Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.
DOBRO NAM DOŠLI !
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.
DOBRO NAM DOŠLI !
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
-MI NISMO KAO DRUGI -Liberté, égalité, fraternité-
Prvo etno selo tog tipa u našem kraju smešteno je u Deliblatskoj peščari, blizu Bele Crkve.
Po poreklu Deliblatska peščara je jedinstvena u Panonskoj niziji a njen karakterističan dinski reljef ne sreće se tako izražen, nigde u ovom delu Evrope. Deliblatska peščara je stanište velikog broja ptica i životinja, poznata po plemenitoj divljaći: jelenu i srni, ali i po tome što u njoj već vekovima živi vuk. Danas je Deliblatska peščara zaštićena kao specijalni prirodni rezervat. Nalazi se u Južnom Banatu između Dunava i zapadnih padina Karpata, dok se na severozapadu prostire do naselja Vladimirovac i saobraćajnice Beograd - Vršac.
U srcu Delibatske peščare, blizu Bele Crkve nalazi se etno selo kog sačinjava i gde je smešteno 5 živih salaša, a ranije ih je bilo 25.
Posetom lokacije ,,Labudovo okno,, koje obuhvata površinu od 2.500 hektara močvarnih terena obale, ade i reku Dunav i Karaš smešteno je etno selo koje zahteva revitalizaciju postojećih objekata u cilju ruralnog razvoja. Revitalizacijom objekata akcenat se stavlja na upotrebnu vrednost i estetiku, što će unaprediti lepotu krajolika. Radi se o manjim objektima – seoske crkve i dve završene kuće u turističke svrhe jer su kuće u stilu sela iz 19.veka.
Rekonstrukcijom etno sela neće biti narušena životna sredina u bližoj i daljoj okolini.
Ovi salaši ne obnavljaju se samo u cilju turizma, već je na njima nalazi i farma Podolaca i Mangulica – genetički resursi.
Prirodne karakteristike i jedinstvenost ovog kraja čine ga pogodnim za rekreaciju, lov i ribolov, nautički turizam, a pre svega ekološki turizam.
Poslednji izmenio danubius dana Čet Jun 19, 2008 9:58 pm, izmenjeno ukupno 1 puta
Danubius Čuvar Vatre
Godina : 64 Location : Datum upisa : 19.01.2008
Naslov: EKOLOGIJA-eko selo Ned Okt 26, 2008 5:08 pm
Apatinac podiže turističko naselje na Dunavu
Ekološki raj sa 20 brvnara
Autor: S. Pualić-Špero | Foto:S. Pualić-Špero | 25.10.2008. - 11:12
[You must be registered and logged in to see this image.] APATIN - Sveto Bajić, preduzetnik i generalni menadžer „Weber Elbe“, počeo je gradnju ekološkog turističkog naselja „Zelena glava“ na jezeru kod apatinske stare pumpe. Da je reč o opsežnom poslu pokazuje i podatak da samo u prvi deo investicije treba uložiti 600.000 evra.
Bajić najavljuje da će veliki turistički raj biti podignut do sledećeg leta na površini od pet hektara, a jezero će se prostirati na 1,5 hektar. Veliki ekološki kompleks će biti nekoliko desetina metara udaljen od Dunava i tri kilometra od Apatina. - Sa obe strane jezera biće smešteno 20 kuća u etno stilu koje se već prave od balvan drveta u Crnoj Gori. U okviru naselja postojaće i ekološka učionica u koju će dolaziti apatinski učenici i ekolozi. Oko jezera će biti šetna i trim staza, ispusti za ribolovce i nekoliko mini vidikovaca.
- U podnožju, prema dunavskom nasipu, investitor će podići kamp za bicikliste jer tuda prolazi evropska biciklistička staza - kaže Željko Vučetić, rukovodilac projekta. Investitor Sveto Bajić, koji od male radionice podigao poznatu firmu fasadnih materijala „Elbu“ i dobro je prodao koncernu „Saint Goben“, kaže da je ekološko naselje projekt koji je njegov poslovni san. - Ekološko naselje poput ovog ne postoji u našem regionu. Nameravam da turističku ponudu Apatina obogatim i da osim rečnog, lovno-ribolovnog, banjskog turizma, postoji nešto gde će svaki ljubitelj prirode pronaći nešto za sebe - kaže Bajić.
Turisti će verovatno boravak u naselju „Zelena glava“ kombinovati sa posetom Specijalnom rezervatu „Gornje Podunavlje“, koje je mirom i očuvanom prirodom već oduševilo mnoge posetioce. - Posetio sam mnoga eko-turistička naselja u Evropi. Siguran sam da „Zelena glava“ ni u čemu neće zaostajati za njima, a imaće čak i mnoge prednosti - kaže Bajić.
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Pet Nov 28, 2008 11:58 pm
Radujem se svakom ekoloshkom napretku.To ce u buducnosti biti jako teshko negovano i realizovano.
Covek se trudi da unishti zivot! Ziveti u Boru i Pancevu je pitanje Golgote. Da li mocnici znaju shta cine generacijama ?
Lily First Bride
Godina : 28 Location : .. majka Serbia.. Datum upisa : 12.09.2008
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Sre Mar 18, 2009 12:36 pm
.. pa ni Novi Sad nije najidealnoji sto se toga tice.. veruj mi..
cojle Zaštitnik seljačkih prava
Location : Kumova slama Humor : smešan samom sebi Datum upisa : 09.08.2009
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Pet Sep 18, 2009 11:40 pm
...sjajno... [You must be registered and logged in to see this image.] kad bi neko od domaćina dao još priloga o ovom poduhvatu... [You must be registered and logged in to see this image.]
