Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.
DOBRO NAM DOŠLI !
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.
DOBRO NAM DOŠLI !
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
-MI NISMO KAO DRUGI -Liberté, égalité, fraternité-
[You must be registered and logged in to see this image.] Više od 60 ljudi umrlo je u valu vrućina koje su u posljednja dva tjedna pogodile desetak američkih saveznih država, a više od 150 u poplavama u Rusiji
U petak i subotu od Srednjeg zapada do Istočne obaleSAD-a pale su na stotine rekorda, a nakon njih očekuje se i dolazak snažnih oluja. U Washingtonu je u subotu izmjeren 41 stupanj Celzijev, samo jedan manje od rekorda svih vremena.
Ovim ekstremima treba dodati i tzv. ožujsko ljeto koje je trajalo 10 dana, a tijekom kojega je čak i selo Pellston u saveznoj državi Michigan, poznato po hladnim rekordima (-47°C u 1933.), 22. ožujka mjerilo više od 29°C, odnosno 17°C više od prethodnog rekorda.
Znanstvenici odavno upozoravaju da će globalno zagrijavanje rezultirati brojnim ekstremnim vremenskim pojavama - valovima vrućina, sušama, poplavama, olujama i zimskim hladnoćama. Međutim, neke od novijih, poput ožujskog ljeta ili nešto ranije snježnih nanosa u Sahari, daleko nadmašuju predviđanja klimatskih modela. Prirodno se nameće pitanje jesu li oni prolazna pojava ili trend koji će se još povećavati u narednim desetljećima.
Stvari će biti još gore
U prošlih stotinjak godina temperature na površini planeta porasle su u prosjeku za 0,8°C. S njima raste vjerojatnost ekstremno vrućih ljeta, a ne tek malo toplijih kako bismo očekivali. Topliji zrak također može apsorbirati znatno veće količine vlage, a posljedica toga su učestalije poplave i snažnije oluje s većim snagama i brzinama.
Godine 2003., ljetne temperature u Europi bile su najviše u posljednjih 500 godina, potom je 2010. uslijedio još snažniji ruski toplinski val. No zanimljivo je da su se prema klimatskim modelima ovakvi ekstremi očekivali tek potkraj stoljeća. James Hansen iz NASA-inog Instituta za svemirska istraživanja Goddard u New Yorku napravio je analize koje su pokazale da sve veća područja svijeta svake godine doživljavaju sve ekstremnije anomalije, odnosno toplinske valove. Iz godine u godinu sve više ljudi u svijetu pogođeno je ekstremnim vremenom. Prema nedavnim istraživanjima provedenim u SAD-u čak 82 posto ljudi potvrdilo je da je u posljednjih godinu dana osobno doživjelo ekstremno vrijeme ili vremenske nepogode, a 35 posto je u njima pretrpjelo veće ili umjerene štete.
Znanstvenici smatraju da će se stvari i dalje pogoršavati. Osobito ih zabrinjava činjenica da su dramatične pojave, kakve su se očekivale krajem 21. stoljeća rezultat porasta prosječnih temperatura od samo 0,8°C.
Neki znanstvenici ističu da vrijeme nije postalo samo toplije već i značajno promjenjivije. Primjerice od 1951. do 1980. prosječni raspon temperatura na Zemlji bio je 0,55°C. Međutim, on je od 1981. do 2010. narastao na 0,58°C. Ova varijabilnost osobito je jako izražena u područjima udaljenijim od stabilizirajućih mora i oceana.
Pier Luigi Vidale s University of Reading u Velikoj Britaniji smatra da se takvi ekstremi ne mogu objasniti samo porastom u prosječnim temperaturama. Uvjeren je da na velike varijacije također utječu i tlo i bilje. Naime, u područjima prekrivenim vegetacijom biljke apsorbiraju vodu i potom je isparavaju kroz lišće čime rashlađuju atmosferu. No kada se tlo isuši, biljke zatvaraju pore te isparavanje prestaje. Kada se sunčeva vrućina prestane trošiti na isparavanje, sva odlazi u zemlju i zrak iznad nje. 'To je isto kao da ne pijete vodu pa se prestanete znojiti', objasnio je Vidale. U cijeloj ovoj slici važna je čak i vrsta biljaka, jer one s dubljim korijenjem nastavljaju isparavati čak i tijekom duljih suša.
No neke pojave poput snijega u Tripoliju ne mogu se objasniti isušenom zemljom. Neki stručnjaci smatraju da je za ovakve duboke prodore hladnog zraka u tropske predjele odgovorno usporavanje, odnosno slabljenje brzih zračnih struja koje kruže u gornjim dijelovima atmosfere u smjeru zapad – istok. Budući da se Arktik brže zagrijava od ostatka svijeta (otapanjem leda nastaju tamne površine vode i tla koje snažnije apsorbiraju sunce), temperaturna razlika između polarnih i tropskih krajeva koja pokreće ove vjetrove smanjuje se pa strujanje slabi. Kako struja slabi, vremenski sustavi se uokolo kreću mnogo sporije pa vremenske prilike postaju ekstremnije. Primjerice, ako struja na isto mjesto za duže vrijeme šalje sustav niskog tlaka, ono će vrlo vjerojatno biti poplavljeno kao što je Velika Britanija bila u travnju. Ako pak struja na istom mjestu održava sustav visokog tlaka ono će biti izloženo sušnom vremenu, a ljeti i visokim temperaturama. Ove pojave izraženije su na sjevernoj polutki jer se Arktik zagrijava znatno brže od Antarktika. To pak znači da se u našem dijelu svijeta može očekivati i više ekstrema.
Znanstvenici priznaju da su današnji klimatski modeli još uvijek prilično grubi tako da je teško točno predvidjeti kako će se stvari razvijati u narednim godinama i desetljećima. Međutim, svi se uglavnom slažu da nam predstoje vrlo neugodna iznenađenja. 'Već nakon porasta temperatura za 0,8°C vidimo ove ekstreme', rekao je Stefan Rahmstorf iz Instituta Potsdam u Njemačkoj i dodao: 'Ako ništa ne poduzmemo i dozvolimo da se klima zagrije za pet ili šest stupnjeva, vidjet ćemo potpuno drukčiji svijet.'
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Poslednji izmenio Kijara-brm dana Pet Dec 14, 2012 10:31 pm, izmenjeno ukupno 1 puta
[You must be registered and logged in to see this image.] Godina je 2080. Globalne emisije stakleničkih plinova davno su dosegnule vrhunac i već je prekasno da se porast temperatura zaustavi na dva stupnja Celzija iznad predindustrijskih. Klimatske promjene izmijenile su lice svijeta
Dizanje temperatura prve su osjetile siromašne zemlje i osjetljiva područja poput subsaharske Afrike i južne Azije. Ekstremne vremenske prilike poput suša, poplava i uragana postale su učestale i ozbiljne. Osjetljivi narodi našli su se pred izborom: prilagoditi se ili se suočiti s milijunima mrtvih. Uz goleme troškove društvo se ipak prilagođava. To je slika svijeta kakvu najavljuju brojni klimatski stručnjaci.
Na konferenciji o klimatskim promjenama koja je u ponedjeljak počela u Durbanu znanstvenici s University of East Anglia upozorili su da su godišnje emisije CO2 dosegnule rekordnih 10 milijardi tona, što je porast od 50 posto u posljednja dva desetljeća. Ove brojke, predstavljene u časopisu Nature Climate Change, bacaju sumnju na mogućnost da se emisije mogu dovoljno smanjiti da se spriječi globalan porast temperatura od 2°C koji se smatra kritičnim. Vremenske nepogode
Danas još ne možemo sa sigurnošću reći kako će Zemlja izgledati 2080. godine, međutim brojni modeli, utemeljeni na pretpostavci da će temperature u prosjeku porasti za dva stupnja, ne navješćuju baš lijepu sliku. Prema njima ključna značajka budućnosti bit će ekstremni vremenski uvjeti. Dobra vijest je da ćemo se, ako je vjerovati Saleemulu Huqu iz Međunarodnog instituta za okoliš i razvoj u Londonu, uz dovoljna ulaganja, nekima od njih ipak uspjeti prilagoditi. Primjerice 1991. golemi uragan u Bangladešu izazvao je velike poplave i štete te odnio oko 130.000 života. Nakon toga ta je azijska zemlja izgradila skloništa i sustave za pravovremeno uzbunjivanje. U naletu sljedećeg uragana iste snage broj poginulih bio je desetak puta manji. Europa i Sjeverna Amerika, zahvaljujući svome bogatstvu moći će financirati potrebne sustave zaštite, no cijena sigurno neće biti malena.
Hrana, zdravlje, sukobi i razine mora
Više temperature bit će loše za globalnu poljoprivredu, mada će biti i nekih područja koja će profitirati. Agronomi već sada užurbano rade na novim sojevima riže i žita koji će moći opstati unatoč sušama i valovima vrućine. Organizacije poput Consultative Group on International Agricultural Researcha pomažu poljoprivrednicima da otkriju koje bi metode uzgoja i sojevi za njih mogli biti najpovoljniji. No unatoč tome urodi će sve češće podbacivati, a cijene hrane rasti.
S porastom temperatura povećat će se i zdravstveni problemi poput srčanih udara i zaraznih bolesti. Modeli pokazuju da će se tropske bolesti proširiti prema višim geografskim širinama i nadmorskim visinama, mada mnogi stručnjaci vjeruju da će bolja medicinska skrb u većini regija ipak spriječiti najgore ishode.
Razmjeri porasta razina mora za sada su još uvijek velika nepoznanica. No prema onome što znamo, najstrašniji scenariji još ne bi trebali nastupiti do 2080. Kada je riječ o procjenama utjecaja globalnog zagrijavanja na sukobe među ljudima, mišljenja stručnjaka nisu jedinstvena. Neki vjeruju da će se njihov broj s klimatskim promjenama značajno povećati.
Mnogi stručnjaci smatraju da je krajnji rok za postizanje dogovora o smanjenju emisija stakleničkih plinova 2015. godina. Neke zemlje, među kojima i Indija i SAD, nastoje odgoditi konačne sporazume što je duže moguće, a Kanada je nedavno objavila da nema namjeru sudjelovati ni u kakvom dokumentu koji bi naslijedio protokol iz Kyota.
Ima li lijeka?
Što možemo učiniti ako ne uspijemo ostvariti zadane ciljeve? Prije svega, slažu se stručnjaci, ne trebamo nikako odustati od smanjivanja emisija. Brian Hoskins s Imperial Collegea u Londonu ističe da klimu još uvijek ne razumijemo dovoljno pa je moguće da temperature, nekom srećom, ne narastu za 2°C unatoč povećanju emisija. No Hoskins smatra da pod svaku cijenu trebamo izbjeći scenarij u kojem bi one u odnosu na predindustrijske porasle za 4°C.
Konačno, moguće je da će nam trebati neki oblici geoinženjeringa. 'Morat ćemo nekako potražiti načine da uklonimo CO2', kaže Tim Lenton sa Sveučilišta u Exteru u Velikoj Britaniji. Neke zemlje su već započele sa sadnjom drveća kao odvoda CO2, a postoje i prototipovi određenih tehnologija za isisavanje stakleničkih plinova iz atmosfere. Hoskins smatra da bi one mogle postati važne krajem stoljeća kada će trebati spriječiti daljnji porast temperatura.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
[You must be registered and logged in to see this image.] Sjeverozapadni prolaz ove je godine ponovno bez leda, a stručnjaci upozoravaju da bi se cijelo polarno područje moglo odmrznuti već kroz 30-ak godina
Arktički led otopio se do razina kakve nisu zabilježene otkad su počela satelitska promatranja 1972. Znanstvenici vjeruju da u posljednjih 8.000 godina njegova zapremina nikada nije bila manja. Snimke što su ih objavili fizičari sa sveučilišta Bremen otkrivaju da je arktički led još 8. rujna pokrivao površinu od oko 4,24 milijuna četvornih kilometara, a predstoji mu još najmanje tjedan dana otapanja. Dosadašnji minimum od 4,27 milijuna četvornih kilometara izmjeren je 17. rujna 2007. godine.
Njemački istraživači ističu kako nema sumnje da su rekordi izazvani ljudskim utjecajem na klimatske promjene. 'Smanjivanje površine leda više se ne može objasniti prirodnim varijacijama vremena iz godine u godinu', rekao je Georg Heygster, čelnik Instituta za fiziku okoliša u Bremenu.
'Čini se da je jasno da je to nova posljedica ljudskog utjecaja na globalno zagrijavanje. Klimatski modeli pokazuju da je smanjivanje površina leda povezano s globalnim zagrijavanjem, koje je, zahvaljujući albedo efektu, najizraženije na Arktiku', rekao je.
Albedo efekt povezan je sa snagom refleksije sunčevih zraka – bjelji led reflektira više zraka u svemir nego tamnije more. Na taj način toplija voda se još više zagrijava, a hladniji led još više hladi.
Arktički led svake se godine topi i ponovno smrzava. Međutim, brzina ovih promjena, koja je gotovo dvostruko veća nego što je bila 1972. iznenadila je znanstvenike. Procjenjuje se da se svake godine povećava za 10 posto. Prosječne arktičke temperature u posljednjih su 50-ak godina rasle gotovo dvostruko brže od globalnih.
Jedno drugo novo istraživanje pokazalo je da se ne smanjuje samo površina arktičkog leda, već i njegova debljina. Na temelju zapisa o temperaturama zraka, vjetrova i morske vode, znanstvenici iz Polarnog znanstvenog centra na University of Washington u Seattleu prošli su tjedan objavili da je zapremina arktičkog leda već dosegnula najniže razine iz 2010. te da će uskoro postaviti nove rekorde. Prema prikupljenim podacima, zapremina leda prošli je tjedan bila nešto manja od 9.000 prostornih kilometara što je pak upola manje od njegove prosječne zapremine.
'Zapremina leda sada pada brže nego u isto vrijeme prošle godine kada je zabilježen rekord', rekao je Axel Schweiger.
