Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.
DOBRO NAM DOŠLI !
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.
DOBRO NAM DOŠLI !
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
-MI NISMO KAO DRUGI -Liberté, égalité, fraternité-
Naslov: TITO-LIK I DELO. Ned Mar 21, 2010 11:11 pm
First topic message reminder :
Mislim da ima tema,ali ne mogu da nađem..Za nas koji smo rođeni 80-te..i pre.Volela bi da nam pišete sve vaše utiske za vreme TITA..Uopšte na temu Tito,kao lik i delo.Nije problem pročitati nešto na netu.Više volim događaje iz reala..
Upravo na HRT,kreće serija o Titu..
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Autor
Poruka
cojle Zaštitnik seljačkih prava
Datum upisa : 09.08.2009
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Uto Okt 04, 2011 9:34 pm
(3) РАЗРЕШЕНА ЕНИГМА ЗВАНА ТИТО
Јосип Броз Тито се показао прилично вешт унутар партијских обрачуна. Како је Јосипу Брозу Титу пошло за руком да се ослободи Петка Милетића и преузме контролу над југословенским комунистима?
- Моја књига је пробудила, документовано, да из вишедеценијског ћутања, заборављених тајних убистава, злочина, отмица и пљачком списа и докумената, коначно проговори: БАЛКАНСКА СФИНГА – Јосип Броз Амброз, алијас Тито, на срамоту бројних и наших ''историчара'' славопеваца и папагаја!
После ликвидације Горкића, када је резервни Комитет КПЈ био у Паризу, а Јосип Броз је тада благајник тог ''Комитета'' – никада није био секретар, увек је био тамо где је злато и где су жене, интригант који шармом разоружа своје противнике, а хипнотише своје љубавнице – Јосип Броз, бољи од свих других из свога окружења знао је шта треба радити и како уклонити боље од себе!
Одласком 1937. године Горкића за Москву, после лажне оптужнице коју је припремио против Горкића као генералног секретара КПЈ лично Броз уз помоћ енглеског обавештајца Владимира Велебита, дипломираног правника са Сорбоне из далеке 1928. године, и – Родољуба - Рођка Чолаковића (који је у томе наивно као Босанац видео своју шансу) и када остаје упражњено место; када се чека на повратак без повратка, оклеветаног Горкића, једини истински комуниста и револуционар који је имао легенду око свог имена и добијања у Сремској Митровици, иначе руководилац Комитета прослављене робијашнице, херој без мане и страха, био је Петко Милетић, који је иначе био члан најужег партијског руководства у земљи – члан Комунистичке партије Француске, члан Комунистичке партије Мађарске, револуционарни друг Беле Куна, истакнути часник јунаштва и Црногорац са интернационалним, револуционарним искуством, човек у којег су се заклињали млади комунистички идеалисти...
Робијао је као херој у Лепоглави у Сремској Митровици вишедеценијске робије. Непобеђен, непоражен, стамен, човек истине и борбе. Праведан и одан. Воли свој народ и Србију више од своје родне колевке. Такав је био легендарни Петко Милетић.
Објаснио сам све детаље у књизи. Броз пише Хебрангу, Моши Пијаду и Миловану Ђиласу да Петка треба спречити по сваку цену да буде изабран за челника Партије. Моша Пијаде преко адвоката и бившег полицијског писара Продановића чини све да се интрига пусти уз благослов југословенске тајне полиције; да Милетић није херој легенда, да он наводно сарађује са полицијом, тај текст је спремио Моша Пијаде и Хебран, а пустио у оптицај ''несвршени студент'', ''црногорска усијана глава'' Милован Ђилас, и то тако да буде упућено као писмо Коминтерни – поверљива дојава!!!!
Овај перфидни злочин обмане и издаје који су пројектовали Броз, Хебран, Пијаде и Ђилас разоткрио је метод борбе и обрачуна како да сатанско семе преузме кормило Комунистичке партије Југославије. А шта је Петко Милетић записао о тој игри и сукобу изаткане лажи и обрачуна:
''На робији су постојале и постоје двије политике ликвидаторско-опортунистичка коју су водили Андрија Хебранг и Моша Пијаде, те на другој страни бољшевичка коју се труди да води Кекић (Казниони комитет КПЈ).
Прва сматра да су робијаши, заробљеници избачени из класне борбе, чији је сада главни задатак преживјети робију, те сачувати по сваку цену физичко и духовно здравље да би могли, кад их класни непријатељ пусти да изађу кући, опет у редове класне борбе.
Ми бољшевици сматрамо, напротив, да су робијаши комунисти који су силом прилика и околности доспјели на посебно, изузетно тешки сектор отворене класне борбе. Они нијесу нити смију, ни један једини час да прекину своју борбу против класног непријатеља... Јер, овдје на робији је концентрисан и затворен стварни динамит наше револуције. Скоро 300 комунистичких кадрова... ''
То је став непоколебљивог револуционара који не може да опрости сарадњу комуниста Хрватске у затворима Лепоглаве са усташким покретом и споразум Хебранг-Будак који је подржао и Моша Пијаде, иза којег стоји и открива се завереничка улога Јосипа Броза који се тада потписује као Фридрих Георгијевич! Тај чудесни синоним, псеудоним, говори за себе: створен је од немачког имена и руског презимена. Није то случајно! Тада је господин већ радио за обе службе, али се није знало да га је вајар Авустинчић и Владимир Велебит већ укључио да ради строго поверљиво за британску службу. Свето Тројство постоји, али мало људи зна. Ко сазна бива убијен. Смрт не трпи сведока.
Зато ће Броз стићи да 4. новембра пошаље писмо комунистима робијашима у Митровици да је пре четири дана 1. новембра 1937. године као ''непријатељ народа'' осуђен и стрељан у Москви - Милан Горкић! А информацију је Титу донео - дао Јосип Копинич!!! Све гори од горега.
У књизи сам детаљно доказао поступак ликвидација и обрачуна у борби за врх КПЈ од 1934. до 1948. године. Све несреће овога свега завериле се против часних људи, а нечасни коло воде, јер желе да српски народ сваког добра ослободе... Познато је, оно лукаво састављено писмо Јосипа Броза Андрији Хебрангу из Париза октобра 1937. године... и где се лажно указује на Петка Милетића уз прекор. Броз покушава да завара Казниони комитет и тражи подршку за своју прљаву игру. Увек тако до краја.