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Ned Sep 27, 2009 5:11 pm
Graditi kuću od slame
U Ozlju, nedaleko od staroga grada i u neposrednoj blizini Munjare koja još od 1907. godine opskrbljuje Karlovac strujom, nalazi se maleno eko-selo koje danas uglavnom posjećuju školska djeca.
Nekoliko drvenih kuća, formiralo je maleno selo kako bi današnjim generacijama pokazalo graditeljsku, kulturnu i običajnu baštinu toga kraja. Krovovi na starim drvenim kućama prekriveni su slamom, baš kao nekada.
U sveopćoj urbanizaciji koja je kod nas itekako prisutna, drvene kuće s krovovima od slame predstavljaju romantičan povratak i pogled na graditeljsku baštinu naših starih. Na korijenima sve počiva, bez korijena smo, kažu, kao otkinuta grana. No, prava tema ove priče nisu korijeni, a niti narodni običaji, već slama kao građevinski materijal. U Ozlju slamu nalazimo kao pokrov na drvenim kućama, no mogu li se i zidovi graditi od slame?
Kuće od slame ne samo da je moguće sagraditi, već se one pokazno grade i u Hrvatskoj, doduše, trenutno samo kao edukativni centri ekoloških udruga - u Istri, okolici Zagreba i Međimurju. Potpuno suludo! - reći ćete. Kao u priči «Tri praščića». U današnje vrijeme uopće razgovarati o slami kao o zanimljivom i vrijednom građevinskom materijalu čini se potpuno neozbiljno. No, je li to doista tako?
Balirana slama čvrsta je i ne gori
Istraživanja pokazuju da je balirana slama vrlo postojana, lagana i energetski učinkovita. Zidovi od balirane slame navodno su vrlo čvrsti, stoga u dobrim izvedbama (u kombinaciji s drvenim kosturom u kojem balirana slama zapravo čini ispunu) mogu biti čak i noseći. Nadalje, slama je dobar toplinski izolator pa, na primjer, zid od balirane slame debljine 45 cm ima toplinsku vodljivost od samo 0,13 W/m2K. Uz to, slama je i dobar zvučni izolator, koji je gotovo idealan i savršen. I konačno, balirana slama, u usporedbi s ostalim građevinskim materijalima, nevjerojatno je jeftina.
Ali, slama gori, kazat ćete. To je istina. Zrak koji se nalazi unutar stoga sijena pospješit će izgaranje i on će izgorjeti, takoreći, u trenutku. No, balirana slama dobro je komprimirana, tako da u samoj bali ima vrlo malo zraka. Stoga je teško zapaljiv materijal, ma kako to nevjerovatno zvučalo. Da bi se baliranu slamu zaštitilo od propadanja, potrebno je ožbukati zidove od slame i to žbukama na bazi vapna ili gline. Žbuke na bazi cementa stvorile bi paronepropusan sloj koji bi poticao kondenzaciju unutar zida i truljenje slame, stoga su navedene žbuke bolja rješenja. Budući da je slama uvijek dostupna, ona je obnovljiv i ekološki prihvatljiv građevinski materijal.
U Hrvatskoj, za razliku od zemalja poput Njemačke i SAD-a, ne postoji regulativa koja se odnosi na slamu kao građevinski materijal te je gradnja objekata od slame, koje bi se proglasilo građevinskim objektima, formalno nezakonita. U Hrvatskoj postoje tri pokazna objekta od slame površine 12 m² koja su izgrađena u organizaciji eko-udruga u Lopatincu kod Čakovca, kod Vukomerića i u Balama u Istri.
Za razliku od Hrvatske, u Njemačkoj su provedena stručna ispitivanja i slama je postala legalan materijal za izgradnju, dok se u SAD-u balirana slama može legalno koristiti i za izgradnju nosivih zidova, koji nose krovište bez dodatnih konstrukcijskih materijala.
Tehničke karakteristike
Koliko god ideja o upotrebi slame kao građevinskog materijala bila pomalo egzotična, ona u svijetu ima dosta zagovornika zahvaljujući, prvenstveno, nekim istraživanjima nakon kojih su prezentirane tehničke karakteristike ovog materijala sa svim njegovim prednostima i nedostacima.
Prije svega, treba reći kako su prednosti slame kao građevinskog materijala brojne: dobra toplinska i zvučna izolacija, otpornost na požar, zatim relativno dobra statička čvrstoća, otpornost na potres te niska cijena materijala. Arhitektura građevina od slame pruža dosta mogućnosti po pitanju oblikovanja, no ključna je cijena građenja i energetska učinkovitost takve gradnje. Naime, gradnja objekata od slame znatno pojeftinjuje ukupnu cijenu investicije, kao i sam proces izgradnje. U godinama eksploatacije građevine smanjeni su troškovi kao i energetski izdaci za zagrijavanje i hlađenje koji su općenito najveći gutači energije. U pogledu težnje za smanjenjem troškova za zagrijavanje i hlađenje građevina te uštede energije na svakom koraku, gradnja slamom kao građevinskim materijalom u posljednjem desetljeću postala je zanimljiva u zemljama EU-a pa se tako, npr., u Velikoj Britaniji godišnje sagradi nekoliko tisuća objekata razne namjene od materijala koji imaju baliranu slamu za svoju sirovinu.