Ako se sadašnji trendovi nastave, Arktik bi u ljetnim mjesecima mogao ostati bez leda već kroz 30 godina, što je 40 godina prije nego što je predviđeno prošlogodišnjim izvješćem Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC).
Arktik je bez leda posljednji put nedvojbeno bio prije nekih 125.000 godina na vrhuncu posljednjeg interglacijalnog razdoblja tzv. Eemiana.
'Ovo zapanjujuće nestajanje leda još je jedno upozorenje da smo suočeni s klimatskim promjenama te da one imaju razorne posljedice posvuda u svijetu', rekla je Shaye Wolf, znanstvena direktorica u Centre for Biological Diversity u San Franciscu.
Arktički led ima ključnu ulogu u reguliranju Zemljine klime jer reflektira svjetlost Sunca i tako zadržava niske temperature u polarnom području. Znanstvenici stoga ističu da je njegovo otapanje istovremeno i posljedica i pokretač globalnog zatopljenja s lokalnim i globalnim konsekvencama.
Alarmantne dokaze o promjenama na Arktiku prošli je tjedan predstavio i Alan Hubbard, glaciolog sa Sveučilišta Aberystwyth koji već nekoliko godina istražuje glečer Petermann na sjeveru Grenlanda. Glečer, koji sačinjava oko šest posto ledenog pokrivača, dug je oko 300 kilometara, a visok oko kilometar. U kolovozu prošle godine od njega se odlomio komad površine oko 260 četvornih kilometara. Promatranja pokazuju da se on do srpnja ove godine već potpuno otopio.
'Bio sam zapanjen. Bilo je to kao da sam vidio Grand Canyon pun leda, a nakon što sam se vratio dvije godine kasnije, zatekao sam ga ispunjenog vodom', rekao je Hubbard.
BDP nije jedino mjerilo napretka
Prema deklaraciji, ljudski utjecaj na Zemlju danas je toliko velik da se može reći da smo ušli u novo doba, 'antropocen' (od grčkog anthropo – čovjek i cene – novo). Globalizacija je pokazala da su gospodarstva i društva danas međusobno vrlo povezana i međuovisna. Ove promjene donijele su stabilnost i inovacije, međutim, stvorile su i sustav koji je ranjiv za iznenadne poremećaje, što su pokazali financijska kriza i porast cijena hrane. Za hvatanje u koštac s problemima okoliša trebat će nam opsežne reforme. Jedna od njih tiče se načina upravljanja.
'Postojeći međunarodni aranžmani ne bave se dovoljno brzo s globalnim izazovima kao što su klimatske promjene i nestajanje bioraznolikosti', stoji u izviješću koje poziva na policentričan pristup što podrazumijeva raznovrsna partnerstva među lokalnim, nacionalnim i regionalnim vlastima te poslovnim grupacijama.
Deklaracija ističe da je neophodno osloboditi se opsesije BDP-om kao jedinim pokazateljem napretka. Vlasti u svoje procjene trebaju uključiti okoliš, zdravlje i društvene čimbenike.
'Važno je provesti transformaciju u kojoj ćemo odustati od prihoda kao glavnog stupa blagostanja i razviti indikatore koji mjere stvarna poboljšanja blagostanja u svim područjima', upozorava dokument.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Južna strana najviše planine na svijetu, Mount Everesta, uskoro bi mogla ostati bez snijega i leda ako se nastave brze klimatske promjene, upozoravaju alpinisti i stručnjaci
Njihovo upozorenje stiže upravo u trenutku u kojem međunarodna zajednica pokušava procijeniti efekte klimatskih promjena na Himalaju te pripremiti mjere za zaštitu lokalnih zajednica od mogućih posljedica. Članovi misije koju financira SAD, a vodi Mountain Institute okupili su se u Katmanduu kako bi pokušali pronaći praktična rješenja za prijetnju što je predstavljaju jezera koja nastaju otapanjem ledenjaka.
Znanstvenici priznaju da još nemaju cjelovitu predodžbu o promjenama koje se zbivaju visoko u Himalaji. Zadatak s kojim su suočeni nije težak samo zbog veličine i nepristupačnosti područja koja bi trebalo istražiti već i zbog činjenice da se stručna zajednica još nije potpuno oporavila od PR katastrofe koju je doživjelo prošlogodišnje netočno izviješće UN-a prema kojem bi glečeri na Himalaji mogli nestati do 2035.
No lokalno stanovništvo i alpinisti tvrde da se klimatske promjene i otapanje leda mogu uočiti čak i na visinama iznad 8.000 metara na južnoj strani koja je pogodnija za uspon.
'Kada sam se prošle godine penjao na Mount Everest veći dio uspona odradio sam bez krampona jer su stijene uglavnom bile bez leda', rekao je John All, stručnjak za nepalske ledenjake sa Sveučilišta Western Kentucky i dodao: 'Prije bi to bilo samoubojstvo jer je bilo jako puno leda.'
All kaže da je teren danas potpuno drugačiji od onoga koji su opisivale ranije generacije penjača, što potvrđuju i povijesne fotografije Everesta.
Tshering Tenzing Sherpa, koji je u tom području u proteklih nekoliko godina nadgledao akcije čišćenja smeća, kaže da je bazni kamp na Everestu nedaleko od ledenjaka Khumbu također sasvim promijenio izgled. Ljetni monsunski mjeseci stvorili su u crnom ledu ispod kamenja nekoliko dubokih pukotina. 'Sve se mijenja na tim ledenjacima', rekao je on.
Onečišćenje oceana dovest će do globalne krize hrane
[You must be registered and logged in to see this image.] U Perzijskom zaljevu, Libiji i Pakistanu postoji vrlo visok rizik da nestane hrane u narednim desetljećima, budući da klimatske promjene i zakiseljavanje oceana uništavaju ribarstvo, navodi se u izvješću objavljenom u ponedjeljak, prenosi Business Insider
Izvješće iz grupe Oceana upozorava na rastući nedostatak hrane, posebno za siromašne ljude, od Farskih otoka u sjevernom Atlantiku do Cook Islandsa u južnom Pacifiku, Eritreji, Gvajani, Indoneziji, Kuvajtu i Singapuru.
Neke od nabrojenih zemalja s visokim rizikom su naftom bogate države, ali i politički nestabilne regije.
'Za Perzijski zaljev zapravo se očekuje da će biti jedna od najteže pogođenih regija. Očekuje se da će izgubiti više od 50 posto ribe', rekao je Matt Huelsenbeck, znanstvenik iz Oceane i autor izvješća.
Izvješće stavilja Iran, Libiju, Kuvajt i Ujedinjene Arapske Emirate među top 10 zemalja koje su u najvećoj opasnosti od pada zalihe ribe zbog klimatskih promjena.
'Tu su definitivno deseci tisuća zanatskih ribara koji žive od toga u Perzijskom zaljevu, a oni će biti najteže pogođeni posljedicama klimatskih promjena', rekao je Huelsenbeck.
Za Ameriku se očekuje da će izgubiti oko 12 posto svog ulovnog potencijala do sredine stoljeća, navodi se u izvješću. Studija je koristila klimatske modele koje je kreiralo Sveučilište British Columbia, rangirali su zemlje prema izloženosti degradacije oceana zbog klimatskih promjena i kiselosti oceana.
Na zemlje s niskim prihodima, s visokim razinama pothranjenosti i brzim rastom populacije, kao što je Pakistan, gleda se kao na visokorizične. Takve su i male otočne države koje u velikoj mjeri ovise o ribarstvu na koraljnim grebenima, kao i o izlovu kamenica, rakova i ostalih školjki.
Oko jedne milijarde ljudi ovisi o plodovima mora kao glavnom izvoru proteina. No za neke od tih zemalja koje najviše ovise o ribolovu, očekuje se da će izgubiti i do 40 posto ribljeg ulova do sredine stoljeća, prenosi Business Insider.
Promjene u kemiji oceana, kada morska voda upija rastuće razine ugljičnog dioksida, utječu na ravnotežu morskog života. Koraljni grebeni na Karibima su na rubu kolapsa. Kamenice i školjke više nisu u stanju proizvesti svoje tvrde zaštitne oklope.
Osim toga, porast temperature tjera različite vrste riba iz tropa prema dubljim i hladnijim vodama.
Studija je usredotočena na moguće utjecaje u sredini stoljeća. Ali prvi učinci klimatskih promjena i mijenjanje kemije oceana već su vidljivi: u Keniji već gubitak koraljnih grebena tjera riblji fond prema dubinama, a obale Tihog Oceana u SAD-u svjedoci su izumiranja kamenica u Oregonu.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Do sredine stoljeća Arktik bez leda; dolaze ekstremne zime?
[You must be registered and logged in to see this image.] Topljenje leda na Arktiku snažnije je nego ikad od početka mjerenja 1973., a led se ne može više obnoviti, što znači da bi se Europa zbog topljenja leda mogla suočiti s ekstremno hladnim zimama, objavili su članovi stručne mreže KlimaCampus u srijedu u Hamburgu
Topljenje leda može se objasniti samo klimatskim promjenama što su ih prouzročili ljudi, izjavio je član stručne mreže Ruediger Gerdes s Instituta za istraživanje polova i mora Alfred Wegener. Sredinom rujna ledom je bilo prekriveno samo 3,37 milijuna četvornih kilometara površine na Sjevernom polu, a ta je površina između 1979. i 2000. iznosila u prosjeku 7,5 milijuna četvornih kilometara. To znači da se proteklih godina otopilo više od pola ledene površine.
Prema nekim procjenama, količina leda na Arktiku čak je najmanja u proteklih 1500 godina. Prema najnovijim simulacijama klimatskih prilika, do sredine stoljeća Arktik bi ljeti mogao biti potpuno bez leda. Klimatolozi upozoravaju da bi nestanak leda mogao ubrzati razmjenu topline između oceana i atmosfere te stvoriti razorne vjetrove, što bi moglo dovesti do krajnje hladnih i snježnih zima u Europi.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Klimatske promjene predstavljaju skoru, rastuću i ozbiljnu prijetnju zdravlju i sigurnosti cijelog čovječanstva, istaknuto je na stručnoj konferenciji koja se početkom tjedna održala u Londonu Časnici britanske vojske na simpoziju su upozorili da bi cijene hrane i goriva mogle naglo porasti zbog sukoba koje će izazvati sve veće klimatske promjene. U dokumentu koji je predstavljen sudionicima ističe se da će humanitarne katastrofe povećati pritisak na vojne resurse, pa se od vlasti traži da prihvate ambicioznije ciljeve u smanjivanju emisija stakleničkih plinova.
Budući da kroz šest tjedana počinje UN-ova konferencija o klimatskim promjenama, britanski liječnici, akademici i vojni stručnjaci okupili su se na sastanku koji se održao u sjedištu British Medical Associationa kako bi raspravili o potrebi da razvijene zemlje intenziviraju svoju borbu protiv globalnog zatopljenja.
Znanstvena istraživanja pokazuju da bi najteže posljedice zagrijavanja mogle osjetiti relativno siromašne zemlje tropskih predjela. Britanski vojni stručnjaci podsjetili su da se veliki dio trgovine odvija upravo kroz ta područja te da Sjeverna Amerika, Europa i Kina spadaju u društva koja su vrlo ovisna o uvozu nafte i drugih resursa.
Admiral Neil Morisetti, povjerenik za klimatsku i energetsku sigurnost u britanskom ministarstvu obrane, rekao je da bi sukobi u tim područjima otežali i poskupjeli transport resursa o kojima uvelike ovise zemlje poput Velike Britanije.
'Ako postoje opasnosti u trgovačkim rutama, one će se odraziti na hranu i energiju', rekao je Morisetti za BBC i dodao: 'Cijene energije će porasti – cijene na benzinskim pumpama, kao i cijene dobara koja se proizvode u jugoistočnoj Aziji, a koja mi uvozimo.'
Ratovi za resurse
Neka nova istraživanja pokazala su da će klimatske promjene povećati opasnost izbijanja vojnih sukoba jer će se povećati natjecanje za rijetke, ali esencijalne resurse kao što su voda i hrana. Tako je, primjerice, Međunarodni institut za strateška istraživanja nedavno upozorio da će klimatske promjene 'povećati rizik od nestašica resursa, masovnih migracija i civilnih sukoba'. Britansko ministarstvo obrane smatra da će one izazvati promjene u uvjetima koji su potrebni za izazivanje sukoba.
Alejandro Litovsky, osnivač organizacije Earth Security Initiative, ističe da će cijene hrane rasti čak i ako ratnih sukoba ne bude.
'Od 2000. godine do danas svjedočili smo porastu cijena, a on se vjerojatno neće zaustaviti', rekao je Litovsky. 'Na rast cijena uglavnom utječu nestašice resursa, a trendovi pokazuju da se problem neće riješiti bez drastičnih intervencija', rekao je čelnik ESI-ja i dodao da čovječanstvu prijeti nestanak šuma i voda u kojima smo navikli uživati bez većih ograničenja.
Multinacionalna kompanija Starbucks prošli je tjedan upozorila da bi klimatske promjene kroz 20 do 30 godina mogle ozbiljno zaprijetiti i svjetskim prirodima kave.
Zdravstveni problemi
Liječnici, sudionici konferencije istaknuli su pak da će globalno zagrijavanje uzrokovati brojne zdravstvene probleme, osobito u zemljama u razvoju. Povećat će se glad i pothranjenost, a počet će se širiti i neke zarazne bolesti. Siromašnija društva suočit će se sa simbiozom ova dva problema jer su neuhranjeni ljudi skloniji infekcijama.
S druge strane, prema izviješću samita, smanjenje emisija CO2 trebalo bi donijeti niz dobrobiti za zdravlje ljudi.
'Promjene u proizvodnji energije poboljšat će kvalitetu zraka. Čak i manje izmjene u životnom stilu – poput povećanja tjelesnih aktivnosti šetnjom ili vožnjom bicikla – smanjit će razine bolesti srca, kapi, pretilosti, dijabetesa, raka dojke, demencije i depresije. Politika ublažavanja klimatskih promjena na taj će način značajno smanjiti broj invaliditeta i smrti koje se mogu spriječiti kod milijuna ljudi širom svijeta', napominje se u priopćenju.
