VITAMINI/MINERALI

Vitamini i minerali koje unosimo hranom su vrlo važni za pravilno funkcioniranje organizma. Sudjeluju u svim biokemijskim procesima.

Ubrzani tempo i moderan način života često ne ostavlja dovoljno vremena za pravilnu prehranu što dovodi do umora, nedostatka energije, a ponekad i do pojave drugih tegoba i poremećaja zdravlja. Zbog toga je ponekad potrebno nadomjestiti manjak koji uzrokuje nepravilna prehrana vitaminskim suplementima.

Međutim, kod uzimanja bilo kakvih vitamina potreban je oprez. Prekomjerno unošenje može narušiti prirodnu ravnotežu hranjivih tvari, neki vitamini (A,D,E i K) mogu biti i toksični. Ipak, većina ih se topi u vodi i organizam ih izlučuje mokraćom.

Britanski znanstvenici čak su objavili upozorenje u kojem su naglasili kako redovito uzimanje nekih vitaminskih dodataka može prouzrokovali i neke zdravstvene probleme.

Ističu kako je najveći problem u neumjerenosti. Neki ljudi ne vodeći računa o propisanim dozama uzimaju vitaminske dodatke, s pretpostavkom, ako su vitamini dobri za zdravlje, što više ih uzmu to bolje. Što naravno nije točno. Posebnu pozornost bi trebale obratiti žene za vrijeme trudnoće ili osobe koje uzimaju neke druge lijekove.

Ipak, neki nutricionisti tvrde kako su vitaminski suplementi nužni, poput Dr. Ann Walker iz Britanskog zdravstvenog informacijskog centra za vitaminske suplemente: „Vitamini, minerali i dijetni suplementi ne samo da imaju dokazane zdravstvene prednosti, nego su nužni za održavanje dobrog zdravstvenog stanja, oni su most iznad prehrambenog jaza koji mnogi ljudi stvaraju svojim lošim prehrambenim navikama u kojima često nedostaje esencijalnih vitamina i minerala“.

U svakom slučaju, najbolje bi bilo prije uzimanja vitaminskih dodataka posavjetovati se s liječnikom ili nutricionistom koji će na temelju vaših osobnih potreba i prehrambenih navika utvrditi koji vitamini i u kojoj dozi su najbolji za vas.

VITAMIN A (BETA KAROTEN, RETINOL)

- Vitamin A je prvi otkriveni vitamin. Vrlo je važan za dobar vid, zdravu kožu, kosu i sluznice grla, nosa, dišnog i probavnog sustava. Potreban je i za pravilan rast i razvoj kosti i zuba. Još jedna njegova značajna djelotvornost je i u pospješivanju zacjeljivanja rana i primjenjuje se za liječenje kožnih poremećaja. Također, preporučuje se uzimanje nekoliko mjeseci prije i za vrijeme sunčanja.

- Beta karoten, prethodnik vitamina A je pigment koji se nalazi u biljkama. Koža stvara zalihe beta karotena, organizam ga prerađuje i po potrebi proizvodi vitamin A. Višak beta karotena djeluje kao antioksidans i potiče rad imunološkog sustava.

- Nalazi se u naranči, te žutom voću i povrću, također u tamnozelenom lisnatom povrću (npr.kelj), vrhnju, maslacu te punomasnom mlijeku.

- Vitamin A se dugo skuplja u organizmu, pa posebni dodaci nisu preporučljivi jer previše tog vitamina može izazvati glavobolje, mučnine, povraćanje…

VITAMIN B1 (TIAMIN)

Tiamin je nužan u razgradnji ugljikohidrata, masti i bjelančevina, te pomaže u preradi viška glukoze u pohranjenu mast. Osigurava normalan prijenos živčanih impulsa, pridonosi održavanju zdravog teka, mišićnog tonusa i psihičkog zdravlja.

- Nalazi se u nemasnom svinjskom mesu, riži, brašnu, mlijeku, žitaricama punog zrna, grahu, grašku, kikirikiju i sl.

- Nedostatak uzrokuje umor, mučninu, gubitak teka, zbunjenost, česte promjene raspoloženja, te anemiju.

- Velike doze tiamina nemaju ni štetne ni korisne učinke.

VITAMIN B12 (KOBALAMIN)


- Ovaj vitamin, kao i ostali vitamini B skupine, ima važnu ulogu u pretvaranju masti, ugljikohidrata i bjelančevina u energiju. Još je vrlo bitna osobina da sudjeluju u proizvodnji crvenih krvnih stanica. Važan je i za proizvodnju genetskog materijala RNA i DNA, te mijelina.

- Vitamin B12 se nalazi u proizvodima životinjskog podrijetla, tj. u iznutricama, mliječnim proizvodima, jajima i ribama.

- Manjak ovog vitamina javlja se vrlo rijetko, najčešće u alkoholičara, vegetarijanaca, trudnica i dojilja. Do manjka najčešće dolazi zbog nemogućnosti apsorpcije. Znakovi manjka su slabost, gubitak težine, neugodni tjelesni mirisi, bolovi u leđima, trnci u rukama i nogama, bolnost jezika, veći manjak dovodi do perniciozne anemije koja uzrokuje umor, sklonost krvarenju, bljedoću, bolove u trbuhu, razdražljivost i depresiju.

VITAMIN B2 (RIBOFLAVIN)

- Ovaj vitamin pomaže u dobivanju energije iz ugljikohidrata, masti i bjelančevina. Zaslužan je i za zdravu kosu, kožu, nokte i sluznicu. Njegova značajna uloga je i to što sudjeluje u proizvodnji crvenih krvnih stanica, kortikosteroida i hormona štitnjače, te je nužan za rad živaca, očiju i adrenalnih žlijezda.

- Nalazi se u obogaćenom kruhu i brašnu, jajima, jogurtu, siru, bademima, brokulama…

- Uravnotežena prehrana osigurava dovoljnu količinu vitamina, a alkoholičari i starije osobe su sklonije manjku.

