljivanjem.

Mislim da ima tu istine, umem da se povučem duboko u sebe i verovatno u nekom delu podsvesti odbranim organizam. Mada mi je smeh najlepši lek.

Kako identificirati uzroke stresa?
Strahovi, brige, nerealna očekivanja, perfekcionizam jedni su od glavnih uzroka stresa…

Svi smo izloženi stresu, no to ne mora uvijek značiti negativnu stvar. Manje i razumne doze stresa mogu pozitivno utjecati na raspoloženje i želju za radom i uspjehom, no problem nastaje kada stres počinje utjecati na sveopće fizičko i psihičko zdravlje. Tada je vrijeme za korijenite promjene koje će dovesti do smanjenja stresa.

Ipak, prije svega potrebno je utvrditi koji su ti najveći faktori koji izazivaju stres u vama. Ponekad je taj izvor jasan, dok će nekima biti potrebno i do nekoliko tjedana i pozornog promatranja obrazaca koji dovode do stresa.

CEO TEKST 

Svi smo izloženi stresu ,ali se izgleda nedovoljno ozbiljno shvata ,iako je poznato da je stres uopšte inicijalna kapisla za infarkt ,šlog ,dijabetes i druge bolesti .
Evo jednog očiglednog primera . 
Ovo je Luis Enrike ,trener "Barselone" .
Levo -pre godinu dana ,i desno ,posle samo jedne sezone u Barseloni .
Vidno je ostario ,osedeo, oćelavio -samo za godinu dana . 

Nesto je ovu stranicu jakooo razvuklo.
Meni se vise dopada ovaj *ofucani* Enrike

dusicaa ::

Nesto je ovu stranicu  jakooo razvuklo.
Meni se vise dopada ovaj *ofucani* Enrike

On se sebi ne dopada -1970 to je godište . Propade čovek od stresa za godinu dana. 
A računaj da je odlično plaćen i obezbeđen ,i da je Barsa ove godine odnela sva tri trofeja . 
Šta će biti kada im krene loše ?
Njegova gospođa bolje izgleda nego kad se udala . 





Biće da nju ne uništi "stres" .

Čitala sam "Spas" a nešto kasnije i "Spas 2" Isidore Bjelice gdje opisuje svoju borbu sa karcinomom. Njena teorija je da je uzročnik njenog kancera stres.
Danas sam na "History chanel" gledala emisiju koja je govorila o metodama liječenja u 1. v.n.e. Rabin koji je govorio je stalno potencirao duhovni mir, uopšte smirenost kao najvažniju metode liječenja koja je i prvom vijeku bila jedna od najvažnijih. Gledajući svakodnevno oko sebe broj ljudi oboljelih od karcinoma, ko su ti ljudi, kakve su živote živjeli ne mogu a da i sama ne mislim da je stres zaista kriv između ostalog i za kancer.

Dijelim tvoje misljenja....oboljevaju i stalozeni ljudi,ali u daleko manjem procentu...a stres je pokretas bar 90% svih boljki....pa i onih akutni,ne samo hronicnih.

Stres sam po sebi je danas neizbježan, ali ono što je strašno je to što malo činimo na tome kako da ga se riješimo. Primjera radi: tek kada sam osjetila ozbiljne tegobe zbog neprestanog stresa kome sam bila izložena počela sam nešto mijenjati kod sebe i da tako kažem selektovala stres. Npr. postoji stres na poslu koji ne mogu nikako izbjeći, koji moram da trpim a to moram zbog toga što na tom mjestu zarađujem platu a ista mi je potrebna za egzistenciju. Komšinicu koja upada nepozvana na kafu, društvo sa kojim se ne osjećam dobro ne moram da trpim. To je moje slobodno vrijeme i ja odlučujem šta ću s njim. Prosto čovjek treba valjda da nauči sam sebi pomoći. Kao što rekoh, postoje stresovi koje ne možemo izbjeći, jednostavno su neizbježni ali bi zato one koje možemo trebali itekakako izbjegavati. Da se razumijemo, ni ja to nisam uspjela savladati sasvim, ali ogromnu količinu sam eliminisala, no, valjda to čovjek nauči tek kada je sasvim pritjeran uza zid.

Neko se rodi sa tim predispozicijama....sve ga stresa,sto mozda druge ne bi,a neko opet debelokozac,ne kazu djaba da je budali more uvijek do koljena.
Kad pogledam sebe i rodjenu sestru,najblizi primjer,ja se ubijem kad imam neki problem,pa i kad ga ne mogu rijesiti ili uticati na njega,on me grize 24 sata,a ona ima obicaj reci....ma vidjet cemo sutra,mozda se samo rijesi od sebe.

Svi mi pomalo patimo od hroničnog stresa . Svakodnevna je briga o elementarnoj egzistenciji ,i to ostavlja trag . Nesigurna vremena i nesigurna država u kojoj živimo , nerviranje oko potpuno suludih i iskrivljenih društvenih normi ,briga za budućnost dece ...sve to donosi hronični stres . 
Još ako radite posao koji "nosite kući "(imate rokove ,zakazane "stranke" u tačnim terminima ,i sl) nikada nemate mira -i kod kuće razmišljate ,planirate , kalkulišete ....
Spas je razviti mehanizam "isključivanja " ,provoditi kvalitetno vreme sa porodicom i vama dragim ljudima ,i što da ne -imati neki hobi koji vas zaokuplja . 
Inače dolazimo u poziciju da se od hroničnog stresa razbolimo ,i to ozbiljno .