Други ће обавити ликвидацију, а он ће носити беле рукавице као барон лажни.
Реците нам нешто о трагичној смрти Мустафе Голубића, једног од најмоћнијих људи у коминтерни и, чини се, човека од поверења самог Стаљина. Како је Мустафа Голубић пао у немачке руке и каква је улога у томе „јунака“ нашег интервјуа?
- Чини ми част, да сам први истраживач који је установио ток и узрок драме, као и издају и ликвидацију хероја Голубића. Мустава Голубић, младобосанац, солунски добровољац, млади пријатељ легендарног Аписа, одбио је на солунском процесу да буде лажни судски сведок, млади Мостарац, неустрашив, хладнокрван, генерал НКВД-а, Стаљинов лични повереник за велике и тајне акције, човек челик са срцем детета, песник револуције и свештеник патње. То је истина...
Мустафа Голубић, витални, лепи, стасити човек са шеширом и мантилом преко руке, шетао је већ у мају 1941. године Теразијама, са лулом у устима, по сунчаном времену, лажне ведрине, заљубљеник у град и људе. А волео је само Србију и матушку Русију. Био је заљубљен у руски народ и нашег човека мученика. Веровао је у будућност која ће попут Христовог хлеба бити дарована овој земљи паћеници и хероју. Дошао је у Београд да би се срео са Брозом, загонетком, коме је Коминтерна изрекла смртну пресуду 1938. године, управо у лето 1937. године! Дошао је да казни тог самозванца, интриганта и страног агента, уљеза, који је успео, да у редове Коминтерне за Балкан створи своју тајну ''паукову мрежу'' шпијуна, доушника, провокатора и агената. Дошао је, да га казни што је злоупотребио поверење и уз помоћ Копинича на осмој конференцији у Загребу, именован као генерални секретар КПЈ без икаквог указа и пуномоћја Комитерне и Георги Димитрова. Дошао је да се коначно обрачуна и са Брозовим самозваним Политбироом КПЈ који није ништа друго до играчка самозванца коме није био дорастао ни Распућин!
Лажно именовани генерални секретар КПЈ за земљу, Тито, осетио је опасност, јер га је на време обавестио Стево Крајачић, који ће тих дана бити у Земуну.
Голубић је био одсео код породице Поповић. Био је хладнокрван и самоуверен. Људи тог кова могу бити хероји или свештеници истине. Умиру ћутањем, а њихова патња и бол поражавају и саме мучитеље. На знак Крајачића, Тито шаље Ђиласа и Ранковића да пролуњају градом и ослушну старе партијске везе... Голубић је дошао из Беча. Пре тога, у три наврата, прошао је кроз Србију на путу за Грчку.
Шта је Крајачићу, Копиничу и Брозу било обећано за ликвидацију Голубића? Чија је рука стајала? Није само Гестапо, већ и Енглези.
Голубића су уочили, пратили Ђилас и Ранковић и, коначно, откривен је стан где је смештен. Дана 9. маја требало је да се Голубић састане са Титом. Преко женског курира (име није важно) достављен је предлог за сусрет. Тито је једва чекао, да идеално улови златног паука совјетске легенде агентуре, Стаљиновог човека првог ранга, и заљубљеника Србије. Наредио је да Ђилас и Ранковић учине све да Гестапо сазна какав се опасни совјетски агент налази у Београду, са станом ту и ту.
И тако је Гестапо, захваљујући Титу, уловио златну птицу за којом је трагао годинама. У кавезу је легенда. Ухапшен је у рану зору. Он је говорио: ''Ја имам једно око на леђима и видим шта се ради....'' Овог пута био је слеп.
Гестапо није успео да сазна од Голубића, нити да изнуди признање ко је он! И коначно, измрцвареног, везаног за столицу, полумртвог стрељали су у Пионирском парку у Београду, где је био привремено сахрањен.
Руси су 1946. године пронашли и откопали своју мртву легенду, хероја СССР-а, генерала НКВД-а Мустафу Голубића, где је уз војне почасти сахрањен у зидине Кремља.
Занимљиво је сведочење новинара и публицисте Синише Пауновића: ''Мустафа је био мој школски друг, мој интимни пријатељ. Он је муслиман из Херцеговине, који је прешао у Србију и борио се у Балканском рату. Добио је орден Обилића за храброст. Краљ Александар га је волео. Био га је послао на студије у Швајцарску, стипендирао, ту је упознао Русе, комунисте и заволео их. Почетком светског рата 1914. године дошао је као добровољац на Солунски фронт... Био је необичан, поштен човек, просто модел поштења, а с друге стране необично храбар... Појавио се поново 1941. Није се крио, већ је ишао са неким девојкама преко Теразија... Такав је остао у сећањима оних који нису знали другу страну његове биографије... Био је увек спреман да умре за Русију, за комунизам, за светску револуцију!''
Непријатељи Србије ни данас не спавају, они размишљају како убити Србију. То је истина коју још не схватамо. Жао ми је мог народа.
Истражујући више од три и по деценије тајну биографију Јосипа Броза, ишчитао сам на десетне хиљада страница из тајних архива, музеја, војних записа и библиотека од Ватикана до Омска, да бих пришао тој енигматској змији, том удару нашег народа, чија се чак и трећа генерација његове идеолошке ванбрачне деце и данас шепури Србијом, приказујући се као њени усрећитељи и спасиоци, као европејци, чија ће демократија отворити нова гробља за све оне који се части, поноса и пркоса нису одрекли.
cojle Zaštitnik seljačkih prava
Datum upisa : 09.08.2009
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Uto Okt 04, 2011 9:56 pm
(4) РАЗРЕШЕНА ЕНИГМА ЗВАНА ТИТО
Ваша несумњива заслуга је то што сте у књизи открили српској јавности непознат лик Живојина Павловића, комунистичког интелектуалца, новинара, публицисте који је убијен у току трајања Ужичке републике. Реците нам нешто о томе ко је одговоран и ко је учествовао у ликвидацији Живојина Павловића. Нашој јавности је такође непозната чињеница, а коју сте Ви објавили, да је Живојин Павловић објавио књигу „Трагични биланс Стаљиновог термидора“.