Nema mjesta optimizmu
Dokument konferencije poziva EU da poveća svoje ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. godine sa sadašnjih 20 posto na 30 posto u odnosu na razine iz 1990. Međutim, trenutno oko ovakve inicijative u vladama EU-a ne postoji konsenzus.
Profesor klimatoloških znanosti na University Collegeu u Londonu Chris Rapley upozorio je da će bez hitne akcije emisije ugljičnog dioksida narasti do razina koje će uzrokovati nesagledive probleme. Već sada koncentracije CO2 su narasle na 380 udjela na milijun, dok su se milijunima godina u predindustrijskoj eri kretale od 180 za ledenih doba do 280 na milijun tijekom međuglacijalnih razdoblja.
'Ako nešto ne poduzmemo, s ovakvom stopom razvoja situacije, emisije CO2 će se nastaviti ubrzavati te na kraju stoljeća neće iznositi 450 ili 650, već 1.000 udjela na milijun', rekao je Rapley istaknuvši da je to čak 10 puta više od razlike između ledenih i međuglacijalnih doba: 'Morate biti veliki optimist da mislite da to neće uzrokovati goleme promjene.'
Jedno novo istraživanje znanstvenika s instituta Niels Bohr u Kopenhagenu, objavljeno u časopisu Global and Planetary Change, pokazalo je da bi se, prema sadašnjim trendovima, porast razina mora uzrokovanih klimatskim promjenama mogao nastaviti narednih 500 godina. Ovakav razvoj stvari u narednim stoljećima bit će jedna od najkatastrofalnijih posljedica porasta temperatura.
Prema pesimističnom scenariju emisije stakleničkih plinova nastavit će rasti, a s njima i razine mora – do 2100. za 1,1 metara, a do 2500. za 5,5 metara. No razine mora rasti će čak i u najoptimističnijem scenariju, koji će zahtijevati velike promjene u strategiji, golem tehnološki napredak i međunarodnu suradnju - do 2100. porast će za 60 cm, a do 2500. za 1,8 metara.
'U 20. stoljeću razine mora rasle su oko dva milimetra godišnje, međutim, u posljednjim desetljećima taj se porast ubrzao za oko 70 posto', rekao je jedan od autora studije dr. Aslak Grinsted i dodao: 'Čak i ako stabiliziramo koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi i prestanemo s njihovim ispuštanjem, porast razina mora nastavit će se ubrzavati narednih nekoliko stoljeća zbog dugog vremena reakcije mora i ledenih pokrova.'
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
... au, jebote... ... zajebavam se da sam iznenađen, samo malko drukčije glEdIm... koliko puta u istoriji zemlje se sve ovo moglo već jednom dogoditi ili se već desilo?... malko se zagrejemo pa se raZ'ladimo... jaka jaja... nakotili smo se, seremo, prljamo, ložimo... ... nestaju civilizacije!!! ... nestaju pa šta! ... za milionče godina, ovde će postojati ponovo neka nova rasa, neka nova civilizacija, koja će praviti ista sranja koja i mi pravimo... ne treba se sekirati...
AstrinaKomsinica Master Spamer
Location : Daleko Humor : :) Datum upisa : 22.01.2011
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Pet Okt 26, 2012 11:59 am
(NE)PRIRODNE KATASTROFE
Kako čovjek uzrokuje oluje, poplave i suše?
[You must be registered and logged in to see this image.] Zagađenje zraka ne očituje se samo u maglovitim obzorjima, već također može uzrokovati suše, poplave te čak uragane, pokazalo je novo istraživanje
Prema studiji koja je ovaj tjedan objavljena u znanstvenom časopisu Nature, ljudske su aktivnosti već pokrenule klimatske promjene velikih razmjera. Rezultati klimatskih računalnih simulacija pokazuju da zagađenje zraka uzrokuje promjene temperature Atlantskog oceana, a one pak pokreću olujne aktivnosti, tvrde u svojem izvješću stručnjaci britanske meteorološke službe Met Officea. U manjoj mjeri na iste pojave djeluju i vulkanske aktivnosti.
Istraživači su se u svojoj studiji usredotočili na tzv. atlantsku višedesetljetnu oscilaciju (AMO), odnosno na cikličke promjene površinske temperature u kojima se hladne i tople faze izmjenjuju u razdobljima od 20 do 40 godina. Prema National Oceanic and Atmospheric Administration od 1990-ih nalazimo se u toploj fazi.
Toplo razdoblje u ovom ciklusu povećava olujne aktivnosti na sjeveru Atlantika (jer topla voda djeluje kao gorivo za snažne oluje) te količine padalina u nekim dijelovima Afrike, a istovremeno u Južnoj Americi uzrokuje suše. Hladna faza ima suprotan učinak.
'Dosada nitko nije uspio pokazati fizičku vezu s uzrokom ovih fluktuacija u Atlantskom oceanu pa se pretpostavljalo da ih pokreću prirodne varijabilnosti', rekao je voditelj istraživanja Ben Booth, klimatolog iz Met Officea. 'Naša je studija utvrdila da one nikako nisu prirodne, odnosno da ih u velikoj mjeri pokreću zagađenje i manjoj vulkani.'
Uz pomoć računalnog klimatskog modela Boothov je tim analizirao temperature Sjevernog Atlantika od 1860. do 2005. Model koji simulira fizikalne procese u Zemljinoj atmosferi uspješno je reproducirao hladno-tople varijacije. Štoviše, simulacija je utvrdila da postoji jasna povezanost između temperaturnih promjena i oscilacija u zagađenju zraka iz okolnih zemalja.
Iz rezultata proizlazi da su industrijski aerosoli i vulkanske aktivnosti (u manjoj mjeri) odgovorni za oko 75 posto varijacija u površinskim temperaturama oceana. Kako bi ove pojave mogle biti povezane? Većina oblaka stvara se zahvaljujući aerosolima koji djeluju kao sjeme na koje se hvata vodena para i tako potiču kondenzaciju. Ovaj proces uglavnom se odvija u nazočnosti prirodnih aerosola kao što su morske soli, no kondenzaciju potiče i zagađenje zraka. Budući da zagađeni zrak sadrži mnogo veće koncentracije čestica koje su topive u vodi, oblaci koje on stvara obično imaju više malih kapi od prirodnih. Male kapi stvaraju svjetlije oblake jer se Sunčeve zrake odbijaju od mnogo većeg broja površina. Takvi svjetliji oblaci snažnije reflektiraju svjetlost, stvaraju jače sjene na Zemlji i hlade oceane u područjima ispod njih.
Znanstvenici priznaju da njihove rezultate trebaju potvrditi neka buduća istraživanja jer se za sada temelje tek na jednom klimatskom modelu, međutim, ako su točni, definiciju 'prirodnih katastrofa' svakako će trebati redefinirati.
'Ako je to istina, brojne prirodne katastrofe povezane s ovim fluktuacijama, poput dugotrajne afričke suše od 1970-ih do 80-ih, možda uopće nisu prirodne', rekao je Booth.
Hrvatski meteorolog i klimatolog Branko Grisogono s PMF-a u Zagrebu pozdravio je novo istraživanje kao nešto drugačiji uvid u ljudski utjecaj na globalno zatopljenje. 'Istina je da industrijski aerosoli u prosjeku stvaraju svjetlije oblake koji uzrokuju nastanak jačih sjena na Zemlji', rekao je dr. Grisogono. 'Ipak, mi ne poznajemo dovoljno mikrodinamiku oblaka i njihovo međudjelovanje sa strujanjem zraka na većim skalama. Treba uzeti u obzir da suvremeni modeli još uvijek teško mogu utvrditi kakav će biti rezultat, odnosno dinamika koju će takvi oblaci izazvati u klimatskim pojavama. Ako se ovi rezultati uzmu s odgovarajućom rezervom i dalje istraže, onda ih treba pozdraviti jer pružaju novi uvid u mainstream tumačenja klimatskih promjena.'
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
[You must be registered and logged in to see this image.] Najmanje 13 ljudi izgubilo je živote u vodenim valovima i padalinama praćenim snažnim vjetrom koje je na istočnu američku obalu donijela oluja Sandy, posttropski ciklon koji je poplavio New York i nanio ogromnu materijalnu štetu u tom dijelu SAD-a. Bez struje je oko šest i pol milijuna ljudi u 13 saveznih država
Vlasti saveznih država New Yorka, New Jerseyja, Pennsylvanije, Massachusettsa, Zapadne Virginije i Sjeverne Karoline prijavile su 12 smrtnih slučajeva, a jedna je osoba izgubila život čak i u Torontu. Pogodio ju je komad otpada nošen snažnim vjetrom. Najčešći uzroci smrti bile su nesreće uzrokovane rušenjem drveća na ljude.
[You must be registered and logged in to see this link.] Superoluja Sandy stigla je u ponedjeljak navečer oko osam sati po mjesnom vremenu do istočne američke obale na južnom dijelu savezne države New Jerseyja. Sandy, koja se sada klasificira kao posttropski ciklon i jedna je od najvećih oluja koje su ikada pogodile SAD, na kopno je stigla oko 10 kilometara jugozapadno od Atlantic Cityja s brzinom vjetrova od 129 kilometara na sat i praćena obilnom kišom.
Američka istočna obala, najgušće naseljeno područje SAD-a, potpuno je paralizirano. Oko 6,5 milijuna ljudi ostalo je bez struje, a oko milijun ih je evakuirano.
U New Yorku su se rijeke Hudson i East prelile preko obala i poplavile cestovne tunele prema Manhattanu, čije su ulice u donjem dijelu potpuno pod vodom od četvrti Battery Park do Chelsea i Druge avenije. Oko četvrt milijuna stanovnika tog njujorškog poluotoka ostalo je bez struje. Iz područja je prethodno evakuirano 375 tisuća stanovnika.
Vatrogasci su koristeći se čamcima na napuhavanje spasili 19 radnika koji su zbog poplave tri sata bili blokirani u jednoj gradskoj elektrocentrali. Evakuirana je morala biti i gradska sveučilišna bolnica koja je ostala bez struje, a otkazali su joj i generatori.
Pod vodom je i veći dio Atlantic Cityja, čije su se ulice pretvorile u nabujale rijeke. Iz grada je evakuirano 30 tisuća stanovnika, a uništena je i njegova daleko poznata šetnica uz Atlantik.
AMERIKA U STRAHU
Superoluja 'Sandy' udarila u kopno, događa se najgori scenarij
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Čet Nov 01, 2012 10:12 am
CIKLONA LADISLAV
Split poplavljen, jugo na Visu puhalo 133km/h
[You must be registered and logged in to see this image.] Najjače jugo ove godine puhalo je u noći srijede na četvrtak u Dalmaciji. Orkanski blagdan Svih Svetih donijela je snažna ciklona Ladislav koja se razvila nad sjevernom Italijom i sjevernim Jadranom. Ciklona je donijela porast temperature zraka i kišu, ali prije svega olujno i orkansko jugo koje je donijelo probleme, osobito na moru gdje je bilo najjače
U Splitu je jugo više sati imalo prosječnu olujnu brzinu, a najjači udari su dosezali 112km/h. Jugo je lomilo grane i stabla, oštećivalo automobile, a vjerojatno će tek današnji dan otkriti prave razmjere štete.
Nje će sigurno biti i uz obalu gdje je jaka plima, povezana s niskim tlakom ove ciklone, i visokim valovima juga, poplavila niže dijelove obale pa su se tako pod morem našli splitska Riva, Matejuška, dobar dio ACI Marine i brojni drugi dijelovi grada uz samu obalu, piše Dalmacija News
Još vjetrovitije nego u Splitu bilo je na dalmatinskim otocima. Na Lastovu je najjači udar juga iznosio 119km/h, na Palagruži 115km/h, Mljetu 116km/h, a na otoku Visu zabilježen je udar vjetra od čak 133km/h. Pretpostavlja se da je vjetar načinio mnogo štete na otocima.
Vjetar je u drugom dijelu noći ipak bio u laganom slabljenju pa se tijekom četvrtak scene iz prethodne noći neće ponoviti.
Zbog nevremena u prekidu su trajektne linije Brestova-Porozina, Prizna-Žigljen i Split-Vis te katamaranske na riječkom području te linije Split- Hvar- Vela Luka- Ubli, Split- Vis Split- Bol- Jelsa te Split- Hvar- Korčula.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Čet Nov 01, 2012 10:13 am
BURNO NA ZAGREBAČKOJ GORI
Vjetar srušio 56 stabala na cestu sa Sljemena, građani bili odsječeni
[You must be registered and logged in to see this image.] Zbog jake poledice i vijavice koja je rušila stabla, građani su sinoć u dva navrata zvali centar 112 s cesta koje vode na Sljeme
Zbog navedenih uvjeta na kolniku građani su ostali odsječeni, odnosno nisu se mogli spustiti sa Sljemena. Kontaktirana je Prometna policija koja je izašla u ophodnju te nakon utvrđenog stanja pozvana je JVP Grada Zagreba da ukloni stabla s kolnika, priopćili su iz Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba.
Vatrogasci su u 23.30 izašli na prvu lokaciju, prilaz Kraljičin zdenac, jednim vozilom i s troje vatrogasaca. Na potezu od Kraljičinog zdenca do Lagvića vatrogasci su uklonili 21 stablo s kolnika. Intervencija završena u 00.30.
Po završetku, vatrogasci su otišli na drugu intervenciju na Sljemensku cestu. Na Sljemenskoj cesti vatrogasci su uklonili 35 stabala s kolnika. Intervencija završena u 2.55 sati. U 2.15 na teren je izašla dežurna ekipa Zagrebačkih cesta kako bi očistila cestu od poledice i grana.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Čet Nov 01, 2012 10:14 am
HIBRIDI BUDUĆNOSTI
Uragana kao što je Sandy bit će sve više?
