Privredni kriminal,pronevere, prevare

„Srbijagas“ pljačka građane da bi pokrili gubitke
Autor: B. Stamenković | Foto:S.Maričić, FoNet | 19.01.2009. - 20:00



Iz „Srbijagasa” je od Vlade Srbije zatraženo novo poskupljenje gasa. Stručnjaci, međutim, tvrde da to preduzeće ima pravo da traži više cene, ali i da na ovaj način pokušava da pokrije gubitke preko leđa građana i da ih odvraća od korišćenja tog energenta.

Direktor „Srbijagasa” Dušan Bajatović izjavio je da će se to pitanje razmatrati u narednim danima.
- Još nemamo konačnu odluku. Tek pošto predlog bude razmotren od Agencije za energetiku i Ministarstva finansija, vlada će eventualno doneti odluku o poskupljenju - rekao je Bajatović. On je dodao da je na sastanku u ponedeljak dogovoreno uvođenje automatizma u obračunu cene gasa, koji će biti vezan za kurs dinara u odnosu na dolar. Prema njegovoj proceni, jedna mogućnost je da Vlada iznađe dodatna sredstva i proba da subvencioniše direktnu potrošnju i kreditna zaduženja „Srbijagasa”, dok je druga - korekcija cena. Bajatović je izrazio očekivanje da će isporuke ruskog gasa početi najverovatnije u utorak pre podne.
U ovom trenutku povećanje cene gasa je neprihvatljivo, izjavio je potpredsednik Vlade i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić.

Potpisan sporazum Rusije i Ukrajine
Premijeri Vladimir Putin i Julija Timošenko juče su u Moskvi potpisali sporazum o nastavku isporuka ruskog gasa Ukrajini i Evropi. Očekuje se da u najskorije vreme gas ponovo stigne do evropskih potrošača.

Agencija reagovala kasno
„Slavija“ iz Bača planski uništena
Autor: S. Mirić | Foto:S. Mirić | 21.01.2009. - 11:01
BAČ - Bivši radnici Konfekcije „Slavija“ iz Bača smatraju da je Agencija za privatizaciju napravila je dobar potez kada je proglasila nevažećim desetak poslovnih i kupoprodajnih ugovora koje su direktor i upravni odbor ove fabrike pravili sa domaćim i stranim firmama. Ali, Agencije je taj potez morala da povuče mnogo ranije, jer sada nema šta da se spasava, pošto je preduzeće očerupano do kraja, smatra 500 radnika koji su nekada radili u konfekciji.





- Kapital je planski isisavan iz „Slavije“ u korist stranog partnera, a za što su formirane firme „Slavijateks“ i „Slavija trgovina“ - kaže Vladimir Grujić, pravni zastupnik „Slavije“, koja u poslovnom smislu više i ne postoji jer je Agencija za privatizaciju usvojila program restrukturiranja preduzeća. Grujić dodaje da su poverioci sudskim tužbama i rasprodajama naplaćivali potraživanja za, kako kaže, „u najmanju ruku sumnjivo zasnovane poslove“.
Dragan Ćulibrk, dugogodišnji radnik „Slavije“, ima ključeve od firme i povremeno je obilazi. Govoreći o propasti preduzeća ističe da je prvo oborena vrednost nekada cenjene konfekcije, a potom su prodate desetine mašina i druge opreme.
- Vrednost firme je obezvređena, a dugovi su se zvanično gomilali u papirima. Postepeno su rasli i postali toliko veliki da je „Slavija“ izgubila svaku vrednost. To se dogodilo sa firmom u kojoj je radilo 500 radnika koji su bili među najboljima u svojoj branši - kaže Ćulibrk.
Od 1991. do avgusta 2007. godine direktor „Slavije“ bio je Novica Abadžić. Tada ga je skupština radnika smenila.
- Ne mogu reći da nije imao dobrih poteza i imali smo veliko poverenje u njega. Ali, kad je osnovao dve firme, čiji su računi dolazili kod nas, poverenje se poljuljalo. Osim toga, direktor je bio galantan prema mnogim važnim ljudima kojima je poklanjao odela - kaže Milica Komnenić, predsednica Saveza samostalnog sindikata „Slavije“.
Komnenićeva navodi da su radnici uvideli šta se događa sa firmom tek kada je oprema počela da se odvozi i kada je „Slavija“ ostala bez 40 prodavnica širom Srbije.
- O sudbini tih prodavnica ništa nismo znali. Tek tada smo ostali bez njih, shvatili smo da tonemo i tada smo odlučili da se suprotstavimo direktoru Abadžiću. Ali, bilo je kasno - dodaje Komnenićeva.
Posle toga je utvrđeno da od 2000. godine radnicima nije uplaćivano penzijsko i zdravstveno osiguranje, a plate su bile ispod minimuma i kasnile su dva meseca.
- Pitam se kako je sve to urađeno, a da vlast, tužilaštvo i policija nisu reagovali. I Agencija je među odgovornima za propast „Slavije“. Morala je da zaustavi pustošenje firme čim nije pronađen kupac za nju - kaže Komnenićeva.
Dvesta bivših radnika „Slavije“ još uvek ne može da nađe posao i živi ispod egzistencijalnog minimuma.
- Direktor Abadžić je unapređen i sada je u Novom Sadu - kaže Milica Komnenić, bivši sindikalni lider u „Slaviji“.

