Mravi

Bolesni mravi najprije izbjegavaju kontakt s drugim
'stanovnicima' mravinjaka, a zatim se povlače i napuštaju mravinjak
kako bi uginuli daleko od srodnika.

Bolestan mrav će sam
napustiti mravinjak i uginuti u samoći, pokazalo je istraživanje
njemačkih znanstvenika koji su proučavali ponašanje te društveno vrlo
dobro organizirane vrste.


Neposredno prije smrti, bolestan mrav napušta mravinjak i povlači se
u samoću, pokazala je studija provedena na Zoološkom institutu
sveučilišta u Regensburgu.


"Bolesni mravi najprije izbjegavaju kontakt s drugim 'stanovnicima'
mravinjaka, a zatim se povlače i napuštaju mravinjak kako bi uginuli
daleko od srodnika", objašnjavaju znanstvenici.


Agonija mrava ne izaziva nikakvo "posebno ponašanje zdravih
pripadnika zajednice", pokazala je studija, a činjenica da napuštaju
zajedničku nastambu nije izravno povezana sa simptomima bolesti.


Čini se da su mravi najveći altruisti u životinjskom svijetu:
njihovo ponašanje dovodi se u vezu s brigom za "očuvanje mravinjaka",
koja je posebno snažna kod mrava radnika, objašnjavaju znanstvenici.

Zašto mravi imaju drugi želudac?




Jeste li znali da mravi, kao i svi insekti,
imaju šest nogu? Mravlje su noge u odnosu na njihovo tijelo vrlo snažne i
zato mogu vrlo brzo trčati. Kad bi čovjek u odnosu na svoju veličinu
mogao trčati kao što mrav trči u odnosu na svoju, trčao bi brzo kao
konj. Sigurno već znate da mrav može nositi teret i 20 puta teži od
njega samoga.

Prosječni životni vijek mrava je 45 do 60 dana,
dok kraljica (spolno zrela ženka mrava koja liježe jajašca) može živjeti
i sedam godina.

Mravlji mozak ima oko 250.000 moždanih stanica i
najveći je među mozgovima svih insekata. Ljudski mozak ima 10 milijardi
stanica, tako da jedna kolonija od 40.000 mrava ima jednaku veličinu
mozga kao čovjek.


Vrlo uredni insekti

Mrav se svrstava u posebnu porodicu osa (Hymenoptera Formicidae), a postoji čak 10.000 vrsta mrava.

Mravi se ticalima ne koriste samo za dodir, već i za mirisanje.
Odrastao mrav ne može žvakati ni gutati krutu hranu. Umjesto toga, on
pije sokove i tekućinu koju iscijedi iz hrane.

Mrav ima dva oka,
pri čemu se svako oko sastoji od više manjih. U trbuhu mu se nalaze dva
želuca. U jedan ide hrana za njega, a u drugi hrana koju će podijeliti s
drugim mravima.

U svakoj mravljoj koloniji postoji najmanje
jedna kraljica koja liježe jajašca i ne izlazi iz mravinjaka. Za jajašca
se brinu "radnici". Oni su sterilni i zadatak im je da traže hranu,
brinu se za mlade i brane mravinjak od nepoželjnih posjetitelja. Jajašca
i larve drže u različitim odjeljcima, prema njihovoj starosti. Noću ih
premještaju u unutrašnjost mravinjaka kako bi ih zaštitili od hladnoće.
Danju ih vraćaju natrag prema vrhu mravinjaka kako bi im bilo toplije.

Određeni
"radnici" rade na čišćenju mravinjaka. Smeće odnose u posebne mravlje
"kontejnere" izvan mravinjaka! "Radnici" s vremenom mijenjaju poslove
koje rade.


Timski igrači

Mravi
funkcioniraju samo zajednički. Pojedinačni mrav nije sposoban
razlikovati smjerove u nalaženju izvora hrane. Neke vrste mrava mogu
prijeći npr. potok tako da formiraju most držeći se jedan za drugog. Ako
u mravinjaku dođe do problema, svi će zajedno raditi najbolje što mogu
kako bi riješili problem.


Mravi smrde?

Svaka
kolonija mrava ima svoj miris. Na taj način odmah se raspoznaje uljez.
Neke vrste mrava, kao npr. obični crveni mrav, svoj mravinjak od
neprijatelja brane smradom.

Obični crni mrav i šumski mrav ne
smrde, no brane se mravljom kiselinom. Neke ptice namjerno stavljaju
mrave na svoje perje kako bi se, zahvaljujući mravljoj kiselini,
riješile parazita!


Robovlasnika ima i među mravima

Neke
vrste mrava kradu kukuljice iz tuđih mravinjaka. Mravi koji se iz njih
izlegu moraju raditi za koloniju tih lopova kao robovi.

Kad
"radnik" pronađe hranu, ostavlja mirisni trag kako bi hranu mogli
pronaći drugi mravi iz njegove kolonije. I odmah ih je tu cijela četa.

Postoji
vrsta mrava nazvana "vojnici" (Ecitron Burchelli) iz Južne Amerike. Oni
su nomadi tj. neprestano putuju i sa sobom nose jajašca i larve. Jedna
kolonija može imati čak 700.000 mrava.

