Spargla,sparoge..

Šparoge
Engleski naziv: asparagus; Latinski naziv: Asparagus officinalis L.; Regionalni naziv: špargla, beluš, kalenac, mekostruk, vilina metla;
Divlje šparoge režite ili lomite na dijelovima gdje počinju biti tvrđe. Kako bi se izgubila njihova prirodna gorčina, stavite ih u kipuću vodu kojoj ste dodali malo soli, šećera i maslaca te ih kuhajte 10-ak minuta.


Opis i uzgoj
Kuhane tople šparoge poslužuju se s malo maslinova ulja ili maslaca ili pak hladne s nekim od salatnih preljeva ili hladnih umaka.
Šparoga je biljka iz porodice ljiljana koja raste samoniklo, ali se i uzgaja, pa se u mnogim zemljama koristi kao delikatesno povrće.
Višegodišnja je biljka s jako razvijenim podzemnim dijelom i svijetlo zelenim ili ljubičastim vrhovima, a bere se 8-10 godina. Premda je ta kultura u nas relativno malo proširena, šparoga raste kao samonikla biljka uz priobalno područje gdje se počinje brati već u ožujku.
Pitoma šparoga uzgaja se iz jednogodišnjih presadnica, koje se presađuju u ožujku ili travnju. Jedna biljka tijekom berbe od trećeg do kraja šestog mjeseca može dati 12-15 izbojaka.
Razlika između bijele i zelene šparoge samo je u načinu uzgoja. Šparoge se prekrivaju crnom polietilenskom folijom na visini 10-20 cm kako bi mogle nesmetano rasti. Bez sunca ne stvara se biljni pigment (klorofil) pa izbojci ostaju bijeli. Za razliku od bijele, zelena šparoga je nježnija, mekša, aromatičnija i ima 2-3 puta više vitamina.
Energetska i nutritivna vrijednost
Prema smjernicama piramide pravilne prehrane šparoge se nalaze u skupini s ostalim vrstama povrća. Za tu skupinu namirnica preporučuje se 3–5 serviranja dnevno. Kao jedinica serviranja uzima se 5 šparoga srednje veličine, što iznosi približno 93 g.
Šparoga ima malu energetsku, a veliku nutritivnu vrijednost. Energetska vrijednost 100 g iznosi samo 84 kJ ili 20 kcal jer najveći dio čini voda (93%). Osim vode šparoga sadrži još 1,7% bjelančevina, 2,6% ugljikohidrata i 0,7% masti.
Njezina je najveća vrijednost u ljudskoj prehrani bogatstvo mineralnim tvarima i vitaminima. Najbogatija je kalijem, zatim fosforom, sumporom, kalcijem i magnezijem. Sadrži dosta mikroelemenata kao što su željezo, bakar, cink, fluor i jod. Šparoge su odličan izvor folata i vitamina C; dobar izvor tiamina i vitamina B6; dok su osrednji izvor vlakana, vitamina A, bjelančevina, riboflavina, niacina i magnezija.
DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10% dnevnih potreba (RDA).
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20% dnevnih potreba (RDA).
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine).
Ljekovitost
Šparogu je ljekovitost proslavila kroz povijest. Naime, u staroj Kini, još 3000 godina prije nove ere, jedna je vrsta šparoge bila vrlo tražena kao lijek protiv suhog kašlja, čireva i oteklina. Držalo se da šparoga ublažava bolove u nogama pa su je obilato koristili u pripremanju kupki.