Direktor u teškim vremenima
Novica Abadžić, dugogodišnji direktor „Slavije“, rekao je za „Blic“ da je vodio firmu u najsloženijim vremenima.
- Pogledajte samo druge konfekcionare i tekstilce. Koliko su visoko bili, a gde su sada, ako uopšte postoje. Niz tržišnih faktora je uticao na propast srpske tekstilne grane, a ne moja volja. Da je bilo samo do nje, „Slavija“ bi bila svetska firma. Sama činjenica da je firma radnicima dužna samo dve plate dovoljno govori o radu menadžmenta „Slavije“ - rekao je Abadžić.

Uhićeni u akciji Dubai brane se šutnjom

Dvojici službenika zagrebačke Porezne uprave i inspektoru financijske policije određeno je 48-satno zadržavanje u pritvoru zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke.

Trojica osumnjičenika uhićenih u srijedu navečer prilikom uzimanja 35 tisuća eura mita u petak su privedeni istražnoj sutkinji kojoj nisu željeli odgovarati na pitanja i branili su se šutnjom. Njihovi branitelji također nisu ništa željeli komentirati. Dežurna istražna sutkinja odredila im je 48-satno zadržavanje u pritvoru, a u tom roku USKOK bi trebao podnijeti istražni zahtjev protiv njih. U policijsko-uskočkoj akciji Dubai uhićeni su službenik Odjela za ovrhe zagrebačke Porezne ispostave Centar Ranko Vukoja, voditelj te Porezne ispostave Zdravko Markač te inspektor financijske policije Željko Sičaj. Policija je izvijestila da su uhićeni zbog sumnje primanja mita odnosno da su od vlasnika jedne zagrebačke tvrtke tražili 50 tisuća eura mita kako bi proveli porezni nadzor suprotno zakonskim propisima. Osumnjičeni Vukoja u srijedu je poslijepodne primio 35 tisuća eura mita nakon čega je polovicu predao Markaču te je četiri sata kasnije trojka uhićena. Mediji su ranije objavili da je uhićen i poduzetnik koji im je dao mito, no on nije priveden istražnoj sutkinji.

izvor net -hr

Optuženik za mito i dalje član invalidske komisije



Gotovo jedanaest godina na splitskom sudu traje proces protiv osmero
članova Invalidske komisije područnog ureda tadašnjeg Republičkog fonda
mirovinskog i invalidskog osiguranja (RFMIO) zbog primanja mita i
zlouporabe položaja i ovlasti, a dan-danas jedan od optuženika, Šimun
Jukić i dalje u toj instituciji obavlja iste poslove






SPLIT - Apsurdnost dugotrajnog postupka vidljiva je u tragičnoj
činjenici da su pojedine osobe, koje su morale plaćati kako bi im se
'ustanovio' invaliditet dovoljan za mirovinu, u međuvremenu umrle, a i
nekolicina se optuženih ozbiljno razboljela te je čak i jedan od njih
preminuo, piše Novi list.