Slama se, naime, vrlo jednostavno može dobiti na tržištu jer je ona svojevrsni nusproizvod kod uzgoja žitarica. Pri intenzivnom uzgoju žitarica po hektaru ostaje oko 5 hektara slame. Stručnjaci kažu kako poljoprivredna gospodarstva za potrebe u stočarstvu od te količine upotrebljavaju tek oko 30%, 30% se podore, a ostatak bi se moglo upotrijebiti kao sirovinu za izradu industrijskog građevinskog materijala od slame. Isporučena bala slame u prosijeku košta 1 euro, u proizvodnji od nje je moguće dobiti ploče od prešane slame u obliku opeke, betonskog bloka ili prefabriciranog zida pa je jasno da se tada na građevinskom materijalu može postići ušteda i do 15 puta u odnosu na opeku ili beton.
S obzirom na navedene mogućnosti, i u Hrvatskoj ima interesa pa je tako Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu poduzeo neke korake k uključenju u razvoj ovog novog prirodnog građevinskog materijala i na naše tržište. Budući da je riječ o energetski učinkovitom projektu, za nadati je da će se za slamu kao građevinski materijal zainteresirati i stručnjaci koji i inače nastoje poticati gradnju 'pasivnih' kuća u Hrvatskoj.
Rekli smo da slama ima visok stupanj toplinske izolacije. Koeficijent toplinske vodljivosti slame iznosi oko 0,09 W/m²K. Zid od stiješnjene slame debljine 45 cm može dati koeficijent prijelaza topline od 0,13 W/m²K, a to je i do tri puta manje od propisanih vrijednosti prema trenutno važećem zakonu. Takav zid u pravilu sastoji se od nekoliko slojeva. U sredini se, dakako, nalazi sloj slame debljine 35-40 cm.
S vanjske strane nalazi se drveni okvir koji drži slamu na okupu, zračni hermetički sloj te žbuka. S unutarnje strane može biti barijera isparavanja, unutarnji okvir te unutarnja žbuka (obično glina,vapno) na oplati od 2,5 do 3,0 cm. Takav zid od slame predstavlja ne samo ekološki proizvod, koji je po cijeni dostupan i širim slojevima ljudi, već i odgovara kriterijima 'pasivne' gradnje pa može i u tom pogledu biti zanimljiv 'pasivnoj' arhitekturi dr. Feista.
Različite vrste slame imaju različite kemijske sastave i čvrstoću. To je još jedan detalj na koji treba obratiti pozornost. Sadržaj vlage i uvjeti skladištenja od iznimne su važnosti za kvalitetu slame kao sirovine. Sadržaj vlage u slami ovisi o uvjetima u vrijeme baliranja slame kao i o uvjetima skladištenja i transporta bala. Gustoća bale ovisi o vrsti žitarica, sadržaju vlage i stupnju kompresije balirke. Ona bi trebala biti oko 1,1 kN/m3 da bi mogla biti korištena u proizvodnji kao sirovina za građevinski materijal. Za graditeljsku izvedbu bitan je podatak o maksimalnoj količini vlage pri gradnji te minimalna gustoća balirane slame.
Zdravlje za ljude i prirodu
Zaljubljenici u ekološki prihatljive materijale kažu da mikrovlakna iz kamene i staklene vune, koje se koriste kao uobičajena toplinska izolacija, mogu biti štetna za čovjeka ako dospiju u pluća. Isparavanja od raznih umjetnih materijala, boja i lakova također dugoročno mogu utjecati na zdravlje ukućana što i sami znamo. Već i kod nas će vas trgovci u trgovinama boja i lakova upozoriti na one proizvode koje su proizvedeni na bazi vode kao neškodljive, od onih koji su proizvedeni na bazi nafte, koji se duže suše i mogu biti štetni za zdravlje ukoliko udišemo isparavanja.
Ekološke udruge upozoravaju da i proizvodnja industrijskih građevinskih materijala često uzrokuje onečišćenje. Tako se pri proizvodnji cementa, na primjer, troši golema količina energije dobivena od fosilnih goriva. Pri gradnji i rušenju objekata današnje graditeljstvo stvara velike količine otpada. Prilikom i nakon gradnje kuće od slame, ističu, nema otpada. Slama je obnovljivi materijal koji se svake godine može dobiti košnjom, a energija potrebna za njezinu proizvodnju dobivena je od suna.
Organski uzgojena slama predstavlja zdravu alternativu modernim građevinskim materijalima. Prirodna je i bezopasna, iz nje ne isparavaju štetni sastojci (poput formaldehida, na primjer). Visoki stupanj zvučne izolacije omogućuje odvojenost od vanjskog svijeta i gradske buke kojoj smo svakodnevno izloženi. Nerijetko se događa da je u stambenim objektima koji su sagrađeni neadekvatnim i štetnim materijalima zdravlje ljudi ugroženo. Život u kući od materijala na bazi slame pruža zdravo životno okruženje, jer slama je, recimo to još jednom, prirodan materijal. Ne uzrokuje čak ni alergije jer, za razliku od sijena, ne sadrži pelud. Za razliku od betona, slamnati zidovi dišu, što rezultira bitno svježijim zrakom u prostorijama. I da zaključimo, gradnjom objekata od materijala na bazi slame energija potrebna za izgradnju i kasnije za eksploataciju takvih objekata višestruko se smanjuje. Tako s novim saznanjima i tehnologijama koji slamu na učinkovit način mogu prefabricirati u svima dostupan građevinski materijal, koji se poput većine ostalih može nabaviti na skladištima građevinskih materijala ili u specijaliziranim graditeljskim tvrtkama, možemo krenuti u nove graditeljske pothvate na dosad nezabilježen način.
