HRVATSKA-nova članica E.U.(1 srpanj 2013)

First topic message reminder :

1992-2013
Evo kako smo putovali u EU


Hinin novinar Slavko Vukadin pripremio je pregled najvažnijih događaja u odnosima između Hrvatske i Europske unije, od priznanja hrvatske neovisnosti do punopravnog članstva u Europskoj uniji
- 15. siječnja 1992. - Zemlje članice tadašnje Europske zajednice priznaju neovisnost Hrvatske.

- svibanj 1993. - Nakon izbijanja sukoba između Hrvata i Bošnjaka u Mostaru Europska komisija otkazuje prvu 'fact-finding' misiju u Hrvatskoj, koja je trebala ispitati mogućnosti za sklapanje prvog sporazuma s Europskom zajednicom.

- ožujak 1995. - Vijeće EZ-a donosi odluku o primanju Hrvatske u PHARE program i otvaranju pregovora o trgovini i suradnji.

- 4. kolovoza 1995. - Prvi dan Oluje, EZ donosi odluku o suspenziji pregovora za sklapanje sporazuma o trgovini i suradnji, koji se više neće obnoviti, te odluku o suspenziji provedbe PHARE programa za Hrvatsku.

- 1997. - EU usvaja politiku regionalnog pristupa namijenjenu državama jugoistočne Europe.

- svibanj 1999. - Europska komisija predlaže stvaranje nove generacije ugovornih odnosa u sklopu Procesa stabilizacije i pridruživanja. Nova generacija ugovora iz Kopenhaških kriterije predviđa ispunjavanje dodatnih kriterija, kao što su puna suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), zaštita ljudskih i manjinskih prava, povratak prognanika i izbjeglica te prepoznatljiv angažman u regionalnoj suradnji.

- lipanj 1999. - Vijeće EU-a donosi odluku o pokretanju Procesa za stabilizaciju i pridruživanje (PSP) kao nove strategije za približavanje zemalja zapadnog Balkana (Hrvatska, BiH, Albanija, Makedonija i SR Jugoslavija) Europskoj uniji.

- 15. veljače 2000. - Osniva se Zajednička konzultativna radna skupina EU-RH kojoj je osnovna zadaća pomoći Hrvatskoj u pripremama za uključivanje u Proces stabilizacije i pridruživanja.

- ožujak 2000. - Ured Visokog predstavnika EU-a u Zagrebu pretvara se u Izaslanstvo Europske komisije.

- 24. svibnja 2000. - Europska komisija usvaja pozitivnu Studiju o izvedivosti za Hrvatsku kojom se potvrđuje da su ispunjeni preduvjeti za početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

- 24. studenoga 2000. - Na rubu Zagrebačkog summita na kojemu sudjeluju predsjednici država i vlada zemalja jugoistočne Europe i EU-a započeli su pregovori o SSP-u između Hrvatske i EU-a.

- 14. svibnja 2001. - U Bruxellesu je parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

- srpanj 2001. - Parafiran je Privremeni sporazum koji se odnosi na dijelove SSP-a o liberalizaciji trgovine.

- 29. listopada 2001. - U Luxembourgu je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i Europske zajednice i njezinih država članica, a Hrvatska je time postala potencijalni kandidat za članstvo u EU-u.

- 1. ožujka 2002. - Na snagu je stupio Privremeni sporazum koji se odnosi na dijelove SSP-a o liberalizaciji trgovine. Time je omogućena asimetrična liberalizacija trgovine između Hrvatske i EU-a, tj. bescarinski izvoz 96 posto hrvatskih proizvoda na tržište Unije.

- 4. travnja 2002. - Europska komisija objavljuje Prvo godišnje izvješće o Procesu stabilizacije i pridruživanja za jugoistočnu Europu.

- 18. prosinca 2002. - Hrvatski sabor usvaja Rezoluciju o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

- siječanj 2003. - Vlada RH usvaja prvi Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji za 2003. godini.

- 21. veljače 2003. - Tijekom grčkog predsjedanja Unijom tadašnji premijer Ivica Račan u Ateni podnosi službeni hrvatski zahtjev za članstvo u EU-u.

- 21. lipnja 2003. - Na sastanku Europskog vijeća u Solunu usvaja se Solunska agenda, kojom se zemljama zapadnog Balkana potvrđuje jasna perspektiva članstva u Europskoj uniji.

- 10. srpnja 2003. - Predsjednik Europske komisije Romano Prodi predaje Vladi RH Upitnik s 4560 pitanja.

- 9. listopada 2003. - Vlada RH uručuje Europskoj komisiji odgovore na Upitnik EK.

- 20. travnja 2004. - EK donosi pozitivno Mišljenje o zahtjevu RH za članstvo u Europskoj uniji, tzv. "avis", i predlaže otvaranje pristupnih pregovora.

- 18. lipnja 2004. - Europsko vijeće na summitu u Bruxellesu Hrvatskoj dodjeljuje status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Europsko vijeće u zaključcima navodi da će se na sastanku Europskog vijeća u prosincu 2004. odrediti datum za početak pristupnih pregovora.

- 6. listopada 2004. - U skladu sa zaključcima sastanka Europskoga vijeća u lipnju, Europska komisija objavljuje Pretpristupnu strategiju za Hrvatsku kojom se pojašnjavaju pojedinosti priprema i uvjeta za stjecanje punopravnog članstva. Pretpristupna strategija čini podlogu za izradu Pregovaračkog okvira za pregovore o pristupanju EU te utvrđuje da će Europska komisija 2005. Hrvatsku uključiti u Izvješće o napretku u procesu integracije u EU.

- 17. prosinca 2004. - Europsko vijeće na summitu u Bruxellesu donosi odluku da će pregovore o članstvu RH u EU započeti 17. ožujka 2005. pod uvjetom da Hrvatska do tada ostvari punu suradnju s Haškim sudom. U zaključcima Vijeća navedene su i smjernice za izradu Pregovaračkog okvira u koji trebaju ući iskustva iz petoga kruga proširenja EU-a.

- 1. veljače 2005. - Nakon ratifikacije u parlamentima država članica EU-a na snagu je stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU.

- 3.–4. ožujka 2005. - U Zagrebu je održan prvi sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora Republike Hrvatske i Europske unije.

- 14. ožujka 2005. - Predsjednici parlamentarnih stranaka usuglasili su s tadašnjime predsjednikom Vlade RH Ivom Sanaderom imena voditelja 13 pregovaračkih skupina u 35 pregovaračkih poglavlja. Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović imenovana je voditeljicom pregovaračke skupine, a Vladimir Drobnjak glavnim pregovaračem u procesu pristupnih pregovora.

- 16. ožujka 2005. - Vijeće za opće i vanjske poslove (ministri vanjskih poslova zemalja članica) donosi odluku o odgodi početka pregovora s Hrvatskom. Vijeće EU-a nije definiralo novi datum za početak pregovora, već je u zaključcima navelo da će se bilateralna Međuvladina konferencija sazvati kad Vijeće EU-a utvrdi da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haškim sudom. Vijeće je istog dana usvojilo Pregovarački okvir za Hrvatsku što ga je Europska komisija predložila krajem siječnja u kojem se definiraju pravila prema kojima će se voditi pregovori s Hrvatskom. Novost su mjerila (tzv. benchmarks) za otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja. Novost je i to da je 31 poglavlje pravne stečevine podijeljeno u 35 pregovaračkih poglavlja.

- 23. ožujka 2005. - Na sastanku Europskog vijeća predsjednici država ili vlada 25 članica EU-a odlučili su osnovati Radnu skupinu za Hrvatsku čija je zadaća utvrditi stupanj hrvatske suradnje s Haškim sudom. Članovima radne skupine imenovani su predstavnici Europske komisije (povjerenik za proširenje Olli Rehn), Austrije (ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik), Luksemburga (predsjednik vlade Jean-Claude Juncker) i Velike Britanije (ministar vanjskih poslova Jack Straw) te povjerenik za Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana.

- 25. travnja 2005. - Radna skupina za Hrvatsku u Bruxellesu sastaje se s glavnom tužiteljicom Haškoga suda Carlom del Ponte. Na sastanku sudjeluje i premijer Sanader. Vlada RH potom zajedno s Haškim sudom usvaja Akcijski plan za rješavanje slučaja generala Ante Gotovine (tzv. Program od šest točaka) i započinje s njegovom provedbom.

- 26. travnja 2005. - U Zagrebu je održan prvi sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između Republike Hrvatske i Europske unije, čime je označena nova faza u odnosima Hrvatske i EU.

- 13. lipnja 2005. - Vijeće ministara vanjskih poslova EU-a potvrđuje da je Hrvatska ostvarila napredak u suradnji s Haškim sudom. Prethodno se i Radna skupina Vijeća EU-a pozitivno izjasnila o suradnji Hrvatske s Haškim sudom. U zaključcima Vijeća koja se odnose na Hrvatsku potvrđuje se da će se bilateralna Međuvladina konferencija RH-EU sazvati kad se utvrdi puna suradnja Hrvatske s Haškim sudom.

- 30. rujna 2005. - Predsjednik RH Stjepan Mesić i premijer Sanader u Zagrebu su se sastali s glavnom tužiteljicom Haškoga suda Carlom del Ponte.

- 2. listopada 2005. - Glavna tužiteljica Haškoga suda Carla del Ponte potvrdila je Vijeću ministara EU-a punu suradnju Hrvatske s Haškim sudom. Time je otvoren put za početak pregovora o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji.

- 3. listopada 2005. - Pregovori o pristupanju Hrvatske EU-u službeno su otvoreni u ranim jutarnjim satima u noći između 3. i 4. listopada na bilateralnoj Međuvladinoj konferenciji RH-EU u Luksemburgu.

- 14. listopada 2005. - Hrvatski sabor usvaja Rezoluciju o strategijskim odrednicama pregovora Hrvatske s Europskom unijom.

- 20. listopada 2005. - Hrvatska u Bruxellesu s poglavljem 25 Znanost i istraživanje, jednim od 35 poglavlja europske pravne stečevine o kojima će pregovarati tijekom pristupnih pregovora, započinje screening, odnosno analitički pregled usklađenosti hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije, fazu koja prethodi konkretnim pregovorima o svakom pojedinom poglavlju.

- 9. studenoga 2005. - Europska komisija objavila je prvo Izvješće o napretku Hrvatske u procesu pristupanja Europskoj uniji. Izvješće na 121 stranici detaljno opisuje odnose između Hrvatske i EU-a, te analizira stanje u pogledu političkih i gospodarskih kriterija za članstvo.

- 8. prosinca 2005. - General Ante Gotovina uhićen je u Španjolskoj, što je do tada bilo otvoreno pitanje u suradnji Hrvatske s Haškim sudom.

- 12. lipnja 2006. - Na bilateralnoj Međuvladinoj konferenciji o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji na ministarskoj razini koja je održana u Luksemburgu, Hrvatska otvara i privremeno zatvara pregovore u prvom poglavlju u pristupnim pregovorima - u poglavlju 25. Znanost i istraživanje.

- 22. lipnja 2006. - Odlukom Vijeća EU-a, Radna skupina za zapadni Balkan (COWEB) prestaje biti nadležna za Hrvatsku, koja prelazi u nadležnost nove Radne skupine za proširenje i sporazume o pridruživanju Vijeća EU-a koja s radom započinje 1. srpnja 2006. U nadležnost Radne skupine za proširenje i sporazume o pridruživanju ulazi razmatranje provedbe svih političkih kriterija te svih pitanja vezanih uz SSP dok pitanja vezana uz regionalnu suradnju i regionalne inicijative (uspostava regionalnog ugovora o slobodnoj trgovini na temelju CEFTA-e, dijagonalna kumulacija podrijetla za države zapadnoga Balkana, inicijativa za uspostavu Regionalne škole za državnu upravu, izlazna strategija Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu) ostaju u nadležnosti Radne skupine za zapadni Balkan.

- 18. listopada 2006. - Bilateralnim screeningom za poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava završena je usporedba hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije. Time je u 33 od 35 pregovaračkih poglavlja (u dva poglavlja, 34 Institucije i 35 Ostala pitanja, screening se ne provodi) izvršena usporedba hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.

- kraj 2006. - Na kraju 2006. godine Hrvatska je imala pet otvorenih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena (Znanost i istraživanje i Obrazovanje i kultura).

- 2007. godina - Otvoreno još 11 poglavlja, ali nijedno nije zatvoreno.