U Francuskoj, koja je ovu biljku poznavala još u doba Rimljana, šparogu su hvalili kao diuretično sredstvo, koje ima čak i moć rastvaranja bubrežnih kamenaca. Još iz 15. stoljeća ovu biljku prati poseban kompliment da djeluje kao afrodizijak. Iako šparoga nije priznata kao ljekovita biljka, čest je sastojak mnogih bolesničkih i "estetskih" dijeta. Tako, na primjer, djeluje kao blagotvorno sredstvo protiv zatvora, preporučuje se slabokrvnim osobama, upotrebljava se kao oblog protiv ekcema, odlična je hrana za dijabetičare i rekonvalescente. Međutim, najznačajnije je njezino diuretično svojstvo jer pomaže pri otežanom mokrenju.
Šparoge su jedan od najbogatijih izvora rutina, flavonoida koji reducira kolesterol, snižava krvni pritisak i ojačava oslabljene kapilare.
Sadrže glutation, jedan od najsnažnijih antikarcinogena i antioksidansa pronađen u organizmu, koji se koristi za detoksifikaciju karcinogenih elektrofila te za zaštitu stanica od oksidativnog oštećenja, pri tom sprječavajući oštećenja DNA i ostalih makromolekula. Šparoga ujedno djeluje stimulirajuće kod dugotrajnog i napornog umnog rada.
Kupovanje i čuvanje
Šparoge možete kupiti na tržnici - divlje u razdoblju od ožujka do lipnja mjeseca, a kultivirane veći dio godine. Kod kupnje obratite pozornost na prirodnu zelenu boju i čvrstu strukturu, osobito vrškova. Ukoliko ih nećete odmah pripremati, odvežite ih i čuvajte u donjem dijelu hladnjaka namijenjenom za čuvanje povrća.
Šparoge možete kupiti i konzervirane u delikatesnim prodavaonicama, u kiselom ili slanom naljevu. Kada ih otvorite, dobro ih je odmah potrošiti.
Priprema jela sa šparogama
Šparoge su jedan od najbogatijih izvora rutina, flavonoida koji reducira kolesterol, snižava krvni pritisak i ojačava oslabljene kapilare.Divlje šparoge režite ili lomite na dijelovima gdje počinju biti tvrđe. Kod pitomih šparoga odrežite drvenasti nejestivi dio, a zatim donju polovicu ogulite nožićem za štedljivo guljenje. Šparoge nakon čišćenja operite u tekućoj vodi.
Divlje šparoge stavite u kipuću vodu kojoj ste dodali malo soli, šećera i maslaca te ih kuhajte 10-ak minuta kako bi se izgubila njihova prirodna gorčina.
Vrškove pitomih šparoga možete kuhati u tavi s malo kipuće slane vode ili ih možete vezati u stručak i uspravno kuhati u dubljem loncu s malo vode tako da vam se donji dijelovi kuhaju, a vrškovi pare. Ukoliko donje dijelove ne vežete, možete vrškove prekriti folijom do polovice šparoga i kuhati u loncu 6–10 minuta.
Kuhane tople šparoge poslužuju se s malo maslinova ulja ili maslaca ili pak hladne s nekim od salatnih preljeva ili hladnih umaka.
Mogu se koristiti kao dodatak juhama, fini nadjev prhkim pitama i palačinkama, prilog mesnim i ribljim jelima te kao dio miješanih i složenih salata. U nas su svakako najpoznatije fritaje, šparoge u kombinaciji s jajima, kojima možete dodati i šunku, pršut, parmezan ili račiće. U kombinaciji s morskim plodovima šparoge će biti prava delicija.