- Један частан новинар Политике и Времена, публициста, Златиборац, под надимком Ждребе – Живојин Павловић, некада потписани Владо, власник књижаре ”Хоризонт” у Паризу, уредник и власник листа Пролетер, листа КПЈ који је повремено излазио у Бриселу, а понекад у Паризу, био је жива, виспрена, умна личност. Париз је био центар обавештајних служби Европе. Коминтерна је у књижари ”Хоризонт” имала свој центар, у којем се окупљају прокомунистички интелектуалци, интернационалисти, француски писци и сликари, комунисти Балкана и Русије на пролазу, као и из других европских земаља, а посебно будући интербругадисти на путу за Шпанију и одбрану Републике. Заслуге Живојина Павловића су безмерне за комунистички покрет и слободарску борбу Шпаније. Он обједињава информације, има своју тајну чудесну ''црвену бележницу'', у којој уписује запажања и оцене свих који прођу кроз књижару и Париз. Он је човек оцене, искуства, и коначно, човек великог поштења и угледа. Интелектуалац који зна душу Француске а прати судбину Црвене Русије! У тој књижари свраћају Тин Ујевић, Арагон, Барбис, Превер, Пикасо, чак и Копинич и Пежихов Воранц (Ловро Кухар – Брозов миљеник), свраћали су и Милан Бартош, Марјан Брецељ, Кардељ, Дедијер, Кидрич, Кристина Ђорђевић и други... Та књижара је, у ствари, париска веза преко које наши интербригадисти одлазе у Шпанију у грађански рат слободе, као и одред Црвене помоћи солидарности са шпанским народом.
Павловић својим оценама и индиректно, у име Интернационале, даје визу за одлазак кадрова у Шпанији или не. Брозу је одбио да изда визу. Броз му то неће опростити.
Јосип Броз уз помоћ Копинача одлази у Шпанију, не да се бори, већ да се преко својих агената обрачуна са свим интербригадистима који су на тајном Барселонском конгресу осумњичили њега као страног агента, и гласали за Петка Милетића као генералног секретара КПЈ па су чак и једној батерији топова, на шпанском револуционарном фронту дали Петково име као хероја партије. Главни егзекутори били су Влајко Беговић и Коста Нађ!
Влајко Беговић ће ликвидирати орг. секретара ЦК КПЈ Благоја Паровића, у књизи сам све то разјаснио, док ће Коста направити списак људи који су гласали против Броза и који се из Шпаније на чудесан начин неће вратити, а други ретки појединци, који су успели, после слома 1938. године да се врате из Шпаније, биће ликвидирани у Југославији; као накнадне жртве због истине које су изрекли...
Тако је Коста у НОБ стигао међу последње у нашој револуцији, али му Броз првом додељује чин генерала армије, генерала са пет звездица, за заслуге из Шпаније. Велики ликвидатори и ловци на главе били су Копинич и Крајачић до краја живота.
Али, прича о Живојину Павловићу, човеку који је прикрио заборав оних уобичајених титовских тајних гробова, човеку који је први написао самоиницијативно, у име истине, књигу ”Трагичан биланс Стаљиновог термидора ”– чиме ће навући сумњу, гнев и бес на себе крајем тридесетих година, напустиће Париз и вратити се у Београд, да би 1941. године, за време партизанске ''Ужичке републике'', био ухапшен и ликвидиран под тешким мукама, по заповести Броза.
Павловићева књига била је бревијар истине о многим злоупотребама и одмаздама, великим чисткама у СССР-у, а све је написао човек који је већ пуних двадесет година био комуниста, идеалиста, без мане и страха!
Био је позната личност у радничком, студентском и комунистичком покрету Србије. Добровољац у Првом светском рату, члан СКОЈ-а и КПЈ од 1919. до 1920. године, живи у Ужицу, студира права у Београду, од 1923. године је на партијском раду у Македонији, послат од легенде Симе Марковића. Био је окружни секретар за Македонију, да би почетком 1925. године отишао за Русију.
Враћа се после годину дана и постаје дописник ''ПРАВДЕ'' из Македоније, да би 1929. године емигрирао у Француску, где остаје пуних десет година, пише и уређује партијски лист Против Главњаче, постаје секретар КПЈ за целу емиграцију, секретар Патроната Црвене помоћи, издавач и администратор партијског листа КПЈ – ПРОЛЕТЕР и часописа: КЛАСНА БОРБА, оснивач Радничке библиотеке у Паризу, управник партијске књижаре и власник ”ХОРИЗОНТА”.
После хапшења Горкића Тито пише 2. маја 1939. године Прежихову Воранцу да су Карло Худомаљ и Живојин Павловић на његов предлог искључени из партије, али да то неће бити објављено у ''Пролетеру''?! Настаје забуна међу члановима КПЈ и КП Француске.
Тито је успео, преко својих пулена, да сруши мит о Павловићу. Јер, под његовом руком од маја 1936. године до јануара 1939. године изашло је 19 бројева ''Пролетера''. И коначно, трагична судбина и крај.
Жика Павловић, Владо звани Ждребе, Златиборац, новинар, члан Покрајинског комитета СКОЈА за Србију, бива откривен од стране Крцуна на територији завичајног Ужица у селу Мачкату, и позива га на предају, и хапси, на велику радост Тита, Кардеља Ђиласа, Дедијера и Ранковића, и Петра Стамболића!
После невиђених мучења и премлаћивања од стране Дедијера, Стамболића, Ранковића, Ђиласа који су се такмичили у наношењу бола часном Павловићу коначно је стрељачки строј којим је командовао изванредни Крцунов убица Видан Мицић, убио Живојина Павловића и још четири стотине других недужних људи из Чајетине и Ужица!!!
Брозов Термидор није чекао јесен.
Грабио је туђе главе ради своје лажне револуционарне славе и морала. Издајници су убијали часне људе, и тако добијали признања и ордене за славу ''слободе'', чије су градитеље сместили у јаме и неозначене гробове. Србија није знала истину. Србија је крварила у братоубилачком рату, грађанском рату са обележјем револуције. Зла коб за историју и генерације које лако верују, а брзо сањају...
Живојина Павловића је ликвидирао Видан Мицић, који је о сопственом признању, по налогу партије, ликвидирао још четири стотине људи. Реците нам нешто о овом убици и кога је још ликвидирао овај егзекутор Комунистичке партије?
- Припала је част новинару Горану Лазовићу да објави свој разговор са Виданом Мицићем, убицом Живојина Павловића, носиоцем споменице 1941. године.