- Manjak riboflavina uzrokuje: masni i ljuskavi osip kože, ranice, natečen, crven i bolan jezik, svrbež i pečenje očiju.

NIACIN (VITAMIN B3)

- Niacin pomaže inzulinu regulirati razinu šećera u krvi, pri pretvaranju hrane u energiju, stvaranju crvenih krvnih stanica, obnavljanju kože, živaca i krvnih žila, proizvodnji hormona masnih kiselina i steroida, radu probavnog trakta, stabiliziranju psihičkog zdravlja i neutraliziranju toksičnog djelovanja nekih lijekova i kemijskih tvari u organizmu. Vrlo je djelotvoran i u smanjivanju razine kolesterola i triglicerida u krvi, širenju krvnih žila, te poboljšava krvotok i smanjuje potištenost, nesanicu i hiperaktivnost.

- Nalazi se u: nemasnom mesu, ribi, peradi, orasima, maslacu od kikirikija i obogaćenom brašnu.

- Ako u svoj organizam unosite dovoljno bjelančevina, onda vjerojatno primate i dovoljno niacina. Starije osobe, osobe koje boluju od hipertireoze, alkoholičari te trudnice ili dojilje su sklonije nedostatku niacina.

- Nedostatak niacina uzrokuje: probavne tegobe, gubitak teka, slabost u mišićima, crven i upaljen jezik, ranice u ustima, glavobolje, razdražljivost i potištenost, te izuzetno velik manjak uzrokuje pelagru.

VITAMIN B5 (PANTOTENSKA KISELINA)

- Pantotenska kiselina nužna je za pretvaranje hrane u energiju, stvaranje crvenih krvnih stanica, žuči, proizvodnju masti, steroida adrenalne žlijezde, protutijela, acetilkolina i živčanih prijenosnika.

- Pantotenska kiselina u losionima i kremama ublažava bolove kod opeklina, posjekotina i ogrebotina, također, smanjuje upale kože i ubrzava zacjeljivanje rana.

- Nalazi se u: iznutricama, tamnoj puretini, lososu, pivskom kvascu, žitaricama, smeđoj riži, leći, orasima, kukuruzu, grahu, grašku, krumpiru i jajima.

- Nedostatak ovog vitamina moguć je samo u slučajevima potpunog izglađivanja, dok višak može izazvati proljev.

VITAMIN B6 (PIRIDOKSIN)

- Potiče rad imunološkog sustava, prijenos živčanih impulsa, metabolizam energije i sintezu crvenih krvnih stanica. Primjenjuje se za ublažavanje sindroma karpalnog kanala, epileptičnih napadaja u djece i PMS-a.

- Nalazi se u: smeđoj riži, nemasnom mlijeku, peradi, ribi, avokadu, bananama, kukuruzu, orasima…

- Zdrava prehrana osigurava ljudima dovoljne količine vitamina B6. Nedostatak se javlja kod ljudi koji imaju otežanu apsorpciju i boluju od bolesti crijevnih resica, dijabetičari, starije osobe i trudnice, te dojilje i žene koje uzimaju oralnu kontracepciju.

- Od manjka vitamina javljaju se akne i upala kože, nesanica, mišićna slabost, razdražljivost, depresija, umor i mučnina. Uzimanje premalo ili previše vitamina B6 može škoditi radu živaca i psihičkom zdravlju.

BIOTIN (VITAMIN B7, VITAMIN H)

- Biotin, kao i drugi vitamini skupine B, pomaže pri pretvaranju hrane u energiju, te je nužan za sintezu bjelančevina, ugljikohidrata i masnih kiselina. Također, njemu smo zaslužni za zdravu kosu, kožu i nokte.

- Biotin se nalazi u: siru, soji, lososu, suncokretovim sjemenkama, brokulama, orasima i krumpiru.

- Nedostatak biotina vrlo je rijetka pojava, stoga, dodatne količine potrebne su osobama koje imaju problema s problematičnom i suhom kožom, prhutanju vlasišta, te kod problema s ljuskavima i suhim noktima.

- Znakovi koji ukazuju na manjak biotina: upaljen jezik, ljuštav i mastan kožni osip, mučnina, povraćanje, bol u mišićima, gubitak teka, ispadanje kose i umor.

FOLNA KISELINA (VITAMIN B9)

- Folna kiselina vrlo je važan sastojak RNA i DNA, genetskog materijala koji upravlja rastom i obnavljanjem svih stanica. O njoj ovisi i zdrava kosa, nokti, koža, živci, sluznica i krv.

- Izvori folne kiseline su: bubrezi, jetra, mahunarke, avokado, jaja, riba, celer, repa, lisnato zeleno povrće, orasi, grašak, sjemenke, sok od naranče, te obogaćene žitarice.

- Zdrava prehrana u većini slučajeva osigurava dovoljnu količinu folne kiseline. No, mogućnost nedostatka javlja se kod alkoholičara, osoba s probavnim tegobama, djeca u pubertetu koja se nezdravo hrane, žene koje rabe oralna kontracepcijska sredstva, te trudnice.

- Značajan nedostatak folne kiseline može izazvati megaloblastičnu anemiju, bolest koju označava nedovoljan broj crvenih krvnih stanica. Simptomi anemije su: bljedoća, umor, gubitak teka, crven, upaljen jezik, nesanica i proljev.

VITAMIN C ( ASKORBINSKA KISELINA)

VITAMIN C ( ASKORBINSKA KISELINA)

- Ovaj vitamin je poznat kao vitamin koji ima sposobnost sprečavanja i liječenja skrobuta, pomaže u zacjeljivanju rana, opeklina, modrica i slomljenih kostiju. Može ublažiti bolove kod reumatskog artritisa, zaštititi od ateroskleroze i srčanih tegoba, te je najpoznatiji po sposobnosti sprečavanja prehlade, iako još nedokazanoj.