[You must be registered and logged in to see this image.] Hibridni, spori uragani poput monstruma Sandy još uvijek nisu dobro istražena pojava, međutim, prema nekim pokazateljima, s globalnim zagrijavanjem moglo bi ih biti sve više
Sandy je hibrid zimskih oluja sa zapada, arktičkog sustava sa sjevera i tropskih uragana s istoka. Po ukupnoj kinetičkoj energiji i teritoriju koji je pokrio najveća je oluja koja je u poznatoj povijesti zahvatila sjeveroistočne obale SAD-a. Njegovi vjetrovi, koji dostižu postojane brzine od oko 150 km na sat, prostiru se na oko 780 km od središta. Prema Odjelu za istraživanje uragana američke agencije National Oceanic and Atmospheric Administration (HRD), najveća opasnost koju stvara Sandy su poplave. HRD razorni potencijal uragana rangira na ljestvici od 0 do 6. Sandyini vjetrovi trenutno su na 2,4, međutim plima i valovi su na 5,7, što je nešto gore od uragana Isabel iz 2003. koji je dobio ocjenu 5,6. Američki National Hurricane Center (NHC) upozorava da bi razine vode u New Yorku i Long Islandu mogle narasti za oko 3,3 metra.
Spore, dugotrajne oluje
Znanstvenici očekuju da bi Sandy SAD-om mogao harati još danima zbog vremenskih sustava koji blokiraju, odnosno usporavaju njegovo kretanje. Kerry Emanuel s Massachusetts Institute of Technology (MIT) smatra da bi klimatske promjene u budućnosti mogle stvarati sve više takvih situacija. 'Očekujemo da će se uragani u budućnosti kretati sporije nego danas', rekao je.
Oluje karakteristične za ovaj dio svijeta obično se relativno brzo kreću prema unutrašnjosti, gdje gube snagu i vodu. No spori uragani poput Sandy razaraju priobalna područja izlijevajući obilne oborine na malom području i uzrokujući velike poplave. 'To pomiče kiše prema obalama i istovremeno povećava njihove količine', kaže Emanuel.
Mada spori uragani još uvijek nisu dobro istraženi, budući da, kako kaže Emanuel, 'znanstvenici još nisu odradili svoju domaću zadaću', nova istraživanja pokazuju da su plimni valovi izazvani atlantskim olujnim sustavima u porastu, djelomično i zbog zagrijavanja oceana.
Kako nastaju hibridi poput Sandy?
U nedavnom razgovoru za Slate.com Emanuel je objasnio da uragani i zimske oluje svoju energiju crpe iz potpuno različitih izvora. 'Uragane pokreće isparavanje morske vode, a zimske oluje horizontalne razlike u temperaturama atmosfere', rekao je. 'Hibridne oluje sposobne su crpiti energiju iz oba izvora. Zbog toga mogu biti tako moćne.'
Američki stručnjak kaže da je ključni klimatski faktor koji utječe na brojnost i snagu uragana zagrijavanje mora. 'Priobalne vode ove su godine toplije nego što je to uobičajeno. To znači da je u atmosferi više vodene pare. Sandy će sigurno proizvesti više kiše nego što bi stvorio da pored obala nemamo ove tople vode', rekao je Emanuel i upozorio da su oborine veći problem nego što se uobičajeno misli. 'Drugo najveće razaranje na cijeloj zapadnoj hemisferi izazvao je uragan Mitch 1998. upravo zahvaljujući poplavama. Ova razaranja nisu izazvali vjetrovi, pa čak ni plima, već bujice koje su odnijele 11.000 života u Centralnoj Americi (još 11.000 se smatra nestalima). Ne podcjenjujte ulogu kiša u cijeloj priči', rekao je.
Prema Emanuelu za sada je još uvijek teško jasno odgovoriti na pitanje hoće li se broj i snaga hibridnih uragana s klimatskim promjenama povećavati. 'Neki modeli predviđaju njihovo jačanje, dok drugi ukazuju na suprotnu mogućnost', objasnio je.
Zimske oluje jačaju kada jačaju razlike u temperaturi atmosfere. Na razini tla Arktik se zagrijava brže od tropskih područja pa će te razlike slabjeti. Međutim, više u atmosferi tropi se zagrijavaju brže pa bi razlike trebale jačati.
No kakve god bile klimatske prognoze, znanstvenici se slažu da je sve veći broj ljudi ugrožen uraganima.
Jeffrey Donnelly iz Woods Hole Oceanographic Institution u Massachusettsu kaže da se golem broj ljudi i resursa nalazi na putu razornih oluja. 'Izgradili smo gradove na plažama. Razine mora rastu, a to podrazumijeva veće olujne plimne valove', rekao je Donnelly.
'Čini nam se da će događaja sličnih ovome biti puno više, neovisno o klimi', rekao je Emanuel i zaključio: 'Čak i kada bi klima ostala konstantna, možemo očekivati da ćemo vidjeti mnogo više šteta.'
Što o najvećim uraganima govore usporedne studije?
Stručnjaci su na temelju prikupljenih podataka već napravili usporedbu triju golemih američkih oluja – Sandy, Katrine iz 2005. koja se smatra najrazornijim uraganom u američkoj povijesti i Irene koja je 2011. izazvala najveće poplave na istoku New Yorka i Vermonta. Evo što govore brojke:
Snaga
Katrina: Kategorija 3 (Louisiana) Irene: Kategorija 1 (North Carolina) Sandy: Kategorija 1 (New Jersey) Najveća brzina vjetrova
Katrina: 200 km/h Irene: 137 km/h Sandy: 150 km/h
Promjer područja na udaru snažnih vjetrova
Katrina: 644 km Irene: 837 km Sandy: 1512 km
Atmosferski tlak
Katrina: 920 milibara (manji je snažniji) Irene: 951 milibara Sandy: 943 milibara Podizanje razine mora
Katrina: 4,3 m Irene: 2,4 m Sandy: 3,4 m (očekuje se i više)
Maksimum kiša
Katrina: 38 cm Irene: 25 do 38 cm Sandy: 30,5 cm (prognoza)
Maksimum snijega
Katrina: 0 cm Irene: 0 cm Sandy: 61 cm (prognoza) Broj poginulih
Katrina: 1,833 Irene: 56 Sandy: 78 (očekuje se više)
Štete
Katrina: $81 milijardi Irene: $19 milijardi Sandy: tek treba procijeniti
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Uto Nov 27, 2012 10:49 am
CIKLONA PERISLAV
Stižu orkanske oluje, poplave, snijeg i do -15
Ovogodišnji studeni nije opravdao svoje ime jer je veći dio mjeseca bilo natprosječno toplo, a u dijelu zemlje i značajno sušnije od višegodišnjeg prosjeka. No oborinski manjak nadoknadit će se zasigurno u danima pred nama, tvrde članovi tima Crometeo
Za to je zaslužna sredozemna ciklona koju je Crometeo tim nazvao Perislav i koja se upravo formira u zapadnom Sredozemlju. S njom najviše oborina očekuje Jadran i područja uz Jadran.
Zbog toga će već danas na Jadranu biti oblačnije u odnosu na ponedjeljak, a u drugom dijelu dana kiša će prvo početi na sjevernom Jadranu. Tijekom večeri proširit će se na Dalmaciju i Gorski kotar. U unutrašnjosti će nakon jutarnje magle biti pretežno sunčano. Na Jadranu će puhati umjereno do jako jugo koje će navečer na moru imati vrlo jake do olujne udare. U unutrašnjosti će puhati umjeren jugozapadnjak koji će u Zagorju i Međimurju imati jake udare, a u drugom dijelu dana posvuda će okrenuti na jugoistočnjak. Minimalne jutarnje temperature u unutrašnjosti zemlje i zaobalju bit će od 5 do 9°C, a uz obalu i na otocima od 11 do 16°C. Najviše dnevne bit će od 13 do 19°C.
Ciklona Perislav u srijedu će svojim centrom ući u Genovski zaljev gdje će naglo jačati. Tlak zraka u središtu ciklone past će ispod 985 hpa. Na Jadranu će biti pretežno oblačno, povremeno s kišom. Lokalno su mogući obilniji pljuskovi pa ponegdje do kraja dana može pasti preko 50 litara kiše po četvornom metru. Puhat će jako do olujno jugo koje će na moru imati orkanske udare. Najjači vjetar puhat će kasno popodne kada udari na moru mogu dosegnuti orkanskih 150 km/h, a uz obalu će prelaziti 100km/h. Jugo će povećati valovitost mora pa se mogu očekivati problemi u prometu morem. Zbog punog Mjeseca i vrlo niskog tlaka zraka uz obalu može doći do izražene plime, pa je moguće plavljenje nižih dijelova obale, slično onom koje se dogodilo prvog dana studenog! Na sjevernom i dijelu srednjeg Jarana jugo će navečer malo oslabiti i okretati na južni i jugozapadni smjer.
U unutrašnjosti zemlje u srijedu će biti oblačnije u odnosu na utorak pa je u drugom dijelu dana mjestimično moguće malo kiše. Puhat će slab do umjeren jugoistočnjak koji će biti nešto jači kasno navečer na istoku Slavonije. Jutro će posvuda biti toplije, a danju posvuda relativno toplo s najvišim dnevnim temperaturama od 13 do 19°C.
Ciklona će se tijekom četvrtka svojim centrom primaknuti Jadranu. Zbog toga će na Jadranu i uz Jadran biti pretežno oblačno, povremeno uz kišu, pljuskove i grmljavinu. U unutrašnjosti zemlje moguća su i duža sunčana razdoblja, a kiša će na zapadu početi navečer. Na Jadranu će puhati umjereno do jako jugo i lebić, povremeno su i dalje mogući olujni udari, mada će biti manje česti u odnosu na srijedu. Valovito more i plima i dalje će stvarati velike probleme uzduž cijele obale i na otocima. Dok će na Jadranu biti tek malo svježije u odnosu na srijedu, u unutrašnjosti zemlje će bit toplije, u Slavoniji čak do 18°C.
Ciklona će u petak biti položena nad Italijom i Jadranom uz postupno popunjavanje, a do zapada zemlje stići će hladni sektor ciklone. Tako će zadnji dan studenoga ujedno označiti i kraj natprosječne topline!
Petak će cijeloj zemlji donijeti pretežno oblačno vrijeme sa čestom kišom, a lokalno je u Dalmaciji moguća i grmljavina. U Lici i Gorskom kotaru kiša će postupno prelaziti u snijeg, prvo u višim planinama, a onda će se snježna granica tijekom dana spustiti i do nižih predjela uz stvaranje snježnog pokrivača. Svi koji planiraju putovati tijekom petka kroz planinska područja moraju računati na zimske uvjete na cestama. Na samom kraju dana postoji mogućnost i da kiše prijeđe u snijeg u zapadnom dijelu nizina unutrašnjosti. U unutrašnjosti zemlje će zapuhati umjeren sjeverac, sjeveroistočnjak koji povremeno može imati jake i vrlo jake udare. Na sjevernom Jadranu puhat će umjerena bura koja će podno Velebita biti jaka. Jugo i lebić će se zadržati u većem dijelu Dalmacije. U unutrašnjosti zemlje, gorskim područjima i na sjevernom Jadranu osjetno će zahladiti. Sredinom dana bit će od 5 do 10°C, u Lici i Gorskom kotaru od 0 do 5°C. Toplo će se zadržati još samo u Dalmaciji s najvišim dnevnim temperaturama od 10 do 15°C.
Stabilizacije vremena nema ni u subotu u kojoj će doći do daljnjeg pada temperature zraka. Subota je inače prvi dan klimatološke zime, a vrijeme će sve više poprimati zimska obilježja. Iznad 500 metara nadmorske visine stvarat će se novi snježni pokrivač, a snijeg je moguć i ponegdje u središnjoj Hrvatskoj, uglavnom uz granicu sa Slovenijom. Drugdje će povremeno padati kiša, koja će biti manje često i obilna u odnosu na prethodne dane. Bura, koja neće biti olujna, širit će se tijekom dana na Dalmaciju, ali će se na njenom jugu južni vjetrovi zadržati cijeloga dana. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti zemlje bit će od 0°C u Gorskom kotaru do 9°C na krajnjem istoku Slavonije. Na sjevernom Jadranu i dijelu Dalmatinske zagore kretat će se od 3 do 10°C, a u ostatku Dalmacije od 10 do 15°C.
Nedjelja će biti ranozimski hladna. U Gorskom kotaru i Lici minimalne jutarnje temperature mjestimično će pasti ispod -5°C, a slab mraz moguć je i u zapadnom dijelu nizina unutrašnjosti. Na većem dijelu Jadrana dojam hladnoće pojačavat će bura. Prema današnjim prognostičkim materijalima, u nedjelju bi posvuda trebalo biti znatno više suhog vremena, ponegdje uz duža sunčana razdoblja. Kišno bi se trebalo zadržati na jugu Dalmacije gdje će i dalje puhati južni vjetrovi. Posvuda će biti još malo hladnije.
Daljnje zahlađenje moguće je prvih dana sljedećeg tjedna kad bi ponegdje u Lici i Gorskom kotaru minimalne jutarnje temperature mogle pasti i ispod iznimno hladnih -15°C, a slab mraz moguć je čak i uz obalu, najavio je Rade Popadić iz tima Crometeo.
Za detaljniju prognozu kliknite na ovaj link.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Poslednji izmenio Kijara-brm dana Sre Jun 26, 2013 3:27 pm, izmenjeno ukupno 1 puta
Stiže zimaOd petka snijeg diljem zemlje, temperature se spuštaju i do -16
[You must be registered and logged in to see this image.] Iznadprosječno toplo razdoblje definitivno je iza nas. Pogoršanje vremena praćeno kišom i pljuskovima počelo je već danas, a padom temperature kiša će prijeći u snijeg, koji će padati i početkom sljedećeg tjedna.
[You must be registered and logged in to see this image.] Stiže zimaKrajem tjedna padaju temperature, najavljen i snijeg
Kiša i pljuskovi te postupan pad temperature zraka obilježit će ostatak tjedna diljem zemlje, a već od petka snijeg će početi padati u gorskim krajevima.
S trenutnih 16 stupnjeva, temperatura zraka u Zagrebu do nedjelje će se primjerice spustiti na maksimalna 3 Celzijeva stupnja, a snijeg se u nižim područjima očekuje već od subote.
