Događa li vam se da pristajete na zahtjev prijatelja iako vam uopće ne
odgovara? Teško vam je reći kolegi da obavi svoj dio posla pa ga radije
dovršite sami? U redu u banci nećete reagirati ako se netko pregura
ispred vas? U restoranu ćete pojesti hranu koja nije odgovarajuća jer
'nećete valjda raditi problem od toga'? Možda niste dovoljno asertivni
Asertivnost je pojam o kojem sve češće možemo čitati u tekstovima
popularne psihologije, a u području akademske psihologije poznat je puno
ranije. Prema Langeu i Jakubowskom (1976), asertivnost je zauzimanje za
osobna prava putem izražavanja misli, osjećaja i stavova na direktan,
iskren i adekvatan način, koji ne ugrožava prava druge osobe.
Asertivnost je, drugim riječima, stil komunikacije koji nam omogućuje da se zauzmemo za sebe, poboljšamo odnose s drugima,
jasno kažemo 'ne' kad je potrebno -
bez osjećaja krivnje i postavimo granice. Asertivnost se odnosi i na otvoreno, iskreno i adekvatno izražavanje
pažnje, nježnosti i zahvalnosti prema drugim ljudima, kao i primanje i
davanje komplimenata, piše mr. Zrinka Zarevski, klinička psihologinja na
portalu InsideOut.hr.
Karakteristike neasertivnih osobaZaputit ćemo se nakratko suprotnim smjerom i pogledati koje su karakteristike neasertivnih osoba.
Ljudi koji nemaju razvijenu vještinu asertivnog [You must be registered and logged in to see this link.] nejasni su ili pasivni u izražavanju svojih želja,
teško ili uopće ne odbijaju tuđe zahtjeve koji im ne odgovaraju,
smatraju svoje mišljenje manje vrijednim od tuđeg, sramežljivi su,
osjećaju se frustrirano i nižeg su samopoštovanja. Izbjegavaju bilo
kakve konflikte jer ih konfrontiranje s drugima uznemiruje pa na
rasprave s drugima reagiraju povlačenjem, neodlučnošću i odustajanjem od
svojih prava, potreba i želja.
Sjetite se da nitko ne može upravljati nama, našim emocijama i ponašanjem ako mu mi sami to ne dopustimo.
Na taj način zanemaruju ili stavljaju u drugi plan vlastite potrebe u odnosu na one iz okoline, a
kao posljedica takvog ponašanja često se javlja anksioznost, nezadovoljstvo ili osjećaj bespomoćnosti.Neki od uzroka ovakva ponašanja mogu biti strah da ne razočaraju ili ne
razljute druge ljude, neadekvatan osjećaj odgovornosti za tuđe osjećaje -
strah da ne povrijede druge ili strah od neprihvaćanja. No
zapravo sami ne poštuju svoje potrebe i osjećaje te svojim ponašanjem dopuštaju drugima da naruše ili povrijede njihov osobni prostor, šaljući
[You must be registered and logged in to see this link.] 'ja nisam važan/a, drugi su važni'.
Sjetite se da nitko ne može upravljati nama, našim emocijama i ponašanjem ako mu mi sami to ne dopustimo. Agresivan stilNa suprotnom kraju kontinuuma ljudskog ponašanja je agresivan stil. Zasigurno u svojoj okolini imate barem jednu osobu sklonu tom tipu
komunikacije. Takve osobe izražavaju svoje potrebe, osjećaje i mišljenja
na štetu druge osobe, nastoje dominirati drugima te su nerijetko
verbalno i/ili fizički nasilne. Nameću svoja mišljenja, zahtijevaju,
inzistiraju i nemaju pretjeranog interesa za tuđe osjećaje.
Iako postoje situacije u kojima je najbolje biti pasivan, kao i one koje zahtijevaju dozu agresije,
u većini situacija najbolje je komunicirati asertivno. Pa koje su odlike takvog ponašanja?
Recimo što nam smetaZa početak,
važno je jasno izraziti što nam smeta. Ako
nismo dovoljno jasni, vrlo su male šanse da se nečije ponašanje ili
postupak koji nam smeta promijeni. Ponekad mislimo da se stvari
podrazumijevaju, ali to nipošto nije tako. Za razliku od pasivnog
pristupa - kojim osoba stavlja potrebe drugih ispred svojih te
agresivnog - kojim osoba stavlja svoje potrebe ispred tuđih,
asertivno ponašanje omogućuje ravnotežu između dviju strana.
Iznimno je važno prepoznati za koje ste ponašanje sami odgovorni i za
njega preuzeti odgovornost. Ali prepoznajte i ponašanje drugih za koje
niste odgovorni i postavite jasnu granicu.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Agresivne osobe nameću svoja mišljenja i nemaju pretjerana interesa za tuđe osjećaje
Objasnite drugoj strani zašto vam određeno ponašanje smeta, izrazite svoje osjećaje, mišljenje i posljedice nečijeg ponašanja.
Ako druga strana to ne zna, neće moći korigirati svoje ponašanje prema
vama. Pri tome treba pokazati razumijevanje i za drugu stranu, uvažiti
razloge, ali i jasno izraziti svoje kako bi se postigao kompromis. U
pregovaračkim terminima, to je tzv. 'win-win' situacija.
'Ja-poruke'Okolina će nas najbolje razumjeti ako se izražavamo putem 'ja-poruka'. Na taj način jasno navodimo konkretno ponašanje koje nas na bilo koji
način ugrožava, posljedice tog ponašanja i osjećaje potaknute tim
ponašanjem. Npr. 'Ja sam tužan/a (napet/a, ljutit/a) kad radiš to i to,
jer (navedite razlog)'.
Poželjno je i izraziti vlastitu potrebu ili prijedlog akcije kako bismo dodatno pridonijeli rješavanju situacije.
Da ne bi bilo zabune, ne propagiramo egocentrični pristup životu nego
prepoznavanje vlastitih potreba i stavljanje granice ispred onog
ponašanja iz okoline koje nam ne odgovara.
Osoba asertivna stila komunikacije ne stavlja ni sebe ni druge na prvo mjesto. I, naravno, pri tome je kritična i prema sebi i prema drugima.
[You must be registered and logged in to see this link.] i asertivnostVažno je i djecu učiti asertivnoj komunikaciji. Njihova
asertivnost podrazumijeva isto što i ona odrasle osobe: sposobnost
zauzimanja za vlastita prava, kao i jasno izražavanje vlastitih potreba i
želja na prihvatljiv način. Usvajanje tih vještina utječe na razvoj
samopoštovanja pa djeca u adolescenciji imaju bolju sliku o sebi i, što
je danas posebno važno, efikasnije se suočavaju sa stresom.
Ako smatrate da biste trebali poraditi na svojim vještinama asertivne
komunikacije, važno je reći da se one mogu naučiti na danas dostupnim
tzv. asertivnim treninzima. Mjesto je to za uvježbavanje socijalnih
vještina i komunikacije, vještina izražavanja vlastitih potreba i želja
te zauzimanja za vlastita prava.
Naučite kako reagirati na neprihvatljive zahtjeve, kako prepoznati manipulacije ili pak delegirati odgovornost.Stoga, napustite defenzivu, zauzmite se za sebe uz uvažavanje drugih i
poboljšajte komunikaciju u emocionalnoj vezi, obitelji, s prijateljima
ili u poslovnom okruženju.