ing. A. Živković
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Ned Sep 27, 2009 5:12 pm
EKO SELO PODGORA [You must be registered and logged in to see this image.](Klikom na sliku pogledaj galeriju)
Udaljeno je 7 km od Žabljaka, na pola puta izmedju Durmitora i Tare. Granice sela isprepletane su sa granicama NP "Durmitor" Od prije preko 300 godina tu su bili katuni mještana sela Tepaca. Postepenim širenjem i prirodnim razvojem Žabljaka kao centra cjelokupnog područja, stanovnici Tepaca se približavaju i u velikoj mjeri za stalno naseljavaju Podgoru... Selo Podgora je jedan od kulturnih centara Durmitorskog područja, prva škola, biblioteka, i kulturno umjetničko društvo "Sloga" osnovani su u Podgori još početkom prošlog vijeka. Po mongo čemu je jedinstveno:prirodi, ljudima, načinu života, tradiciji... Najbolja potvrda ovih navoda je i prihvaćen pionirsko projekat(prvi i za sada jedini ovakvog tipa u Crnoj Gori) koji teži razvoju i zajednici na principima održivog razvoja. Spremno otvarajući sve lokalne - globalne probleme, aktuelizovalo je sva pitanja budućnosti življenja u Ekološkoj državi Crnoj Gori.
VIDIKOVCI KANJONA RIJEKE TARE [You must be registered and logged in to see this image.] (Klikom na sliku pogledaj galeriju)
Selo Podgoru grli kanjon rijeke Tare - rezervat biosfere, u rasponu od 10 minuta do 1 sata laganog hoda, zavisno u kom se dijelu sela nalazite,možete posjetiti neke od spektakularnih vidikovaca na njen nadaleko poznati kanjon. Podgora je dobila ime jer je "pod gorom"(okružena šumom), sve staze kroz selo i na kanjon vode kroz prelijepe visoravni i duboke šume, Dostupni vidikovci su: Vilino guvno, Ravni, Brojila, Tmorska glavica, Soa, Ćurevac.Neki od ovih vidikovaca se po prvi put predstavljaju turistima ... Ni jedan savremeni surround bioskop nema tu trodimenzionalnost, dubinu, visinu, boje, zvuk...Ni jedan takav bioskop, i pored sve tehnike i progresa neće moći uspjeti prenijeti ono što je rijeka Tara stvorila urezujući u svoj kanjon kroz vječnost ... Okruženje i priroda jedino se mogu dočarati fizičkim prisustvom - svojevrsno prirodno, duhovno, i zdravstveno lječilište...
Napomena: Prilikom posjete morate imati na umu da se nalazite u zaštićenom području i ponašati se u skladu sa pravilnikom NP "Durmitor"
[You must be registered and logged in to see this image.] (Klikom na sliku pogledaj uvelicanu mapu)
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Ned Sep 27, 2009 5:13 pm
Hrvatska : SAMOBOR-EKO SELO
Termin: tijekom cijele godine
PROGRAM IZLETA: Polazak ispred škole u jutarnjim satima prema dogovoru. Vožnja prema SAMOBORU slikovitom gradiću s dugom izletničkom i turističkom tradicijom koji još davne 1242. godine poveljom kralja Bele IV. dobiva status slobodnog kraljevskog trgovišta. Krajem 13. stoljeća na brdu Tepec počela je gradnja Starog grada-tvrđave. Podno Starog grada je stari dio Samobora, Taborec, s drvenim kućama i gotičkom, barokiziranom crkvom sv. Mihalja, te sportsko-rekreacijski centar Vugrinščak. Središnji gradski trg s mnoštvom bistroa i terasa, s kojih pogled pada na pročelja okolnih zgrada s kraja 19. st., omiljeno je izletište Zagrepčana. Nedaleko trga je Livadićev dvorac iz 1764. godine. Nakon razgleda nastavak puta prema obroncima Žumberačke gore. Vožnja sve do ulaza u “EKO SELO”. Kraći odmor te obilazak domaćinstva u pratnji domaćina. Nakon obilaska i upoznavanja sa raznim vrstama domaćih životinja, odlazak na ručak. Poslije ručka slobodno vrijeme za igru sve do povratka. Dolazak pred školu u poslijepodnevnim sa
prema jednostavnosti nekadašnjeg načina života. Ovdje se odmaraju oči i duša, čovjek postaje plemenitiji ali i mudriji slušajući žuborenje potoka i rad vodenice.
sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Ned Dec 06, 2009 6:21 pm
prema jednostavnosti nekadašnjeg načina života. Ovdje se odmaraju oči i duša, čovjek postaje plemenitiji ali i mudriji slušajući žuborenje potoka i rad vodenice.
To je familija...
sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Ned Dec 06, 2009 6:44 pm
Nema veze....Ime nije bitno....Bitna je sushtina.....