- 1. siječnja 2008. - Stupa na snagu Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP), čemu se najviše protive Slovenija i Italija.

- 12. ožujka 2008. - Hrvatski Sabor suspendira provedbu ZERP-a za zemlje članice EU-a, a Europska komisija najavljuje da će najesen te godine objaviti indikativni plan za dovršetak pregovora do kraja 2009. godine.

- listopad 2008. - Slovenija započinje s blokadom hrvatskih pristupnih pregovora uz obrazloženje da Hrvatska svojim dokumentima dostavljenim tijelima EU-a u okviru pristupnog postupka prejudicira međusobnu granicu na kopnu i moru.

- studeni 2008. - Europska komisija objavila indikativni plan za dovršetak pregovora, prema kojem je do kraja 2008. godine trebalo imati osam zatvorenih poglavlja i skoro sva otvorena, s tim da su se ona poglavlja koja bi eventualno ostala neotvorena, trebala otvoriti početkom 2009. godine. Po tom planu, u prvoj polovici 2009., pod češkim predsjedanjem, trebalo je zatvoriti 11, a u drugoj polovici, pod švedskim predsjedanjem preostalih 14, odnosno 16, ako se uzmu u obzir dva poglavlja pod nazivom Institucije i Ostala pitanja u kojima nema klasičnih pregovora.

- 19. prosinca 2008. - Na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju broj poglavlja koje Slovenija blokira narastao na deset. Na kraju 2008. Hrvatska ima 22 otvorena poglavlja, od kojih je sedam zatvoreno.

- veljača 2009. - Nekoliko zemalja na čelu s Velikom Britanijom i Nizozemskom počinje s blokadom otvaranja poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava, zbog topničkih dnevnika iz Oluje koje traži Haški sud.

- prva polovica 2009. - Slovenija nastavlja s blokadom. Prvi se put se događa da se pod jednim predsjedništvom (češkim) ni otvara niti zatvara ijedno poglavlje.

- 1. srpnja 2009. - Ivo Sanader podnosi ostavku, a premijersku dužnost preuzima Jadranka Kosor.

- 4. studenoga 2009. - Hrvatska i Slovenija u Stockholmu potpisuju sporazum kojim se granični prijepor prepušta međunarodnoj arbitraži. Slovenija deblokira pregovore i do kraja 2009. Hrvatska otvara šest, a zatvara 10 poglavlja.

- 30. lipnja 2010. - Hrvatska konačno otvara sva poglavlja, među njima i dva najteža, Tržišno natjecanje i Pravosuđe i temeljna prava. U prvoj polovici 2010. godine Hrvatska je otvorila pet i zatvorila tri poglavlja.

- 3. listopada 2010. - Navršava se pet godina od početka pregovora; do kraja ostalo zatvoriti još sedam poglavlja. Krajem 2010. Europska komisija najavljuje da će u ožujku 2011. objaviti izvješće o ispunjavanju mjerila u poglavlju 23 što se ocjenjuje kao ključni trenutak za završetak pregovora, budući da to poglavlje diktira završetak cijelog pregovaračkog procesa.

- 2. ožujka 2011. - Komisija objavljuje izvješće o ispunjavanju mjerila za poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava. U izvješću se potvrđuje "znatan napredak", ali još uvijek nedovoljan da bi Komisija preporučila Vijeću EU-a zatvaranje toga poglavlja.

- 14. travnja 2011. - Mađarski premijer Viktor Orban, čija zemlja predsjedava EU-om, u Europskom parlamentu dramatično upozorava da među članicama EU-a postoje snažni otpori prema proširenju i da je upitan lipanjski rok za završetak pregovora .

- 17. svibnja 2011. - Iz okruženja povjerenice za pravosuđe Viviane Reding stiže informacija da je preporučila svom kolegi Štefanu Fueleu zatvaranje poglavlja 23 jer smatra da je Hrvatska ispunila sve zahtjeve.

- 10. lipnja 2011. - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso prvi objavljuje da Komisija predlaže Vijeću EU-a zatvaranje preostala četiri poglavlja te da je ciljani datum ulaska u članstvo 1. srpnja 2013. godine. Nakon toga zemlje članice počinju s usuglašavanjem pregovaračkih stajališta na temelju prijedloga Komisije.

- 24. lipnja 2011. - Europsko vijeće donosi političku odluku o završetku pregovora. U svojim zaključcima poziva da se pregovori s Hrvatskom završe do kraja lipnja, a pristupni ugovor potpiše do kraja 2011.

- 30. lipnja 2011. - Hrvatska zatvara zadnja četiri pregovaračka poglavlja - Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava, Financijske i proračunske odredbe i Ostala pitanja.

- 14. rujna 2011. - Odbor stalnih predstavnika EU-a (COREPER) potvrđuje nacrt Ugovora o pristupanju na engleskom jeziku.

- 17. rujna 2011. - Poljski premijer Donald Tusk osobno donosi u Zagrebu nacrt Ugovora o pristupanju.

- 01. prosinca 2011. - Europski parlament golemom većinom odobrava Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, što je preduvjet za njegovo potpisivanje. Od 634 zastupnika, koji su pristupili glasovanju, za pristanak na pristupni ugovor glasovala su 564 eurozastupnika, suzdržanih je bilo trideset i dvoje, a protiv 38.

- 05. prosinca 2011. - Vijeće EU-a za opće poslove daje konačno zeleno svjetlo za Ugovor o pristupanju Hrvatske EU-u

- 09. prosinca 2011. - Predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor potpisali su Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, neposredno prije početka sastanka Europskog vijeća. Hrvatska prvi put sudjeluje na summitu EU-a kao promatrač

- 22. siječnja 2012. - Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Drugi referendum u hrvatskoj povijesti, nakon referenduma o samostalnosti 1991. godine. Na referendum se odazvalo 1.960.208 birača ili 43,51 posto. Za ulazak je glasovalo njih 66,27 posto, protiv ih je bilo 33,13 posto.

- 1. veljače 2012. - Slovačka prva ratificira hrvatski pristupni ugovor. U veljači je ratifikacija prošla u još tri parlamenta zemalja članica Mađarskoj, Bugarskoj i Italiji.

- 9. ožujka 2012. Hrvatski sabor potvrđuje odluku s referenduma i jednoglasno ratificira Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. U ožujku prolazi ratifikacija na Malti i u Latviji.

- 24. travnja 2012. - Europska komisija objavljuje prvo izvješće u sklopu pretpristupnog monitoringa za tri najteža poglavlja - Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost. Komisija ocjenjuje da je Hrvatska postigla znatan napredak i identificirala je ograničen broj pitanja u kojima su potrebni daljnji napori. Glavne zamjerke Europske komisije odnosile su se na imenovanje političara u nadzorne odbore državnih poduzeća, na zakon o policiji, posebni porez za mobilne operatere te na odgodu primjene zakona o javnim ovršiteljima.

- U travnju se nastavlja ratifikacija u Litvi, a Cipar ratificira u svbinju.

- lipanj 2012. - Češka, Irska i Rumunjska dovršavaju ratifikacijski postupak.

- srpanj 2012. - Austrija ratificira pristupni ugovor.

- rujan i listopad 2012. - slijedi ratifikacija u Estoniji, Portugalu, Poljskoj, Luksemburgu, Španjolskoj i Grčkoj.

- 10. listopada 2012. - Komisija objavljuje sveobuhvatno izvješće o pretpristupnom monitoringu u kojem, osim napretka, utvrđuje i deset zadaća koje Hrvatska mora obaviti do pristupanja Uniji. U njemačkim medijima izlazi nekoliko vrlo kritičnih članaka u kojima se ističe da Hrvatska nije spremna za članstvo. U sličnom tonu bilo je i nekoliko izjava dužnosnika njemačkog parlamenta, prije svega predsjednika Bundestaga Norberta Lammerta i predsjednika odbora za europske poslove Guenthera Krichbauma.

- studeni 2012. - ratifikacija u Švedskoj i u donjem domu britanskog parlamenta.

- prosinac 2012. - Finska ratificira pristupni ugovor.

- siječanj 2013. - Ratifikacija u Francuskoj i dovršetak ratifikacijskog postupka u Velikoj Britaniji.

- 11. ožujka 2013. - Hrvatski premijer Zoran Milanović i tadašnji slovenski premijer Janez Janša potpisuju u Mokricama Memorandum o suglasnosti o rješavanju pitanja prenesene štednje Ljubljanske banke. Time je otklonjena najveća neizvjesnost u postupku ratifikacije, koja je trajala nekoliko mjeseci. Naime, nakon slovenske blokade tijekom pristupnih pregovora, prijetila je opasnost da zapne i ratifikacija pristupnog ugovora u Sloveniji jer je u jednom trenutku prijetila opasnost prijevremenih izbora, što bi otvorilo pitanje hoće li ta zemlja imati dovoljno vremena da ratificira pristupni ugovor do 1. srpnja, predviđenog datuma ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

26. ožujka 2013. - Europska komisija objavljuje treće i posljednje izvješće o monitoringu u kojem konstatira da je Hrvatska provela sve reforme na vjerodostojan, održiv i nepovratan način, da ispunjava sve uvjete za punopravno članstvo od 1. srpnja i da više nema razloga za nastavak mehanizma moritoringa. Izvješće je u Zagreb osobno donio povjerenik za proširenje Štefan Fuele i predstavio ga na posebnoj sjednici hrvatske vlade, sazvanoj za tu prigodu. Time je uklonjena prepreka za ratifikaciju pristupnog ugovora u Njemačkoj i Danskoj, koje su za dovršetak ratifikacije čekale završno izvješće o monitoringu.

- 2. travnja 2013. - Slovenija ratificira pristupni ugovor. U travnju se dovršava i ratifikacijski postupak u Belgiji i Nizozemskoj.

- 14. travnja - 2013. - Hrvatski građani prvi put izlaze na europske izbore kako bi izabrali 12 zastupnika u Europskom parlamentu. Izabrani zastupnici preuzimaju dužnost s prvim danom članstva, 1. srpnja, a mandat im istječe u proljeće 2014. godine kada će se u svim državama članicama birati novi saziv Europskog parlamenta. Glavno obilježje prvih europskih izbora bila je iznimno niska izlaznost birača, glasovalo je ih samo 20,84 posto.

- 2. svibnja 2013. - ratifikacija u Danskoj.

- 7. lipnja 2013. - Dovršena ratifikacija u Njemačkoj, jednoglasnom potporom u Bundesratu, nakon što je 16. svibnja Bundestag, donji dom saveznog parlamenta, s 583 glasa za i šest suzdržanih, prihvatio hrvatski pristupni ugovor. Njemačka je posljednja zemlja koja je ratificirala hrvatski pristupni ugovor.

- 10. lipnja 2013. - Europski parlament daje pozitivno mišljenje o prvom hrvatskom povjereniku u Europskoj komisiji Nevenu Mimici, koji dužnost povjerenika za zaštitu potrošača preuzima 1. srpnja.

- do 30. lipnja 2013. - Svih 27 zemalja članica položilo je isprave o ratifikaciji kod talijanske vlade u Rimu, koja je depozitar europskih ugovora. Time su ispunjeni svi uvjet za ulazak u punopravno članstvo Europske unije.

- 1. srpnja 2013. - Nakon nešto više od 10 godina i četiri mjeseca od službenog podnošenja zahtjeva za članstvo u EU-u, Hrvatska postaje njezinom 28. članicom.

OSOBNA ILI PUTOVNICA
Doznajte s kojim dokumentima putovati Europom


Iako Hrvatska ulaskom u EU 1. srpnja neće automatski postati članicom schengenskog prostora, hrvatski državljani će jednostavnije prelaziti unutarnje granice zemlja članica EU-a, u koje će moći putovati samo s osobnom iskaznicom, dok bi brži prijelaz schengenske granice sa Slovenijom i Mađarskom trebala osigurati zajednička granična kontrola.
Hrvatski građani će od danas moći prelaziti unutarnje granice EU-a s važećom osobnom iskaznicom, ako je izdana nakon 1. siječnja 2003. izvijestio je MUP.

No, i dalje će putovnica biti potrebna za putovanje u države koje nisu članice EU - Norvešku, Island, Lihtenštajn i Švicarsku, ali su članice schengenskog, odnosno Europskog gospodarskog prostora.

Osobne iskaznice moći će imati i djeca kako bi od 1. srpnja s roditeljima slobodno mogli putovati po članicama EU-a. Mlađi od 21 godine 'osobne' će dobivati na pet godina.