- Nalazi se u: citričnom voću, šipku, jagodama, dinjama, paprikama, brokulama, rajčicama i zelenom lisnatom povrću. Najbolje je jesti voće i povrće dok je još svježe, kuhanje treba svesti na najmanju mjeru.

- Nedostatak ovog vitamina uzrokuje gubitak tjelesne težine, umor, krvarenje desni, pojava modrica, smanjena otpornost organizma na infekcije, te sporo zacjeljivanje rana. Dodaci se preporučuju osobama kojima je imunitet oslabljen, sportašima, trudnicama, dojiljama, pušačima i osobama izloženima stresu.

- Višak se izlučuje mokraćom, no prevelike doze mogu izazvati mučninu, proljev, pojave bubrežnog kamenca i lažno pozitivnu reakciju na test za dijabetes.

VITAMIN D (HOLEKALCIFEROL, ERGOKALCIFEROL)

- Vitamin D je odgovoran za zdrave kosti i zube, te potpomaže stezanje mišića i rad živaca. Sprečava rahitis, bolest kostiju koja nastaje zbog nedostatka kalcija i uzrokuje noge u obliku slova O i X te druge deformacije kostiju.

- Nalazi se u: masnim ribama, te mliječnim proizvodima. Također, deset minuta dnevno sunčanja osigurat će vam dovoljnu količinu vitamina za cijeli dan.

- Manjak vitamina uzrokuje nervozu i proljev, nesanicu, grčenje mišića, te slabljenje kostiju. Prevelike količine vitamina D podižu razinu kalcija u krvi što može uzrokovati glavobolje i mučnine.

VITAMIN E

- Ovaj vitamin je vrlo važan za rad imunološkog sustava, endokrinog sustava i spolnih žlijezda. Snažan je antioksidans pa sprečava nestabilne molekule da oštećuju stanice i tkiva. Štiti od ateroskleroze, ubrzava zacjeljivanje rana, štiti plućno tkivo od zagađenih tvari iz zraka, može smanjiti opasnost od srčanih bolesti i spriječiti prerano starenje kože.

- Nalazi se u: biljnim uljima, orasima, tamnozelenom lisnatom povrću, plodovima mora, iznutricama, jajima i avokadu.

- Normalnom prehranom većina ljudi dobiva dovoljnu količinu vitamina E i nisu potrebni nikakvi dodaci. Čest je sastojak brojnih proizvoda za njegu kože. Nema štetno djelovanje osim u izuzetno velikim dozama.

VITAMIN K (MENADION, FITONADION)



- Potreban je u vrlo malim količinama, ali nužan je za proizvodnju ključnih bjelančevina koje su važne za zgrušavanje krvi i za rad bubrega i metabolizam kostiju.

- Crijevne bakterije proizvode oko pola količine vitamina K potrebne organizmu, a ostatak dobivamo iz: špinata, brokule, kupusa, lisnatog povrća, goveđih jetara, sira, zobi i zelenog čaja.

- Nedostatak je vrlo rijetko javlja kod odraslih osoba, no može se pojaviti kod novorođenčadi. Velike doze vitamina K mogu biti toksične i izazvati alergijske reakcije, pa bi bilo dobro da ih propisuje liječnik.

MINERALI

BAKAR

- Bakar je neophodan za ljudsko zdravlje. Njegove najvažnije uloge su: pomaže stvaranju hemoglobina u krvi, olakšava apsorbciju željeza, upravlja krvnim tlakom i otkucajima srca, poboljšava plodnost, osigurava zdravu pigmentaciju kože i kose, pomaže jačanje krvnih žila, kosti, živaca i tetiva, štiti tkivo od oštećivanja slobodnim radikalima, jača imunološki sustav, te poznato je da ima udjela i u sprečavanju raka.

- Nalazi se u: iznutricama, plodovima mora, orasi, sjemenke, zeleno povrće, kakao, crni papar.

- Uz zdravu prehranu dobivamo dovoljno bakra iz hrane, no, manjak se može pojaviti u dojenčadi koja se ne hrane majčinim mlijekom, te u nedonoščadi. Simptomi nedostatka bakra su ispucala kosa, izobličen kostur, anemija, visoki krvni tlak, srčana aritmija i neplodnost.

- Dodaci bakra smiju se uzimati samo po preporuci liječnika, jer prevelika količina bakra može imati za posljedicu mučnine, povraćanje, te bolove u mišićima i trbuhu. Trudnice i žene koje rabe kontracepcijske pilule sklone su višku bakra u krvi.

CINK

- Ovaj mineral sastavni je dio sinteze RNA i DNA. Sudjeluje u brojnim tjelesnim procesima kao što su razvoj i rast kostiju, disanje stanica, zacjeljivanje rana, utječe na sposobnost jetre da ukloni iz tijela otrovne tvari, metabolizam energije, aktivnost imunološkog sustava, te na regulaciju srčanog ritma i krvnog tlaka. Unapređuje zdravlje kože i kose, povećava osjet okusa, također, može poboljšati kratkotrajno pamćenje i pozornost. Često se primjenjuje i za liječenje akni, reumatskog artritisa i prostatitisa.

- Cinkova mast koja sadrži cinkov oksid najčešći je oblik za lokalnu primjenu i vrlo je korisna kod kožnih poremećaja, opeklina ili nekih drugih rana.

- Nalazi se u: nemasnom mesu, plodovima mora, jajima, soji, pšeničnim klicama, kikirikiju, siru...

- Mala djeca, trudnice, starije osobe i vegetarijanci su skloniji nedostatcima cinka u organizmu. Manjak urokuje gubitak okusa, ispadanje kose, bijele mrlje na noktima, dermatitis, umor, gubitak teka te sporo zacjeljivanje rana.

- Prevelike količine cinka mogu oslabiti rad imunološkog sustava, izazvati umor, glavobolje, mučnine, povraćanje, bolove u želucu, dehidraciju, te čak i prestanak rada bubrega.