Etno selo “Stanišići” osnovano je 2003. godine, zahvaljujući inspiraciji Borisa Stanišića. Više od nekoliko godina on je putovao po srpskim selima srednje Bosne u potrazi za starim kućama i predmetima koji će sačuvati predstavu o jednom vremenu i kulturi življenja sa kraja 19. i početka 20. veka. Rezultat je autentično planinsko selo u sred semberske ravnice.
sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Ned Dec 06, 2009 7:04 pm
U selu se danas izdvajaju dve celine, Jedna prikazuje svetovni život i izgrađena je od drveta. Čine je drvene kuće – brvnare sa pokućstvom koje im je vekovima pripadalo. Kuće povezuju popločane kamene staze, a u centru sela su dva jezera.
Druga celina je duhovnog karaktera i predstavljena je srednjevekovnom arhitekturom građenom u kamenu, koja je u stvari skup replika istorijskog i religijskog značaja.
Vangelis
Location : Gazimestan... Datum upisa : 20.10.2009
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Ned Dec 06, 2009 7:17 pm
Ma zivelo se extra pod Turcima... Bas u takvim kucicama... Hebe to sto im ponestalo cvrste gradje... Pojela vlaga drvo... Sto se Stanisica tice,porodica raseljena pod Velikom seobom 16.. i neke... Iz vise pravaca,neki se zaustavili kod danasnje Subotice,ostatak ostao u CG ili dosao u Centralnu Srbiju... Tako su ziveli mozda oni iz Dubrovnika 14... i neke... Al hebe deficit dokaza... Toliko o tome...
Gost Gost
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Ned Dec 06, 2009 8:56 pm
Vangelis ::
Sto se Stanisica tice,porodica raseljena pod Velikom seobom 16.. i neke... Iz vise pravaca,neki se zaustavili kod danasnje Subotice,ostatak ostao u CG ili dosao u Centralnu Srbiju... Tako su ziveli mozda oni iz Dubrovnika 14... i neke... Al hebe deficit dokaza... Toliko o tome...
Ala si potkovan znanjem o Stanišićima, svaka čast. Imam jednog prijatelja koji nosi to prezime pa ću da ga pitam šta on zna. [You must be registered and logged in to see this image.]
Vangelis
Location : Gazimestan... Datum upisa : 20.10.2009
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Ned Dec 06, 2009 9:00 pm
Kornelija ::
Vangelis ::
Sto se Stanisica tice,porodica raseljena pod Velikom seobom 16.. i neke... Iz vise pravaca,neki se zaustavili kod danasnje Subotice,ostatak ostao u CG ili dosao u Centralnu Srbiju... Tako su ziveli mozda oni iz Dubrovnika 14... i neke... Al hebe deficit dokaza... Toliko o tome...
Ala si potkovan znanjem o Stanišićima, svaka čast. Imam jednog prijatelja koji nosi to prezime pa ću da ga pitam šta on zna. [You must be registered and logged in to see this image.]
Pitaj ga... I ja nosim to prezime... Pa da uporedimo informacije...
sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Sre Dec 09, 2009 6:22 pm
Negde sam cula ili procitala, sad se ne secam tacno, ali kaze da je ovo selo posetilo vec milion ljudi. Pa, valjda cu i ja imati to zadovoljstvo... Ziveti bajku jedan dan..
bosankaa ★ Prva Oklagija Foruma ★
Godina : 43 Datum upisa : 17.02.2010
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Pon Maj 31, 2010 6:57 pm
Jedno od ljepsih mjesta u Bosni.
sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Pon Maj 31, 2010 7:07 pm
Bosna je lepa , uzduz i popreko, ima tu puno toga da se vidi, ali moja je zelja, osim da se jos jednom napijem vode sa Bascarsije, a ono, da dozivim i ovo selo, na kratko..Eto... [You must be registered and logged in to see this image.]
bosankaa ★ Prva Oklagija Foruma ★
Godina : 43 Datum upisa : 17.02.2010
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Pon Maj 31, 2010 7:14 pm
sonia ::
Bosna je lepa , uzduz i popreko, ima tu puno toga da se vidi, ali moja je zelja, osim da se jos jednom napijem vode sa Bascarsije, a ono, da dozivim i ovo selo, na kratko..Eto... [You must be registered and logged in to see this image.]
Bosna je specificna i puna prirodnih krasota.Ko voli prirodu,mislim da posjetom Bosni nece ostati ravnodusan na njene ljepote. Ako vec budes u prilici da posjetis Bijeljinu,etno selo...predlozila bih ti da posjetis i Dvorove.Odlicno je :))
sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Pon Maj 31, 2010 7:25 pm
Mogla bi ja turneju da napravim tamo na zimu... Sarajevo, Banja Luka, Zenica, Bijeljina ( sto da ne?) , pa Visegrad i ..... [You must be registered and logged in to see this image.]
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Pon Maj 31, 2010 7:32 pm
Sonja ....ovo moras posjetiti....predivno je.....ima toga dosta sta bi mogla da vidis.....
sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Pon Maj 31, 2010 7:42 pm
Hahhaha, naravno! Ti ces da me povedes, pa me posle izgubi negde usput! [You must be registered and logged in to see this image.]