MUP: svi dokumenti vrijede do datuma isteka

Hrvatski državljani će od 1. srpnja, osim u zemlje EU-a, s osobnom iskaznicom moći putovati u Bosnu i Hercegovinu, uključujući i Neumski koridor, te Crnu Goru, Kosovo i Srbiju.

Iako se od lipnja već izdaju nove osobne iskaznice, u MUP-u naglašavaju da ih građani ne moraju mijenjati jer stare iskaznice vrijede do datuma do kojeg su izdane. Neće trebati mijenjati ni vozačke dozvole koje će se od 1. srpnja izdavati u kartičnom obliku, kao ni prometne dozvole koje će biti na novom obrascu.

Zbog ulaska u EU neće se morati mijenjati putovnice koje vrijede do isteka roka na koji su izdane.

Nove automobilske registarske pločice s logom EU-a već su izrađene, ali se zasad neće mijenjati. Do uvođenja registracija s europskim logom, vozilo mora biti označeno naljepnicom koja sadrži međunarodnu oznaku države.

'Osnovna stvar je da ne treba mijenjati osobne isprave nakon 1. srpnja 2013.', poručio je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić. Iznimka su tek osobne iskaznice izdane prije 1. srpnja 2003. koje će i dalje vrijediti u Hrvatskoj, ali se s njima neće moći prelaziti granice.

Jednostavnija kontrola na granici sa Slovenijom i Mađarskom

Zajednička granična kontrola ('One Stop Control') obavljat će se za početak na 37 graničnih prijelaza sa Slovenijom, a postupno će se uvesti i na ostalim prijelazima. Zajednička kontrola na granici s Mađarskom bit će na sedam prijelaza, od čega na tri odmah od 1. srpnja.

Ulaskom Hrvatske u EU hrvatskim putnicima se na granici sa Slovenijom i Mađarskom više neće izdavati evidencijski kartoni za otiskavanje graničnih pečata, što je dosad bio slučaj.

Granične kontrole sa članicama EU-a obavljat će se sve do ulaska Hrvatske u EU ali se neće obavljati poslovi carine, te će se uvesti posebne trake za građane EU-a i članica Schengena.

Budući da hrvatski državljani od 1. srpnja postaju građani Europske unije nad njima će se prilikom ulaska u Schengen provoditi samo osnovna granična kontrola, kao i prema državljanima zemalja članica EU-a i Europskog gospodarskog prostora, koji će za ulazak u Hrvatsku trebati samo osobnu iskaznicu.

Granični policajci tako u načelu više ne bi trebali postavljati pitanja o svrsi putovanja, odredištu ili posjedovanju novca za uzdržavanje, već bi brzo i jednostavno trebali provjeriti valjanost isprave, te povremeno preko baze podataka provjeriti da osoba ne predstavlja opasnost za javni poredak i sl.

Ostojić: granični policajci neće turistima prebrojavati eure

Prema građanima trećih država, granični policajci će osim osnovne kontrole provoditi, kao i dosad, temeljitu kontrolu koja uključuje i provjeru ispunjavanja uvjeta za ulazak i izlazak iz Hrvatske prema schengenskim pravilima, sustavno unošenje pečata i procjenu potrebnih sredstava za uzdržavanje.

No, kad je riječ o procjeni potrebnih sredstava za uzdržavanje, ministar je rekao da se taj postupak u Hrvatskoj nije mijenjao od 2004. te da granični policajci neće turistima prebrojavati eure.

Građani susjednih zemalja koje nisu članice EU-a za ulazak u Hrvatsku trebat će biometrijsku putovnicu, osim građana BiH s hrvatskim dokumentima.

Nove pogranične propusnice s elektroničkim nosačem izdavati će se od 1. srpnja. Hrvatska će ih izdavati stanovnicima pograničnog područja u BiH, a BiH pograničnim stanovnicima u Hrvatskoj.

Ulaskom u EU pojednostavit će se i procedura ulaska, boravka i rada državljana iz zemalja članica Europskog gospodarskog prostora i članova njihovih obitelji, koji će u Hrvatskoj moći raditi i pružati usluge bez dozvole za rad i potvrde o prijavi rada.

 :rlol: :rlol: :rlol: :rlol: :rlol: 

[img] [/img]

Ulaskom u EU pojednostavit će se i procedura ulaska, boravka i rada državljana iz zemalja članica Europskog gospodarskog prostora i članova njihovih obitelji, koji će u Hrvatskoj moći raditi i pružati usluge bez dozvole za rad i potvrde o prijavi rada.

da nije malo naopako,valjda ce Hrvati da kidaju vani da traze posla...cuj oni ce zaposljavaju iz clanica Eu,a njihov narod nezaposlen...provala.
Nego,ne znam moram li ja imati onaj biometrijski,trebalo bi da kao u cijelu EU ulazim sa osobnom,licnom ili ID kartom(ovo je sve isto smao na 3 jezika,bem mu vraga,postala sam poliglota u ova kokuzna vremena)
Sto ne bi cijela EU govorila bosanski,najlakse,jedino bi Kijari dali koji cas vecernje skole.

AstrinaKomsinica ::

 :rlol: :rlol: :rlol: :rlol: :rlol: 

 " />

    hahahahaha..pa nemoguća si:D
@Astra..meni osobna (ona mala)..izlazi u 9 mesecu..
Znači dobijam novu..,kad istekne ova..
Menjati jedno moraju oni kojima je još ostala ona stara velika.
Pasoš imam bimometrijski,ali nije E.U..
Važi dok ne istekne..
Piše ,okačila sam,koji se papiri moraju menjati odmah...
Sad samo zbunjuju ljude...A ništa,tako je kako je..

Ma lako je meni za tebe ti si clan EU,a ja nisam.

Nego moja putovnica vazi do 2015.jel do tad ne moram da trazim novu?

Astra ::

Ma lako je meni za tebe ti si clan EU,a ja nisam.

Nego moja putovnica vazi do 2015.jel do tad ne moram da trazim novu?

Zaboravih da vi niste..Kako ulaziš u Nemačku ,tako i kod nas...

Sve se promijenilo
Prve velike posljedice ulaska u EU već su tu!

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju prošao je tek jedan dan, a posljedice se već osjete u svim sferama života, pa tako i u svakodnevnom životu običnih građana.
Ovo su samo neka od svjedočanstava građana o stvarima koje su im se promijenile u životu od povijesnog ulaska u EU, a i vi možete iznijeti svoje dojmove u anketi na dnu ovoga teksta.

Domagoj Sveučilište: 'Jučer sam baš putovao u Njemačku na more, ali sam doma ostavio sve plinske uređaje uključene. Sva sreća da sam se na vrijeme sjetio i nazvao dijete da ugasi plin. Ugodno me iznenadila nova cijena roaming usluge.'

Marijana Ablativ: 'Moj suprug uzima pilule za impotenciju još od raspada Jugoslavije. Sada mu one više ne trebaju i sve je kao nekada.'

Karolina Aurelija Tomić: 'Evo, bila sam nezaposlena 3 godine, ali otkako smo ušli u Europu radim svaki dan, a i plaća mi je porasla.'

Hrvoje Ketonal: 'Do neki dan nisam imao niti za kruh, a sada me čeka mogućnost obrazovanja na najprestižnijim europskim sveučilištima! Što si više jedna mlada osoba može poželjeti?!'

Fanika Snošaj: 'Odsad naplativam i u evrima, a može i na kartu.'

Hejtere koje će razjariti neozbiljnost pristupa tako važnoj temi poput ove o pristupanju Lijepe naše EU, podsjećamo da su na portalu Webcafe.hr gdje je zafrkancija i više nego dobrodošla.


počela mi rast kosa, više nisam ćelav. jupi!
da i ja sad otkako smo usli u eu. ne nosim vise kosmodisk... leda me vise ne bole

Čovjek je mislio da će pročitati nešto pametno, a na kraju još jedna budalaština. Nije se mogao suzdržati da ne izreće svoje mišljenje, kad ga ovakav ... može izreći. Što je u tome loše?

što li su tek onda oni koji ih čitaju a još k tome i komentiraju?


:rlol: :rlol: :rlol: :rlol: :rlol: :rlol: :rlol:

Ne znam da li je neko to napisao ,juče u Zadru velika tuča ,bilo je gadno i gledati .
Naime -sada moraju da postoje fiskalne kase i na pijaci -sem kod onih koji prodaju lično svoje proizvode .To je naravno pogodilo nakupce -pa su organizovali bojkot (a oni koji su nadležni za pijacu ,nisu zaista obezbedili ni utikače za te silne fiskalne kase ) Dakle ,u većini primorskih gradova pijace su bile juče -prazne .
Neki nesrećnici ,otac i sin ,doneli robu i fiskalnu kasu ,nadajuči se da će dobro zaraditi -a zaradili su teške batine ,čak i po život opasne .
Ružna slika ,mada su praktično "krivi " .
Druga ružna slika -u Spiltu se slavio ulazak uz Tompsona .Umesto da HRT bojkotuje lika -imalo se šta videti tamo ,ružno ,i na kraju i protivzakonito . Ako se u EU ulazi uz "Čaglavicu" , neće valjati ,jer jedna zemlja članica EU takve ne sme da toleriše .

LINIĆ O CJENKANJU NA TRŽNICAMA
'Ne zanima nas je li kila paradajza ujutro 10, a kasnije 2 kune'

Slavko Linić


Ministar financija Slavko Linić u razgovoru za RTL reagirao je na problem fiskalizacije koji je od 1. srpnja nastao na tržnicama. Kaže da uvjete moraju osigurati oni koji prodavačima iznajmljuju štandove, a trgovcima poručuje da se i dalje mogu cjenkati
S prvim danom srpnja uvedena je i obavezna fiskalizacija na tržnicama. Zbog neopremljenosti mnoge su tržnice prazne. Naime, da bi poštovali zakon, trgovci moraju izdavati račune s aparata koji je internetskom vezom povezan s Poreznom upravom.

Ministar financija Slavko Linić danas je rekao da tehničke uvjete (povezanost s internetom) trebaju trgovcima omogućiti upravitelji tržnica, odnosno oni koji im i iznajmljuju štandove.

Na pitanje znači li to da više na tržnicama neće biti tradicionalnog cjenkanja, Linić kaže: 'Poreznu upravu ne zanima ako je kila paradajza u osam ujutro koštala 10 kuna, u 10 sati osam kuna, a kasnije dvije kune. Nas zanima tko prodaje, odakle je dobio robu i gdje završava gotovina', objasnio je ministar u razgovoru za RTL.
PROSVJEDI U VEĆIM GRADOVIMA
Prvi dan fiskalizacije, tržnice zjape prazne

Pogledaj cijelu fotogaleriju
Prodavači na tržnicama u štrajku zbog uvođenja fiskalnih blagajni
broj fotografija: 20

-----------------------------
Štrajkovi diljem zemlje: Zbog fiskalne kase tučnjava u Zadru

Fiskalizacija je bila povod tučnjave na zadarskoj tržnici u ponedjeljak ujutro. Policija je za Radio Zadar potvrdila da su dva vlasnika štanda oko 8.45 sati fizički napali oca i sina koji su također prodavači. Razlog napada je činjenica da su napadnuti muškarci odlučili izdavati fiskalne račune. Lakše su ozlijeđeni, a policija traži napadače. 



Inače, prodavači na zadarskoj tržnici u ponedjeljak su planirali štrajkati zbog fiskalizacije, ali su nakon dogovora odlučili prosvjed odgoditi za utorak kada će na pola sata zatvoriti štandove. 


-------------------------------------------------------
Ludnica.Svi su ljuti/besni,nezadovoljni...Mislim da će biti još gore...
Na žalost lepom slikom smo ušli u E.U..sa Thompsonom koji je okupio 50 000 ljudi,i sa svim nacionalnim pesmama,među kojima su i ČAVOGLAVE...I
"Zovi, samo zovi, svi će sokolovi za te život dati"..




Pedesetak tisuća obožavatelja Marka Perkovića Thompsona okupilo se u nedjelju navečer na Poljudu. Koncert koji je započeo u 21,42 otvorio je turneju "Ora et labora".

Prije početka koncerta publiku je pozdravio voditelj Denis Šabić. Uputio je pozdrave šibenskom biskupu Anti Ivasu, splitsko-dalmatinskom županu Zlatku Ževrnji, brojnim načelnicima gradova i općina iz Hrvatske i BiH, a posebno pripadnicima IV. gardijske brigade, kao i ostalih ratnih postrojbi te pripadnicima Generalskog zbora.

