Samoća povećava rizik od demencije, visokog krvnog
tlaka, srčanih bolesti i raka, a geni koje trebamo u borbi protiv
ozbiljnih virusnih infekcija manje su aktivni kod usamljenih osoba nego
kod ostatka populacije. Osim toga, ma koliko čudno zvuči, usamljenost je
i zarazna.Journal of Personality and Social Psychology izvijestio
je da se usamljenost može proširiti među određenom grupom slično kao
neka zarazna bolest. Usamljeni s vremenom 'inficiraju' osobe oko sebe,
pa i one postanu usamljene. Zapravo, ako je jedna osoba rekla da se
osjeća usamljeno, osobe najbliže njoj su dvije godine kasnije imale 52
posto veće šanse da se također osjećaju usamljeno. Znanstvenici su
odbacili mogućnost da usamljeni ljudi jednostavno traže sebi slične,
nego smatraju da je u pitanju doslovno sijanje osjećaja usamljenosti.
No, nije li ova studija kontradiktorna – na kraju krajeva, zar
usamljeni nisu najčešće sami, pa kako bi mogli ikoga zaraziti? Ali,
znanstvenici nisu definirali usamljenost po broju osoba s kojima netko
kontaktira, nego po kvaliteti osobnih odnosa i subjektivnom osjećaju
izolacije koju netko osjeća. Zato se neki osjećaju užasno usamljeni i
kad nisu sami. Upravo je ovo negativno ponašanje usamljenih ljudi, koje
karakterizira i veliko nepovjerenje prema drugima toliko zarazno.
Još neke činjenice o usamljenosti - u prosjeku se ljudi osjećaju usamljeno 48 dana godišnje, no
ukoliko imaju usamljenog prijatelja, broj tih dana može se povećati;
- svaki dodatni prijatelj (ukoliko već nije usamljen) smanjuje
učestalost osjećaja usamljenosti za 0,04 dana tjedno, ili dva dodatna
dana godišnje;
- žene su sklonije usamljenosti i širenju ovog osjećaja u svojoj okolini;
- osjećaj usamljenosti lakše se širi među prijateljima nego među članovima obitelji.
Osjećaj praznine i odbačenosti
Usamljenost je osjećaj koji može biti veoma jak i bolan. Onaj tko je
usamljen osjeća prazninu. Osjeća se izolirano i odbačeno od svih ljudi. U
takvom stanju osoba može biti vrlo ranjiva i uplašena.
No, budući da je usamljenost povezana s nizom mentalnih i
fizičkih bolesti, te može skratiti nečiji život, važno je da osoba
prepozna osjećaj usamljenosti ili pomogne onima koji su njime
'inficirani'.
Zdravstveni rizici Za zdravlje je ponekad nužno biti sam. No, povremeno osamljivanje je
nešto sasvim drugo od usamljenosti i izolacije. Ako se prodube, ovi
osjećaji mogu vrlo negativno utjecati na zdravlje. U samoći se ljudi
znaju potpuno zapustiti i zapostaviti osobnu higijenu, prehranu,
tjelovježbu ili zdravstvene preglede.
Primjerice, studija provedena na Sveučilištu Chicago dokazala je da
usamljenost utječe i na funkcije mozga. Između ostalog, pokazalo se da
sudionici studije koji su patili od usamljenosti imaju znatno različite
funkcije u određenim područjima mozga dok su gledali slike ljudi koji
uživaju u društvu ili u neugodnim okolnostima. Zaključili su stoga da
dugoročna društvena izolacija šteti zdravlju jednako kao i 15 popušenih
cigareta dnevno ili redovito opijanje.
"Osjećaj samoće i nevoljenosti također može izazvati probleme sa
spavanjem, pa čak i bržu progresiju demencije. Loša je vijest da
usamljenost podiže razinu hormona stresa, tj. kortizola, ali i krvnog
tlaka, koji može izazvati srčani ili moždani udar", upozorava psiholog
John Cacioppo sa Sveučilišta Chicago.
Kako se izliječiti?Obnovite dobre obiteljske veze i prijateljstva Zbog ubrzanog tempa života, vrlo je lako izgubiti vezu s nekim
osobama. Ako s nekima niste pričali duže vrijeme ili ste bili ljuti zbog
neke sitnice, odbacite negativne osjećaje i ponos – nazovite ih.
Pažljivo birajte prijateljeKoliko god je to moguće, okružite se sretnim, energičnim ljudima.
Jer, slično kao i usamljenost, i sreća je također zarazna. Čak i ako se
osjećate loše, ne pričajte samo o negativnim stranama svog života jer će
to zamoriti i najodanije.
Rastite kao osobaUčenje nikad ne treba stati. I u poznijim godinama možete upisati
neki tečaj i svladati novu vještinu. Postanite član nekog kluba ili
posjećujte javna predavanja – proširit ćete i um i društvenu mrežu.
Budite ljubazniMožda vas drugi izbjegavaju jer djelujete neljubazno. Ukoliko ste
sramežljivi i nesigurni, to može značiti i da niste dovoljno vježbali
komunikacijske vještine. Ili vi baš mislite da ste zanimljiva i duhovita
osoba? Ispitajte se, smijete li se uglavnom na tuđi račun i ističete
tuđe mane. Dobra komunikacija nije natjecanje u duhovitosti – i
jednostavan osmijeh može biti dovoljan.
VolontirajteVolontirajte iskreno, drugima pružite ono što možete (tako neće
nitko 'pregorjeti') i ne očekujte ništa zauzvrat. Ovo će obogatiti vaš
život na mnogo načina.
VježbajteTjelovježba je dobra za fizičko i mentalno zdravlje. Osim toga, to
je odličan način da upoznate nove ljude. Upišite se u neki klub u
blizini. Odlična ideja je i tečaj plesa – upoznat ćete neke zanimljive
ljude, razviti vještinu i biti fit.
I na koncuSumnjate li da je netko iz vaše sredine usamljen, pružite mu podršku. Možda biste mogli sve promijeniti.
Na usamljenost se može gledati i ovako
'Usamljenost nije bolest. To je zdrav osjećaj... prirodni pokazatelj da nam nedostaje društvo', navodi se u knjizi Phillipa R. Shavera i Carin Rubenstein In Search of Intimacy.
Kao što nas glad potiče da pojedemo nešto hranjivo, tako bi nas osjećaj
usamljenosti trebao potaknuti da potražimo dobre prijatelje.