''Крцун је био срећан што је такав човек ухапшен'', пише Видан. Били смо га преко пања, кладе, до смрти, ломили му кости... По табанима пендреком, али узалуд, ништа није признао. Тражили су да призна где је његова ''црвена бележница''. Хтели су да му изнуде признање. Доносили су му папир у ћелију да напише шта зна... То је требало да буду имена великих људи, функционера који су били против нас! Покушао је од силних мука да парчетом стакла изврши убиство и пресече вене. Он је желео да што пре буде стрељан, јер су му муке досадиле. На питање: ”Ви сте убили Живојина Павловића?” одговорио је: ”Да, јесам, убио сам га, али не својом вољом. То је био партијски задатак...” Опростите, колико сте људи убили? Не знам тачно, али више од четири стотине. То је одлучивао Крцун, затим Стамболић.../ Пола века касније убица се бавио гајењем цвећа, каква идила историје, и какав злочин скривен у лепоту. Где је ту правда, а зашто ћути истина?
Јосип Броз у бескрупулозној борби за власт служио се физичким ликвидацијама политичких противника унутар земље и ван њених граница. Да ли је познати бугарски револуционар Георгиј Димитров отрован у Москви, Бугарској или на Топчидерској станици у Београду?
- Моја тврдња је плод проучавања више десетина списа, телеграма и докумената. Тито није подносио Димитрова. Знао је да он никада није дао налог за његово именовање за генералног секретара КПЈ и да је то чиста лаж и подвала, да је Броз самозванац – нека врста Лажног Шћепана Малог али дрзак агент који шпијунира и Димитрова Стаљину! У књизи сам описао, начин ликвидације Димитрова ''мирним средствима''', лековима од којих се дугорочно, али сигурно умире.
Димитров је био једини заслужни човек за место председника такозване БАЛКАНСКЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ коју је Тито желео за себе. Стаљин је то осетио и осујетио. Тито је перфидно скратио Димитрову право на живот, за време пропутовања Димитрова кроз Србију, на путу за Москву, на Топчидерској железничкој станици, био је кратак, а судбински сусрет. О томе са много детаља говорим у књизи.
Што се тиче убиства Лоле Рибара, документовано сам указао на заверу Велебит Владимир и Броз, за његову ликвидацију, на Гламоч пољу приликом припреме за лет, за Каиро и војну мисију. После убиства, уместо Лоле одлетео је Владимир Велебит британски агент и Титов генерал и повереник, који је у 93. години, умро у Лондону недавно са признатим чином генерала Енглеске армије! Шта рећи?
ТИТО НИКАДА НИЈЕ УЧЕСТВОВАО У ОКТОБАРСКОЈ РЕВОЛУЦИЈИ, а одбио је орден Лењина и орден Октобарске револуције 1977. године од стране Леонида Брежњева док сам ја са друговима био сужањ у Спужу!
Тито је био насупрот - хусарски, коњички инструктор код Колчака у Омску, када је белогардејски генерал Колчак постао господар Омска. То се догодило 26. априла 1919. године када је 4. корпус генерала Колчака освојио простор од Оренбурга до Омска. Извршена је масовна мобилизација сељака и дезертера за Белу армију и Броз је укључен за инструктора у борби против Црвених. Противник на фронту против Белих био је командант М. В. Фрунзе, касније прослављени генерал и легенда Црвеног истока и Сибира, господар Урала!
То је истина.
Они који су умрли за Црвену заставу у Октобарској револуцији, са овог тла, изузев часних изузетака, остали су заборављени.
Они су се борили за наду човечанства коју су понизили и изневерили кадрови слични Брозу и овде и тамо.
Нажалост, то је истина.
Ново издање књиге, треће допуњено издање, у два тома је у припреми и биће казане истине до краја. Нема више оклевања. Мртва уста не говоре, а поколење заборавља своје часне људе и хероје градитеље историје и славе народа.
На писцу је да не дозволи заборав.
Геополитика број 29.
Kijara-brm Glavni Administrator
Datum upisa : 21.12.2008
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sre Okt 05, 2011 1:42 am
Nemamo "službeni jezik" foruma -svako može sebi da forum namesti na jezik koji želi (što mnogi i rade ) no kada stavljate tekstove na stranim jezicima -MOLIO BIH da se stavi i prevod ? Čisto da i mi drugi, koji ne poznajemo taj jezik ,shvatimo o čemu se radi . Ne mora biti neki super prevod -dovoljan je i onaj "Google" ,ne mora baš "svaka" biti na mestu -ali da ipak shvatimo suštinu ,ok ? Ovo je molba -biće svima lakše da pratimo . Znam da se to ne radi namerno , nego po automatici ,pa.....desi se to i meni ,češće stavim tekst na ćirilici ,a zaista je neki od nas ne znaju ...jednostavno je nisu učili u školi ,kao što mi isto nismo neke strane jezike (a pitanje koliko znamo aktivno i one što smo učili ) Hvala unapred .
ILI PREBACI TEKS NA LATINICU ZBOG OSTALIH..ILI ĆU TRAŽITI BRISANJE POSTOVA...NISI U REDU,JER REČENO JE,A I SAM SI SVESTAN DA MNOGI NE ZNAJU ĆIRILICU..
cojle Zaštitnik seljačkih prava
Datum upisa : 09.08.2009
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sre Okt 05, 2011 11:24 am
Kijara-brm ::
ILI PREBACI TEKS NA LATINICU ZBOG OSTALIH.. ILI ĆU TRAŽITI BRISANJE POSTOVA...
NISI U REDU,
JER REČENO JE, A I SAM SI SVESTAN
DA MNOGI NE ZNAJU ĆIRILICU..
Ко би рек'о... тако лепа а паметна!?
sanjalica.ns Explorer Of Dreams
Datum upisa : 06.01.2010
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sre Okt 05, 2011 6:47 pm
cojle ::
Ко би рек'о... тако лепа а паметна!?
Ah, taj Cojle....sram ga bilo!
cojle Zaštitnik seljačkih prava
Datum upisa : 09.08.2009
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sre Okt 05, 2011 9:36 pm
sanjalica.ns ::
Ah, taj Cojle....sram ga bilo!
Дабогда...!
drdoktor
Datum upisa : 03.01.2011
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sre Okt 05, 2011 9:43 pm
Cojle opet krsis pravilnik. Pustas cirilicu. :srrrr:
Aaaa, sada sam video, pa cirilica je strani jezik. :yeeessss:
cojle Zaštitnik seljačkih prava
Datum upisa : 09.08.2009
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sre Okt 05, 2011 10:02 pm
drdoktor ::
Cojle opet krsis pravilnik. Pustas cirilicu. :srrrr:
Aaaa, sada sam video, pa cirilica je strani jezik. :yeeessss:
I na maternjem... !