Thompson je počeo koncet s "Dobrodošli prijatelji moji", te potom nastavio izvoditi pjesme s posljednjeg albuma.

Kao što su i obećali organizatori koncerta, priređena je dosad neviđena scenografija i glazbena produkcija u Hrvatskoj. Pozornica je dugačka pedesetak metara, na visini je od 16 metara, uz fascinantan light show, a s obje strane pozirnice dominiraju veliki zidovi na kojima se prenosi koncert uživo.

Pozadinom pozornice dominirao je veliki srednjovjekovni štit.

Nakon četvrte otpjevane pjesme, točno u 22 sata, Thompson se obratio riječima "Hvaljen Isus i Marija, dobri moj narode, kako ste?". Cijeli je Poljud odgovorio pjesmom "Zovi, samo zovi, svi će sokolovi za te život dati".

Uslijedila je pjesma "Bosna" s novog albuma, a pjesmu je Thompson posvetio "zemlji odakle smo potekli".

Prava euforija nastala je u 22,15 kada je zapjevao "Kralju Dmitre Zvonimire" s prošlog albuma. Nastavila se pjesmom "Moj dida i ja" koju je s popularnim pjevačem pjevalo više od 50 tisuća obožavatelja. Uslijedila je "Vjetre s Dinare" i ostali hitovi.

Tijekom pjesme "Maranata", na pozornicu je malo prije 23 sata izašao glumac Zlatko Vitez i izrecitirao ovu pjesmu koju je napisao šibenski biskup mons. Ante Ivas, koja završava stihom "dok je srca, bit će i Hrvata".

Nakon pjesme "Ljubav je tajna dvaju svjetova" Thompson je odjenuo majicu Građanske inicijative "U ime obitelji".

- Uz vas sam, pozdravljam te Željka Markić, uz tebe i sve hrvatske obitelji bit ćemo kada bude referendum - kazao je Thompson. U to ime otpjevao je "Sine moj", burno pozdravljenu od publike.

Thompson je na Poljudu izazvao dodatnu euforiju s "Čavoglavama", dvadesetak minuta prije ponoći. Ovaj put međutim, za razliku od ranijih izvedbi, pjesmu nije počeo usklikom "Za dom spremni".
Posljednja pjesmu prije ulaska u EU bila je "Lijepa li si" koja je završila minutu prije ponoći. Nakon pauze od nekoliko minuta, Thompson je koncert nastavio s "Divom Grabovčevom".
Vrhunski spektakl na Poljudu, koncert Marka Perkovića Thompsona, završio je u ponoć i 25 minuta.
Kažimo i da su ovom dosad nezapamćenom rock spektaklu na splitskom Poljudu, među brojnim gostima, nazočili i Zvonko Bušić, Mirko Čondić, Mate Bulić, generali Ljubo Ćesić Rojs, Rahim Ademi, Mladen Kruljac, Ivica Primorac...
Što reći na kraju nego - svaka čast organizatorima Tomislavu Mrduljašu, čelnom čovjeku Dalmacija koncerta, Thompsonovom menadžeru i producentu svih njegovih, pa i ovog koncerta Zdravku Barišiću, naravno Marku Perkoviću i njegovom bendu, te - publici koja je od početka do kraja aktivno sudjelovala u koncertu, pjevajući bez prestanka.

REFORMA ŠKOLSTVA
Devet razreda osnovne škole, razredna nastava pet godina

Djeca koja u tekućoj godini do 1. rujna navrše šest godina ubuduće bi se te godine trebala upisivati u prvi razred osnovne škole. Razredna nastava će se sa četiri godine produljiti na pet, a time će i obvezna škola trajati devet umjesto sadašnjih osam godina. Tako bi se djeca u srednju školu upisivala s 15, a ne kao sada s 14 ili 14 i pol godina, piše Večernji list
U gimnazijama će se povećati izborna nastava, a reorganizirat će se i mreže strukovnih škola. Plan je tako da se škole koncentriraju u pojedinim središtima, odnosno da nema previše istovjetnih škola. Kao loš primjer navodi se da Hrvatska ima čak 130 elektrotehničkih škola, a Nizozemska samo sedam. Umjesto takve disperziranosti išlo bi se na velike regionalne školske centre u kojima bi se učenici obrazovali za određena zanimanja, a takve škole bi morale imati učeničke domove i svu ostalu djeci potrebnu logistiku. Razmišlja se i o tome da strukovne škole u prvom dijelu imaju opće strukovne predmete a tek u drugom dijelu bi se učenici specijalizirali za precizno definirano zanimanje. Predviđeno je i povećanje udjela gimnazijalaca u populaciji srednjoškolaca sa sadašnjih 30 na 40 posto. Od nedavno najavljenog spajanja i smanjenja predmeta neće biti ništa, piše Večernji list.

Više možete pročitati ovdje.

Loša vijest za pušačeOpet poskupljuju cigarete!


Kao što se ranije i najavljivalo, cijene cigareta odletjet će u nebo. Iako su poskupjele tek prije nekoliko dana, opet idu gore. Tvornica duha Rovinj i Philip Morris o poskupljenju svojih proizvoda obavijestile su Carinsku upravu koja je već objavila nove cijene.

• 
  Ministarstvo razjasnilo problemDilema oko cigareta: Na markici jedna cijena, kod prodavača druga
  

Kao i u zadnjem valu poskupljenja, većina pakiranja cigareta će poskupjeti za jednu kunu. Tako će se TDR-ovi Benston i York od 8. srpnja prodavati po cijeni 19 kuna, Filter 160 će stajati 21 kunu, Walter Wolf meki 20 kuna, Walter Wolf i Walter Wolf white 22 kune, a razne vrste Ronhilla 23 kune.

I Philip Morris je oglasio poskupljenje svog vrlo prodavanog Marlbora za kojeg će od sutra trebati izdvojiti 25 kuna, a za Muratti tri kune manje.

Koliko će stajati pakiranje pojedinih vrsta cigareta možete pogledati ovdje.

Neizbježna daljnja poskupljenja

Na žalost pušača, ovo je samo samo jedno u nizu poskupljenja duhanskih proizvoda. Naime, zbog postepenog prilagođavanja i uvođenja trošarina kave imaju zemlje članica EU-a daljnji rast cijena je neizbježan. Prema propisima Unije, ukupna trošarina na sve cigarete mora iznositi najmanje 57 posto prosječne ponderirane maloprodajne cijene cigareta puštenih u potrošnju i minimalno 64 eura na 1.000 komada cigareta.

• 
  Moguć poremećaj u opskrbiDuhanske kompanije bijesne na Linića
  

Potrošači zbunjeni

Potrošači su zadnjih dana zbunjeni jer se cigarete prodaju po cijenama različitim od onih koje su navedene na pakiranju.

Podsjetimo, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama, koji je stupio na snagu 1. srpnja, propisano je da duhanske markice više nemaju iskazanu maloprodajnu cijenu te da se cigarete koje su označene duhanskim markicama Ministarstva financija na kojima je otisnuta maloprodajna cijena sukladno članku 65. Zakona o trošarinama, mogu nalaziti u prometu na teritoriju Hrvatske najkasnije do 1. studenoga 2013. godine.

Tako je sada na markici istaknuta jedna maloprodajna cijena, ali se cigarete prodaju po skupljoj cijeni. Iz Ministarstva financija su priopćili kako je riječ o dopuštenoj praksi jer se radi o prijelaznim zakonskim odredbama, ali pojašnjavaju kako cijena ne smije biti viša od zadnje prijavljene maloprodajne cijene.

Jeftiniji automobili

Za automobil koji bude kupljen u nekoj zemlji EU, ne plaća se carina, već se plaća samo PDV u Hrvatskoj.


Milion novih radnih mjesta

U zemljama EU na raspolaganju je oko 1,2 miliona slobodnih radnih mjesta. Neke zemlje EU su zabranile dolazak hrvatskih radnika. Među njima su Slovenija, Njemačka, Austrija, Holandija, Velika Britanija, Belgija i Luksemburg.


Pokriveni troškovi liječenja

Mogu da koriste evropske zdravstvene knjižice koje godinu dana pokrivaju troškove liječenja u zemljama članicama EU.


Studiranje u EU

Hrvatski studenti od juče plaćaju jednake školarine kao i ostali, što bitno smanjuje troškove studiranja izvan Hrvatske, na univerzitetima u Austriji, Italiji i Njemačkoj koji su dosad bili najpopularnije destinacije studenata iz Hrvatske.


Jeftiniji roming

Stranci iz zemalja EU koji dođu u Hrvatsku, kao i hrvatski korisnici kad odu u druge zemlje EU, za mobilne razgovore, SMS-ove i prenos podataka plaćaće znatno manje nego ranije.

MILORAD PUPOVAC
'Srbi iz Hrvatske bi mogli postati europski problem'

Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća Milorad Pupovac izjavio je da Hrvatska na putu u EU nije ispunila sva očekivanja kada je riječ o pravima srpske zajednice, ali to ostaje sastavni dio obaveza prema EU, a sada i obaveza EU-a, jer onog trenutka kada članica ulazi u Uniju, ljudska, manjinska ili povratnička prava postaju dobrim dijelom i obaveze EU-a
Pupovac je ocijenio da je dobro to što je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić sudjelovao na svečanosti u Zagrebu povodom ulaska Hrvatske u EU i da je dobro to što će se skoro sresti s predsjednikom Ivom Josipovićem. 'To je od velike važnosti za odnose dviju zemalja, ali i za europsku budućnost cijele regije, prije svega i za otklanjanje naslijeđa prošlosti, jer dvojica aktualnih predsjednika to ne samo trebaju učiniti, nego i mogu', rekao je Pupovac u intervjuu Novostima.

Naglasio je Pupovac da su prioritetne teme koje Srbija i Hrvatska trebaju riješiti pitanje nestalih osoba, Hrvata i Srba, povratak izbjeglica i njihovih prava, granice, suđenje za ratne zločine i tužbe za genocid. To je i nastavak regionalne suradnje, ali i nastavak procesa širenja EU-a na ostatak zapadnog Balkana ili jugoistoka Europe. 'Od Hrvatske i Srbije se očekuje doprinos i stabilizaciji prilika u BiH. Zbog svega hrvatska i srpska politika stoje pred ozbiljnim povijesnim poslom', smatra on. Pupovac je rekao da jačanje antisrpske kampanje i antisrpskih stavova pokazuje da postoje snage koje, nakon pristupanja Hrvatske EU, kažu – 'mi možemo po svom'. 'To je ozbiljan problem koji je zasad samo naš, ali bi brzo mogao postati i europski problem', smatra Pupovac.

Na primjedbu da se iz političkih krugova čuju opravdanja da takve pojave postoje i u drugim europskim državama, Pupovac je odgovorio da je Hrvatska specifična zemlja kada je posrijedi srpsko pitanje. 'Odustajanje od politike tolerancije prema manjinama, obnavljanje animoziteta, ratnih retorika, zahtjeva za poništenje stečenih prava... ozbiljno narušavaju procese u regiji', rekao je on. U trenutku kada Srbija treba primijeniti sporazum iz Bruxellesa, a Srbi na Kosovu moraju primijeniti novu realnost za svoj život, u Hrvatskoj neke grupacije kažu – 'mi smo došli u Europsku uniju i možemo po starom', dodao je Pupovac. On smatra da je to narušavanje povjerenja i kredibiliteta onih koji su pomogli da se situacija u Hrvatskoj normalizira, a to su EU, SAD i druge zemlje u svijetu.

-------------------------------------
..mi se opet vraćamo unazat..u **benu prošlost...

PRVE ALARMANTNE VIJESTI: Na Dnevniku 3 HTV-a najavljena je alaramantna mogućnost masovnog odlaska medicinskih sestara u zemlje EU, što bi moglo ugroziti ionako ne baš blistavu situaciju našeg zdravstva. Baš briga kreatore našeg silenja u tu asocijaciju - koja će Hrvatsku samo osiromašiti - oni se ionako ne liječe u Lijepoj našoj (čim zagusti) ...

RIBARI SKEPTIČNI
Italija će se odupirati našem gospodarskom pojasu

Iako je zbog pritisaka iz Europske unije Hrvatska 2008. odbacila ZERP, danas ista ta Europa preporučuje svojoj najmlađoj članici uvođenje gospodarskog pojasa na Jadranu. Time bi kažu zaradili 133 milijuna eura na godinu. No, iako dobro zvuči, eventualno uvođenje gospodarskoj pojasa naići će na mnoge opstrukcije, smatra Danilo Latin iz koordinacije za kočarenje
Za ribare je kaže, to odlična vijest jer omogućuje domaćim ribarima ekskluzivno pravo na izlov. Ako procijenimo da nam je riblji fond veći nego što možemo izlovit, onda dio možemo prepustiti susjedima.