FLUORID

- Fluorid pomaže stvaranje čvrste cakline koja štiti zube od krvarenja i karijesa, te jača čvrstoću i stabilnost kostiju.

- Nalazi se u: fluoriranoj vodi, osušenim morskim algama, ribama, siru i mesu.

- Dodatke fluorida trebaju uzmitai djeca i dojenčad koja ne piju redovito fluoriranu vodu, ali samo u dozama koje propiše liječnik. Prevelike količine fluorida mogu izazvati potpuno suprotan učinak od željenog, kao npr.omekšanje zubi, zaustavljanje rasta, slabljenje glavnih tjelesnih sustava, otvrdnuti ligamente i tetive, učiniti kosti krhkima, i sl. Dok koncentracija veća od pedeset prema milijun može izazvati smrtonosno trovanje.

FOSFOR

- Važan je za oblikovanje i zdravlje kostiju. On potiče stezanje mišića i pridonosi rastu i obnavljanju tkiva, proizvodnji energije, prijenosu živčanih impulsa i radu srca i bubrega.

- Nalazi se u većini namirnica, a najviše u: mesu, peradi, jajima, ribi, mliječnim proizvodima, žitaricama punog zrna, orasima i bezalkoholnim napicima.

- Nedostatak je vrlo rijedak, pojavljuje se jedino kod dugotrajne primjene lijekova koji sadrže aluminijev hidroksid. Simptomi nedostatka fosfora su: slabost, bolove u kostima, te gubitak teka.

- Prekomjerne količine u krvotoku ubrzavaju gubitak kalcija, trovanje je rijetkost, osim u slučaju bubrežnih bolesti.

JOD

- Jod utječe na metabolizam hranjivih tvari, rad živaca i mišića, starenje kože, kose, zuba i noktiju, te tjelesni i psihički razvoj. Pomaže i u pretvaranju beta karotena u vitamin A, a učinkovit je i antispeptik i sterilizator vode.

- Nalazi se u: algama, plodovima mora, povrću koje se uzgaja na tlu bogatom jodom, jodiranoj kohinjskoj soli.

- Dodavanje joda je u većini slučajeva nepotrebno, no, trudnice moraju unositi dovoljno joda za sebe I svoje nerođeno dijete kako bi spriječile neke bolesti.

- Nedostatak joda je vrlo rijedak, a može izazvati gušu, prekomjerno debljanje, ispadanje kose, tromost, nesanicu… Višak joda se najvećim dijelom izlučuje bubrezima, no, prevelik unos može izazvati nervozu, hiperaktivnost, glavobolju, osipe, metalni ukus u ustima i gušu.

KALCIJ

- Klacij je najzastupljeniji mineral u našem tijelu. Nužan je za rast i zdravlje kosti i zuba. On omogućava stezanje mišića, uključujući i srce, te je nužan za zgrušavanje krvi, prijenos živčanih impulsa i zdravlje vezivnog tkiva. Također, održava normalnu razinu krvnog tlaka i smanjuje opasnost od bolesti srca. U kombinaciji sa vitaminom D može smanjiti opasnost od raka debelog crijeva, te osteoporoze, a kod djece od rahitisa.

- Nalazi se u: svim mliječnim proizvodima, tamnozelenom lisnatom povrću, srdelama, lososu i bademima.

- Za potpunu apsorpciju kalcija potrebna je dovoljna količina vitamina D i klorovodične kiseline u želucu, te uravnoteženi odnos drugih minerala. Nedovoljno kretanja, te konzumiranje prevelikih količina alkohola, prehrambenih vlakana i masti može loše djelovati na apsorpciju kalcija.

- Dodaci kalcija dostupni su u mnogima oblicima, no, u tijelu se najbolje apsorbira kalcijev citrat – malat, on je posebno pogodan za osobe s bubrežnim kamencima koje trebaju uzimati kalcij.
Previše kalcija može izazvati zatvor i taloženje kalcija u mekom tkivu, što može dovesti do oštećenja srca, jetre ili bubrega.

KALIJ

- Kalij zajedno s natrijem i klorom djeluje na održavanje raspodjele tekućina i pH ravnotežu, povećava prijenos živčanih impulsa, stezanje mišića, upravlja srčanim otkucajima i krvnim tlakom. Neophodan je za sintezu bjelančevina, izlučivanje inzulina iz gušterače i metabolizam ugljikohidrata. Osobe koje redovito jedu hranu bogatu kalijem rjeđe obolijevaju od ateroskleroze, bolesti srca i visokog krvnog tlaka, također, poznato je i da rjeđe umiru od moždanog udara.

- Nalazi se u: nemasnom mesu, sirovom voću i povrću, te krumpiru.

- Manji nedostatak ovog minerala ne izaziva nikakve simptome. Veći nedostatak može izazvati mučninu, povraćanje, grčenje ili slabost mišića, proljev, lošu koncentraciju, slabe reflekse, srčanu aritmiju, a u vrlo rijetkim slučajevima veći nedostatak uzrokuje čak i smrt.

- Dodatke kalije najbolje je uzimati po liječničkim nadzorom.

KLORID

- Klorid je prirodna sol minerala klora. U organizmu, on se veže s natrijem i kalijem. Održava normalan raspored i pH svih tjelesnih tekućina. Poznato je i da povoljno djeluje na rad mišića i zdravlje živaca. Također, pridonosi pravilnoj probavi jer je osnovni sastojak kloridne kiseline (jedan od želučanih sokova koji pomaže probavu hrane), te uklanjanju otpadnih tvari.

- Nalazi se u: neprerađenoj, prirodnoj hrani, te soli.

- Nedostatak klorida je vrlo rijetka pojava i obično je posljedica neke bolesti. Simptomi su proljev, znojenje, gubitak teka, usporeno disanje, grčenje mišića i tromost. Višak se izlučuje mokraćom, otrovan je jedino u vrlo velikim količinama.