Šimun Jukić je četvrtooptuženi u postupku te ga se
tereti da je sudjelovao u kaznenom djelu iz prve točke optužnice. Radi
se o makinacijama sa slanjem djelatnika hotela Lav u Podstrani u
invalidsku mirovinu krajem 1996. i početkom 1997. godine. Prema
optužnici, Branko Božinović (koji je u međuvremenu umro), Neven Strukan, Šimun Jukić, Dinko Mirko Rogošić, Damir Rebić, Dragan Alajbeg, Antonija Novak – Dunović i Daša Koceić Šarić dogovorno
su na nagovor direktora hotela Lav za 68 zaposlenika zaključili da
imaju uvjete za invalidsku mirovinu, iako to nije bilo istinito stanje
stvari. Za 39 zaposlenika tada su članovi primili po 7.000 kuna, a za
29 po 8.000 kuna. Po pojedinom zaposleniku, jasno, što je na kraju
iznosilo ukupno 505.000 kuna za osam članova Invalidske komisije. Ako
su se 'sredstva' ravnomjerno dijelila, svaki je član dobio nešto preko
60.000 kuna.

Novac za isplatu Invalidske komisije direktor 'Lava' pribavio je iz
otpremnina umirovljenih radnika. Jukića se za ostale točke optužnice ne
tereti, a čini se da u Republičkom fondu za mirovinsko i invalidsko
osiguranje nisu smatrali da je djelo za koje se Jukića tereti dovoljan
grijeh da ga se makne iz sustava.

Dapače, prema podacima kojima Tužiteljstvo danas raspolaže, Jukić je i
dalje zaposlenik splitske ispostave, a informacije Novog lista navode i
da je i dalje u Invalidskoj komisiji. Na internetskom pregledu javnih
nabava čak je vidljivo kako je Jukić prošle godine kao predstavnik
ispostave HZMO-a, koji je naslijedio RFMIO, bio zadužen i za javnu
nabavu usluge zdravstvenih pregleda za djelatnike te tvrtke. Inače,
tijekom istražnog postupka za makinacije s mirovinama u hotelu Lav
Jukić je odležao i mjesec dana u pritvoru.

Šimun Jukić u splitskim i sinjskim (odakle je rodom) krugovima poznat
je kao osoba koja je sjedila u nekoliko nadzornih i upravnih odbora na
tom području. Bio je spominjan i u spornim otkazima na Radio Sinju,
gdje je također bio jedan od čelnih ljudi, a tijekom devedesetih je bio
i politički aktivan kao član Središnjeg odbora HDZ-a.

Tužiteljstvo u Splitu optužnicu protiv ove skupine podiglo je još 2.
studenog 1998. godine i od tada traju pokušaji da se proces bar pokrene
s mrtve točke. Do današnjeg dana raspravno vijeće nije provelo
medicinsko vještačenje čitavog procesa. To je naloženo tek na ročištu u
siječnju ove godine, a već se spekulira kako bi trošak države u tom
vještačenju mogao biti i preko milijun kuna. Financiranje samog
vještačenja, odnosno nemogućnost istoga, najčešće je sudu i služilo kao
opravdanje za sada već epsku dugotrajnost postupka.

Javlja B92 da je upravo u toku opsežna akcija protiv pranja novca i finansijskih malverzacija na teritoriji Novog Sada, Valjeva, Čačka , Sombora ....
Uhapšenih za sada ima 50 .
Ajd , Bože pomozi , videćemo večeras , da li je opet samo dizanje prašine -ili su zaista rešili da ponešto i urade .