Ipak, Latin nije euforičan. 'Realizacija isključivog gospodarskog pojasa je velika utopija jer zaključak Europske komisije kaže kako se o tome moramo dogovarati sa susjedima. Mislim da Talijani to neće prihvatiti. Treba čekati i odluku arbitražnog suda u sporu o pomorskoj granici između Hrvatske i Slovenije', pojašnjava.
Pitanje je i eksploatacije zaliha nafte i zemnog plina na sjevernom Jadranu. 'Kada su u pitanju veliki ekonomski efekti, tada očekujemo velike opstrukcije strane koja gubi to pravo. Riječ je o velikim nalazištima stoga očekujem veliko odupiranje Italije u ostvarivanju prava isključivog hrvatskog gospodarskog pojasa', zaključio je za Dnevnik 3 HTV-a.

Pa to moze bas bit guravo; medicinari su uglavnom placeni na "ugovor", na zapadu. I sad ako formiraju Uniju, i postave uslove ugovora, ili ce Hrvatska da plati, ili odose dalje.

Ima ta nova vezica i dobre i lose strane,,,,,Al bi drzava bila luda kad ne bi ostvarila gospodarska prava. A Italija tu nece moci nista, sem da se buni.

Nakon cijena, na redu su puno oštrije mjere protiv pušenja!
Zbog duhanskog dima, 700 tisuća ljudi u Europskoj uniji svake godine umre prerano. Ipak, mnogima taj podatak i nedavno poskupljenje (a bit će ga još) i dalje nisu dovoljni da odustanu od cigareta.
Upravo tome planira se stati na kraj novom europskom Direktivom o duhanskim proizvodima.
U kutiji manje od 20 cigareta

U njoj se nalaže da 75 posto kutije treba biti prekriveno upozorenjima o štetnosti pušenja. U kutiji bi bilo manje od 20 cigareta, a planira se i zabraniti prodaju slim cigareta, te onih s okusom mentola i čokolade.

Iako će Europski parlament o tome raspravljati na jesen, već na sjednici Europskog gospodarskog i socijalnog odbora u Bruxellesu, rasprava je bila žestoka. Duhanski sektor zapošljava više od milijun i pol ljudi u Europskoj uniji, pa se mnogi boje za radna mjesta, javlja RTL.

Na liječenje bolesti uzrokovanih pušenjem u EU se troši 25 milijuna eura godišnje

Direktivom se broj pušača želi smanjiti za dva posto u idućih pet godina jer čak 25 milijuna eura na godinu u EU se troši na liječenje bolesti uzrokovanih pušenjem.

NE DIRAJTE IM BAGREME :((((
---------------------------------

" eto danas mi doslo sa suda da ce mi u roku 8 dana staviti kucu na drazbu ili prodaju i to za 50,000 kuna i neka im se javim kako bih se izjasnio dali sam zadovoljan ili ne,kuca vrijedi sa zemljom 24,000€,neznam sto cu sa djecom kad nas istjeraju van,a ako me istjeraju kad djeca budu na sigurnom zapalicu je izgorice kao kutija sibica,ne bojim se nikog i svejedno mi je sto ce biti s menom,objavi ovo na zidu i stavi moje ime nek citaju ljudi mene nije sramota,kad ih xxxxxxxxx kao u doba rata jednog po jednog ima da skvice kao stakori i mole za milost,
xxxxxx iz cazme,sory na smetnji pozdrav "





Svuda isto. Svuda puca po sirotinji!!!


Koji li je nama bivšoj Jugi.. racQu falio samo se pitam???? Sad nam je svima kao bolje. Gladni, bolesni, nikakvi, ali ... možemo da pevamo ustaške i četničke pesme... jebali nas i ustaše i četnici. Ako nam je to uspeh i da nas EU sve na gomili 'ebe.. čestitam nam.

Pismo jedne konobarice iz Kanade: Radiš i plate te! Završiš fax i zaposle te!




JEDNA nam je čitateljica poslala pismo prepuno svojih dojmova iz Kanade u koju se preselila u potrazi za poslom.
Koliko je vidljivo iz pisma, Kanada je "obećana zemlja" što se tiče zaposlenja, pristojnosti i kolegijalnosti, no djevojka potpisana samo s "d." tvrdi kako ju je ta "plastična" nacija iznenadila još nekim razlikama od Hrvatske i Hercegovine.
Konobarica se iznenadila kako u Kanadi, točnije u Torontu, pješak može prijeći cestu na kojem god mjestu želi, a vozači će mu s osmijehom na licu stati i propustiti ga, svi se grle i ljube, ali nitko ne plaća tuđe račune. Ono što je, kako sama tvrdi, toliko drugačije nego ovdje jest pitanje zaposlenja: "Radiš i plate te! Završiš faks i zaposle te! Trudiš se i, zamisli, promaknu te!".
Njeno pismo prenosimo u cijelosti:

"Draga Domovino,

Napustila sam te prije mjesec dana i moram priznati, nisam te se baš zaželjela...

Naravno, nedostaju mi tu u Kanadi moje sestre, moje frendice, ponekad i moj razmaženi brat, vjerojatno zato što je visok - to je tu skoro pa zaštićena vrsta... A kao svakoj pravoj balkanskoj ženi, osim visokih muškaraca, fali mi kava i cigara! Nije tu kao kod tebe, s cigarom skoro pa u bolnicu - pušiti je tu sramota, i skupo, i nemaš gdje, a naći kavu koja će te probuditi, to možeš jedino ako kupiš tursku u nekom specijalnom dućanu pa je skuhaš doma, iziđeš na trijem i kroz dim gledaš prolaznike koji se zgražaju nad tvojim očitim samoubojstvom. Ali zato s jedne kutije dnevno dođeš na trodnevno (kad dođe zima, vjerojatno će biti trotjedno).




Ima tu još puno čudnih stvari, kao na primjer - svi su ljubazni! Uđeš u dućan, pitaju te kako si, nemaju nešto što tražiš, ispričavaju se, dodaš im čašu, kažu ti hvala, skuhaš im večeru, kažu ti hvala i bravo, a ako počistiš za sobom, kažu ti i hvala i bravo i danima pričaju kako si najbolji cimer na svijetu! Znam da tvom krkanskom duhu to zvuči dosadno, ali vjeruj mi, brzo se navikneš. Osim toga, Majko introvertirane djece, tu se ljudi grle! I ljube! Kakav bok, dobar dan, kako si… To se govori čak i tetama u dućanu - ako ti je netko drag, zagrliš ga - i to za pravo, a ne kao neku žensku koja te gnjavi!

A pazi ovo - ne da se ne moraš bojati preko zebre, nego možeš prijeći cestu gdje god želiš i još ti sa smiješkom stanu (radila sam pokus da se uvjerim kako nije slučajno - dobila sam tri osmjeha, jedno namigivanje i jedno "ajde u pm!" - ne brini, imaš i tu kvalitetne zastupnike Wink.
Radiš i plate te! Završiš faks i zaposle te! Trudiš se i, zamisli, promaknu te!

Ipak, Domovino moja, ovo je najnevjerojatnije i toliko drugačije nego kod tebe: Radiš i plate te! Završiš faks i zaposle te! Trudiš se i, zamisli, promaknu te!

A sad malo o meni! Ja sam svoju kanadsku karijeru započela kao konobarica - žensko sam pa ne mogu na gradilište...


Uglavnom, nije bilo teško zaposliti se. Čula sam za neko mjesto gdje prodaju rakije, rekoh volim rakije pa sam našla adresu, bila pristojna i počela sutra raditi... I ne, ne radim kod tvog sina Hrvata, nisu ti oni tu baš od povjerenja! Vjerovala ili ne, radim za Srbina. Pomogao mi je prije svih, no o tome ćemo drugi put, ne želim te skroz ubiti u pojam..

Znam da sam mogla kod kuće prodavati rakiju, no vjeruj mi, put se isplatio.
"Konobaricu ne gledaju kao polupismenu fufu"

Biti konobarica u Kanadi je drugačije u samom startu jer te gosti ne gledaju kao polupismenu fufu koju mogu pozvati na kavu kad im se sprdne. Ovdje većinom konobare mladi ljudi i to im je usputna stanica prije "pravog" posla. S druge strane, razgovor s gostom se ne svodi na to koliko sam ili nisam ljepote donijela, nego što sam donijela. No ipak, prodajem rakiju pa se zna naći netko od tvojih sinova koji uredno misle da u Torontu, etnički najraznolikijem gradu na svijetu, samo oni pričaju “po naški”. Nekad su simpatični pa se pravim da ne razumijem, ali kad sam čula “vidi je, k'o da je iz naše proizvodnje!”, bilo me strah što će dalje reći pa sam odgovorila “Hercegovina ’87!”. Bili su presretni, vjerojatno jer sam ih na vrijeme zaustavila.

A kad smo kod Hercegovine, moje drage bake Hercegovine - zbog nje sam par ljudi dovela u neugodnu situaciju. Traži neki par račun, a ja pravo frajeru pred nos! Slavi neka cura rođendan, eto ga njoj račun pred nos... Što ću, tako sam naučila - muško plaća, žena šuti, slavljenik plaća, gost se napije! A kad ono, tu svatko plaća svoje... Mislim, i mi to radimo (ne živim kod bake od ’97 pa sam se malo pripitomila), ali mi barem skupimo novce na hrpu i eto ga - a ova plastična nacija: "Provuci mi 10 dolara, ja sam pojeo to i to pa meni provuci koliko izračunaš, joj, ja ne znam koliko sam čaša vina popio, hm, samo da razmislim, nema veze što sam pijan…". Izluđivali su me na početku, no kad zbrojiš sve te slipove i tipove, bude ti manje teško…

Domovino lijepa, dosta za danas, ionako ti je teško u životu, posebno s tim visokim PDV-om... Čujemo se uskoro!

Nadam se da neću završiti kao onaj Mujo prije par godina, ali svoje prvo pismo ću završiti njegovim riječima - Kanada je divna zemlja!



(Index.hr)

Koliko nam svima sa ovih prostora nedostaje bas to  

jao jaoooo..nije da nije...U MNOGO SLUČAJEVA..
ali  baš da je  država kriva za sve..
zaboravili su neki napisati da vole luksuzan život.dižu ogromne kredite za letovanja,zimovanja..račune ne podmiruju mesecima....godinama..
ulaze unove kredite-POHLEPA..(bez pokrića)
pa kad im dođe država po svoje...kukuuu..
ebu,grebu...hoće da se obese..

kako bi većina da živi van svojih mogućnosti...
mešČINI da se se ljudi mnogo probahatii kroz ovaj rat.mislili su da država nikad neće doći po svoje..
dabome da oće..
 kad duguješ državi.onda još dobro naplati zateznu kamatu.
 kad država tebi nešto duguje..onda čekaj pa kad bude:D

Prica se da ce EU pocetkom Septembra da uvede Sankcije Hrvatskoj!

Razlog je kako navode narusavanje pravnog poredka EU...:neznam: 

Sankcije bi trebalo da dobije na osnovu clana 39 Evropskog zakona jer odbija da izda Evropski nalog za hapsenje nekih svojih gradjana.

Sankcije:
1.Uskracivanje Hrvatskoj Evropskim Fondovima.
2.Zabrana pregovora o pristupanju Sengenskoj zoni.
3.Stavljanje Hrvatske pod posebnim merama nadzora po ugledu na Rumuniju i Bugarsku.

Nije EU sve Med i Mleko kao sto neko misli ima da se slusa sve sta kazu i odmah ispune njihovi zahtevi sta budu trazili inace odmah raspale Sankcije pa se onda pitamo sta nam je trebala EU...:329340:

Gothic ::

Prica se da ce EU pocetkom Septembra da uvede Sankcije Hrvatskoj!

Razlog je kako navode narusavanje pravnog poredka EU...:neznam: 

Sankcije bi trebalo da dobije na osnovu clana 39 Evropskog zakona jer odbija da izda Evropski nalog za hapsenje nekih svojih gradjana.

Sankcije:
1.Uskracivanje Hrvatskoj Evropskim Fondovima.
2.Zabrana pregovora o pristupanju Sengenskoj zoni.
3.Stavljanje Hrvatske pod posebnim merama nadzora po ugledu na Rumuniju i Bugarsku.