Samouka ::

Kaže Vladeta Jerotić da stres treba rešavati povremenim osamljivanjem. Ne samoćom, već povremenim osamljivanjem.

.

Do par godina unazad, svaki sekund mog zivota je bio pod stresom. Kad je *dara prvrsila meru* podvukla sam crtu i resila se jednog dela stresa, (za koji sam shvatila da mi zaista nije potreban), tako sto sam se povukla od druzenja, druzenja a ne zadovoljstva radi.Dam sebi oduska mnogo cesce nego ranije. Pobegnem ponekad od svih pa i od sebe i napunim baterije.
Naravno to nikako ne znaci da i dalje nisam pod stresom, ali sam uspela da stres sa svake sekunde, predje na svaki sat, ponekad i na dan.

Ja sam jedna od onih koji jedu svoje stresove kako je to definisao moj ortoped pre par godina. Moja genetska predispozicija prema višku kilograma se povećava količinom stresa u kom se nalazim. Začarani krug iz kog je skoro pa nemoguće pobeći.

Mene ništa tako dobro ne odmara i opušta kao fizička aktivnost. Nemam naviku otići na fitnes (znam da sam pisala ići ću tamo, ovamo, ali nisam), ali zato vikendom je ili generalka po kući ili sam kod mame i uvijek nešto imamo raditi oko vikendice. Ili je to bašta, ili treba složiti drva, ili skloniti granje, brati trave za čaj, ašovati (riljati), kopati, plijeviti. Postoji načina uvijek.
Kad mi baš baš prekipii i izgubim svaki atom energije, onda ili šolja matičnjaka, tople kamilice, mlijeka, na kraju i tableta ako treba i u krevet.
Inače, kad imam problem, doslovce izgaram dok ga ne riješim. Hodam poluluda i nisam u stanju ni o čemu drugom misliti osim o tome kako da ga riješim.

justicija ::

Mene ništa tako dobro ne odmara i opušta kao fizička aktivnost. Nemam naviku otići na fitnes (znam da sam pisala ići ću tamo, ovamo, ali nisam), ali zato vikendom je ili generalka po kući ili sam kod mame i uvijek nešto imamo raditi oko vikendice. Ili je to bašta, ili treba složiti drva, ili skloniti granje, brati trave za čaj, ašovati (riljati), kopati, plijeviti. Postoji načina uvijek.
Kad mi baš baš prekipii i izgubim svaki atom energije, onda ili šolja matičnjaka, tople kamilice, mlijeka, na kraju i tableta ako treba i u krevet.
Inače, kad imam problem, doslovce izgaram dok ga ne riješim. Hodam poluluda i nisam u stanju ni o čemu drugom misliti osim o tome kako da ga riješim.

Ljudi koji sviraju kurcu, najčešće "obolevaju" od tzv "hroničnog stresa" . Oni su po prirodi, hronično i preterano lenji da bilo šta pomere sa svog mesta a najčešće sebe. Vade se na nerazumevanje okoline, kivni na sve i svakoga ali zato poseduju recept za menjanje sveta po svojoj meri. Skloni su da pametuju i uglavnom, većini idu na živce ali ih trpe.

U ovim trenucima najveći stres trpe zdravstveni radnici širom sveta . Satima su u zaštitnim odelima (vrućina je nepodnošljiva ,verujte ) ljudi umiru ,iako daju sve od sebe ,i na sve načine pokušavaju da nakratko, ali zaista nakratko nađu neki ventil .
Viralan je postao onaj snimak Hitne iz BG, koja dok juri pod punom opremom do pacijenta sluša  i peva "Idemo na Mars" .




Ovo su postavili Kragujevčani .



Stres je toliki da se lekari i sestre ubijaju širom sveta (više slučajeva )
Milioni ljudi su zatvoreni danima .Ima nasilja u porodici ,depresije ,svačega .
Dakle ...SVE što smanjuje nivo stresa -radite ,ljudi .

Potražiti pomoć na vreme.Postoje brojevi po županijama za psihološku pomoć.
Čitam komentare i ljudi zaista zovu i pričaju kako teško podnose ovu situaciju da ne kažem"Alkatraz" .

Mislila sam da sam smirena. Ali nisam. Još u meni postoji strah i još više ogorčenost. Kad još malo dođem sebi opisaću vam kakav stres sam preživela. Uzrokovan strahom. Jezivim strahom za sopstveni život. Samo mi je žao što nemam elokventnost koju Justi poseduje da vam sve to dočaram. Tih desetak dana jeze, držanja glave "iznad vode", glumljenja podrđke cimerki i docimerima. I manijakalnog praćenja vesti u nadi da ćeš pronaći bar jednu koja će ti biti u tvoju korist.