Aurora Borealis
Datum upisa : 17.12.2009
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Pon Maj 31, 2010 7:53 pm
sonia ::
Hahhaha, naravno! Ti ces da me povedes, pa me posle izgubi negde usput! [You must be registered and logged in to see this image.]
mozda cu da te izgubim negdje...hehheh...uglavnom nece biti lose....ali ne stvarno ....predivno je....a ima jos toga puno da vidis.....al i ti ces mene da vodis u Nis.....
sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Pon Maj 31, 2010 8:03 pm
Aurora Borealis ::
sonia ::
Hahhaha, naravno! Ti ces da me povedes, pa me posle izgubi negde usput! [You must be registered and logged in to see this image.]
mozda cu da te izgubim negdje...hehheh...uglavnom nece biti lose....ali ne stvarno ....predivno je....a ima jos toga puno da vidis.....al i ti ces mene da vodis u Nis.....
Nego kako?!! [You must be registered and logged in to see this image.] Samo ja cu morati da te cuvam, CE te ukradu, mori, mnogo si mi ubava!
Svi za Nis, dodji i ti da vidis, tu se voli , peva , pije, tako zive sve Nislije.. Cokek svira, ritam nosi, nije vazno sta si , ko si, Pevaj, igraj, nek' se ori, pusti srce neka zbori! ...................................... Jesi l' cula, mili rode, svi putevi za Nis vode, sto ne dodjes malo dole, pa da vidis gde je bolje?1 Tu se igra , peva, pije, tako zive meraklije.. Tu se voli, igra, pije, tako zive sve Nislije!
Aurora Borealis
Datum upisa : 17.12.2009
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Pon Maj 31, 2010 8:07 pm
moracu i ja da obidjem malo te krajeve....vakat je......
sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Čet Jun 10, 2010 3:37 pm
Aurora Borealis ::
moracu i ja da obidjem malo te krajeve....vakat je......
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Pet Okt 08, 2010 7:58 pm
Ljubiš
Selo Ljubiš u koje(m) se zaljubiš [You must be registered and logged in to see this image.]Dobrodošli u Ljubiš
Ljubiš udaljen 15 km od centra Zlatibora. Ljubiš je naselje u opštini Čajetina u Zlatiborskom okrugu, jedno od većih Zlatiborskih sela koje se nalazi između vrhova Murtenice, Borkovca i Jasenova. Prosečna nadmorska visina iznosi oko 850m (najniži deo je 810m, dok je najviši vrh Borkovca oko 1000m). Ljubiš se sastoji iz centralnog dela (centra) i zaselaka Gornjeg Ljubiša i Donjeg Ljubiša.
Selo je karakteristično po bogatstvu i raznovrsne flore, pogotovu lekovitog bilja, pečuraka i šumskog voća. Kroz njega protiče reka Ljubišnica na kojoj su izgrađeni ribnjaci kalifornijske pastrmke. U Ljubišu je rođen i naš poznati pesnik Ljubivoje Ršumović.
[You must be registered and logged in to see this image.]U selu se mogu videti stare kuće a neke su u etno stilu. Domaćini vredno rade na vraćanju starog sjaja selu i ozbiljno se bave etno turizmom čekajuću i ispraćajući turiste kako iz regiona tako i iz celog sveta.
Specijaliteti sela Ljubiš su med, pršut, domaća rakija, jagnjetina ispod sača, teletina ispod sača, kuvani kupus u zemljanom loncu i ostala tradicionalna jela koja jednom kada probate uvek ćete se vraćati. Bićete svedok poznatog srpskog gostoprimstva i moći ćete da se odmorite kao nikada pre. Budićete se uz zvuke jaganjaca a uveče će vas na miran san ispraćati zvezde u velikom broju.
U blizini sela Ljubiš se nalazi selo Gostilje gde se nalazi vodopad koji vredi obići (serbia tourist)
sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Sub Mar 09, 2013 9:51 pm
Dosta vam je hotelskih betonskih divova, koliko god zvjezdica imali i koliko god njihova ponuda bila bogata? U tom slučaju sasvim sigurno je itekako dobrodošla promjena boravak u nekom od etno-eko sela kojih je posljednjih godina sve više na području Splitsko-dalmatinske županije, kako na obalnom i zagorskom dijelu, tako i na otocima.
Povratak prirodi i tradiciji sve je izraženiji trend, a neotkrivene ljepote stare Dalmacije, izvan turističke vreve na obali, stoljetne kamene kuće koje odišu mediteranskim mirom, nadohvat su ruke svim namjernicima željnima drugačijeg odmora, putnicima koji tragaju za netaknutom prirodom i prekrasnim morem.
Brojne su se zemlje okrenule razvoju održivih modela ruralnog turizma, Splitsko-dalmatinska je županija, prvenstveno na temeljima provjerenog talijanskog i istarskog modela, krenula s projektom etno-eko sela, specifičnih izletničkih, smještajnih, agroturističkih, umjetničkih ili kombiniranih naselja čija je svrha očuvanje kulturne baštine, obnova starih kuća, gospodarskih i drugih objekata, zaustavljanje raseljavanja i povratak domicilnog stanovništva, oživljavanje tradicijske proizvodnje i starih obrta, proizvodnja zdrave hrane...