Nije EU sve Med i Mleko kao sto neko misli ima da se slusa sve sta kazu i odmah ispune njihovi zahtevi sta budu trazili inace odmah raspale Sankcije pa se onda pitamo sta nam je trebala EU...:329340:

EU treba dat sankcije do vijeka, sta EU radi ovdje i kako se prema strancima ponasaju je uzas.
Sto se tice Hrvatske ima neki otpor, ali sa vremenom ce i to EU savladati. Ovi pederi koji vladaju u RH su prodane duse a i lakumni. :329340: 

Lakota ::

Ima tu još puno čudnih stvari, kao na primjer - svi su ljubazni!

Tacno:)

AstrinaKomsinica ::

Lakota ::

Ima tu još puno čudnih stvari, kao na primjer - svi su ljubazni!

Tacno:)

Nadam se da neću završiti kao onaj Mujo prije par godina, ali svoje prvo pismo ću završiti njegovim riječima - Kanada je divna zemlja!
:zubi3: :zubi3: :zubi3:

Kijara-brm ::

AstrinaKomsinica ::

Lakota ::

Ima tu još puno čudnih stvari, kao na primjer - svi su ljubazni!

Tacno:)

Nadam se da neću završiti kao onaj Mujo prije par godina, ali svoje prvo pismo ću završiti njegovim riječima - Kanada je divna zemlja!
:zubi3: :zubi3: :zubi3:

Ma Muji nije valjala ni kanada, ni Amerika;))))))) Bolje kafa i cigara, pa vaZdan;)))))))))

Moja "obala" Amerike, i nisu nesto preljubazni, mada su u odnosu na nas narod, odlicni,,,,Ali Kanadjani su iznimni:) Specijalno u francuskim dijelovima:)

Koja ljubaznost.To kod nas mnogo košta...
Žalosnooooo...

Kijara-brm ::

Koja ljubaznost.To kod nas mnogo košta...
Žalosnooooo...

Pa ne bas svugdje: moram reci da sam zadnji put u Dalmaciji bila odusevljena. Znam da narod sad svasta lupa, te neljubazni, te ovo, ono,,,,Boga mi nas su tretirali odlicno:)

AstrinaKomsinica ::

Kijara-brm ::

Koja ljubaznost.To kod nas mnogo košta...
Žalosnooooo...

Pa ne bas svugdje: moram reci da sam zadnji put u Dalmaciji bila odusevljena. Znam da narod sad svasta lupa, te neljubazni, te ovo, ono,,,,Boga mi nas su tretirali odlicno:)

Naravno.Nije svuda isto:)
Naopako da je cela Hr.takva..

KOLIKO ZARAĐUJU
Liječnici imaju tri tisuće kuna veću plaću od poručnika HV-a


Štrajk je legitimno pravo zaposlenih, ali kad usporedimo plaće liječnika s plaćama drugih osoba s visokom stručnom spremom u javnom sektoru, tada su njihove plaće veće od 33 do 50 posto. To je činjenica, riječi su ministra zdravlja Rajka Ostojića, u čijem sustavu vrije još od lipnja, kada je sud poništio kolektivni ugovor koji je potpisao njegov prethodnik Darko Milinović
Ministar ponavlja da nema razloga za štrajk. Sporni su im dodaci na posebne uvjete rada i odgovornost zbog kojih su, prema navodima sindikata, liječnicima i medicinskim sestrama plaće smanjene i do 30 posto. No i usporedba Ministarstva zdravlja pokazuje da su plaće liječnika s tri dana dežurstva manje od sedam do osam posto nego što bi bile prema ništetnom kolektivnom ugovoru.

Odjelni liječnik s deset godina staža ostao je bez 301 kune neto plaće, no njegova je plaća, kažu, i dalje daleko iznad ostalih u javnom sektoru, ne računaju li se sveučilišni profesori. Liječnik specijalist iz Zagreba (bez dodatnih olakšica, s deset godina staža i bez dežurstava) na mjesec zaradi 8.935 kuna, što je približno tri tisuće kuna više nego što zarade odgojitelj, poručnik HV-a, učitelj, profesori, psiholog ili biolog – sve osobe s visokom stručnom spremom. Profesor sa 20 godina staža mjesečno zaradi 6.259 kuna, a liječnik specijalist (bez dežurstava i dodataka na zvanje) – 9.221 kunu.

Predsjednik liječničkog sindikata Ivica Babić odgovara da Ministarstvo uspoređuje kruške i krumpire, jer 'treba gledati satnicu, a ne plaću'.

'Ja sam prošli mjesec radio 520 sati mjesečno pa proizlazi da moj sat vrijedi 45 kuna. Ako nas sile da radimo prekovremeno, tada taj rad mora biti i plaćen', komentira Babić koji je izračunao da su na razini sustava ostali bez 220 milijuna kuna za dežurstava onih koji rade više od 48 sati tjedno. Dr. Babić je osobno za 520 sati rada (redovan rad uvećan za devet dana pripravnosti i osam radnih subota i nedjelja) u rujnu dobio na ruke 23.400 kuna, piše Vecernji.hr.

Medicinske sestre mjesečno za rad u turnusu zarade oko 5.300 kuna, što je od 1.500 do 1.600 kuna više od policajca, a u odnosu na referenta sa SSS u upravi plaća im je od 1.800 do 1.900 kuna veća. Na smanjenje dodataka liječnici su odgovorili masovnim povlačenjem suglasnosti za prekovremeni rad, na što ministar Ostojić odgovara da će 'poštovati odluku svakog liječnika da ne radi više od 48 sati'. Na klinici za kirurgiju KBC-a Zagreb izračunali su da za dodatke koje plaćaju za dežurstva mogu zaposliti sedam novih radnika i izdaci će im još uvijek biti manji.


520 sati na mjesec ispada cca 17 sati na dan.. ..nešto se ne poklapa..gluposti pišu...



"Liječnici imaju tri tisuće kuna veću plaću od poručnika HV-a".... poručnik HV-a riskira svoj život, a liječnici tuđi!

  17 sati dnevno, Kijara zna racunati :rlol: 

Ma i treba i 10000 kuna da ima plati, to je jedan posao gdi imam najveci respekt prema ljudima koji ga rade.

Dolinac ::

  17 sati dnevno, Kijara zna racunati :rlol: 

Ma i treba i 10000 kuna da ima plati, to je jedan posao gdi imam najveci respekt prema ljudima koji ga rade.

Jok more ,Kijara je glupson..gde bi znala računati... :zubi3: 
Računaj da ću ti uši isčupati.. 

Respect?..10 000 već imaju...
Liječnik specijalist (bez dežurstava i dodataka na zvanje) – 9.221 kunu+koverta(malo deblja po potrebi )..

samo što im statistika nije tačna...

JOŠ PO NEKA PRIČA IZ HR..

AMERIKANAC U RALJAMA SPLITA
Mrzim bus broj 60, mrzim fiskalnu blagajnu, ali pazar...


Što da radi u Splitu Amerikanac specijaliziran za balzamiranje i ukrašavanje leševa? Pa, može, da vidimo... prodavati majice? Hrvati niti izdaleka ne mare za posthumnu kozmetiku kao ekipa s onu stranu Atlantika, tako da je Shane, momak iz Južne Dakote, morao rekalibrirati svoje profesionalne snove nakon što ga je fatalna Splićanka dovukla doma i smjestila za štand na pazaru
Ubija ga radno vrijeme, fiskalna blagajna, bus broj 60, stari Splićani koji ga gledaju ispod oka, ali Amerikanac nema šanse da se vrati nazad. U čemu je tajna?

Da sam pozvan opjevati život Shanea Hursta koji već šest godina živi u Splitu, počeo bih stihom 'stvarna ženo, zelena papriko'. Tako malo stvari tvori noseću konstrukciju naših života, a fetivi Amerikanac ih većinu nalazi na splitskom pazaru. Po dolasku, sve je bilo vrtoglavo drugačije od mjesta gdje je dotada živio – Južna Dakota, Oklahoma, Minnesota, Houston. A živio je i svoj američki san. Krpao rupe, ozljede, deformacije i balzamirao tijela prije sprovodne ceremonije. Nerijetko bi dobivao pisma zahvale ožalošćenih obitelji kako je sjajno 'sredio' pokojnika. Ne bi čovjek rekao, ali to je jedina stvar koja mu nedostaje u Splitu – nemogućnost da nastavi profesiju koja mu je predstavljala kreativni izazov.

'U Hrvatskoj mi najveći gušt predstavlja činjenica da ima toliko svježeg sezonskog voća i povrća za male pare. Zelene paprike, naprimjer. U SAD-u koštale bi pet kuna po komadu. Tu si bez problema napravim salatu s maslinovim uljem i octom. Općenito, kuhanje sa svježim sastojcima u Americi se smatra luksuzom bogatih. S druge strane, upravo je obrnuto s konzerviranim proizvodima. U SAD-u su ekstremno jeftini, a ovdje koštaju brutalno puno', kaže mi Shane, nesuđeni prodavač originalno dizajniranih majica, biznis koji vodi u paru sa ženom Ivanom, grafičkom dizajnericom. Iscrpljuje ga, radi po cijele dane, nateže se s fiskalnom blagajnom, s kupcima kojih je manje nego prethodnih godina, sa starijim Splićanima koji bježe ča čim skuže da je stranac: 'Mlađima to uopće ne smeta, no stariji se pokupe kada čuju da ne govorim dobro hrvatski. Tako da sam naučio s njima ne govoriti previše, nego se samo smješkati.'


Shane na Rivi ćakula s tportalovim novinarom
Split se, veli Shane, danas mijenja, za razliku od situacije otprije nekoliko godina. Ljudi su na jedvite jade, ali ipak, postali mrvicu pozitivniji prema turistima i strancima općenito. Ovaj je grad napokon shvatio da velikim dijelom živi od turizma, kaže, te me informira o svojim prvim dojmovima: 'Za razliku od Amerikanaca koji su skroz lažni i umjetno nasmiješeni, ovdje me dočekala gomila mrzovoljnih faca. Ljudi nisu govorili, nego gunđali sebi u bradu, a ako bi mi se netko od prodavača iskreno nasmiješio, bilo mi je toliko drago da sam na kraju jedino kod njih i dolazio. No, bez obzira na to, ljudi su ovdje stvarni. Iskreni. Nije kao u SAD-u gdje će ti reći 'oh, you look nice', a svima je jasno da izgledaš kao čudovište.'

Prvi je dojam bio i onaj kako je u Splitu sve malo, minijaturno i kompaktno. Ulice, dućani. Većina cesta ima samo jednu traku, primijetio je Shane koji je netom prije živio u Houstonu i vozio se po šesterotračnim kolnicima u jednom smjeru. Nije da je nostalgičan. Do posla mu je obično trebalo 45 minuta za boljih dana, dva sata za gorih. Doduše, Split ga je isto zgromio dozom prometne tuge: 'To je stvar koja je ovdje stvarno, stvarno, stvarno katastrofalna. Autobusi. O, moj bože. Broj 60. Mrzim taj bus. Ljeto, pola dvanaest ili ponoć, natrpan je za poludit! I zadnji vozi u ponoć! Tko je tu lud? Usred ljeta nema busa nakon ponoći!? Piješ pivu s nekim, pogledaš na sat, shvatiš da je prošla ponoć i da nemaš prijevoz. Pa da noćna linija vozi barem svaka dva sata, bilo bi neusporedivo bolje.'

Drugi red autobusnih nevolja nakrcan je činjenicama da ne postoje klima-uređaji, da je unutra 40 stupnjeva, da se ljudi ruše u nesvijest od vrućina, da ima više kontrolora nego putnika, da stranac koji razumije nešto hrvatskog može svako malo čuti 'bla-bla-bla stranac bla-bla'. I to sve u gradu koji želi biti turistička meka Dalmacije, kaže mi Shane i opasno primjećuje kako je zagrebačka javnoprijevozna situacija drastično naprednija.