KOBALT

- Mineral kobalt je sastavni dio kobalamina, tj. Vitamina B12. Njegova osnovna zadaća je pomoć pri stvaranju crvenih krvnih stanica i obnavljanju živčanog tkiva.

- Nalazi se u: jetrima, bubrezima, kamenicama i mlijeku.

- Uzimanje prevelikih količina neorganskok kobalta potiče rast štitnjače, te može dovesti do policitemije, tj. prekomjernog stvaranja crvenih krvnih stanica.


KROM

- Krom zajedno s inzulinom upravlja iskorištavanjem šećera u organizmu i nužan je za metabolizam masnih kiselina. Sprečava aterosklerozu, a poznato je i da smanjuje opasnost od bolesti srca i krvnih žila.

- Nalazi se u: pivskom kvascu, jetri, nemasnom mesu, peradi, šećernom sirupu, cjelovitim žitaricama, siru i jajima.

- Većina ljudi ne dobiva dovoljno kroma prehranom, soga, neki primjenjuju dodatke (kromov citrat ili kromov pikolinat).

- Manjak kroma dovodi do neotpornosti na alkohol, povišene razine šećera u krvi, trnaca u udovima i slabe koordinacije mišića. Višak može kočiti djelovanje inzulina i može biti štetan.

MANGAN

- Ovaj mineral ima vrlo važnu ulogu u pravilnom oblikovanju i održavanju kostiju, hrskavice i veznog tkiva, pridonosi sintezi bjelančevina i genetskog materijala, djeluje kao antioksidans, pomaže normalno zgrušavanje krvi, te stvaranje energije iz hrane.

- Nalazi se u: narančama, bananama, smeđoj riži, orasima, grahu, žitaricama punog zrna, pšeničnim klicama, grašku i jagodama.

- Pravilnom prehranom unosimo dovoljne količine mangana u organizam, nedostatak je vrlo rijetka pojava. No, dodatak može dobro doći u obnovi oštećenih tetiva i ligamenata. Višak magnezija unesen hranom nije štetan za organizam.




MAGNEZIJ

- Magnezij zajedno s kalcijem i fosforom čini glavni sastojak naših kosti, smanjuje opasnost od pojave osteoporoze, upravlja i mišićnom aktivnošću. Važan je za pretvaranje hrane u energiju i za stvaranje bjelančevina. Također, ovaj mineral štiti tijelo od bolesti srca i krvnih žila, te srčane aritmije. Dodatak magnezija može pomoći liječenju nesanice, mišićnih grčeva, PMS-a i sl.

- Ljudi pravilnom prehranom unose dovoljne količine magnezija, a nalazi se u: ribi, zelenom lisnatom povrću, orasima, mlijeku, žitaricama punog zrna i sjemenkama.

- Potreba za magnezijem povećava se kod ljudi koji su pod stresom, razdražljivi su i skloni depresivnim stanjima, koji imaju problema s grčevima u mišićima, žgaravicom i usporenom probavom, te sportaša.

- Nedostatak izaziva mučninu, povraćanje, slabost, tromost, gubitak orijentacije i snažno udaranje srca. Dodatke treba uzimati isključivo pod liječničkim nadzorom jer trovanje može izazvati proljev, umor, slabost mišića, smanjenje otkucaja srca i krvnog tlaka, plitko disanje, gubitak refleksa, komu, pa čak i smrt.

MOLIBDEN

- Molibden je tamni mineral. Satavni je dio enzima. Pomaže proizvodnju energije, obradu otpadnih tvari, neutraliziranje otrovnog djelovanja sulfita, te aktiviranje zaliha željeza. Sastavni je dio zubne cakline i sprečava krvarenje zuba.

- On je vrlo važan za normalan razvoj, a posebno živčanog sustava.

- Nalazi se u: grahu, grašku, tjestenini, lisnatom povrću, kvascu, žitaricama, , iznutricama i mlijeku.

- Manjak molbdena nije zabilježen, a također, i trovanje je vrlo rijetko, ali može uzrokovati bolove u zglobovima i otjecanje.



NATRIJ

- Natrij održava raspodjelu tekućina i pH ravnotežu. U kombinaciji s kalijem pomaže pri upravljanju stezanja mišića i radom živaca.

- Nalazi se u: kuhinjskoj soli, prerađenoj hrani, bezalkoholnim pićima, školjkama, začinima, grickalicama, te laksativima.

- Održavanje unosa natrija u razumnim granicama je vrlo bitno za dugoročno očuvanje zuba. Manjak natrija može sniziti visoki krvni tlak, uzrokovati mučninu, dehidraciju, mišićne grčeve…

SELEN

- Selen je antioksidans. Poznat je i po tome što štiti stanice i tkiva od oštećenja koja izazivaju slobodni radikali. On jača djelovanje imunološkog sustava te neutralizira neke toksične tvari. Također, u odgovarajućim količinama pomaže i u borbi protiv artritisa, sprečavanju srčanih bolesti i raka.

- Nalazi se u: žitaricama, šparogama, češnjaku, jajima, gljivama, nemasnom mesu i plodovima mora.

- Pravilnom prehranom unosimo dovoljno selena u organizam. Dodaci se uzimaju samo pod nadzorom liječnika, a preporučuje se kod ljudi čija je prehrana jednolična i neadekvatna, sportašima, kod pada imuniteta, te osobama koje su izložene zračenju.

- Prevelike količine selena mogu uzrokovati ispadanje kose, tegobe s noktima, krvarenje zuba…

SUMPOR

- Sumpor se nalazi u svakoj stanici, posebno u tkivima bogatim bjelančevinama(kosi, noktima, mišićima i koži). Pomaže upravljat razinom šećera u krvi. Primjenjujemo ga i kao lijek protiv trovanja jer on pretvara neke otrovne tvari u neotrovne i one se zatim izlučuju iz tijela.