Dobro ti je ovo! Neke sam stvari znala, ali ima zaista fascinantnih podataka, neobično kako priroda ima svoje zakonitosti koje se ne menjaju vekovima. Dobro uredjena zajednica u kojoj sve funkcioniše bez premca.

Mada, ne bih baš volela da se u sledećem životu probudim kao mrav, neće me zapasti da budem kraljica, već radilica :zlz:

Mravi slike, najveći mrav

FOTO: Čudesni mrav nosi uteg teži 100 puta od sebe


Zapanjujuća fotografija mrava kako drži uteg 100 puta teži od sebe
pobijedila je na natjecanju za najbolju znanstvenu fotografiju, piše
irski Independent.

Fotografija prikazuje mrava vrste Oecophylla smaragdina kako
naglavačke visi i u čeljustima drži teret od 500 mg. Autor je dr. Thomas
Endlein s odjela zoologije na Sveučilištu u Cambridgeu.

Dr. Endlein je u svom radu istraživao ljepljive noge različitih vrsta kukaca, pa tako i mrava.

"Mravi mogu mijenjati veličinu i oblik "stopala", ovisno o teretu
koji nose. Kad trebaju nositi nešto teško, povećaju dodirnu površinu, a
kad trebaju trčati, jednostavno je smanje", tvrdi dr. Endlein.


"Stopala na mravljim nogama čiste se sama i omogućuju siguran oslonac na gotovo bilo kojoj podlozi."

Znanstvenici se nadaju da će istraživanje dr. Endleina pridonjeti u osmišljavanju i proizvodnji boljih ljepila.


Fotografija je osvojila prvu nagradu na Biotechnology and Biological Sciences Research Council
natjecanju.

Mravi su najveći altruisti

Neposredno prije smrti, bolestan mrav
napušta mravinjak i povlači se u samoću, pokazala je studija provedena
na Zoološkom institutu sveučilišta u Regensburgu, piše Hina. Bolesni
mravi najprije izbjegavaju kontakt s drugim 'stanovnicima' mravinjaka, a
zatim se povlače i napuštaju mravinjak kako bi uginuli daleko od
srodnika, objašnjavaju znanstvenici.

Agonija mrava ne
izaziva nikakvo posebno ponašanje zdravih pripadnika zajednice, pokazala
je studija, a činjenica da napuštaju zajedničku nastambu nije izravno
povezana sa simptomima bolesti. Čini se da su mravi najveći altruisti u
životinjskom svijetu: njihovo ponašanje dovodi se u vezu s brigom za
očuvanje mravinjaka, koja je posebno snažna kod mrava radnika,
objašnjavaju znanstvenici.

Gusarski mrav – nova vrsta insekta s Filipina

Njemački entomolozi Bernhard Seifert i Sabine Frohschammer otkrili su novu misterioznu vrstu mrava na Filipinima.



Novootkrivena vrsta mrava pod nazivom Cardiocondyla pirata
ili gusarski mrav, zaokuplja pažnju znanstvenika zbog bizarne
pigmentacije koja je jedinstvena u svijetu. Ženka ove vrste mrava može
se prepoznati pomoću crne pruge preko očiju koja nalikuje na povez za
oči kakvog imaju gusari.

“Na putovanju po Filipinima tražili smo vrste porodice Cardiocondyla
koja je poznata po zapanjujućim razlikama u morfologiji i ponašanju među
mužjacima. Zbog tame u prašumi i činjenice da su mravi prozirni, bilo
ih je vrlo teško pronaći. Ipak, pomoću jarkog svjetla i povećala,
uspjeli smo ugledali crnu prugu preko njihovih očiju i zbog toga smo ih
nazvali gusarskim mravima”, izjavila je Frohschammer.

Ono što zaokuplja znanstvenike je uloga ovakve pigmentacije. Slab vid
i činjenica da se mravi razmnožavaju u mraku isključuju ono najočitije,
a to je da ‘povez’ na očima služi za raspoznavanje tijekom parenja.

Znanstvenici za sada nagađaju da mravi pomoću svojeg gusarskog poveza
na očima zbunjuju i odvlače neprijatelja. Kombinacija crnih pruga i
prozirnog tijela mogla bi njihove prirodne neprijatelje natjerati da
pomisle da su prednji i stražnji dio tijela zapravo odvojeni.

Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u časopisu ZooKeys.