Ovaj Amerikanac Hrvatsku doživljava kao dom

Nastavljamo dalje igru 'koje brojeve najviše mrziš' i Shane bira 65. Radi se o postotku poreza koji ukupno plaća u procesu od nabave 'prazne' majice do konačnog novca u džepu. 'Plaćaš porez kada ih kupiš, plaćaš porez kada ih prodaješ, plaćaš porez kada im napraviš otisak i ako hoćeš povući novac iz banke, plaćaš još 30 posto. Nije li to malo previše?', pita se Amer zazivajući nebesa što Hrvatska ima jednu od najviših poreznih stopa u Europi. Pokazuje mi frustrirano fiskalnu blagajnu, točnije tablet, kojom radi. Žali se kako je tu sve prljavo, pa pada kiša, pa se stroj svako malo pokvari, smrzne, pa računi ne izlaze, pa nema interneta. Razumije Shane zašto sve te komplikacije, i sam se začudio koliko se Hrvata pokušava prešvercati u bus na stražnja vrata, ali opet... Uspoređujući korupciju kod nas i u Americi reći će kako je kod nas očitija i 'transparentnija': 'U SAD-u korupcija je puno bolje zamaskirana. Doduše, dogodilo se da Američka središnja banka dođe i kaže kako su negdje izgubili devet trilijuna dolara. Kako možeš zametnuti devet trilijuna dolara? To je presmiješno.'

Svašta je splitskom Ameru smiješno. Među inim i to da ima mladih Splićanki koje deru isključivo po domaćoj glazbi i nemaju niti najblažu ideju što znače nizovi riječi poput Pink Floyd, Led Zeppelin ili The Doors. No, rezultanta ljudskih odnosa u Hrvatskoj daleko nadmašuje onu američku. 'Prijatelji će ovdje slomiti ruku i nogu da ti pomognu, to nisam nikada prije doživio. U SAD-u je sve tako lažno, prijatelji, ljubavnici, pa čak i obitelj nekada. Prije nekoliko godina brat mi nije htio posuditi nešto malo novaca', zbori Shane i uči me o tri tabua. U Americi se ne razgovara o novčanim primanjima, vjeri i politici. 'Odnos u kojem sam sada je vrlo drugačiji od svih prethodnih. Žena mi otvoreno kaže kada joj se nešto ne sviđa. Ovo je kultura u kojoj ljudi, za promjenu, stvarno govore kako se osjećaju. Manje je kompromisa. Tamo je pak na snazi, kako mi je prijatelj jednom rekao, 'ja-ja svijet'. Svi se natječu i svatko misli samo na sebe i kako postati broj jedan'.

Branim sramežljivo američki individualizam s idejom da tamo ljudi imaju neusporedivo razvijeniji osjećaj odgovornosti za sebe i svoje odluke. Kod nas možeš biti najbolji što jesi, a da te sustav ne obadaje ni pola posto i, štoviše, stavlja ti balvane na put. Shane se složio. Odmah dodaje kako pored njega na štandovima rade profesorice umjetnosti, inženjeri elektrotehnike, pravnici, kontrolori leta... 'U Americi bi ti ljudi bili poštovani u svojim profesijama i zarađivali sjajne novce, a ovdje prodaju majice, suvenire ili čokoladu.'

Žena, prijatelji i povrće, sveto trojstvo Shaneove ljubavi prema Hrvatskoj. Ne žali nimalo za prekooceanskim životom i zapravo je sretna koincidencija da mu splitska supruga nije uspjela užicati američku vizu kada su birali stalnu adresu. Svesrdno mu pomažu i turisti iz SAD-a s nepogrešivim pitanjima tipa 'a gdje je dvorac?' dok stoje ispred Dioklecijanove palače, ili još mračnije – 'gdje je McDonalds?'. Kaže da to nikada nije osjećao prema Americi, ali Hrvatsku doživljava kao dom. Dom u kojem ljudi, nečuveno, piju šalicu kave četiri sata i alkoholni udio u pivu nije vladinom uredbom ograničen na 2,5 posto.

MOŽDA ZATREBA U BUDUĆNOSTI
Iako ne vrijede, sačuvajte stare radne knjižice

Ilustrativna fotografija


Od 1. srpnja ulaskom Hrvatske u Europsku uniju radne knjižice otišle su u povijest, a zamijenila ih je elektronička evidencija zaposlenih. Mnogima su već poslodavci vratili stare knjižice, a da ih ipak valja sačuvati, poručuju iz Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje


'Stara, papirnata radna knjižica i dalje je javna isprava kojom se dokazuje radni status do 30. lipnja 2013. Svakako treba upozoriti građane da ne bacaju radnu knjižicu i da ju ne uništavaju, već sačuvaju kako bi u konačnici, u nekoj budućnosti temeljem nje mogli ostvariti neko pravo', pojašnjava glasnogovornik HZMO-a Filip Dujmović.

Kao zamjena za radnu knjižicu, podsjeća, od 1. srpnja uvedena je elektronička evidencija. Zavod na taj način osigurava razmjenu podataka o radnopravnom statusu i o istom izdaje potvrde. Podaci su dostupni preko stranica Zavoda [You must be registered and logged in to see this link.] uz korisničko ime i lozinku koje je moguće dobiti osobno u svim područnim službama i uredima HZMO-a uz predočenje osobne iskaznice. To je važno, jer na taj način korisnik ima pristup vlastitim podacima, a također može sam napraviti potvrdu o ranijem i aktualnom radnom statusu, ističe Dujmović.

'Ta elektronička potvrda sadrži autentifikacijski podatak pomoću kojeg zainteresirani, primjerice potencijalni poslodavac, na stranicama Zavoda može provjeriti njezinu vjerodostojnost. Dakle, radi se o dva posebna broja na potvrdi, čijim se ukucavanjem na stranici može dobiti identična potvrda u elektroničkom obliku i na taj način provjeriti da je ta otisnuta varijanta identična onoj pravoj koju Zavod izdaje. Naravno, potvrdu je moguće dobiti i osobno u svim područnim službama i uredima', napominje glasnogovornik HZMO-a.

Radne knjižice, dakle, valja spremiti na sigurno te u Zavodu izvaditi korisničko ime i lozinku. Nakon 24 sata od izdavanja, preko službenih stranica može se ući u evidenciju i vidjeti svoje podatke.

'Osim toga, korisnici mogu vidjeti svoje podatke i o stažu i o plaći za prethodne godine, podnositi zahtjeve za informativni izračun mirovine, mogu podnositi zahtjeve za pretkompletiranje itd. Čitav je niz usluga koje Zavod nudi od 2004., a sada su dopunjene e-evidencijom o radnopravnom statusu. Tako da bi sada svima bili uputno da to izvade, jer su koristi višestruke', preporučuje Dujmović.

Radna knjižica u papirnatom obliku, podsjeća, ukinuta je jer je predstavljala 'određenu fizičku prepreku slobodi kretanja radne snage' spremljena kod poslodavca. Usklađivanjem nacionalnih propisa s pravnom stečevinom EU u dijelu o slobodi kretanja radnika, knjižica je radi usklađivanja s ostalim zemljama Unije postala prošlost, a elektronička evidencija sadašnjost.

NOVE UPUTE
Što označava crni trokut na pojedinim lijekovima?


Od 1. rujna svi novi lijekovi koji su pod dodatnim monitoringom, a stavljaju se na tržište Europske unije, moraju u uputama za uporabu imati novi simbol, okrenuti crni trokutić
Lako prepoznatljiv simbol treba pacijentima i zdravstvenom osoblju omogućiti jednostavniju identifikaciju lijekova pod dodatnim nadzorom. Uz simbol treba stajati i tekst koji će ih potaknuti da preko nacionalnog sustava prijave neočekivane nuspojave kao reakcije pacijenta na lijek, piše Glas Slavonije.

Trokutić će biti otisnut na uputama koje se nalaze u kutiji lijeka, ali ne i na samom pakiranju, izvijestila je Europska komisija. No simbol nije znak za uzbunu, dapače, Komisija ističe da su i ti lijekovi prošli jednako stroge testove 'kako bi se dokazala njihova kvaliteta, djelotvornost i sigurnost kao i svi lijekovi koji se stavljaju na tržište EU'.
Međutim, u njihovom slučaju, navode, važno je paziti na eventualne nuspojave koje nisu navedene u informacijama o lijeku. Trokutićem će se označavati svi lijekovi koji sadržavaju neku novu aktivnu supstancu, a dobili su odobrenje nakon 1. siječnja 2011., zatim biološki lijekovi poput cjepiva ili derivata plazme koji su također dobili odobrenje nakon tog datuma te lijekovi za koje su nužne dodatne informacije nakon dobivanja odobrenja ili, pak, imaju uvjetovano ili ograničeno odobrenje za uporabu glede svoje sigurnosti ili djelotvornosti. U pravilu će se oznaka nakon određenog vremena uklanjati, primjerice, u slučaju cjepiva ili lijekova s novim aktivnim supstancama pet godina nakon što se uporaba lijeka ustali.

Čestitam susjedima, samo koje norme i pravila ih očekuju u EU o jadu će se zabaviti. Do juče seljak koji je godinama pekao rakiju i pekao prase to više neće moći. O prodaji svojih proizvoda meda, sira, maslina i vina, kraj ceste kao što je to ranije bivalo običaj da i ne govorim. A ovo je samo jedan mali primjer primjene pravila.

ne opravdavam Evropu,ali konacno da se stane u kraj prihodima na crno...moci ce seljak sve to da prodaju ali uz racun i prijavu poreza.Ne treba da objasnjavam sta znaci porez za jednu(postenu) drzavu,a bojim se da u Hr nije bas tako sve posteno i da ce porez da ode na drugu stranu ,a ne za sta je predvidjen.
Po meni je daleko veca mana evropizacije,sto jabuka ne smije da ima mrlju,znaci,obavezno prskana,krompir odredjene velicine,kao i ostalo voce i povrce,zivotinje u po tu drzavu posebnim ,preskupim,uslovima zivota,drzati i klati.

Xenaa ::

Čestitam susjedima, samo koje norme i pravila ih očekuju u EU o jadu će se zabaviti. Do juče seljak koji je godinama pekao rakiju i pekao prase to više neće moći. O prodaji svojih proizvoda meda, sira, maslina i vina, kraj ceste kao što je to ranije bivalo običaj da i ne govorim. A ovo je samo jedan mali primjer primjene pravila.

Sve ovo je još relativno novo...Xenna..ljudi će se sakrivati...ili prodavati kod kuće..Za ono malo što proda neće na tržnicu..pa prodavati uz nove zakonom određene propise..(fiskalna blagajna ,računi..-a državi porez..)


Teško da će se neko odreći tradicije...  
Da ima promena,ima i to drastičnih..,jer država ima samo koristi od poreza...
Za mnoge na gore...

Astra ::

ne opravdavam Evropu,ali konacno da se stane u kraj prihodima na crno...moci ce seljak sve to da prodaju ali uz racun i prijavu poreza.Ne treba da objasnjavam sta znaci porez za jednu(postenu) drzavu,a bojim se da u Hr nije bas tako sve posteno i da ce porez da ode na drugu stranu ,a ne za sta je predvidjen.
Po meni je daleko veca mana evropizacije,sto jabuka ne smije da ima mrlju,znaci,obavezno prskana,krompir odredjene velicine,kao i ostalo voce i povrce,zivotinje u po tu drzavu posebnim ,preskupim,uslovima zivota,drzati i klati.

Aferim. Sve ima svoju cijenu.

Licno, ne svidja mi se globalizacija nimalo. Ako ide prema cemu treba da ide, da se uniste sve, ali bas sve drzave, i egomanijacke tvorevine, aferim. Ali dug je to put, a da ne pominjem kako trnovit. Vjerojatno utopija.

Hallooo, ovdje Ante iz Imotskog, je l' to Sabor?

- Je gospodine, a što želite?

- Hoću postati član Sabora, što mi za to treba?

- Jesi ti čovječe blesav???

- Jesam, je l' treba još nešto?"

Čim je EU malo udarila packu -"lex Perković" odmah postao nevažeći ,iako se mahalo "samostojnošću neovisne Hrvatske" .
Mnoga "pravila" koja važe u EU zemlje ex Yu teško i nevoljno prihvataju ,ali će na kraju morati -ako žele da se uklope u agendu "demokratske" .
Ako ne žele ....mogu da ostanu Belorusija ili Azerbejdžan ,niko im ne brani .
No to mogu sebi eventualno da dozvole bogate zemlje ,siromasi kao mi ,ne .

Hrvatska se vratila nekoliko koraka unazad, od ove se ekipe može svašta očekivati





'Mogu samo reći da mi je žao da smo se vratili nekoliko koraka unatrag i da smo pokazali jednu razinu netolerancije prema pravima manjina. No, mi ćemo se za ta prava nastaviti boriti jer će za 10-ak dana u saborsku proceduru ući Zakon o partnerstvu i bit će izglasan'.