- Nalazi se u: mesu, ribi, peradi, mliječnim proizvodima, jajima, grahu, grašku…

- Nije zabilježen ni manjak, a ni višak sumpora kod ljudi



VANADIJ

- Vanadij je mineral čija uloga u ljudskoj prehrani nije baš najbolje poznata. Nema čvrstih dokaza o tome, ali poznato je da kod nekih ljudi vanadij snižava razinu šećera u krvi, sprečava razvoj tumora, štiti od dijabetesa i nekih oblika raka.

- Nalazi se u: žitaricama, orasima, korjenastom povrću, jetri, ribama i biljnim uljima.

- Simptomi nedostatka još nisu poznati

ŽELJEZO

- Željezo se nalazi u bjelančevini u crvenim krvnim stanicama koja prenosi kisik iz pluća u tkiva - hemoglobinu. Sastavni je dio i bjelančevine koja tijekom velikih napora opskrbljuje mišiće dodatnim gorivom – mioglobina.


- U hrani postoji u dva oblika:

- fero željezo (vezano za hemoglobin) u: crvenom mesu, piletini, plodovima mora, te drugim namirnicama životinjskog podrijetla
- feri željezo (vezano za slobodne proteinske nosače) u: tamnozelenom povrću, žitaricama, orasima, sušenom voću i drugoj biljnoj hrani.

- Kava, čaj, namirnice od soje, antacidi, tetraciklin, kalij, cink i mangan sprečavaju apsorpciju željeza.


- Nedostatak željeza može izazvati anemiju. Upozoravajući znakovi su bljedoća, umor, vrtoglavica, razdražljivost, tromost, loša koncentracija, ubrzani otkucaji srca, te povećava sklonost infekcijama. Trudnicama, ženama u vrijeme mjesečnice, djeci mlađoj od dvije godine, vegetarijancima, te osobama koje na bilo koji način krvare trebaju dodaci željeza, no isključivo pod liječničkim nadzorom, jer višak sprečava apsorpciju fosfora, otežava rad imunološkog sustava, povećava opasnost od raka, ciroze, srčanog udara.

- Simptomi uzimanja prevelike količine željeza su proljev, povraćanje, glavobolja, umor, vrtoglavica, grčevi u želucu, slabo bilo…

Štiti i od karcinomaVitamin D je novi supervitamin


Procjenjuje se da trenutno više od polovine svjetskog stanovništva
ima nedovoljnu razinu cirkulirajućeg vitamina D. A osim za čvrste kosti
dobar je i u prevenciji karcinoma, umora, boli te poboljšanju rada
mozga.



Prva asocijacija na vitamin D su čvrste kosti i prevencija osteoporoze,
međutim novija istraživanja pokazuju da vitamin D ima i veću važnost od
one koja mu se ranije pridavala. Pokazalo se da vitamin D ima ulogu i u
prevenciji karcinoma i dijabetesa, a povezuje se i s poboljšanjem
kognitivnih sposobnosti te smanjenjem rizika od kroničnog umora i boli.


Adekvatan status vitamina D trenutno je vrlo aktualna tema te
znanstvenici diljem svijeta predlažu promjene preporuka o dnevnom unosu
vitamina D, odnosno povećanje trenutno aktualnih preporuka zbog
blagotvornog djelovanja vitamina D na ljudsko zdravlje.


Autori nedavno objavljenog članka u stručnom časopisu Experimental
Biology and Medicine ustvrdili su kako bi se povećanjem preporuka
mogla smanjiti učestalost određenih bolesti, ali i troškovi liječenja
istih te bi se mogao produljiti životni vijek.


Preporučeni dnevni unos vitamina D kreće se između 200 i 600 IJ na
dan, no sve je više znanstvenih dokaza koji ukazuju kako bi preporuke
trebale iznositi oko 2000 IJ na dan.


Procjenjuje se da trenutno više od polovine svjetskog stanovništva
ima nedovoljnu razinu cirkulirajućeg vitamina D. Ovo je posebno važno za
starije osobe koje se slabo izlažu suncu i imaju povećani rizik od
prijeloma pa su im često potrebni dodaci vitamina D.


Poznato
je da vitamin D igra važnu ulogu u iskorištavanju kalcija u tijelu.
Zapravo, za vitamin D prije možemo reći da je hormon nego nutrijent. Za
dobar status vitamina D potrebno je izlagati se suncu (poznato je da
muslimanke zbog religijom uvjetovanog načina oblačenja imaju sniženu
razinu vitamina D u krvi). Sunčeve zrake potiču sintezu vitamina D u
koži i dovoljno je 10-15 min sunčati lice i ruke nekoliko puta tjedno za
postizanje adekvatne sinteze vitamina D. Starijim osobama su potrebni i
dodaci prehrani ukoliko zbog nemogućnosti kretanja ne mogu izlaziti iz
kuće i [color:85df=#FF8900 ! important]dodatno, starije osobe imaju oslabljenu
sposobnost sinteze vitamina D (zbog stanjene kože).


Vitamina D u hrani nema u znatnim količinama i malo je namirnica na
tržištu koje su obogaćene vitaminom D. Samo je nekoliko namirnica s
većim udjelom vitamina D, a to su žumanjak, jetra, masnija riba i
maslac. Margarini i mlijeko također sadrže vitamin D jer se obogaćuju.


Premalen unos vitamina D povezan je s više kroničnih poremećaja, od
osteoporoze do dijabetesa tipa 1, pa čak i s karcinomom. Najnovija
otkrića povezala su nisku razinu vitamina D i slabije kognitivne
sposobnosti, povećan rizik od vaginalnih infekcija u trudnica te
sindroma kroničnog umora i kronične boli.


Kreme za sunčanje i stvaranje vitamina D

Ljeto je doba kada nas dermatolozi sustavno upozoravaju kako treba
koristiti kreme za sunčanje. Međutim, poznato je da koži trebaju sunčeve
zrake za stvaranje vitamina D o čijem povoljnom utjecaju na zdravlje se
sve više govori.