Treba upozoriti vozače da se tijekom vikenda očekuje stvaranje snježnog pokrivača na prometnicama te je važno ponijeti zimsku opremu i pripremiti automobil za zimske uvjete ukoliko se kreće na put.
Temperature do -16 stupnjeva
Temperature će zajedno sa snijegom nastaviti padati i početkom sljedećeg tjedna, a pahulje će, prema prognozama Državnog hidrometeorološkog zavoda, tijekom ponedjeljka zalepršati i na području Kvarnera.
U utorak ujutro temperature na području Plitvičkih jezera mogle bi se spustiti do -12 stupnjeva, a na području Delnica do čak -16 Celzijevih stupnjeva.
danas +16 za vikend do -16 [You must be registered and logged in to see this image.]
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
[You must be registered and logged in to see this image.] Nakon neuobičajeno toplog vremena za studeni u narednim će danima naglo zahladiti tako da će u mnogim dijelovima Hrvatske biti susnježice i snijega. Osobito hladno bit će jutro u utorak kada će se temperature mjestimično spustiti do -16°C, najavljuju prognostičari
Petak će cijeloj zemlji donijeti pretežno oblačno vrijeme sa čestom kišom, a lokalno je u Dalmaciji moguća i grmljavina. U Lici i Gorskom kotaru kiša će postupno prelaziti u snijeg, prvo u višim planinama, a potom će se snježna granica tijekom dana spustiti i do nižih predjela uz stvaranje snježnog pokrivača. Svi koji planiraju putovati tijekom petka kroz planinska područja moraju računati na zimske uvjete na cestama. U središnjoj Hrvatskoj osim kiše povremeno može biti susnježice, a na nadmorskim visinama iznad 400 metara i snijega tako da će se zabijeliti i Medvednica, Žumberak i Kalničko gorje. Na samom kraju dana postoji mogućnost da kiša prijeđe u snijeg i u zapadnom dijelu nizina unutrašnjosti. U unutrašnjosti zemlje zapuhat će umjeren sjeverac i sjeveroistočnjak koji u prvom dijelu dana može imati jake i vrlo jake udare. Na sjevernom Jadranu puhat će umjerena bura koja će na senjskom području imati olujne udare. U unutrašnjosti zemlje, gorskim područjima i na sjevernom Jadranu osjetno će zahladiti. U velikom dijelu zemlje noćne i jutarnje temperature bit će više nego dnevne osobito u Slavoniji i Lici. Sredinom dana u Lici i Gorskom kotaru one će se kretati od -2 do 1°C, a u većem dijelu zemlje od 2 do 5°C. Na sjevernom Jadranu bit će od 5 do 11°C, a u Dalmaciji od 10 do 17°C.
U subotu će biti pretežno oblačno na Jadranu povremeno s kišom u Lici i Gorskom Kotaru sa snijegom koji će ovoga puta biti češći u Lici. U unutrašnjosti će biti dosta suhog vremena, međutim, povremeno su moguće oborine na granici kiše i snijega s tim da će kiša padati u Slavoniji, a u središnjoj Hrvatskoj i kiša i snijeg. Na sjevernom Jadranu puhat će umjerena i pojačana bura, podno Velebita s pojačanim udarima. U sjevernoj Dalmaciji puhat će slaba do umjerena bura, a u srednjoj i južnoj slabo do umjereno jugo. U unutrašnjosti zemlje očekuje se slab sjeveroistočnjak.
Najviše dnevne temperature u Lici i Gorskom Kotaru kretat će se od -2 do 1°C, u središnjoj Hrvatskoj od 1 do 3°C, a u Slavoniji od 3 do 6°C. Na sjevernom Jadranu bit će od 7 do 12°C, a u Dalmaciji od 12 do 16°C.
U nedjelju će i dalje biti prisutan utjecaj ciklone, odnosno nestabilnog vremena. Na Jadranu će povremeno biti kiše, u gorskim predjelima snijega, a u nizinama u unutrašnjosti i kiše i snijega. Oborine će biti slabije u odnosu na prethodne dane. U unutrašnjosti će puhati slab, a navečer umjeren sjeveroistočnjak. U Dalmaciji će veći dana puhati umjereno jugo, na sjeveru slaba do umjerena bura koja će navečer jačati pa će u noći na ponedjeljak biti jaka s olujnim udarima. Posvuda bi povremeno moglo biti sunčanih razdoblja, osobito na Jadranu. Najhladnije će biti u Gorskom kotaru gdje će i tijekom dana biti ispod nule, u Slavoniji se očekuje do 7°C, na sjevernom Jadranu i u Dalmatinskoj zagori od 7 do 12°C, a u ostatku Dalmacije od 12 do 16°C.
Zadnji dan ciklone Perislav osjetit ćemo još u ponedjeljak osobito u prvom dijelu dana kad će u Dalmaciji pasti još malo kiše, a u planinama i unutrašnjosti još malo snijega. Prema večeri sa zapada će se postupno razvedriti. Ujutro je susnježica moguća i u dijelu Dalmatinske zagore. U unutrašnjosti će puhati umjeren sjeverac koji će u Podravini biti pojačan. Na cijelom Jadranu će zapuhat umjerena bura s jakim udarima, a podno Velebita olujna. Temperature će biti u padu. U Lici i Gorskom kotaru kretat će se od -4 do -1°C, u nizinama od 0 do 3°C, na sjevernom Jadranu i Dalmatinskoj zagori od 3 do 8°C, a u Dalmaciji od 7 do 10°C.
Prvi dio utorka donosi nam samo prolaznu stabilizaciju vremena. U nizama unutrašnjosti temperature će biti od -7 do -1°C, u Lici i Gorskom kotaru od -16 do - 7°C, a u Dalmatinskoj zagori od 0 do -4°C. Uz obalu i na otocima kretat će se od 0 do 7. Najviše dnevne u unutrašnjosti će biti oko nule, a na Jadranu od 3 do 9°C.
Nove snježne oborine očekuju nas već krajem utorka i u srijedu. Na Jadranu će padati kiša, rekao je Rade Popadić iz tima Crometeo.
Za detaljniju prognozu kliknite na ovaj link.
def. dolazi zima...konačno odlazi ovo divlje proleće...
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Gusti snijeg izazvao je prometni kolaps u nekoliko europskih zemalja, a to bi se u subotu moglo dogoditi u Hrvatskoj jer ciklona stiže u naše krajeve. Državni hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje zbog, kako navode, opasnih vremenskih pojava.
Glavnina oborina očekuje se u noći s petka na subotu te tijekom subotnjeg prijepodneva. Moglo bi napadati oko 30 centimetara novog snijega, a u gorju i do pola metra.
[You must be registered and logged in to see this image.] Temperature padaju ispod -10Za vikend nam stiže ciča zima i snijeg!
U petak popodne umjeren snijeg je padao u većem dijelu Istre, a tijekom noći će ga biti posvuda u unutrašnjosti, u gorskim predjelima bit će obilniji. Moguće je da zabijeli i obala.
"U subotu posvuda snijeg, u gorju obilniji te uz jak sjevernoistočnjajk zapusi. Na sjevernom Jadranu jaka i olujna bura s orkanskim udarima te mjestimice snijeg. U Dalmaciji poslijepodne vjetar također u okretanju na buru i sjeverozapadnjak", navodi se u objavljenom upozorenju DHZ-a.
Zbog vremenskih neprilika, koje će uzrokovati poteškoće u prometu, ukoliko stvarno ne morate, najbolje je ne kretati na put tijekom vikenda.
Zametene Njemačka i Francuska
Snijeg je u petak zameo ceste na zapadu Njemačke uoči vikenda izazvavši probleme brojnim vozačima. Prema njemačkoj meteorološkoj službi očekivalo se 10, a u višim područjima i do 15 centimetara snijega.
Posebno su oprezni morali biti vozači na području grada Mainza, gdje je do ranog poslijepodneva ceste gotovo potpuno prekrio snijeg. Dužnosnici su upozorili i na led jer se očekuje da će temperatura na sjeveru i istoku zemlje pasti i do -16 Celzijevih stupnjeva.
Snijeg je izazvao probleme i Francuzima. Prvi ovosezonski snijeg na sjeveroistoku Francuske primorao je vlasti da izdaju upozorenje o vremenu. Napadalo je i do 10 centimetara snijega, a temperature su ove sezone prvi put pale ispod nule, što je također dovelo do prometnih problema. Školski autobusi na istoku zemlje nisu vozili, a u pariškim zračnim lukama zrakoplovi su kasnili do jedan sat.
Obilni snijeg je u petak stvarao probleme i Belgiji te u Nizozemskoj.
I.B./Agencija Vlm|Danas.hr 07.12.2012.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Astra Zvezda Foruma
Godina : 64 Location : podnozje Alpi Datum upisa : 20.06.2008
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Pet Dec 07, 2012 9:24 pm
u decembru snijeg je po meni normalizacija klime a ne divljanje...a vi kako ocete
Gost Gost
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Pet Dec 07, 2012 9:30 pm
Aj bice valjda vise sexa
sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Pet Dec 07, 2012 9:54 pm
Astra ::
u decembru snijeg je po meni normalizacija klime a ne divljanje...a vi kako ocete
Tako je. Ono na Filipinima, u Japanu je divljanje planete, a zima bez snega i nije zima [You must be registered and logged in to see this image.]
Astra Zvezda Foruma
Godina : 64 Location : podnozje Alpi Datum upisa : 20.06.2008
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Pet Dec 07, 2012 9:56 pm
Upravo citam snijeg u Rijeci...to bas nije normalno...a govore o masovnom zagrijavanju planete,a snijeg se spusta sve juznije.
AstrinaKomsinica Master Spamer
Location : Daleko Humor : :) Datum upisa : 22.01.2011
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Sub Dec 08, 2012 3:44 am
To i jeste point globalnog zagrijavanja: klima se mijenja, i postaje "neuobicajena" za odredjena podneblja. Sto se vise blizimo polarizaciji, promjenama u magnetnom polju, to su vece promjene. Otud citava fama o "smaku svijeta": znamo da ce mozda doci do "okretanja" polova zarad magnetizacije, odredjenih promjena u nasem suncevom sistemu, ravnanju planeta, erupcija na suncu, etc., a i ipak ne znamo dovoljno, pa samo pretpostavljamo, mnogi se "tjese" horoskopima starih naroda, pa i novijih "prorocanstava",,,,A suma je jednostavna, za "trenutak" istorije, manje od nekih 200 godina uspjeli smo zagaditi planet toliko da smo vjerojatno ubrzali mnoge prirodne procese, neke cak i eliminisali. Naravno, priroda je jaca, i samo je pitanje trenutka kad ce nas izbaciti iz sedla;)
Gost Gost
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Sub Dec 08, 2012 9:49 am
AstrinaKomsinica ::
To i jeste point globalnog zagrijavanja: klima se mijenja, i postaje "neuobicajena" za odredjena podneblja. Sto se vise blizimo polarizaciji, promjenama u magnetnom polju, to su vece promjene. Otud citava fama o "smaku svijeta": znamo da ce mozda doci do "okretanja" polova zarad magnetizacije, odredjenih promjena u nasem suncevom sistemu, ravnanju planeta, erupcija na suncu, etc., a i ipak ne znamo dovoljno, pa samo pretpostavljamo, mnogi se "tjese" horoskopima starih naroda, pa i novijih "prorocanstava",,,,A suma je jednostavna, za "trenutak" istorije, manje od nekih 200 godina uspjeli smo zagaditi planet toliko da smo vjerojatno ubrzali mnoge prirodne procese, neke cak i eliminisali. Naravno, priroda je jaca, i samo je pitanje trenutka kad ce nas izbaciti iz sedla;)
Dobro se drzi da ne spanes sa sedla Kono.
AstrinaKomsinica Master Spamer
Location : Daleko Humor : :) Datum upisa : 22.01.2011
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Sub Dec 08, 2012 1:39 pm
Dolinac ::
AstrinaKomsinica ::
To i jeste point globalnog zagrijavanja: klima se mijenja, i postaje "neuobicajena" za odredjena podneblja. Sto se vise blizimo polarizaciji, promjenama u magnetnom polju, to su vece promjene. Otud citava fama o "smaku svijeta": znamo da ce mozda doci do "okretanja" polova zarad magnetizacije, odredjenih promjena u nasem suncevom sistemu, ravnanju planeta, erupcija na suncu, etc., a i ipak ne znamo dovoljno, pa samo pretpostavljamo, mnogi se "tjese" horoskopima starih naroda, pa i novijih "prorocanstava",,,,A suma je jednostavna, za "trenutak" istorije, manje od nekih 200 godina uspjeli smo zagaditi planet toliko da smo vjerojatno ubrzali mnoge prirodne procese, neke cak i eliminisali. Naravno, priroda je jaca, i samo je pitanje trenutka kad ce nas izbaciti iz sedla;)
Dobro se drzi da ne spanes sa sedla Kono.
Oj zivote, vidis li sex i ovdje?! :rlol: :rlol: :rlol:
Desnom stranom baby, if you know what I mean :rlol: :rlol: :rlol: :rlol: :rlol: :rlol: :rlol:
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Sub Dec 08, 2012 1:58 pm
PROČELNIK, A NE STROJ
Ralica zapela na putu za Sljeme, Kalinić se probio
[You must be registered and logged in to see this image.] Snijeg je jutros uzrokovao velike teškoće u prometu na zagrebačkim ulicama - mjerna stanica na Griču pokazuje da je ondje naneseno 38 centimetara snijega, u Maksimiru 22, a na aerodromu 19 centimetara
Svih 208 ralica Zimske službe u pogonu je još od sinoć od 20 sati, a čiste se prvo ceste prvog reda. 'Snijeg još uvijek pada ali bez obzira na to svi smo u pogonu i dajemo sve od sebe da ceste budu što prohodnije pa molimo i građane za razumijevanje', kazao je za Večernji listHasan Džombić, voditelj Zimske službe.
[You must be registered and logged in to see this link.] Inače Zimska služba ima obvezu počistiti sve važne ceste u roku pet sati nakon prestanka padalina, a ceste drugog reda, tj. manje ulice osam sati nakon prestanka padalina.