U emisiji na B92 Jugoslava Ćosića (gost Dejan Medojević ) se uživo javio Stanko Subotić i javno rekao da su Mišković i Milan Beko kupilu Luku Beograd i Večernje novosti sa njegovih 50 000 000 Eu ,a da je Medojević njihov potrčko za procenat . Ako na ovo ne reaguje državni tužilac , izem ti zemlju .

Još plus što je Cane na Interpolovoj poternici -a otvoreno kaže da se javlja iz Ženeve ????

Boze, Boze, koliko neposecena tema! Covek, kad pogleda sa strane, pomislice da toga nema u nasim krajevima [You must be registered and logged in to see this image.]

CRNA BILANCA


Zašto cvjeta kriminal u Zagrebu?





[You must be registered and logged in to see this image.]
Crna statistika Policijske uprave zagrebačke za
prošlu godinu pokazala je poražavajući podatak: broj pravljenih kaznenih
djela iznosio je 21.821 te je rast u odnosu na 2010. zabilježen u
gotovo svim segmentima: od općeg kriminaliteta, imovinskih delikata do
kaznenih djela koje su počinili maloljetnici. Dok stručnjaci za
sigurnost upozoravaju da Zagrebu nedostaje 400 policijskih službenika i
nekoliko policijskih postaja, sociolozi upozoravaju: egzistencijalna
nesigurnost i negativan primjer političara i gospodarstvenika s prstima u
državnoj blagajni najviše su doprinijeli da se Zagreb ne može podičiti
epitetom sigurnoga grada










Alen Ostojić, stručnjak za sigurnost i gradski zastupnik HSLS-a,
kaže da bi zadovoljavajući broj pravljenih kaznenih djela u Zagrebu
trebao biti 15 tisuća. Razloge za ovakav porast vidi u zastarjelom
ustroju Policijske uprave zagrebačke, s tim da načelnika PUZ-a Tomislava Buterina
amnestira od odgovornosti. 'Ustroj PUZ-a je ustroj iz 80-godina prošlog
stoljeća. Grad je od tada bujao, a gradske četvrti rasle. U Europskoj
uniji standard je jedna policijska postaja na 50 tisuća stanovnika, dok
je u Zagrebu jedna na 90 tisuća', rekao nam je Ostojić.

Zagrebu nedostaje 400 policajaca

Osim što Zagrebu nedostaje sedam policijskih postaja, nedostaje i četiristotinjak policijskih službenika,
a i tehnološka opremljenost je zastarjela, upozorava Ostojić. No, te
probleme, tvrdi, može riješiti jedino Vlada, tj. Ministarstvo unutarnjih
poslova. Pita se zašto prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić,
najavljujući velike projekte javno-privatnog partnerstva, ne spominje
izgradnju policijskih postaja.

'Bandić ne provodi edukaciju građana'

Osim navedenog, za porast kriminala odgovorna je dijelom i gradska
uprava. Naime, Ostojić upozorava da se za sigurnost grada u raznim
segmentima brine šest gradskih ureda. Potrebno, je, smatra, oformiti
odjela za urbanu sigurnost. Sigurnosni kapacitet grada treba jačati i
edukacijom. 'Nije dovoljno prozivati građane da nemaju dostatnu
samozaštitnu kulturu. Grad mora raditi na edukaciji. Grad policiji mora
biti partner, partnerstvo nije asfaltiranje prilaza policijskoj
postaji', kaže Ostojić. Edukacijom bi se znatno smanjili imovinski
delikti, a posebno prevare čije su česte žrtve stariji sugrađani.

O izvještaju PUZ-a za 2011.
raspravljat će se na aktualnom satu na sjednici Skupštine Grada Zagreba
u četvrtak gdje će Ostojić predložiti uvođenje Dana prevencije
kriminala, a usto će apelirati na gradske kolege iz SDP-a da kod
ministra unutarnjih polova, Ranka Ostojića, lobiraju za uvođenje novih
policijskih postaja u Zagrebu.