Istraživanja navode kako blokiranje UV zraka smanjuje stvaranje
vitamina D. Pitanje je u kojoj mjeri. Nekoliko studija pokazuje da je
učinak značajan i da se stvaranje vitamina D u koži smanjuje do 10 puta.
Međutim, studije koje su trajale mjesecima ili čak godinama pokazuju da
je utjecaj neznatan: zaštitne kreme zaista ometaju stvaranje vitamina
D, ali to neće izazvati manjak.


Ljudi obično ne koriste kreme za sunčanje na način koji će
rezultirati njihovim punim učinkom što omogućuje djelomičan prolaz
sunčanih zraka, a i za dobar status vitamina D dovoljno je sunčati se po
pola sata 2 puta tjedno.


Vitamin D i kognitivne sposobnosti

Unos ribe uistinu čini dobro mozgu, kao što to čini i umjerena
izloženost sunčevim zrakama. Naime, znanstvenici su uspoređivali
kognitivne performanse i prehrambene navike preko 3 000 Europljana dobi
40 do 70 godina. Pokazalo se da ispitanici s višim unosom masne ribe
imaju više razinu vitamina D te posljedično postižu bolje rezultate na
testiranjima.

Iako su potrebna daljna istraživanja, i često se ovo djelovanje
pripisuje učinku omega-3 masnih kiselina, autori studije vjeruju da bi
ovo saznanje potencijalno moglo pomoći osobama s demencijom.


Vitamin D, kronični umor i kronična bol

Ako vas stalno bole mišići i osjećate se izmoždeno bez osobitog
razloga, možda vam nedostaje vitamina D.


Analiza 22 studije s pacijentima koji su patili od različitih oblika
kroničnog umora i bolova pokazuje povezanost tegoba i manjka vitamina
D. Primjerice, između 48 i 100 posto onih koji su se žalili na bolove u
leđima te 93 posto ljudi s kroničnim bolovima mišića imalo je u krvi
nedostatnu razinu vitamina D. Kad je manjak nadoknađen, simptomi su se
povukli.


Druga studija, objavljena u časopisu Annals of the Rheumatic
Diseases otkriva da niska razina vitamina D može pridonijeti kroničnoj
boli kod žena. Studija se temelji na analizi krvi i osjeta bola u gotovo
7 000 muškaraca i žena starijih od 50 godina. Pokazalo se da žene s
najmanjom razinom vitamina D pate od jačih bolova u usporedbi s ženama
koje su imale najvišu razinu vitamina D. Kod muškaraca nije utvrđena
veza između boli i vitamina D.


Vitamin D i depresija

Jedna od nedavno provedenih studija povezala je nisku razinu
vitamina D i visoku razinu paratiroidnog hormona sa povećanim rizikom od
depresije u starijih osoba.


U studiji je sudjelovalo 1 282 ispitanika starijih od 65 godina.
Autori studije su otkrili da su ispitanici sa depresijom imali za 14 %
nižu razinu vitamina D. Osim toga, u blago depresivnih pojedinaca je
razina paratiroidnog hormona bila veća za 5 % odnosno za 33 % u
pojedinaca sa ozbiljnom depresijom u usporedbi sa zdravim ispitanicima.


Budući da se i niska razina vitamina D i visoka razina paratiroidnog
hormona može liječiti povećanim unosom vitamina D i kalcija prehranom
te dovoljnim izlaganjem suncu, ova bi saznanja mogla biti od velike
pomoći starijim osobama s depresijom, istaknuli su autori ove studije.


Vitamin D štiti od vaginalnih infekcija

Najnovija studija objavljena u časopisu Journal of Nutrition
pokazala je još jednu zanimljivu korist vitamina D. Trudnice s niskom
razinom vitamina D imaju veću vjerojatnost dobivanja bakterijske
vaginoze – uobičajne vaginalne infekcije koja povisuje rizik od preranog
poroda.


Vjeruje se da se uloga vitamina D u sprječavanju bakterijskih
vaginalnih infekcija odnosi na sposobnost ovog vitamina da regulira
proizvodnju i funkcioniranje antimikrobnih molekula, koje potom pomažu
imunološkom sustavu da se bori protiv nepoželjnih bakterija.


Ova studija donekle je objasnila zašto Afroamerikanke koje često
pate od deficita vitamina D imaju čak tri puta veću vjerojatnost razvoja
bakterijske vaginoze.


Koliko vitamina D se preporučuje?

Za odrasle osobe preporučen dnevni unos u Republici Hrvatskoj je 5
mcg ili 200 IJ, a kao maksimalno dopušteni dnevni unos za zdrave odrasle
osobe navodi se 10 mcg ili 400 IJ. Američke smjernice za referentni
prehrambeni unos također navode vrijednost od 200 IJ za većinu odraslih
osoba, međutim, osobama od 51-71 godine preporučuje se 400 IJ, a osobama
starijim od 71 godine čak 600 IJ. Trudnicama i dojiljama ne preporučuje
se unos viši od 200 IJ.