Za sav promet je zatvorena i Sljemenska cesta gdje je zapela i ralica Zimske službe, no do Sljemena se probio pročelnik gradskog Ureda za hitne intervencije Pavle Kalinić gdje njegov tim organizira vježbu i postrojavanje.
Budući da je u Zagrebu na snazi treći stupanj pripravnosti, a koliko su uvjeti teški najbolje svjedoči činjenica da je sljedeći, četvrti stupanj proglašenje elementarne nepogode, pitali smo Kalinića postoji li i ta mogućnost.
' Ne vjerujem da će se stanje pogoršavati. Sve ekipe rade i čiste snijeg i očekujemo prije normalizaciju nego ekstremne uvjete', komentirao je Kalinić.
Prema ZET-ovim informacijama od 11.30 sati, tramvajski promet na području cijele mreže teče otežano, uz česta stajanja i preusmjeravanja linija zbog neprohodnosti koridora i kvarova vozila.
Prigradski i gradski vlakovi kasne od 40 do 100 minuta pa putnike prevoze ostali putnički vlakovi koji izvanredno staju na prigradskim stanicama. Iz HŽ-a mole putnike za razumijevanje jer služba ne može očistiti tračnice zbog snijega koji ne staje od sinoć. Ništa bolje nije ni sa Zimskom službom zaduženom za čišćenje ulica koja radi cijelu noć.
Promet u gradu teško će se normalizirati prije nego što padaline oslabe što prognostičari najavljuju za večer. GSS će tijekom dana čistiti Sljemensku cestu i pomagati očistiti podsljemensku zonu koja je zatrpana snijegom zbog čega su stanari odsječeni.
Aerodrom Pleso zatvoren je do daljnjeg jer služba čisti pistu od snijega kojeg nanosi jaki vjetar. Vatrogasci su tijekom jutra imali nekoliko intervencija micanja srušenih stabala koja su poklekla pod težinom snijega u Jazbini i Držićevoj.
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Sub Dec 08, 2012 8:48 pm
NEVRIJEME U HRVATSKOJ
Snijeg i dalje stvara probleme u prometu, troje ljudi preminulo
[You must be registered and logged in to see this image.] Zbog snježnih padalina na većini cesta u Republici Hrvatskoj proglašeni su zimski uvjeti, a na nekim cestama ima prepriječenih vozila te se promet odvija otežano. Zimske službe su na terenu i raspoloživim kapacitetima čiste prometnice. Osim poteškoća u prometu, nema informacija o drugim važnijim problemima.
Prema informacijama iz osječke Hitne medicinske pomoći umrle su tri starije osobe - dvije u Osijeku, a jedna u Valpovu.
[You must be registered and logged in to see this link.] Na području Osječko-baranjske županija na terenu su sve raspoložive snage i održava se prohodnost prometnica po prioritetima. Zastoja nema, promet je otežan i usporen, a vidljivost ograničena. Opskrba električnom energijom je svugdje normalizirana.
Zračna luka Zagreb otvorena je za sav zračni promet nakon što je od subote ujutro pa do 16 sati bila zatvorena zbog snježnog nevremena.
Na autocesti A1 nema većih problema, osim na dijelu Sveti Rok-Maslenica gdje je zatvoren promet za sva vozila. Na svim magistralnim i županijskim cestama zabranjen je promet za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama, a sva ostala vozila moraju imati zimsku opremu.
U Primorsko-goranskoj županiji autocesta Rijeka-Zagreb otvorena je samo za osobna vozila na dijelu između Kikovice i Delnica. Na Jadranskoj magistrali za sva vozila zatvoren je dio Senj-Sv.Marija Magdalena je zatvoren za sva voziila.
[You must be registered and logged in to see this link.] Na području Zagrebačke županije i dalje je najveći problem u prometu na autocesti A3 kod Križa gdje je kolona vozila u oba smjera. Zbog prepriječenih vozila, promet se odvija jako usporeno ili je u prekidu.
Županijski centar 112 zaprimio je dosta poziva građana koji se nalaze u vozilima u koloni te ostaju bez goriva i hrane i vode i u tijeku im je organiziranje pomoći koju će pružiti pripadnici Crvenog križa iz Općine Križ. Ralice čiste iz smjera zapada prema istoku.
Za sva vozila zbog bure i snijega zatvoren je i Krčki most, a zbog bure i Paški most u Zadarskoj županiji.
Vlakovi voze na svim relacijama, ali sa zakašnjenjima od 60 do 200 minuta, a ima problema i sa zamrzavanjem lokomotivama i skretnica. Neki vlakovi su otkazani, a međunarodni vlakovi stoje i na stajalištima koja nisu predviđena njihovim voznim redom, kako bi se putnici prevezli do svojih odredišta.
[You must be registered and logged in to see this link.] Trajektni promet obustavljen je na linijama: Porozina-Brestova, Valbiska-Lopar, Prizna-Žigljen i Lošinj-Susak. Katamaranske linije su u prekidu na riječkom i splitskom području.
Na području cijeloga grada Zagreba ima poteškoća u prometu, a iako su angažirani svi raspoloživi kapaciteti gradske zimske službe, neke prometnice nisu očišćene i stvaraju se gužve i zastoji.
U Zagrebu je usporen i javni prijevoz, odnosno promet na nekim tramvajskim linijama jer je dosta tramvaja povučeno u spremišta zbog oštećenja.
Sve brdske ZET-ove linije su obustavljene, a autobusi na ostalim linijama voze sa zakašnjenjima. Povremeno dolazi do manjih prekida u opskrbi električnom energijom zbog kvarova na trafostanicama.
Odlazak na natjecanje u Zagreb za požeške i novogradiške plesače pretvorilo se u pravu dramu kada su shvatili da su zarobljeni u kilometarskoj koloni i da ne mogu nikuda.
Četiri autobusa puna djece i njihovih roditelja iz Plesnog studija Marine Mihelčić gotovo su cijeli dan tijekom subote bili blokirani na autocesti kod Ivanić Grada.
[You must be registered and logged in to see this image.] Ljudi ostaju bez hrane i gorivaFOTO: Autocesta zatvorena u oba smjera, djeca bila 'zarobljena' u busu pet sati
''Krenuli smo na put jer smo bili obaviješteni da bi cesta trebala biti prohodna. Oko 9 sati stajali smo u koloni vozila, zatrpani u snijegu koji je nemilice padao. Nismo mogli izaći van jer je bila mećava. Zvali smo sve službe, od HAK-a gdje nisu znali ništa, do Centra 112. Došao je jedan čovjek, vozač ralice, koji je rekao da će doći ralicom i osloboditi prolaz. Međutim, ralica nije došla. Zahvaljujući pomoći drugih vozača, dobrih ljudi koji su svojim lopatama pomogli da se izvučemo iz snijega, uspjeli smo se tek oko 18 sati probiti nazad i prijeći u drugi trak autoceste kako bismo se mogli vratiti. U Požegu smo stigli oko 21 sat'', ispričala je Marina Mihelčić za 034portal.hr.
Mihelčić je također demantirala informacije objavljene u medijima o tome kako su službe pomagale ljudima u blokiranoj koloni.
''Apsolutno nikoga nije bilo. Možda su došli pomoći kasnije, ali dok smo mi bili tamo, nijedna služba nije bila, nitko nije pomogao'', poručila je.
T.J.|034portal.hr 09.12.2012
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Ned Dec 09, 2012 10:27 pm
NE SPREMAJTE LOPATE
Već sutra nam dolazi novi snijeg!
[You must be registered and logged in to see this image.] Nakon što je snijeg jučer paralizirao veći dio zemlje, blokirao javni prijevoz, uzrokovao nestanak struje i višesatna čekanja na naplatnim kućicama danas se situacija smiruje. Zimske službe i dalje su na terenu, a u Dalmaciji usred jake bure interveniraju i vatrogasci. Dio autocesta još uvijek je zatvoren za promet, a građani i dalje negoduju: lopatama i rukama malo se uspije počistiti, gdje je zapelo, pitaju se? Državni hidrometeorološki zavod najavljuje da nas tijekom sutrašnjeg jutra očekuje početku vedro ili malo oblačno vrijeme. No već prijepodne sa zapada jače naoblačenje na Jadranu s kišom i snijegom, a u unutrašnjosti snijegom, osobito u gorju i Slavoniji. Vjetar većinom slab, na Jadranu ujutro umjerena bura i tramontana, a zatim istočnjak u jugo. Jutro vrlo hladno s temperaturom zraka u unutrašnjosti od -14 do -8, na Jadranu između -3 i 3 Celzijeva stupnja.
Najviša dnevna temperatura zraka od -4 do 1, na Jadranu između 4 i 10 Celzijevih stupnjeva.
Na Zavižanu je jutros izmjereno 100, a u Begovu Razdolju čak 118 centimetara snijega. Ništa bolje nisu prošli ni nizinski djelovi: Zagreb je bio pred izvanrednim stanjem, probudio na 40, a u brdskim djelovima zabilježeno je do 80 centimetara snijega.
Zimska služba radila je cijelu noć, u pogonu je bilo 208 ekipa koje su na sve važnije ceste izašle pet sati nakon prestanka padalina, odnosno osam sati kasnije na manje ulice, objašnjava šef zagrebačke zimske službe, Hasan Đombić.
Pune ruke posla imao je i HGSS. Noćas su kod Udbine iz mećave spasili trojicu šumskih radnika, a poslijepodne je pronađeno i tijelo starijeg muškarca nedaleko Korenice čiji je nestanak prijavljen jutros, kaže pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić.
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Ned Dec 09, 2012 10:41 pm
Dolinac ::
Ako jos budne pao i dalje, vidjecu ga iz Hamburga [You must be registered and logged in to see this image.]
Kako se Kijara sanka [You must be registered and logged in to see this image.]
malo morgen..ne moš doć do Sljemena... [You must be registered and logged in to see this image.] Ovo je već van svake pameti..... 57 godina ovakvo vreme nije bilo u Zg...pfff
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
AstrinaKomsinica Master Spamer
Location : Daleko Humor : :) Datum upisa : 22.01.2011
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Pon Dec 10, 2012 4:10 am
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Sre Dec 12, 2012 1:13 am
SAD padaju u drugi planDo 2030. godine doći će do novog svjetskog poretka
[You must be registered and logged in to see this image.] Novi izvještaj Nacionalnog Obavještajnog Vijeća navodi da će Kina postati vodeća ekonomska sila do 2030. godine, te da će Azija kao kontinent prestići Ameriku i Europu u bruto nacionalnom proizvodu, veličini populacije, troškovima na obranu i tehnološkom ulaganju.
Izvještaj dalje navodi da će, unatoč tome što će Kina biti vodeća ekonomska sila, Amerika i dalje ostati vodeća svjetska sila, te da će se srednja klasa u svijetu povećati do 2030. godine, i da tada, po prvi puta u povijesti, većina ljudi na svijetu neće biti siromašna.
Sjedinjene Države će vjerojatno biti neovisne kada je u pitanju energija, dok će Rusija, Europa i Japan, predviđa se, imati usporeni ekonomski rast, ili čak ekonomski pad.
Izvještaj dalje upozorava da bi svi budući ratovi u Aziji i na Srednjem Istoku mogli uključivati i nuklearnu komponentu, te da se zemlje kao što su Afghanistan, Burundi, Pakistan, Somalija i Jemen suočavaju sa rizikom potpunog propadanja kao države.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Stručnjaci su za UN napravili projekcije podataka o tome kako bi svijet trebao izgledati 2100. godine. Bit će nas oko 10 milijardi, a nafte i hrane će biti znatno manje...
S trenutnim brojem stanovnika na Zemlji od oko 7 milijardi, koji se povećava svakog trena, mnoge zanima kako će život na Zemlji izgledati u nadolazećim godinama.
Iako većina nas neće doživjeti te godine, stručnjaci su za Ujedinjene narode izradili projekcije o tome kako bi svijet trebao izgledati 2100. godine. Tako se prognozira da će broj stanovnika narasti na oko 10 milijardi, a više od 80 posto populacije živjet će u gradovima.
Hrane i nafte nedostaje već i sada, a još će gora situacija biti za otprilike devedeset godina. Do promjena će doći i u broju jezika koji će se govoriti. Naime, sada na svijetu postoji oko 7.000 jezika, a kroz godine će se velik broj njih prestati koristiti. Najrasprostranjeniji jezik bit će engleski.
Znatno će porasti i postotak osoba starijih od 65 godina. Naime, 2010. godine na svijetu je bilo 7,6 posto starijih od 65 godina, dok se za 2100. godinu prognozira da će ta brojka porasti na 22,3 posto. Sukladno s time produžit će se i prosječni životni vijek s današnjih 68 godina na 81 godinu.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Britanski Royal Society, najuglednija i najstarija znanstvena institucija na Otoku, objavila je izvješće o najvećim izazovima ovog stoljeća na koje znanstvenici trebaju odgovoriti. Donosimo svih 12 ultimativnih pitanja na koja svi žele znati odgovor.
U izvješću pod naslovom 'Znanost vidi dalje' ugledni znanstvenici su odredili 12 ključnih tema koje će u 21. stoljeću predstavljati izazov za znanstvenike.
Prva je tema potraga za izvanzemaljskim životom. Iako su ljudi pronašli vodu na Marsu i pronašli planete na kojima se život teoretski mogao pojaviti, o životu van Zemlje ne znamo ništa. Štoviše, ne znamo ni je li vanzemaljcima uopće treba voda za život, ni je li voda uobičajena izvan Sunčevog sustava. Profesori Martin Dominik i John Zarnecki smatraju da se svejedno, bez obzira na to hoćemo li ikad naći vanzemaljce, trebamo pripremiti za susret s njima. Dakle, trebamo odlučiti želimo li uopće upoznati vanzemaljce, ali i spriječiti biološku kontaminaciju, prenosi Telegraph.