Kazala je to za Danas.hr ministrica Milanka Opačić nakon prvih rezultata referenduma. 
Opačić kaže i kako se od Željke Markić i ekipe koju okuplja u budućnosti može svašta očekivati, ali da do sličnih inicijativa ne bi dolazilo, Vlada sprema izmjene ustava vezano za referendum koje bi trebale biti donijete do kraja godine. "Na taj način spriječilo bismo ljude da zloupotrebljavaju svoje pravo na referendum kada su u pitanju prava manjina", kazala nam je. 

Komentirajući malu izlaznost na referendum, Opačić je kazala kako to pokazuje da ovo nije bila prva stvar oko koje bi se ljudi pokrenuli. "Na referendumu je 'za' glasao onaj dio ljudi koji je iz crkve išao direktno na birališta", zaključuje. 

Kada bi prošla i ćirilica, Hrvatsku bi izbacili iz Europske unije'

REFERENDUM O BRAKUStrani mediji o Hrvatskoj: 'Takva podjela nije viđena od rata'

[color][font]
"Rijetko sam ponosan jer sam glasovao 'protiv', a tužan jer sam morao sudjelovati u ovoj političkoj farsi i perverziji", kazao nam je, pak, Damir Kajin. Nije problem, smatra Kajin, u referendumu, već u pozadini ove inicijative. "Ona će ići dalje, neće ostati na ovome, a sve s ciljem da se destabilizira ova vlast. To je njezina bit, a ne definicija braka koju je 2002. u Obiteljski zakon unijela Račanova administracija", smatra Kajin kojeg ipak raduje da je Istra pokazala da je malo ispred vremena. 

Kajin kaže da će nakon ovog referenduma biti predani i potpisi za ćirilicu, no, ističe, ne može zamisliti da taj referendum prođe. "To bi Hrvatsku ne vratilo desetljeće unazad, nego izbacilo iz Europske unije", zaključuje. [/font][/color]

Milanović u čestitki građanima: 'Računamo na vaše strpljenje'
Već smo osjetili da put do uređene, stabilne i perspektivne Hrvatske nije ni kratak ni lak, da je tegoban i zamoran i ispunjen odricanjima, istaknuo je Zoran Milanović
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović u utorak je čestitao hrvatskim građankama i građanima Dan državnosti. Čestitku premijera donosimo u cijelosti.
„Poštovane građanke i građani Republike Hrvatske,
na ovaj važni, povijesni dan za našu državu, dan jedne hrabre odluke, prisjećamo se i ponovno zahvaljujemo svim hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima na žrtvama podnesenim za obranu i očuvanje suverenosti i samostalnosti Hrvatske.
Danas, kad smo ostvarili članstvo u NATO savezu i Europskoj uniji, pred nama je prilika da se među demokratski uređenim i razvijenim zemljama afirmiramo kao prijateljska, moderna i razvijena država. Vlada je odgovorno preuzela vodstvo tog nezahvalnog putovanja do cilja kojem svi stremimo.
Posve je jasno da će samo istinske reforme osigurati napredak naše zemlje i učiniti nas boljim društvom, a već smo osjetili da put do uređene, stabilne i perspektivne Hrvatske nije ni kratak ni lak, da je tegoban i zamoran i ispunjen odricanjima.
Gospodarska situacija i dalje je nezavidna, no napokon bilježimo prve, blage, ali važne naznake poboljšanja.

Upravo zato i dalje računamo na vaše strpljenje i razumijevanje kako bismo dovršili željeni preobražaj naše domovine, a ona bila dostojna položenih života branitelja i patnji stradalnika. Da bude onakva kakvu su sanjale generacije, kakvu napokon, nakon tolikih lišavanja, zaslužujemo.
Svim hrvatskim građankama i građanima, u ime Vlade Republike Hrvatske, od srca čestitam Dan državnosti.“

Dobro viđenje,ali tužno. 

OSVRT KREŠIMIR DUJMOVIĆA
U Zagrebu se žica više i očajnije no ikad

Sjedni na Cvjetni trg, naruči kavu i gledaj kako dolaze. Procesija žicera, koji više nisu romska djeca kao nekad, nego ljudi koji bi ti mogli biti susjedi. Javni prostor centra grada sveo se na ulickanu ponudu izloga i barova i očajnu potražnju pet kuna. Je li to metropola o kojoj smo sanjali?

Iz Zagreba sam, solidno vrijeme sam izbivao iz njega, no u posljednjih pola godina što ga kontinuirano nastanjujem ne mogu povući paralelu ni s jednim prošlim vremenom po pitanju javnog žicanja para. Financijski brodolomci praktički su postali kulturološki brend centra, nezaobilazan dio urbanog kofeinskog iskustva. Vlasici kafića mogli slobodno umetnuti u cjenike stavke tipa 'kava s mlijekom i pet žicera – 15 kuna', a gradske vlasti mogle bi razmisliti o postavljanju spomenika 'nepoznatom prosjaku'. Institucija moljakanja siće mogla bi se uvrstiti u zagrebačke tradicionalne znamenitosti, opisati na engleskom i korejskom po turističkim vodičima, pa da horde stranaca koji lunjaju centrom uveseljavaju ekipu ispružene ruke misleći kako sudjeluju u drevnom hrvatskom obredu.

Frekvencija uleta s libretom 'jel' imaš koju kunu', 'pomozite ako ikako možete', 'znaš što, al' treba mi 10 kuna za pivo' u prosjeku se odvija brzinom od pet do deset na sat. Terase prosjački obilaze i mladi i stari, muškarci i žene, ukratko ljudi koji ničim ne odaju da žive od milostinje. Ljudi kojima do prije par godina nije padalo na pamet molećivo obilaziti svoje sugrađane, a danas očito nemaju izbora. Ljudi diskvalificirani za socijalnu pomoć, ljudi koje je ostavio partner s plaćom, s četvero, petero djece i s adresom u nasumičnom selu nadomak Zagreba u koji dolaze ušićariti kune u ritmu od devet do 17 sati, kao da se radi o poslu u državnoj administraciji.

No nisu samo terase u igri. Zaustavit će vas na cesti, dočekati ispred kolodvora, a u najnovijem izdanju domaćeg žicarskog genija, obilazit će parkirališta šoping-centara i umoljavati ljude koji izlaze ili ulaze u aute. Par mlađih Zadrana s glazbalima priča mi neki dan - u sat, dva zgrnuli su 400 kuna, daleko više nego sviranjem na ulici. Pada mi na pamet Havana gdje je populacija u permanentnom domišljanju kako revolucionarno osloboditi još jedan konvertibilni pesos iz džepova turista. Provest će s tobom pola dana, omađijati te gomilom lažnih priča i agilno se potruditi za bakšiš. Kod nas pak imaginacija žicera vjerno odražava imaginaciju nacionalnog gospodarstva. Daj mi pare jer... jer... jer ih nemam.

Čak su i hahari minulih vremena imali minimalno razrađenu scenografiju za utjerivanje kovanica. Prodavali bi ti ciglu, ili barem kratko objašnjenje zašto im sada i ovdje moraš iskrcati neku lovu. Tipa, frendu je umrla baka i ovaj je sad toliko utučen da bi mogao reagirati nepredvidljivo. Prilično uvjerljiva uvertira nakon koje sam kao klinac definitivno bio spreman uručiti im lovu spremljenu za sladoled. Nesposobnost za kreativno izvlačenje iz govana skoro pa mistički tijesno povezuje one na hrvatskom vrhu i one na hrvatskom dnu. U trenutku kada su ljudi shvatili da im je kratkoročno isplativije progutati ponos i vratiti se doma s par stotina kuna instant love, značilo je da su oni na boljem kraju prehrambenog lanca jednako tako žrtvovali više funkcije ove zemlje u ime brzog profita.

Jednom kada je obavljena ta psihološka odnosno politička amputacija, žicanje postaje skroz prihvatljiv stil života. Štoviše, postaje savršena anestezija narkotičkog djelovanja iz koje se više nisi sposoban vlastoručno izvući. Trudnici iz zagrebačke periferije koja pita za kusur oko stolova Cvjetnog trga to najčešće neću zamjeriti, ali hoću gradu i državi koja joj je tu narkozu priuštila. Očito da je jedini preostali hrvatski izazov gdje još postoje ljudi kod kojih nije potrošen kredit za žicanje. A oni će rekordno nestati u sveopćoj maniji od pet kuna.

Dati pet kuna ili investirati pet kuna? Razlika koju još dugo nećemo shvatiti bez obzira na broj znamenaka.

DVIJE VERZIJE
MINISTAR OTKRIO DETALJE Nova osobna iskaznica imat će čip i bit će skuplja od stare
Prema prijedlogu zakona o osobnoj iskaznici, koji je Vlada u četvrtak uputila u saborsku proceduru, nove bi elektronske iskaznice s čipom vrijedile pet godina, a njihova bi cijena trebala biti oko 10 eura, rekao je nakon sjednice Vlade ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.
Naglasio je da su nove iskaznice nastavka projekta e-građani.

Pribavljanje osobne iskaznice sada košta 48,5 kuna, a procjena je da će cijena osobne iskaznice s čipom biti oko 75 kuna. "Za djecu i starije od 65 godina ostat će ista cijena, a za osobnu s certifikatima bit će oko 75 kuna", rekao je i naglasio da je ta cijena puno manja nego u drugim zemljama Europske unije.


VIŠE 

Opet nova.Nedostaje para u budžetu :D

Bio sam prosle godine u Bugarskoj. Ona je clanica eu vec 8 godina. Ono sto sam video u centru glavnog grada me šokiralo. Svaka druga radnja je bukvalno zamandaljena, sa dve daske zakucane dijagonalno. O ostalim utiscima ne moram ni da pričam. E sad Hrvatska nije Bugarska ali šta će im doneti eu videcemo.

Kica/Praja ::

Bio sam prosle godine u Bugarskoj. Ona je clanica eu vec 8 godina. Ono sto sam video u centru glavnog grada me šokiralo. Svaka druga radnja je bukvalno zamandaljena, sa dve daske zakucane dijagonalno. O ostalim utiscima ne moram ni da pričam. E sad Hrvatska nije Bugarska ali šta će im doneti eu videcemo.

Bežaniju :)
Ko god može ide van.

Josipović: U noći izbora znao sam da se ne vraćam u SDP  VIŠE 
Bivši predsjednik kazao je kako bi u predizbornoj kampanji sigurno promijenio neke stvari te bi možda ''igrao na populističku kartu''. Ne vjeruje u novi mandat ove Vlade

Bivši predsjednik Ivo Josipović u emisiji Pravi kut na Mreži TV izjavio je kako je već u izbornoj noći znao da se neće vratiti u SDP.
- Više manje sam već u izbornoj noći drugog kruga znao da se u SDP vratiti neću. Već se u mom mandatu vidjelo da je bilo ozbiljnih razlika u stavovima, ne sa članstvom SDP-a već s njegovim vodstvom - rekao je Josipović.

coment su žestoki  :12738879:

Ovo ceka i Srbiju

SDP-ovki smeta što Kolinda hoda u vojnoj uniformi, razlog neobičan
Građani se pitaju živimo li u vojnoj hunti? Mislim da nije primjereno da vrhovna zapovjednica hoda u vojnim uniformama, kaže Tanja Vrbat





Mislim da nije primjereno da vrhovna zapovjednica hoda u nekim prilikama u vojnim uniformama," kaže Tanja Vrbat.


Tačno..

Kijara-brm ::

SDP-ovki smeta što Kolinda hoda u vojnoj uniformi, razlog neobičan
Građani se pitaju živimo li u vojnoj hunti? Mislim da nije primjereno da vrhovna zapovjednica hoda u vojnim uniformama, kaže Tanja Vrbat


Mislim da nije primjereno da vrhovna zapovjednica hoda u nekim prilikama u vojnim uniformama," kaže Tanja Vrbat.[/b]


Tačno..

veće guske nisam vidio na političkoj sceni... :948208144:

Ima ih još.Kolega joj Karamarko..

Kijara-brm ::

Ima ih još.Kolega joj Karamarko..

nemoj mi tog imbecila spominjati...vodi ga sebi na Farmu....

brunolino ::

Kijara-brm ::

Ima ih još.Kolega joj Karamarko..

nemoj mi tog imbecila spominjati...vodi ga sebi na Farmu....

hahaha niko me ne iritira kao  on i  ono njegovo  R.. 

čak mi je žvalavi Vučić simpatičniji..