Jedan predlog za predjelo za Uskrs..

Uskrsnja pita sa sparogama
SastojciBroj osoba:4 osobe
Tijesto
220 gbrašna 1 žlica sitno nasjeckanih listića ružmarina 2 žlicemaslinovog ulja oko 125 ml mlake vode
Nadjev
500 g šparoga 250 gricotte 100 mlmlijeka 1 jaje 2 češnja bijelog luka svežnjić svježeg bosiljka sol maslinovo ulje Dodaj u popis za kupnjuPripremaTežina:Srednje zahtjevno
1 priprema/slika/980197/
Za tijesto stavite brašno u zdjelu, dodajte prstohvat soli i sitno nasjeckan ružmarin.
Napravite rupicu u sredini u koju dodajte ulje, a zatim postepeno i mlaku vodu i zamijesite meko i elastično tijesto. Izradite ga dodatno na radnoj površini uz dodavanje malo brašna po potrebi tako da ne bude ljepljivo, ali da ostane mekano.
2 priprema/slika/980201/
Tijesto podijelite na 4 dijela - 2 malo veća (oko 100 g svaki) i dva malo manja (oko 75 g svaki).
Stavite ih na pobrašnjenu dasku ili tanjur, pokrijte većom zdjelom i ostavite da odmori 1/2 sata do sat.
3
Za nadjev, operite šparoge i otkinite im donji tvrdi dio.
Kuhajte ih na pari 5 minuta. Zatim ih prerežite uzdužno na pola i propirjajte u tavi s 2 žlice maslinovog ulja i usitnjenim češnjakom.
4
Dobro ocijeđenu ricottu pomiješajte s mlijekom i usitnjenim listićima bosiljka.
Šparoge izvadite iz tave, pa na ostatak ulja istresite smjesu od ricotte i izmiješajte da pokupi ulje i mirise (bez kuhanja na vatri).
Zatim u ricottu umiješajte malo umućeno jaje.
5
Svaku kuglicu tijesta tanko razvaljajte oklagijom i premažite površinu uljem. Ostavite ih da odmore opet 10-15 minuta, lakše će se rastanjiti.
Kalup u kojem ćete peći pitu nauljite.
Uzmite jedan od dva veća komada tijesta i dodatno ih rastanjite rukama (kao za savijaču, podignite tijesto s obje ruke i lagano razvlačite u zraku) - tijesto treba biti dovoljno veliko da pokrije kalup i prelazi preko ruba. Ako je tijesto suho malo ga nakapajte uljem ili premažite kistom.
Ponovite i s drugim komadom tijesta koji položite u kalup preko prvog.
6 priprema/
Preko prva dva sloja tijesta rasporedite ravnomjerno šparoge, a preko njih prelijte nadjev od ricotte.

7 priprema/
Ponovite postupak s dva manja komada tijesta kojima prekrijte nadjev.
Odrežite zadebljale rubove tijesta koji vise preko ruba kalupa, pa savijte prema gore tako da spojite donji i gornji sloj tijesta i malo stiskajte prstima.
Pomiješajte žlicu maslinovog ulja s 2 žlice vode i kistom premažite površinu pite.
Nabockajte dobro vilicom površinu i stavite peći u pećnicu zagrijanu na 190°C oko 30-35 minuta ili dok ne dobije lijepu boju.
Ostavite je da se prohladi 10-ak minuta prije posluživanja ili je poslužite mlačnu.
Posluživanje
Ovu pitu možete poslužiti kao toplo predjelo (u tom slučaju i za više od 4 osobe) ili uz prilog od povrća ili salatu kao glavno jelo.

Doručak sa zelenim šparogama



• 1 kg zelenih šparoga
• ˝ žličice šećera
• 25 g maslaca
• 2 glavice ljubičastog luka
• 200 g kuhane šunke
• 8 jaja
• 60 g parmezana
• 1 vezica vlasca
• ekstra djevičansko maslinovo ulje
• sol

Opis:

Pop-up: Jedna biljka šparoge može dati 12-15 izdanaka, tijekom berbe od 3. pa do kraja 6. mjeseca, a za ovo jelo nam treba točno toliko šparoga, nešto šunke, jaja i dobra volja.

Priprema:

Šunku narežemo na tanke ploške, a potom na trakice, parmezan narežemo na listiće, šparogama odrežemo donji tvrdi dio i ogulimo im donju trećinu, luk narežemo na tanke kolutove, a vlasac nasjeckamo. U lonac s vrelom i posoljenom vodom stavimo šparoge, dodamo maslac, šećer i kuhamo ih na srednje jakoj vatri 10 minuta. Za to vrijeme u tavu, na 2-3 žlice ugrijanog ulja, dodamo kolutove luka i pržimo ga 2 minute. Zatim luk izvadimo na stranu, a na masnoću od prženja dodamo trakice šunke i pržimo ih 3 minute. Potom pržene trakice šunke izvadimo na stranu, a na masnoću od prženja razbijemo jaja, posolimo ih i ispečemo ih „na oko“. Kuhane šparoge ocijedimo i rasporedimo na tanjure, posipamo prženim lukom i šunkom, prekrijemo pečenim jajima, posipamo listićima parmezana i sjeckanim vlascem te poslužimo.

I to je to, dobar tek!