Etno-eko sela odražavaju dalmatinsku pučku kulturu i graditeljske običaje, iz većine se pruža prekrasan pogled na more, dok ona koja su 'zakinuta' za tu kvalitetu imaju idealnu mikroklimu. Sela su to koja su nastajala stoljećima, građena u skladu s prirodnim zakonitostima svoga kraja, i to je upravo ono što nude današnjim gostima – povratak prirodi obogaćenoj kulturnom tradicijom. Posjetiteljima se nude i osebujni izleti pješice, na biciklima ili konjima, razni oblici aktivnog turizma od sudjelovanja u poljoprivrednim radovima i sakupljanja ljekovitog bilja, do raftinga, penjanja po stijenama, sportskog ribolova... Mnoga etno-eko sela svega su desetak minuta vožnje udaljena od velikih marina, što ih čini idealnim izletničkim odredištima za nautičare koji tako mogu upoznati sasvim drugačiju sliku obale ili otoka.
Etno-eko sela ponajprije su savršena mjesta za opuštanje u miru i tišini koju uznemiravaju samo zvuci prirode, zanosni mirisi dalmatinskoga bilja i pogled na sjajne zvijezde koje je, za razliku od onih hotelskih, nemoguće prebrojati.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji dosad je uređeno tridesetak etno-eko sela na otocima, u priobalnom te zagorskom dijelu:
Topići, Topići-Bast (Baška Voda)
Zorače, Malo Grablje, Velo Grablje, Brusje (Hvar)
Humac (Jelsa)
Podhumlje (Komiža)
Tugare Ume, Čažin Dolac (Omiš)
Dol (Postira)
Gornji Proložac Podi (Proložac)
Blace (Solin)
Grohote (Šolta)
Podi Grab Bugar., Gornje Voštane i Grubišići (Trilj)
Kokorić, Veliki Godinj (Vrgorac)
Karoglani (Zmijavci)
Murvica (Bol)
Gornja Podsrtana, Stara Podstrana (Podstrana)
Lolić i Mijanovići (Split)
Brdaci (Zec), Divojveići, Radošić (Lećevica)
Botić-Opor (Prgomet)
Naklo-tavnice (Lokvičići)
Jesenice, Duće (Dugi Rat)
Mala Rudina (Stari Grad)
Bekavci Kričar (Brela)
Rušinovići, Drvenik Veli Kačine (Trogir).
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Lakota - slučajna prolaznica-
Datum upisa : 11.07.2013
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Pet Okt 25, 2013 12:08 pm
Selo u kojem se prave ajvar žurke
Autor: Jelena Stokić/mondo
Ako želite da pobegnete od gradske vreve, uživate u prirodi, šetnjama i tradicionalnoj srpskoj hrani, pravite ajvar i džem, pomažete u seoskim poslovima... onda je idealno mesto za vas (S)latkovac. [You must be registered and logged in to see this image.]
Foto: Etno selo Latkovac
Etno selo Latkovac, ili kako ga od milja zovu gosti - Slatkovac, izniklo je na više od dva veka starom ognjištu predaka porodice Knežević. Pre dve decenije napušten zaseok Kavrići, danas je kulturno-turistički centar koji je tokom čitave godine otvoren za mnogobrojne goste.
Latkovac se nalazi u severozapadnom delu opštine Aleksandrovac. Selo je udaljeno 220 km od Beograda i smešteno je u podnožju planina Kopaonik, Goč i Željin na nadmorskoj visini od 430 metara. Smeštajne kapacitetei sela čini 25 lažajeva, restoran, biblioteka i etno dućan raspoređeni u četiri kuće koje čine zaseok. Pored bogate istorije, selo je specifično po predivnoj okolini i netaknutoj prirodi.
Ko dolazi u (S)latkovce
U (S)latkovac najviše dolaze ljudi između 25 i 35 godina starosti, umetnici, ljudi koji vole prirodu, porodice sa decom. Najčešće dolaze na produženi vikend, dok leti ostaju i po sedan i 10 dana.
"Slatkovac nije obično selo.On nosi onu divnu emociju iz detinjstva kada ste jedva čekali da odete na selo gde vas sa osmehom dočekuju, ušuškani ste dok brinu o vama, dani vam prolete", kaže direktorka Etno sela Sanja Knežević i dodaje da je selo dobro i za one koji žele pasivan, ali i za one druge koje vole aktivan odmor i naravno za one koji vole dobru tradicionalnu hranu.
"Naš zaseok ima 25 ležajeva i 30 mesta u restoranu što je sasvim dovoljno da sačuvamo mir i seosku idilu.Turisti nam dolaze tokom cele godine, najviše ih je tokom leta, ali pošto je i oktobar topao i ovih dana je gužva", kaže Knežević i ističe da u selu ima gostiju i zimi - za Novi godinu, Božić i tokom zimskog raspusta. [You must be registered and logged in to see this image.]
Foto: Etno selo Latkovac
"Svake godine organizujemo doček Nove godine u našem restoranu. Te večeri se sluša starogradska muzika, ali organizujemo i karaoke što je gostima posebno drago. Za Božić je poseban doživljaj jer dolaze ljudi iz velikih gradova koji se nisu susretali sa starim seoski običajima, pa se trudimo da im pokažemo sve običaje, ali i da učestvuju u sečenju badnjaka, unošenju u kuću, da rade sve ono što radi položajnik... Deci je posebno zanimljivo", priča Sanja.
Mestašce je idealno za one koji vole da pešaće jer ima mnogo pešečkih staza, ali i za ribolovce jer je u blizini jezero, a i reka Rasina.