Astra Zvezda Foruma
Datum upisa : 20.06.2008
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Čet Okt 06, 2011 12:02 am
Odmaknite od Tita u mene.... drk***e na drugim temama...ja ovog covjeka postujem i zao mi je da ste ovo iskoristili da se "koljete"...ali time se pokazalo i opet,Tile je bio heroj,legenda....drzao nas pod kontrolom...svaka mu cast,za nobelovu je.
cojle Zaštitnik seljačkih prava
Location : Kumova slama Humor : smešan samom sebi Datum upisa : 09.08.2009
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Čet Okt 06, 2011 12:36 am
Astra ::
Odmaknite od Tita u mene.... drk***e
Njegova sreća... pa je duže poživeo. Što mu bar ne požele ajvar od breze... vele, eliksir! :rlol: :rlol:
Seljak sam pa umem i reč da probiram!
Gost Gost
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Čet Okt 06, 2011 12:43 am
Cojliću..nemoj da mi oko mene prizivlješ duhove,pa nek su i od Maršala
Ajvar čuvam jednu posebnu bočicu da tebi poklonim,ima sad kod nas City expres ide po svim budućim Evropskim državama a i kod nesvrstani država šaljem sitiekspresno :rlol:
Pa kad bude nema Cojlića na Dangubiusu danima znajte nije htio da jede ajvar il ga pojeo na isto mu dođe
Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Čet Okt 06, 2011 4:35 pm
Čitam ove zanimljivosti ....stvar je tu jasna . Ko je "voleo "Tita -nikakav pamflet mržnje kakvi su pisani naročito posle njegove smrti neće promeniti mišljenje . Ko je mrzeo Tita ...ni desetine knjiga čiste istine o njegovim državničkim sposobnostima isto neće promeniti mišljenje . Šta je istina ? Verovatno nešto izmedju . No uvek me zaprepasti koliko su nacionalisti u stanju da mrze. Za srpske nacionaliste je on "srbožder" , "srbomrzac " . Pa verovatno je zato oženio Jovanku Budisavljević (srpkinju iz Like ) ,verovatno su zato ,od ličnog kuvara i šofera -pa do ličnog obezbedjenja ,UDBE -svi redom bili Srbi (da ne nabrajam ,poznata su imena ) i verovatno je zato odabrao Beograd za glavni grad Jugoslavije -sve iz čiste mržnje . Hrvatskim nacionalistima baš to smeta -oni mu spočitavaju naklonost ka Srbima .No zaboravljaju da je bio vrlo spreman da opet ratuje za delove Hrvatske -i Trst je bilo premnogo ,i jedva je prošlo bez krvi, i da se lično on potrudio da se ta ista Hrvatska tehnološki razvija čak i nauštrb ostatka Yu (Končar, Iskra ,INA , Jugoplastika itd ) Ono što njih u stvari boli je da se drug Stari istom merom obračunao i sa "maspokovcima" i sa njihovim pandanima u Srbiji -bez milosti . Kako god....ovi nacionalni tribuni, feudalčići i feldmaršali mogu da mu pljunu pod prozor .Njihova "slava" nikada neće dostići Brozovu -da se stavi na gomilu i Tudjman i Sloba ,i Mladić i Gotovina ...nema teorije da imaju takvu harizmu vojnika i državnika , kakvu je on imao. Priznat i poznat u celom svetu ,umeo je lavirati izmedju Istoka i Zapada -i umeo je reći i NE i velikim silama ...a pri tome ne uvući narode u ratove i patnju decenijama .Narod ga je obožavao ,da se ne lažemo . Ko je bio u stvari ,nije ni puno bitno. Generacije su mu se zaklinjale i životom -i mislile su to ozbiljno. Milioni su plakali kada je umro -i to iskreno . Koliko je još takvih ?
drdoktor
Datum upisa : 03.01.2011
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Čet Okt 06, 2011 5:01 pm
Danubius ::
Čitam ove zanimljivosti ....stvar je tu jasna . Ko je "voleo "Tita -nikakav pamflet mržnje kakvi su pisani naročito posle njegove smrti neće promeniti mišljenje . Ko je mrzeo Tita ...ni desetine knjiga čiste istine o njegovim državničkim sposobnostima isto neće promeniti mišljenje . Šta je istina ? Verovatno nešto izmedju . No uvek me zaprepasti koliko su nacionalisti u stanju da mrze. Za srpske nacionaliste je on "srbožder" , "srbomrzac " . Pa verovatno je zato oženio Jovanku Budisavljević (srpkinju iz Like ) ,verovatno su zato ,od ličnog kuvara i šofera -pa do ličnog obezbedjenja ,UDBE -svi redom bili Srbi (da ne nabrajam ,poznata su imena ) i verovatno je zato odabrao Beograd za glavni grad Jugoslavije -sve iz čiste mržnje . Hrvatskim nacionalistima baš to smeta -oni mu spočitavaju naklonost ka Srbima .No zaboravljaju da je bio vrlo spreman da opet ratuje za delove Hrvatske -i Trst je bilo premnogo ,i jedva je prošlo bez krvi, i da se lično on potrudio da se ta ista Hrvatska tehnološki razvija čak i nauštrb ostatka Yu (Končar, Iskra ,INA , Jugoplastika itd ) Ono što njih u stvari boli je da se drug Stari istom merom obračunao i sa "maspokovcima" i sa njihovim pandanima u Srbiji -bez milosti . Kako god....ovi nacionalni tribuni, feudalčići i feldmaršali mogu da mu pljunu pod prozor .Njihova "slava" nikada neće dostići Brozovu -da se stavi na gomilu i Tudjman i Sloba ,i Mladić i Gotovina ...nema teorije da imaju takvu harizmu vojnika i državnika , kakvu je on imao. Priznat i poznat u celom svetu ,umeo je lavirati izmedju Istoka i Zapada -i umeo je reći i NE i velikim silama ...a pri tome ne uvući narode u ratove i patnju decenijama .Narod ga je obožavao ,da se ne lažemo . Ko je bio u stvari ,nije ni puno bitno. Generacije su mu se zaklinjale i životom -i mislile su to ozbiljno. Milioni su plakali kada je umro -i to iskreno . Koliko je još takvih ?