Faraonski mravi
Mravi karakteristični za zidane objekte koji gnijezda
grade samo u zgradama (osim u toplim ljetnim mjesecima kad se dijelom
presele i u okolicu zgrada) su faraonski mravi (monomorium pharaonis),
koje od drugih mrava razlikujemo po tome što su veoma mali, samo oko
2-2,5 mm. Radilice su jantarno žute boje, dok im je stražnji dio taman.
Biologija tih mrava se u velikoj mjeri razlikuje od biologije crnih i
crvenih mrava, prije svega zbog njihovog tropskog porijekla.
Uništavanje
faraonskih mrava predstavlja veliku poteškoću iz slijedećih razloga:
potencijal razmnožavanja faraonskih mrava je ogroman, jer se, zbog
stabilnih uvjeta u okolišu u kojem žive, spolni oblici pojavljuju kroz
čitavu godinu.
Osim toga faraonski mravi gnijezda obično grade na
teško dostupnim mjestima u blizini hrane i vode. Mogu se pojaviti u
pukotinama zidova, u blizini cijevi instalacija za centralno grijanje,
pa i u tv aparatima ili u muzičkim i video uređajima. Iz prostora u
prostor šire se duž cijevi i električnih instalacija koje povezuju
stanove, kroz pukotine u zidovima, a u višekatnicama i pomoću dizala i
po stepeništu. I ljudi im pasivno mogu pomoći pri širenju, npr. U
ambalaži različite hrane.
Suprotno drugim mravima, koje privlači
prije svega slatka hrana, faraonski mravi više vole bjelančevine -
sirovo meso, kobasice, šunku, sir, mast. Ako imaju na raspolaganju obje
vrste hrane, u gnijezdo prenose neko vrijeme jednu, a zatim drugu, tako
da kolonija dobije raznovrsnu i uravnoteženu hranu, što je važno za rast
i razvoj potomstva.
U bolnicama se hrane krvlju i intravenoznom
dijetnom tekućinom, a jedu također i ljudski i životinjski izmet. Hranu
traži posebna skupina radilica. One najprije nahrane sebe, a zatim hranu
nose u gnijezdo i njome nahrane ostale članove kolonije. Kad radilica
nađe hranu, posebnim načinom komuniciranja o pronalasku obavijesti i
ostale zadužene za isti posao. Njihova gnijezda, u koja odnose hranu,
idealno su mjesto za razmnožavanje donesenih mikroba, jer su temperatura
i relativna vlažnost visoke i stalne. Osim toga, faraonski mravi
napadaju kožu (grizu), osobito dojenčadi.
Faraonskih se mrava možemo
osloboditi samo ako uništimo gnijezdo, što nije lako postići, jer se
gnijezda nalaze na teško dostupnim mjestima. Faraonski mravi imaju i
vrlo osjetljive osjetilne organe pa izbjegavaju mjesta koja su prskana
ili zaprašena običnim insekticidima. Primjena tih insekticida ima samo
naizgled neki učinak - naravno, radilice koje dođu s njima u dodir,
uginu, ali gnijezdo ostane netaknuto i iz njega će doći druge radilice.

Crni i crveni mravi
U našim su krajevima u vrtovima i na travnjacima
najčešći crni mravi (lasius niger), koji su veliki približno 5 mm. To su
aktivni kukci koji svoja gnijezda grade u travi, pored zidova ili pod
kamenjem, a u potrazi za hranom radilice putuju i do naših stanova, gdje
sagrade i privremeno gnijezdo. Radilice gnijezdo stalno povećavaju i u
gornjim slojevima zemlje naprave brojne hodnike i ćelije. Kopanje
radilica oko korijenja biljaka suši gornji sloj zemlje, a zbog slatkih
izlučevina kojima se hrane, često „uzgajaju" i lisne uši, koje su biljni
štetnici. Crni mravi masovno polažu jajašca u travnju, a do srpnja se
razviju bube, koje se liježu u drugoj polovici srpnja, tako da se u
kratkom vremenu može očekivati naglo povećanje broja tih mrava.
Svima
su poznati i crveni mravi (formica rufa), koji su nešto manji od crnih
mrava (odrasli primjerci dosegnu veličinu do 4 mm) i poznajemo ih, prije
svega, po prilično bolnim ugrizima. Žive osobito u šumama i grade svoja
gnijezda u obliku velikih kupova iglica, grančica i suhog niskog
raslinja.

Nadasve najbrojniji u vrtovima i stanovima su mravi
Radilica je više nego milijun puta manja od čovjeka. Unatoč tomu mravi
se prilično uspješno nadmeću s čovjekom. Ako sjednete u blizinu stabla,
prvo biće koje će prošetati vašom rukom najvjerojatnije će biti mrav, a
ako u šetnji parkom bacite pogled na rub puta, vjerojatno ćete opaziti
kolonu mrava.
Na zemlji živi oko 9500 vrsta mrava, a čak oko 80%
svih poznatih vrsta živi u tropskim krajevima. Sve vrste, osim nekoliko
parazitskih oblika, društveno su organizirane te imaju nekoliko dobro
razvijenih kasti (fertilne samice ili kraljice, sterilne samice ili
radilice te fertilni samci).
Okoliš u kojem se naseljavaju
prilagođavaju svojim potrebama masovnim djelovanjem i podjelom rada među
članovima kolonije - radilice traže hranu i brinu o gnijezdu (čiste ga i
štite), a kraljice i samci brinu za reprodukciju. Njihova se uspješnost
u najvećoj mjeri može pripisati upravo veoma dobroj organiziranosti.
Većina
mrava za normalno djelovanje kolonije treba temperaturu od 20 stupnjeva
celzija. Zato su njihova gnijezda obično ograničena na mjesta u
zavjetrini, npr. Pod kamenjem.