Nekažnjavanje moćnika glavni je razlog rasta

Iako mnogi rast kriminaliteta, pogotovo imovinskih delikata dovode u
vezu s gospodarskom krizom, padom standarda i rastom nezaposlenosti,
statistike ne idu na ruku toj teoriji. Naime, 2007. godine,
dakle kada se o krizi nije ni govorilo, broj kaznenih djela imovinskog
kriminaliteta bio je za čak 200 veći nego prošlogodišnji i
iznosio je 14.821. U 2008. taj je broj bio za čak dvije tisuće manji, u
2009. broj je i dalje padao, u 2010. bio je na razini 2008. da bi u
2011. broj imovinskih delikata bio 14.623.

RITAM ZLOČINA U METROPOLI


Otkrijte koji je najnesigurniji kvart u Zagrebu





[You must be registered and logged in to see this image.]
Opće stanje sigurnosti u Zagrebu u 2011. godini,
prema izvješću PUZ-a, znatno je lošije u odnosu na 2010. godinu. Najveći
je porast zabilježenih kaznenih djela na području Sedme policijske
postaje koja obuhvaća Trešnjevku, Jarun, Vrbane i Prečko. Broj
prijavljenih kaznenih djela na tom je području porastao za više od 18
posto!










Broj kaznenih djela prošle je godine pao samo na području dviju od devet zagrebačkih policijskih postaja. Riječ je o Trećoj PP Dubrava
koja obuhvaća naselja Donja Dubrava, Trnava, Gornja Dubrava,
Granešinski Novaki, Klaka, Miroševec, Zeleni brijeg, Branovec, Jalševec,
Čučerje, Dankovec, Novoselec, Oporovec, Studentski grad, Trnovčica,
Čulinec, Novi i Stari Retkovec, Resnički gaj i Poljanice, u kojima živi
112 tisuća stanovnika. Na tom je području broj prijavljenih kaznenih
djela u odnosu na 2010. godinu pao za 4,6 posto.

Trnje najsigurnije, Trešnjevka najnesigurnija

No najsvjetliji primjer zasigurno je područje Policijske postaje Trnje s padom broja kaznenih djela za čak 13 posto.

Na drugoj strani ljestvice je PP Trešnjevka koja bilježi rast kaznenih djela za više od 18 posto. Slijedi II. Policijska postaja Črnomerec-Susedgrad s rastom većim od 15 posto. U Centru, području koje pokriva I. Policijska postaja, stopa kaznenih djela veća je za 14 posto. Rast je zabilježen i u Maksimiru i to za gotovo 13 posto, u Sesvetama za 8,6, na području Policijske postaje Medveščak za 7,3 posto, a najmanji rast kriminaliteta zabilježen je na području Novog Zagreba, i to 6,5 posto.

GLAS NARODA


Je li Zagreb opasan grad?





[You must be registered and logged in to see this image.]
Alarmantan je porast kriminala u hrvatskoj
metropoli. Prema izvješću policije za 2011, u velikom je porastu
džeparenje, obijanje kioska, trgovina, ali i pokušaji ubojstva.










Što o tome misle građani Zagreba i osjećaju li se (ne)sigurno u svom gradu doznajte u našem prilogu.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Autor: Tanjug 27.05.2014.
Poznati glumac Lazar Ristovski saslušan je danas u niškoj kriminalističkoj policiji kao svedok u slučaju M. S. (1973), bivšeg gradonačelnika Grada Niša i V. S. (1960), zamenika gradskog javnog pravobranioca.

SASLUŠAN LAZAR RISTOVSKI  

Poznati glumac Lazar Ristovski demantovao je informaciju koju je preneo Tanjug, da je on danas saslušan kao svedok u slučaju M.S. (1973) bivšeg gradonačelnika Grada Niša i V. S. (1960), zamenika gradskog javnog pravobranioca.
"Nikada nisam saslušan u svojstvu svedoka u ovom slučaju", tvrdi Ristovski za Tanjug.