Sigurno ne mogu da ga volim, jer je ubio moga pradedu. Solunskog borca, obrazovanog coveka, koji je dosta pomogao razvoju Srbije i Beograda. Ni dan danas ne znamo gde mu je grob, a ubijen je tako sto su ga samo odveli. Njegova krivica je bila sto je stitio svakog coveka od okupatora.
Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Čet Okt 06, 2011 6:15 pm
drdoktor ::
Sigurno ne mogu da ga volim, jer je ubio moga pradedu. Solunskog borca, obrazovanog coveka, koji je dosta pomogao razvoju Srbije i Beograda. Ni dan danas ne znamo gde mu je grob, a ubijen je tako sto su ga samo odveli. Njegova krivica je bila sto je stitio svakog coveka od okupatora.
Hm...pa nije Broz bio na svakom mestu. Daleko od toga da je bio bezgrešan ,ali znaš i sam koliko je bilo "levih skretanja" tokom revolucije , da je pojela i dosta "svoje dece " Recimo , moju majku,babu i tetku su odveli na streljanje ,Titovi partizani 1945 (a one su bile devojčice -moja mama je rodjena 1939 ) samo zato što su imale drugačije prezime -po sistemu kolektivne krivice . Niko iz porodice od "muških glava " nije učestvovao na bilo koji način u ratu . Spasio ih je jedan ruski major koji je stanovao kod njih . Pa su im uzeli sve što imaju -od hotela ,kafane i kuće...smeli su se eventualno zadržati u jednoj sobici u svojoj vlastitoj kući -od toga su napravili Zadružni dom -što je i danas u Bezdanu . Pa opet ne mogu da krivim Broza -jer sam proveo detinjstvo i mladost u miru ,solidnih uslova za život ,sigurnosti , a bogami i špartajući po ex Yu i Evropi . Čarobna reč je bila -Tito ,Jugoslavija ,Džajić -i svugde smo bili primljeni sa simpatijama -od Bukurešta do Minhena . Za Titovog vremena sam išao svake godine na more ,i tri auta promenio . A posle......bolje da ne pričam . Niko ne kaže da je bila bajka -ali smo imali mir i nadu u još bolje . Bratstvo i jedinstvo je bila parola -ali nije ni bila potrebna, prijateljovali smo i bez toga . Sada nemamo ništa ,sem mržnje -toga ima dovoljno .
drdoktor
Datum upisa : 03.01.2011
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Čet Okt 06, 2011 7:18 pm
Danubius ::
Hm...pa nije Broz bio na svakom mestu. Daleko od toga da je bio bezgrešan ,ali znaš i sam koliko je bilo "levih skretanja" tokom revolucije , da je pojela i dosta "svoje dece " Recimo , moju majku,babu i tetku su odveli na streljanje ,Titovi partizani 1945 (a one su bile devojčice -moja mama je rodjena 1939 ) samo zato što su imale drugačije prezime -po sistemu kolektivne krivice . Niko iz porodice od "muških glava " nije učestvovao na bilo koji način u ratu . Spasio ih je jedan ruski major koji je stanovao kod njih . Pa su im uzeli sve što imaju -od hotela ,kafane i kuće...smeli su se eventualno zadržati u jednoj sobici u svojoj vlastitoj kući -od toga su napravili Zadružni dom -što je i danas u Bezdanu . Pa opet ne mogu da krivim Broza -jer sam proveo detinjstvo i mladost u miru ,solidnih uslova za život ,sigurnosti , a bogami i špartajući po ex Yu i Evropi . Čarobna reč je bila -Tito ,Jugoslavija ,Džajić -i svugde smo bili primljeni sa simpatijama -od Bukurešta do Minhena . Za Titovog vremena sam išao svake godine na more ,i tri auta promenio . A posle......bolje da ne pričam . Niko ne kaže da je bila bajka -ali smo imali mir i nadu u još bolje . Bratstvo i jedinstvo je bila parola -ali nije ni bila potrebna, prijateljovali smo i bez toga . Sada nemamo ništa ,sem mržnje -toga ima dovoljno .
Nama su takodje oduzeli sve. U vezi sa njegovim ubistvom, stiglo je naredjenje iz vrhovne komande. Prosto ne mogu da ga volim, ali i da se otmem utisku da je na kraju sve ovo on zamesio sto se izdesavalo, onim ustavom iz 1974. godine.
Ne sporim nicije pravo da ga neko voli. Samo ja ne mogu i smatram ga najvecim zlom koje je zadesilo Srbiju. Slaba Srbija, jaka Jugoslavija, bese njegova parola. Jos je sve ustase, domobrane i ko zna koje sve sluge nacizma pomilovao. Uh, samo dalje od mene.
Gost Gost
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Čet Okt 06, 2011 10:50 pm
Ovako se 'ganjaju' tuđe žene (ako niste znali), diskretno i spontano, a ne ono - buljiš u sise...!
.
Gost Gost
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Čet Okt 06, 2011 10:58 pm
S moje strane se slika Tite vidi,ne kužim kako se Astrić ne vidi? Pa ako se i dalje ne pojavi to je zbog duhovi,pa će mo sutra obrisati
cojle Zaštitnik seljačkih prava
Location : Kumova slama Humor : smešan samom sebi Datum upisa : 09.08.2009
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Čet Okt 06, 2011 11:29 pm
Broz kao počasni akademik
Josip Broz (1892-1980), tridesetpetogodišnji jugoslovenski diktator, završio je svoj život ovenčan brojnim naučnim priznanjima. Lista njegovih počasnih doktorata u Jugoslaviji i nesvrstanim zemljama je dvocifrena, dok su njegova počasna članstva u akademijama nauka obuhvatila sve akademije nauka jugoslovenskih republika i pokrajina.
Neobično u svemu ovome jest to da je Broz završio jedino četiri razreda osnovne škole, u svom rodnom mestu, Kumrovcu.
Prema njegovom poluzvaničnom biografu, Vladimiru Dedijeru, prvi razred nije uspeo da savlada iz prvog pokušaja, pa ga je pohađao dvaput.
Ostala tri razreda završio je od 1902. do 1905.1 Od 1907. do 1910. učio je bravarski zanat u Sisku.
Time se završava njegovo formalno obrazovanje.
Broz kao genijalni vojskovođa
Koliko god da je bilo skromno Brozovo obrazovanje, toliko je bila jaka njegova želja da se pokaže kao izuzetan pojedinac. Razume se da je za zadovoljenje jedne ovakve želje potrebna skupina poslušnika koja će joj izići u susret.