Sadržaj vitamina D u hrani

(Namirnica μg/100 g )

Mlijeko, punomasno, ljeti 0,03

Mlijeko, punomasno, zimi 0,013

Kozje mlijeko 0,06

Vrhnje (20 % m.m.), ljeti 0,165

Vrhnje (20 % m.m.), zimi 0,08

Edamer 0,179

Parmezan 0,274

Žumanjak 5

Pileća jetra 0,2

Svinjska jetra 1,13

Sardine u konzervi 7,5

Skuša 17,5

Maslac 0,76

Margarin (obogaćeni) 5

Ulje jetre bakalara 210

Kamenice 8



dr.sc. Darija Vranešić Bender

Što se tiče vitamina, izuzetno su potrebni organizmu, kao i minerali, ali ne veštački....
Samo prirodni vitamini mogu pravilno da odreaguju u organizmu ne remeteći imuni sistem.
Naučnici su uspeli mnogo toga da proizvedu u njihovim laboratorijama, ali nisu uspeli da proizvedu enzime, a to je ono što je sastavni deo svih prirodnih vitamina i minerala i vrši pravilnu raspodelu istih!
Ko nije znao, može da izgoogla o štetnosti veštačkog vitamina C, koji može da izazove razne probleme u organizmu ako se uzima preko doze od 1,5 gr dnevno, dok prirodnog vitamina C možemo unositi i po 15 gr. dnevno da nam ništa ne bude (višak se izbacuje iz organizma). Linux Pauel je dobio Nobelovu nagradu za rad, a u vezi vitamina C.
Vitamin C (da ne naglašavam - prirodni) je izuzetno potreban između ostalog i za očuvanje elastičnosti krvnih sudova!
Trebaju ga u većoj meri uzimati pušači, jer svaka popušena cigareta smanjuje procenat vitamina C u organizmu.

Što se tiče KANCERA, vitamin B17, takozvani Leatril, je izuzetno delotvoran, normalno ako se uzima u nekoj ranoj fazi, jer kada kancer previše ojača ondaaaa.......
Toliko za sada ....

OPREZNO S VITAMINIMA


Antioksidansi zapravo povećavaju smrtnost!



Neka ranija istraživanja na životinjama kao i
fiziološki modeli pokazali su da bi određeni dodaci hrani tzv.
antioksidansi mogli imati povoljno djelovanje na zdravlje te produžavati
život

Već je duže poznato da bi oksidativni stres mogao imati značajnu ulogu
u patogenezi raka i kardiovaskularnih bolesti koje su vodeći uzroci
smrti u razvijenim zemljama. Oksidacija je kemijska reakcija u kojoj
dolazi do prijenosa elektrona ili vodika sa supstance na oksidativni
agens, kojom mogu nastati slobodni radikali. Oni mogu započeti lančanu
reakciju u stanici te izazvati njena oštećenja ili smrt. Brojne studije
pokazale su da konzumacija voća i povrća ima značajan pozitivan učinak
na sprječavanje kroničnih bolesti.

Mnogi znanstvenici stoga su krenuli u potragu za preparatima i koktelima
koji bi sadržavali farmakološki aktivne supstance za koje se zna da
imaju najbolja antioksidacijska svojstva kao što su primjerice
beta-karoten, vitamin A, vitamin C, vitamin E i selen. Međutim,
revidirani rezultati pregledne studije ugledne Cochrane kolaboracije iz 2008.
ove su godine otkrili nešto što je malo tko očekivao – da spomenuti
antioksidansi, kada se konzumiraju kao dodaci hrani, zapravo čak
povećavaju smrtnost.

Sustavni pregled 78 randomiziranih kliničkih pokusa, kojima je bilo
obuhvaćeno gotovo 300.000 sudionika od kojih su neki uzimali suplemente,
drugi dobivali placebo, a treći ništa, pokazao je da je smrtnost kod
osoba koje su konzumirale antioksidanse bila 1,03 puta veća nego kod
onih koji nisu. Podrobnije analize rezultata ukazuju da bi se povećanje
rizika moglo povezati s beta-karotenom te možda vitaminima E i A, ali ne
i s vitaminom C i selenom.

Stručnjaci kolaboracije u svojem izviješću stoga zaključuju da dostupni
podaci ne podupiru tezu da je konzumacija antioksidansa kao dodataka
hrani povoljna bilo za opću populaciju ili za bolesnike, barem ovih koji
su do sada testirani. Rezultati također pokazuju da bi njihovo
djelovanje trebalo temeljito istražiti prije nego što se plasiraju na
tržište. Neki znanstvenici i nutricionisti vjeruju da antioksidansi koji
se konzumiraju u prirodnom obliku - u voću i povrću imaju drugačije,
povoljnije djelovanje.

Vitamin vrijedan zlata - vitamin C

Vitamin C pomaže protiv prehlade, ali je i najsnažniji antioksidans među vitaminima
Izvori vitamina C

Vitamin C je neophodan za očuvanje zdravlja i normalnih funkcija organizma. Najbolje ga je unijeti u organizam raznolikom prehranom i izvornim namirnicama. Najbogatiji izvori vitamina C su svježe voće i povrće, a također dolazi u mlijeku, životinjskoj jetri i mesu školjaka.

Citrusi poput naranče (50 mg/100 g), limuna (40 mg/100 g) i grejpa (30 mg/100 g) su poznati i kvalitetni izvori vitamina C, no jedan od najvrijednijih izvora vitamina C nalazimo u šipku (2000 mg/100 g)! Najbogatiji povrtni izvor vitamina C je peršin (130 mg/100 g).



LINK 

Eugen Grafvajer ::

. Do sada je jedino ustanovljen nedostatak C vitamina, koji uzrokuje beri-beri bolest, ostalo su šarene laže za naivce.

Mali ispravak netočnog navoda (što bi rekli braća *rvati ) Nedostatak C vitamina izaziva skorbut (razaranje desni ,što dovodi do krvarenja i ispadanja zuba -i naravno ,drugih oštećenja organizma ) Naravno da "sintetički" vitamin C ne može da zameni prirodni ,na duže staze .

Beri -beri je bolest koja se izaziva nedostatkom B vitamina (najviše ,B1 ) Takođe ,to ima vrlo burne efekte po organizam .Fora je u nedostatku enzima tiamina ,koji vitamin B sadrži . Ozbiljne kardiovaskularne i neurološke štete po organizam (a slučajevi su zabeleleženi i kod notornih alkoholičara )

A po temi ...ko vam kriv kad nemate Vučića ,koji je "najstarijim građanima" obezbedio tablete C i D3 vitamina ,kao i cinka .