Drugi problem predstavljaju staklenički plinovi. Iako smo prije pedeset godina saznali da količine CO2 u našoj atmosferi rastu, mjerenja emisije plinova još su uvijek parcijalna. Nove metode će uskoro omogućiti praćenje emisija CO2 na regionalnim i lokalnim razinama, no što će se dešavati s ovim problem u budućnosti teško je predvidjeti. U svakom slučaju, odgovor će utjecati na živote milijarda ljudi.
Treći na listi je problem nesigurnosti, koji je zajednički mnogim disciplinama. Kada meteorolozi daju krive vremenske prognoze ili liječnici pogriješe u najavama gripe, narušava se povjerenje javnosti, a ljudi očekuju da znanost da konačne i pouzdane odgovore. Ipak, razumne odluke mogu se donositi čak i na temelju nesigurnih znanstvenih savjeta, a znanstvenici bi se morali naučiti bolje nositi s predviđanjima koja u sebi sadrže određenu neizvjesnost, smatra profesor Tim Palmer.
Četvrto je pitanje zdravog starenja, odnosno sve dužeg životnog vijeka ljudi. "Život bi se mogao malo produžiti", kaže profesorica Linda Partridge, ali dodaje - ne značajno. U budućnosti se najveći pomaci mogu očekivati u uklanjanju staračkih bolesti što će nam omogućiti duži kvalitetan život.
Peto je pitanje kulturne evolucije. Naime, nedavno je postalo jasno da ljudi nisu jedina živa bića koja njeguju običaje i tradiciju, već to postoji i kod dupina, majmuna i merkata. Zato se u Royal Societyju nadaju da će se razviti novo područje znanosti, budući da brojni stručnjaci sve ozbiljnije shvaćaju ideju da kulturne ideje, tzv. memi, evoluiraju slično kao geni.
Idući izazov predstavlja pitanje prilagođavanja klimatskim promjenama. "Logično je zaključiti da će, ako emisije CO2 nastave rasti sadašnjim tempom, promjene biti toliko velike i brze da će negativne posljedice ubrzo odnijeti prevagu nad lokalnim dobrobitima i zavladati svijetom", kažu profesori Judith Howard i Martyn Chamberlain. Zato će, smatraju oni, u budućnosti ključno biti upravljanje energijom, i to uspostavljanjem ravnoteže između obnovljivih, nuklearnih i ugljikovih izvora. Važni će biti i novi izvori hrane, uključujući i GMO hranu.
Kao sedmi problem nameće se pitanje razumijevanja samog sebe. Profesor Colin Blakemore piše da je ljudski mozak najsloženiji objekt u svemiru, te da ostaje još mnogo otkriti o kognitivnim sposobnostima ljudi i funkcioniranju mozga. Većina velikih pitanja tiče se fenomena svijesti i osjećaja jastva, te u budućnosti valja proniknuti u misterij evolucije jastva i naših doživljaja svijeta.
Osmi izazov predstavlja - internet. U posljednjih 20 godina izgrađena je najveća informacijska mreža u povijesti, ali u budućnosti valja osigurati da da većina čovječanstva dobije priliku pridružiti se dvjema milijardama sadašnjih korisnika interneta. Također, treba razumjeti kao funkcionira internet, što je ozbiljan zadatak koliko i, npr. razumijevanje svemira.
Deveto ključno pitanje predstavljat će matične stanice. Istraživanje matičnih stanica već sada je jedno od najvažnijih u medicini, a napredak je ostvaren i razvojem tehnike kojom se stanice odraslih mogu navesti da se ponašaju kao embrionalne. U budućnosti bi se preko matičnih stanica moglo doći do tehnike liječenja bolesti kao što su sljepilo, Parkinson, distrofija... Može se očekivati i izgradnja banke matičnih stanica dovoljno velika da se izbjegnu imunološke reakcije kod većine bolesnika.
Deseti izazov predstavlja očuvanje bioraznolikosti. Profesorice Anne Magurran i Maria Dornelas pišu da je jasno da je biološka raznolikost danas ugroženija nego ikad prije. Potpune informacije o prirodnom svijetu nemamo: pretpostavka je da na Zemlji postoji između pet i 10 milijuna vrsta organizama, no moglo bi ih biti i samo tri milijuna ili pak 100. "Ovo je možda najveći izazov s kojim se naša vrsta suočila, ali ako se individualno i kolektivno ne suočimo s tim, svijet će izgubiti mnogo od raznolikosti o kojoj ovisi, i to prije nego uspije procijeniti koliko vrijedi ono što gubi", pišu profesorice.
Pitanje geoinženjeringa također čeka na odgovore znanstvenika. Prije svega treba odlučiti koliku bi ulogu u borbi protiv globalnog zagrijavanja trebao imati geoinženjering. Tehnike se uglavnom svode na ova dva izbora: one kojima se nastoje smanjiti razine CO2 u zraku i one kojima bi se smanjio dotok sunčeve topline.
Posljednji izazov predstavljaju nova cjepiva. Naime, na globalno zdravlje ljudi u prvom je redu utjecala čista voda, a potom cjepiva - pomoću cjepiva iskorijenjene su velike boginje 1950-ih i virusna bolest stoke RPV. U budućnosti nas čeka veliki napredak u području istraživanja cjepiva protiv HIV-a i malarije, ili čak protiv stanja kao što su Alzheimer ili ovisnost. Također, cjepiva trebaju postati jeftinija, a treba razviti i tehniku njihova skladištenja bez dubokog hlađenja.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Urednici u magazinu Forbes zamolili su svoje suradnike da predvide neke od najvažnijih događaja koji bi se mogli dogoditi u idućih deset godina, i to iz područja politike, medicine, tehnologije, energetike, ekonomije i društva.
Tako na političkom polju Forbesovi suradnici predviđaju skoru smrt sjevernokorejskog vođe Kim Jong Ila, kojeg će naslijediti 29-godišnji sin Kim Jong Un, koji će, pak, obnoviti trgovinske veze sa SAD-om. Somalijom će zavladati islamska grupa Al Shababa, dok će Kinezi u Sudanu postaviti svoje dalekometne projektile. Chelsea Clinton će 2016. godine ući u Senat, i to trudna, predviđaju forbesovci, dok će se posljednje američke trupe iz Afganistana povući 2018. godine.
Godine 2020. izbit će rat
Godine 2015. na polju energetike će se pojaviti pametna solarna tehnologija, a solarne mreže bit će postavljene širom Sahare. Godine 2019. u Francuskoj će se početi provoditi prvi eksperimenti s fuzijom, a 2020. će izbiti rat zbog velike kineske hidroelektrane na rijeci Brahmaputra na Tibetu, zbog čega će se udružiti Indija i Pakistan.
Što se tehnologije tiče, već 2011. godine cyber-špijunaža će ući u naše domove, a iste godine će na tržište doći prvi leteći automobil, koji će se prodavati po cijeni od 200.000 dolara. Do 2014. razvit će se i nove 'egzoskeletne' uniforme za vojnike, a do 2018. putovat ćemo od Pariza do Pekinga vlakom – i to 480 km/h. Steve Jobs, šef Applea, povući će se iz biznisa 2019. godine, predviđa Forbes, a 2020. prvi će turisti letjelicama Virgina otputovati na Mjesec.
U 2015. prodavat će se tablete za liječenje autizma
Na polju medicine čeka nas pojava super-tuberkuloze otporne na sve lijekove. Bolest će poharati Meksiko, Gvatemalu, Brazil i Teksas, pa će Ameri zatvoriti granicu s Meksikom. U Forbesu predviđaju i da će se kompanija Pfizer 2014. raspasti na manje tvrtke, dok će Novartis 2015. prodavati tablete za liječenje autizma. Godine 2016. muškarci će postati suvišni - barem u Australiji, gdje će dvije žene zanijeti prvo dijete pomoću sintetičke sperme. Amerikanci će pak 2020. odobriti rad prvom robotu - kirurgu, koji će sam uklanjati tumore.
Što se društva tiče, Forbesovci su uvjereni da će se 7-milijarditi stanovnik roditi u Kairu 2011. godine. Do 2013. izlovit će se tuna, dok će Bangladeš 2015. imati ozbiljnih problema s nedostatkom pitke vode. U trgovinama bi se 2017. moglo prodavati meso uzgojeno u laboratoriju, dakle dobiveno bez ubojstva ijedne životinje.
Najbogatiji čovjek na svijetu bit će Indijac
Za kraj, na području ekonomije Forbesovci predviđaju da će vlasnik Facebooka Mark Zuckenberg 2012. godine postati prvi dvadesetogodišnjak vrijedan preko 10 milijardi dolara, dok će najbogatiji čovjek na svijetu 2014. postati indijski biznismen Mukesh Ambani. [You must be registered and logged in to see this image.]..o jbt...
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
[You must be registered and logged in to see this image.] Nakon višednevnog prodora sjevernog ledenog zraka, koji je preuranjeno smrznuo i zabijelio Hrvatsku, u ostatku tjedna i početkom sljedećeg u naše će krajeve pritjecati južniji vjetrovi s više oblaka ali i više Celzijevaca, najavljuju prognostičari
U četvrtak ujutro u unutrašnjosti će biti maglovito, a zatim, do kraja dana, djelomice do pretežno sunčano s promjenjivom naoblakom. U Gorskom kotaru i Lici biti će više oblaka, a moguća je i slaba kiša. Puhat će slab jugozapadnjak. Jutarnje temperature zraka bit će od -15 do -10, a najviše dnevne od -4 do 0°C.
Na Jadranu će u četvrtak ujutro biti djelomice sunčano s više oblaka na sjevernom Jadranu. Postupno će se jače naoblačiti uz povremeno slabu kišu. Na sjevernom i srednjem Jadranu zapuhat će umjereno do jako jugo, dok će na jugu puhati slaba bura koja će do kraja dana okrenuti na jugo. Jutarnje temperature zraka kretat će se od -1 do 4, a najviše dnevne od 7 do 12°C.
U petak će u kontinentalnom dijelu Hrvatske prevladavati djelomice sunčano uz promjenjivu naoblaku, ali uglavnom bez oborina. U Gorskom kotaru i Lici bit će pretežno oblačno, povremeno sa slabom kišom. Puhat će slab jugozapadnjak. Jutarnje temperature zraka bit će od -3 do 2, a najviše dnevne od 2 do 7°C.
Na Jadranu će u petak prevladavati pretežno oblačno, povremeno sa slabom kišom. Puhat će jako jugo. Jutarnje temperature zraka bit će između 5 i 10, a najviše dnevne od 10 do 15°C.
U subotu će u cijeloj Hrvatskoj prevladavati oblačno s kišom. Na sjevernom Jadranu, srednjoj i južnoj Dalmaciji te zaleđu kiša će biti obilnija. U unutrašnjosti će puhati slab do umjeren vjetar južnih smjerova, a na Jadranu jak južni vjetar i jugozapadnjak. Jutarnje temperature u unutrašnjosti će se kretati od -2 do 3, a na Jadranu od 9 do 14°C. Najviše dnevne u unutrašnjosti će biti od 5 do 10, a na Jadranu od 12 do 17°C.
U nedjelju će i dalje u cijeloj Hrvatskoj prevladavati promjenjivo oblačno s povremenom kišom. Vjetar će biti uglavnom slab južnih smjerova, a na Jadranu jugozapadnjak. Jutarnje temperature u unutrašnjosti će biti od 2 do 7, a na Jadranu od 9 do 14°C. Najviše dnevne u unutrašnjosti će se kretati od 4 do 9, a na Jadranu od 13 do 18°C.
U ponedjeljak će prijepodne u kopnenim krajevima unutrašnjosti biti djelomice sunčano, dok se u drugom dijelu dana očekuje naoblačenje praćeno slabom povremenom kišom, osobito u Slavoniji. Na Jadranu će tijekom cijeloga dana biti pretežno oblačno, nestabilno i kišovito uz mogućnost za lokalni grmljavinski pljusak. U cijeloj zemlji će puhati slab do umjeren jugozapadnjak. Jutarnje temperature u unutrašnjosti će biti uglavnom od 3 do 8, a na Jadranu od 9 do 14°C. Najviše dnevne u unutrašnjosti će se kretati od 5 do 10, a na Jadranu od 13 do 18°C
Nastavak tjedna će biti promjenjiv. Najvjerojatnije će biti pretežno oblačno s povremenim oborinama, ponegdje uz malo sunca, osobito na Jadranu. Jutarnje temperature bit će u blagom padu, dok se dnevne neće značajnije mijenjati u odnosu na prethodne dane.
Za detaljniju prognozu kliknite na ovaj link.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Pet Dec 14, 2012 10:32 pm
PODIZANJE TEMPERATURE
Čovjek jako utječe na klimatske promjene?
[You must be registered and logged in to see this image.] Znanstvenici koji se bave klimatskim promjenama sve su sigurniji da je čovjek odgovoran za globalno zagrijavanje, dizanje razine mora i razne ektremne vremenske prilike, vidi se iz još neobjavljena izvještaja utjecajnog stručnog tijela
Novinar Reutersa dobio je nacrt toga izvještaja koji će se još mijenjati, a konačna se verzija očekuje krajem 2013. Iz njega se vidi da se predviđalo kako će do 2100. globalni porast prosječne temperature od predindustrijskog doba biti veći od 2 Celzijeva stupnja, a on će doći do 4,8 stupnjeva.
'Iznimno je vjerojatno da su ljudske aktivnosti izazvale više od polovine uočenog porasta globalne prosječne površinske temperature od pedesetih godina dvadesetog stoljeća', kaže se u nacrtu izvještaja Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC).
'Iznimno vjerojatno' u jeziku IPCC-a znači da je razina vjerojatnosti najmanje 95 posto. Iduća je razina 'gotovo sigurno', a to znači 99 posto, što je za znanstvenike najveća moguća sigurnost.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Pet Dec 14, 2012 10:37 pm
ZNANSTVENICI TUMAČE
Kako zatopljenje stvara ekstremne hladnoće?