Prvo veliko priznanje Brozu stiglo je iz Srbije, nakon ulaska komunističkih snaga u Beograd. Ovo je unekoliko bilo neobično, ako se ima u vidu da je Srbija bila prilično ravnodušna prema NOP-u od kraja 1941. do sredine 1944.
Stav Komunističke partije Jugoslavije prema srpskom narodu u Srbiji, kao i prema građanskim strankama u Srbiji, nazire se iz govora general-lajtnanta Milovana Đilasa povodom dvadeset sedme godišnjice Oktobarske revolucije, održanog 7. novembra 1944. u Narodnom pozorištu. Tom prilikom Đilas je na sledeći način okarakterisao pokušaj građanskih stranaka da obnove rad:
“Reakcionarne vođe i vođice raznih partija… te mračne i podle kreature se pomaljaju na svetlo dana i pokušavaju da se uvuku u narodno-oslobodilački pokret i razbiju ga iznutra. To se najjasnije ispoljava u Srbiji. I to zbog toga što je, usled slabog razvitka ustanka u Srbiji u toku 1942. i 1943. g. narodnim masama stvarna uloga tih mračnjaka još nedovoljno vidljiva.”
Kao glavni dug srpskog naroda prema ostalim narodima Jugoslavije Đilas je naveo da srpski narod treba da “nemilosrdnom borbom protiv spoljnog neprijatelja i njegovih domaćih slugu vrati tim narodima onaj dug, koji su oni u toku tri i po godine krvavog rata dali i za oslobođenje srpskog naroda.”
Četiri dana nakon Đilasovog govora Velika antifašistička skupština narodnog oslobođenja Srbije – ASNOS predložila je u ime srpskog naroda, a preko ASNOSA-a, da “maršal Tito bude proglašen za Narodnog heroja.”
Ovaj predlog je ozvaničen odlukom Predsedništva AVNOJ-a od 19. novembra 1944, kojom je Broz proglašen za narodnog heroja.
U obrazloženju se kaže:
“Na mlada pokoljenja naših naroda vekovima će se prenositi predanje o narodnom vođi Josipu Brozu Titu… Njegovom zaslugom srpski narod ponovo se ovenčao slavom naroda-junaka.”
U Odluci Predsedništva se kaže:
“Da bi se velikom vojskovođi naroda Jugoslavije, inicijatoru, organizatoru, i rukovodiocu njihove narodnooslobodilačke borbe, Maršalu Jugoslavije Josipu Brozu-Titu, odalo zasluženo priznanje za izvanredne zasluge na organizovanju Partizanskih odreda i Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, za genijalno rukovođenje njihovim operacijama i pri tome ispoljenu upornost i junaštvo, kao i da bi se pred svima narodima Jugoslavije vidno obeležile istoriske zasluge našeg narodnog vođa na stvaranju bratstva i nerazdruživog jedinstva naših naroda, zbratimljenih u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji, Pretsedništvo AVNOJ-a na predlog Velike antifašističke narodno-oslobodilačke skupštine Srbije o d l u č u j e da se vrhovnom komandantu Narodnooslobodilačke vojske i Partizanskih odreda Jugoslavije, Maršalu Jugoslavije JOSIPU BROZU-TITU dodeli naziv narodnog heroja.”
Odluku su, ispred AVNOJ-a, potpisali sekretar Rodoljub Čolaković i predsednik dr Ivan Ribar.5 Tako je Broz, ni punih mesec dana nakon ulaska komunističkih snaga u Beograd, dobio pridev “genijalni”.
U isticanju svoje uloge u revoluciji Broz je dosta nalikovao severnokorejskom diktatoru Kim Il Sungu, koji je u svim zvaničnim propagandnim dokumentima nazivan “veliki vođa i veliki vojskovođa”.
Ipak, Broz se nije zadovoljavao samo ovakvom ulogom. On je veoma rano, samo dve godine nakon što je preuzeo vlast u Jugoslaviji, iskazao želju da bude obasut i naučnim priznanjima. Posebno mu je bilo stalo do toga da postane počasni akademik triju akademija nauka u Jugoslaviji.
Počasni akademik JAZU, ili Broz kao obnovitelj hrvatske suverenosti
Prva akademija nauka koja je primila Broza za svog počasnog člana bila je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Broz je postao njen počasni član 28. decembra 1947.
Svečanoj sednici JAZU prisustvovali su rukovodioci NR Hrvatske, predsednik Prezidijuma Sabora NR Hrvatske, Vladimir Nazor, predsednik Vlade NR Hrvatske, dr Vladimir Bakarić, i drugi funkcioneri. Broz je ušao u dvoranu JAZU “oduševljeno pozdravljen”, u pratnji predsednika JAZU, dr Andrije Štampara, i potpredsednika Akademije, Miroslava Krleže.
Prisutnima se najpre obratio predsednik JAZU, dr Andrija Štampar (1888-1958). Štampar je bio veoma cenjeni stručnjak za socijalnu medicinu sa svetskom reputacijom. On je istakao da se počasni doktorat Brozu dodeljuje u okviru osamdesetogodišnjice JAZU.
Kao posebnu Brozovu zaslugu Štampar je istakao:
“Maršal Tito je misao našeg hrvatskog političkog i kulturnog oslobođenja doveo do pune pobede u punom smislu idealnog južnoslovenskog pojma… To znači da je ovaj naš čovek iz naroda kome je kolevka stajala nedaleko od Zelenjaka, naše idilične dubrave na Sutli, gde je pesnik ispevao našu narodnu Himnu, da je on među našim političkim ličnostima, ideolozima i državnicima prvi koji je zaista ostvario misao hrvatskog suvereniteta i pretvorio ga u delo i svršen čin od međunarodnog značaja. Taj naš suverenitet prekinut je još u ranom srednjem veku, pre 800 godina… On je između naših političkih ličnosti prvi, koji je hrvatsku državnu nezavisnost i suverenitet proširio na sve krajeve u kojima naš narod živi i prvi u našoj istoriji koji je našoj domovini vratio sve njene otrgnute gradove, otoke i pokrajine, pre svega Dalmaciju sa Lastovom i najslavnijim gradom naše prošlosti Zadrom, zatim Kvarner sa Cresom, sa svim ostrvima i Rijekom i na kraju staru glagoljašku našu Istru, koja je na to ujedinjenje čekala vekovima…
Maršal Tito delujući u okviru Lenjinskog i Staljinskog pokreta pokazao nam je, sa čitavim nizom svojih saradnika šta znači praktična primena načela o Lenjinskom samoopredeljenju naroda kada se to načelo primenjuje doslovno socijalistički.”