"Naši gosti mogu da beru kupine, maline, sakupljaju šljive, pečurke, da pomažu na kazanu da gde se peče rakija. Takođe, imamo lepu saradnju sa najboljim proizvođačima vina iz Aleksandrovca, pa gosti mogu da beru grožđe, ali i da učestvuju u procesu pravljenja ovog piča", ističe direktorka etno sela.
Idealno i za ljubitelje klasične muzike
U ovaj zaseok pokraj Aleksandrovca se dolazi i zbog Festival klasične muzike, kao i zbog edukacije koja se organizuje za studente muzičkih akademija. Učesnici i gosti sela bili su Egon Mihajlović, Marija Jonas, Mladen Jagušt i mnogi drugi eminentni umetnici.
Ono na šta su u Slatkovcu veoma ponosni je organizovano kuvanje pekmeza, slatkog, ali je, kako kaže Knežević, najzanimljiviji "ajvar party."
"Poslednjih godinu, dve ne moramo ni da istaknemo tablu da organizujemo pravljenje ajvara, jer ljudi već znaju i dolaze. Inače, to je izuzetno zabavano jer to nije samo pečenje, ljuštenje paprike, nego se ljudi šale, đuska se uz dobru muziku. Kada krenu kući, gosti dobiju po teglu ajvara u čijem su pravljenju učestvovali."
Osim spremanja zimnice, rada na poljima, u Slatkovcu možete naučiti, ili bar pokušati, da naučite stare zanate, ali i da učestvujete u slikarskim radionicama, izradi grnčarskih predmeta.
U ovom seocetu trude se i da podignu svest mladih o značaju zaštite životne sredine, pa se organizuju i ekološki kampovi. [You must be registered and logged in to see this image.]
Foto: Etno selo Latkovac
"Osim edukativnog dela koji podrazumeva predavanja o zaštiti životne sredine, organizujemo i konkretne akcije kao što su postavljanje putokaza za šetnju u Latkovcu, čišćenje reke, postavljanje kanti za smeće", kaže Knežević.
Danubius Čuvar Vatre
Godina : 64 Location : Datum upisa : 19.01.2008
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Čet Apr 19, 2018 8:34 am
bosankaa ::
Jedno od ljepsih mjesta u Bosni.
Ima neka ideja Sindikata zdravstvenih radnika da se organizuje izlet sredinom maja na ovo mesto. Pogledah i ja šta je i gde to .Nisam stručnjak za arhitekturu ,niti želim da smanjim "bajkoviti" izgled tog mesta ,ali ....kom "etnosu" pripadaju ovakve zgrade ?
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Ned Maj 13, 2018 12:46 pm
Dođoh i videh "Stanišić" Ok ,deluje to zaista bajkovito ,naročito na slikama ,ali objektivno ? Ja zaista ne vidim nikakvu vezu između onih par "prenesenih (etno ) kuća" navodno iz XIX veka sa onim srednjovekvnim zamcima (hotelima visoke kategorije ,koji nikako nisu za prosečan svet ) ? Ne vidim ni nikakav poseban "sadržaj" ? Zoo vrt je smešan ,starački dom u Apatinu je za njega "egzotika" ."Bunar želja" ,"bunar ljubavi" ? I to mi je u stilu "kako mali Perica zamišlja ...." Onaj "panormaski vozić" je zanimljiv verovatno samo maloj dečici ,a "obilazak" traje kao da ideš Osaka brzom prugom . Suveniri -svaki sličan štand na "Arizona" pijaci ima identičnu ponudu ,sem što se ovde vidi jasan upliv SPC koja se ubacila i u "suvenirnicu" i u onaj "manastirčić" na brdu sa aranžmanom "romantično venčanje" (sve sa Ciganima trubačima ) Ovo je ponuda "brojanica" :
Meni je to i dalje pomodarenje i sprdanje sa verom ,crkveni marketing . Ko je ovo "osveštao "-sveti Porfirije Bižuterijski ? Nadalje ...cene su zverske svuda (naročito u "grčkom restoranu "koji se ,kako neočekivano ,zove "Elaz" ) a osoblje obilazi oko vas kao kopci .Prvo diskretno gledaju da li ste progutali poslednji zalogaj ,onda prazne pepeljare i brišu sto ,da bi vas na kraju šef sale "zamolio" da se kupite ,jer "dolazi nova grupa" ?(iako niste još ni usta obrisali ni cigaretu popušili ???) Ovo je pojava u svim ondašnjim ugostiteljskim objektima bez razlike -a ja obiđoh pet. Kao što rekoh -za goste sa dubokim džepom u "zamkovima" je verovatno jako lepo ,jer se vidi da su tu utrošeni milioni eura u enterijer (navodno je sve to privatno vlasništvo ,bogati "Jugo-švaba" ,ili veliki ratni profiter ?) a sve ostalo je kao neki zbrda zdola skucan "zabavni park" kakvih po svetu ima na hiljade . No, kao što rekoh -slike ispadnu zaista više nego atraktivne ,što jeste ,jeste (pa i ja "okinuh" koju ,onako ,bez veze , -da ne budem mimo sveta) . [You must be registered and logged in to see this image.]
Naslov: Re: ETNO-EKO SELA Ned Maj 13, 2018 7:07 pm
Šta tebe može impresionirati jbt.Nisam bila,ali po slikama deluje baš lepo,a i romantično.Mislim da za svakoga ima ponešto.Na takvim mestima kao Satanišić,Rastoke-ideš da odmoriš mozak.
(ugostitelji su samo ljubazni )
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
)