[You must be registered and logged in to see this image.] Proteklih dana Hrvatsku, ali i veći dio Europe od juga Balkana do sjeverne Njemačke zahvatile su hladnoće neuobičajene za početak prosinca
U nekim dijelovima naše zemlje zabilježena je maksimalna visina novog snijega krajem kalendarske jeseni od kada postoje mjerenja. Obilje snijega blokiralo je i susjedne države, osobito Srbiju i Makedoniju u kojima su spasilačke službe imale pune ruke posla. Niske temperature odnijele su najmanje četiri života u Hrvatskoj i dva u Srbiji. Kako se to uklapa u sliku svijeta koji se zagrijava?
Dr. sc, Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, kaže da bi s globalnim zagrijavanjem, u statističkom smislu, ekstremnih zimskih uvjeta i prodora ledenog zraka u budućnosti moglo biti sve više.
'Pojednostavnjeno možemo reći da se u toploj atmosferi, baš kao i u toploj kuhinji, u zraku mogu nakupiti veće količine vodene pare, a s time i veće količine energije. One mogu uzrokovati intenzivnije promjene vremena i učestalije ekstremne uvjete', rekao je Grisogono. Kako ti mehanizmi funkcioniraju?
Prof. Grisogono kaže da postoji nekoliko tipova mlaznih struja među kojima se posebno ističu polarna zračna struja koja dijeli arktičke krajeve od srednješirinskih u kojima mi živimo, te suptropska koja nas razdvaja od suptropskih.
'Obje mlazne struje po svojoj su prirodi nestabilne. One se razvijaju i cijepaju, meandriraju i ponovno spajaju, slabe i jačaju ovisno o cjelokupnom stanju atmosfere i mora. Dakle, one u prosjeku imaju na lijevoj strani relativno hladniji zrak, a na desnoj topliji. Ta se ravnoteža jako poremeti na granicama kopna i mora, toplijih i hladnijih zračnih masa, te glavnih orografskih lanaca kao što su Stjenjak, Ande, Tibet, Himalaje i Alpe. One su također pod utjecajem planetarnih atmosferskih valova koji se nazivaju Rossbyjevi valovi. Njihovo sveukupno djelovanje dovodi do kompleksne međuigre mlazne struje i spomenutih čimbenika.
Infografika koja prikazuje utjecaj globalnog zatopljenja na hladnoće
Čim se jedan od tih igrača ukloni, može doći do poremećaja, a mi ovdje uklanjamo hladan Arktik, odnosno on više nije tako hladan. Sibir uobičajeno stvara jake anticiklonalne blokirajuće efekte tzv. bloking situacije koje traju od pet dana do više tjedana. Slično se događa i u Kanadi. Glavna neobičnost ovdje je da su se te hladne bloking situacije pojavile već krajem kalendarske jeseni, a ne zimi. Arktik nije dovoljno hladan pa struja nalazi da se kopno negdje brže hladi i stoga meandrira tako da se gotovo meridijalno spušta u niže zemljopisne širine, odnosno u toplije krajeve. To bi bio scenarij ugrubo, a za detalje treba konzultirati točne podatke i simulacije', zaključio je prof. Grisogono.
Kako natprosječne temperature i otapanje arktičkog leda doprinosi snažnim devijacijama u mlaznim polarnim strujama, pogledajte na infografici američke agencije National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA) gore.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Ned Dec 16, 2012 7:42 pm
ŠIMENKA, LADISLAV...
Tko to daje imena ciklonama?
[You must be registered and logged in to see this image.] Šimenka, Ladislav, Radmila - samo su neka od imena ciklona koje su oblačile nebo nad Hrvatskom u posljednje vrijeme. Razorna moć Ivana, Katrine ili pak Sandy globalno je poznata, no odnedavno i naše 'male' ciklone imaju svoja imena
U Državnom hidrometeorološkom zavodu kažu da je riječ o američkoj tradiciji davanja imena, no ona se daju samo uraganima. Europljani nikako da preuzmu tu praksu, a u DHMZ-u nam kažu da oni ne imenuju ciklone, već je tu američku praksu preuzela udruga Cro meteo.
Više o imenovanju i izradi vremenske prognoze pogledajte u videoprilogu. [You must be registered and logged in to see this link.]
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: PODIVLJALI PLANET(klimatske promene) Pet Feb 01, 2013 8:38 am
Novo pogoršanjeDanas i sutra 'proljeće', a za vikend snijeg!
[You must be registered and logged in to see this image.] Tijekom današnjeg dana prevladavat će djelomice sunčano vrijeme s poprilično visokim temperaturama za ovo doba godine, koje će u pojedinim krajevima biti više i od 15 stupnjeva. No, već za vikend očekuje nas promjena.
Današnji dan i petak obilježit će poprilično visoke temperature za ovaj dio godine. Danas će prevladavati djelomice sunčano vrijeme diljem zemlje, a dulje zadržavanje naoblake očekuje se na području sjevernog Jadrana.
Najviše dnevne temperature u kopnenim dijelovima zemlje bit će od 7 do 12, a na Jadranu od 10 do 15 stupnjeva. Slično vrijeme prevladavat će i tijekom petka, te će temperature dodatno porasti za stupanj ili dva, a novo pogoršanje vremena očekuje se u petak navečer.
S oblacima dolaze i nove padaline za vikend. U gorju se tako očekuje snijeg, a u ostalim dijelovima zemlje kiša, koja bi se s padom temperature zraka u subotu poslijepodne i navečer trebala pretvoriti u snijeg. Slično vrijeme, uz koji stupanj hladnije temperature, očekuje se i tijekom nedjelje.
Prema prognozama DHMZ-a, snijeg je tijekom subote i nedjelje moguć i u gradovima uz more. Razlog tome je snažna bura koja se očekuje tijekom vikenda.
S obzirom da će dnevne temperature zraka u većini Hrvatske i dalje biti iznad ništice, ne očekuje se stvaranje novog snježnog pokrivača.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Sredozemna ciklona Roman vratila je zimu u velik dio Hrvatske. Vremenske prilike u unutrašnjosti zemlje više dolikuju siječnju nego samom kraju ožujka. Snijeg i temperature zraka ispod 0°C bilježe se u većini nizina unutrašnjosti, a u planinskim područjima temperature padaju i ispod -10°C! U Lici osim snijega ima i kiše koja se smrzava u dodiru s tlom, što stvara opasnu poledicu.
[You must be registered and logged in to see this image.] Obustavljeno nekoliko linijaPrometni kaos zbog snijega, u Zagrebu 40-ak prometnih nesreća
Jutros je najviše snijega izmjereno na Zavižanu, a u sljedeća 24 sata vjerojatno će biti dosegnut novi apsolutni rekord visine snijega od početka mjerenja. Podsjetimo, prije četiri dana oboren je rekord kad su izmjerena 322 cm snijega, čime je srušen dotadašnji rekord iz 1984. godine.
Jutros je 108 cm snijega izmjereno u Begovu Razdolju, a 43 cm na Sljemenu. U gradovima nizinskog dijela zemlje jutros je bilo 2 do 8 cm snijega, no visina snježnog pokrivača mjestimično će do srijede porasti za više od 15 cm, javlja Crometo.hr.
Fotogalerija
Zima se nije samo vratila u kopneni dio zemlje nego i na sjeverni Jadran. Tamo su temperature tijekom ponedjeljka od 0 do 6°C. Osim kiše, u mnogim predjelima je bilo susnježice i solike, a iznad 300 metara nadmorske visine i snijega.
U Makarskoj čak 18 °C
Najveće temperaturne razlike zabilježene su u Dalmaciji. Upravo se nad Dalmacijom sudaraju topla i hladna zračna masa, pa su zabilježene vrlo velike temperaturne razlike. U Kninu je temperatura zraka cijelog jutra bila 2°C, a u Makarskoj čak 18°C. Granica topline i hladnoće je u srednjoj Dalmaciji, oko Šibenika. Usporedimo li jutros najhladniji Zavižan s -12°C i najtopliju Makarsku s 18°C, dolazimo do nevjerojatne temperaturne razlike od 30°C.
Zanimljivo je da su jutros na obalnom području Crne Gore izmjerena topla 22°C.
[You must be registered and logged in to see this image.] Sukob zime i proljećaMislite da ovakvo vrijeme nije normalno? Razmislite još jednom!
U Dalmaciji pada kiša koja sadrži pustinjski pijesak sa sjevera Afrike. Ovakva pojava događa se uvijek kad se nad srednjim Sredozemljem nalazi duboka i prostrana ciklona. Njen centar nalazi se nad Ligurskim morem, a njen južni dio nad sjevernom Afrikom. Snažni zapadni i jugozapadni ciklonalni vjetrovi dižu velike količine pijeska i prašine s područja Tunisa, Libije i Egipta, a zatim taj zrak u vrlo izraženom jugoistočnom visinskom strujanju prelazi preko Sredozemnog mora, gdje se obogati vlagom pa u Dalmaciji, ali i u Crnoj Gori, Albaniji i na jugu Italije pada kiša koja sadrži pustinjski pijesak.
Snijeg i bura zatvorili ceste
Snijeg je uzrokovao probleme u prometu diljem Hrvatske: HAK javlja da su zatvorene autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Maslenica (od 07:40), autocesta A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Kikovica i Delnice (od 01:35), Jadranska magistrala ( D8) između Novog Vinodolskog i Svete Marije Magdalene, D54 Maslenica- Zaton Obrovački i D 218 Bruvno- Dobroselo- Mazin.
Samo za osobna vozila otvorene su Jadranska magistrala (D8) Bakra i Novog Vinodolskog, D25 Gospić- Karlobag, D27 Gračac- Zaton Obrovački i
- Paški most. Na Krčkom mostu zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle, dostavna vozila i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina).
Zabrana je prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama na većini cesta u unutrašnjosta te na autocestama A2 Zagreb-Macelj, A6 Rijeka-Zagreb između Bosiljeva i Kikovice, A7 od Rijeke prema graničnom prijelazu Rupa, trenutno nema slobodnog prometnog pravca iz Zagreba prema Rijeci i Dalmaciji te obrnuto.
Vozače se upozorava da na put ne kreću bez zimske opreme, a ako je moguće neka odgode putovanje. Zimski uvjeti su proglašeni u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Pogoršanje vremena već je u četvrtak stiglo na područje Hrvatske, a slično je i u većem dijelu susjednih zemalja, kao i u ostatku Europe. Zahlađenje, kiša te ponegdje čak i snijeg obilježit će vikend pred nama.
[You must be registered and logged in to see this image.] Povratak zimeNakon ljetnih temperatura, Švicarska okovana snijegom i ledom!
Tijekom vikenda koji je pred nama u Hrvatskoj će biti kiše i pljuskova, a na sjevernom Jadranu i u gorskim krajevima moguće su i obilnije oborine.
Slovensko skijalište Krvavec ovih je dana zabijelio snijeg kao da je siječanj ili veljača, a ne kraj svibnja. Toplo vrijeme i uvod u ljetne vrućine nakratko će prekinuti loše vrijeme, koje je već zahvatilo većinu zemalja središnje i zapadne Europe.
Prema podacima DHMZ-a, u austrijskom Innsbrucku i Klagenfurtu prognostičari najavljuju temperature ispod ništice, te snijeg tijekom vikenda, a padat će i sljedeći tjedan. Zahlađenje i pogoršanje vremena zahvatit će i dijelove Švicarske, gdje je također najavljen snijeg.
Poboljšanje vremena u Hrvatskoj, kao i blagi rast temperatura očekuje se tek sredinom sljedećega tjedna.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Jako grmljavinsko nevrijeme, praćeno tučom, protutnjalo je Splitom u petak poslijepodne. Nevrijeme je trajalo od 16 sati i 25 minuta do 16 sati i 52 minuta. Olujni oblak, javljaju lokalni mediji, sezao je deset kilometara u visinu.
[You must be registered and logged in to see this image.] Toplo, hladno, toplo ...Vrijeme se poigrava s nama, ali uskoro ćemo se kuhati na 30°C
Još u 16 sati sunce je "pržilo" na tridesetak stupnjeva na asfaltu, ali u samo par minuta nebo se na Splitom zacrnilo, počele se munje i gromovi, te je uskoro temperatura pala na 17 do 19 stupnjeva Celzija, javlja DalmacijaNews.
Uslijedio je snažan pljusak, praćen jakom tučom, koja je posebno u zapadnim dijelovima Splita bila i poput većih komada leda. Javni gradski promet je pola sata u Splitu bio otežan, te su neki autobusi čak desetak minuta stajali na mjestu, jer se zbog poplavljene prometnice u gradskoj luci nisu mogli pomaknuti s mjesta.
Aaaaa...dolazi nama... [You must be registered and logged in to see this image.]
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Nakon dana i dana kiše, oblaka i sivila, konačno se na horizontu nazire sunce. Iako se po vremenskim uvjetima koji trenutno vladaju to ne bi reklo, prognoze govore drugačije – do kraja tjedna sunce će opako zagrijati, te ćemo konačno uživati u ljetu. U utorak Hrvatsku još očekuje oblačno vrijeme, mjestimice s kišom ili pljuskovima s grmljavinom. Sunčanih razdoblja bit će više i u istočnim kopnenim predjelima i na Jadranu.
[You must be registered and logged in to see this image.] Zoran Vakula za Danas.hrNakon kiša i hladnoća dolazi iznadprosječno toplo ljeto
Vjetar će biti slab do umjeren sjeverozapadni, na srednjem i južnom Jadranu ponegdje i jak, krajem dana okrenut će na sjeverac i buru. Najviša dnevna temperatura bit će uglavnom od 18 do 23, na Jadranu i u Zagori od 22 do 26 °C.
Kiši se nazire kraj, slijede prave ljetne temperature
No, ipak imamo dobre vijesti. Utorak bi, po trenutnim prognozama, trebao biti posljednji takav u nizu oblačnih i kišovitih dana. Već od srijede sunce će jače zagrijati, pa će se i temperature napokon dići, te biti sličnije lipnju nego travnju.
Do kraja tjedna kiša bi u potpunosti trebala nestati, a dnevne temperature rast će i do pravih ljetnih vrijednosti – 29 °C.
I.La./DHMZ 11.06.2013.
[You must be registered and logged in to see this image.]ajde više..smrzla sam se...
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