Zatim se prisutnima obratio Josip Broz.
On je u svom govoru istakao da je u prošlosti Akademija bila “jako ograničena, a skoro se uopće nije bavila jednom od najvažnijih znanosti – naukom o društvenom razvitku. Razumije se, tome je uglavnom bio kriv stari, truli društveni poredak… Tek danas sa padom starog društvenog poretka, pali su i okovi ustanova nauke, kao što su i akademije znanosti i umjetnosti. Tek u novom, socijalističkom društvu, nauka dobija neograničene mogućnosti…”
Tako je izvršen obred kojim se JAZU zahvalila Brozu na obnovi suverenosti Hrvatske, a Broz poručio akademicima da je socijalizam okvir za nauku.
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Pet Okt 07, 2011 12:18 am
Josip Broz Tito - biografija
Josip Broz rodio se u malom selu Kumrovcu na Sutli, u najzapadnijem dijelu Hrvatskog zagorja 7. maja 1892. godine kao sedmo od petnaestero djece roditelja Franje (Franceka) i Marije Broz, rođene Javeršek. Mali "nesporazum" oko toga biografskog podatka, s obzirom da se Titov rođendan slavi na dan 25. maja, objasnili su njegovi biografi činjenicom da je Josip Broz za vrijeme svoga dugogodišnjeg revolucionarnog rada bio prisiljen da se služi lažnim papirima i dokumentima, pa je tako i u jednom vojničkom dokumentu austro-ugarske vojske zabilježeno da je rođen 25. maja. A upravo na taj dan (25. V 1944.) izvršen je i desant na Drvar. Rođendan je ostao, pa ni sam Tito nije želio da se taj datum mijenja kad ga je narod već prihvatio. Sin oca Hrvata i majke Slovenke, Josip Broz nije osjećao nikakvih nelagoda zbog te okolnosti, jer između dvije susjedne zemlje nije bilo antagonizma ni netrpeljivosti. Josip Broz je mnoge dane djetinjstva proveo kod djeda Martina preko Sutle, te naučio odlično slovenski, zbog čega je imao poteškoća kada je pošao u hrvatsku osnovnu školu.
Kada se rodio Josip Broz, život u kumrovačkoj dolini je bio težak i naporan, oskudan i jednoličan. Iako je kmetstvo odavno bilo ukinuto, seljaštvo su pritiskali teški nameti, porezi i opća oskudica, jer su im posjedi bili mali, rasparčani, a zemlja slabe kvalitete. Godina 1903. i 1904. bile su veoma burne u tim krajevima, u znaku općeg narodnog pokreta protiv madžarizacije s jedne strane, i u znaku pobune siromašnih seljaka protiv svih vrsta eksploatacije s druge strane.
Osnovnu školu Josip Broz je pohađao u Kumrovcu od 1900. do 1905. Po svršetku osnovne škole Josip Broz je, zbog teškog stanja u obitelji, morao odložiti svoj odlazak na zanat, pa je neko vrijeme morao raditi kod svog ujaka u Sloveniji. Nakon toga je radio u jednoj sisačkoj kantini. Godine 1907. je postao šegrt mehaničarske radionice u Sisku. Po završetku šegrtske škole 1910. prvi put stiže u Zagreb gdje postaje član Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije i učestvuje u radničkim demonstracijama.
Nakon "izleta" u Trst, gdje nije našao posao, vraća se u Zagreb gdje 1911. sudjeluje u velikim demonstracijama. Nakon toga je radio u Kamniku u Sloveniji, Čenkovu u Češkoj, u Münchenu, u tvornici automobila "Benz" u Mannheimu, u Njemačkom Ruhru, Beču, Bečkom Novom Mjestu gdje je radio u tvornici automobila "Daimler" kao probni vozač. Naučio je njemački i češki jezik, usavršio svoj i izučio nove zanate.
Godine 1913. odlazi u vojsku. Početkom prvog svjetskog rata 1914. shvatio je da to nije njegov rat i da nema za šta da ratuje, pa je u to uvjeravao i svoje drugove u kasarni. Odveden je u Petrovaradinsku tvrđavu i tu je proveo neko vrijeme, ali nije osuđen nego je poslan na frontu u Galiciju pa zatim na Karpate.
Na fronti je bio do 25. maja 1915. kada je ranjen i zarobljen. U ruskoj bolnici provodi trinaest mjeseci gdje mnogo čita i uči ruski jezik. Nakon izlječenja, Tito je kao zarobljenik poslan na rad u selo Kalasijevo. Pored posla nalazi vremena za čitanje a u razgovorima sa seljacima sve se češće spominje ime Lenjin.
Krajem 1916. premješten je u Kungur gdje radi na održavanju željezničke pruge. U junu 1917. napušta Kungur i odlazi u Petrograd gdje sudjeluje u demonstracijama. Zatim bježi u Finsku. Tamo je uhapšen i poslan u zatvor u Petropavlovskoj tvrđavi, iz koje je transportiran natrag u Kungur. Iz transporta je pobjegao i dospio u Omsk, gdje se, poslije pobjede oktobarske revolucije, prijavio u odred Crvene internacionalne garde. Na proljeće 1918. zatražio je da bude primljen u Rusku komunističku partiju (boljševika). U ljeto iste godine umaknuo je pred Kolčakovom vojskom među Kirgize, gdje je radio kao strojar u jednome mlinu. Po povratku boljševika u Omsk vratio se u taj grad i tamo postao član jugoslavenske sekcije Ruske komunističke partije.
U jesen 1920. vraća se u Zagreb gdje stupa u redove Komunističke partije Jugoslavije. Iste godine partija je zabranjena. Kada 1921. ostaje bez posla zapošljava se u mlinu u mjestu Velikom Trojstvu gdje je sa svojom suprugom živio do kasnog proljeća 1925. godine. Tu mu se rodilo troje djece. Prvo dijete umrlo mu je u Zagrebu, a u Trojstvu su mu sahranjeni sinčić Hinko, koji je umro osam dana nakon rođenja kćerkice Zlatice, čiji se život ugasio nakon 17 mjeseci. Godinu dana prije nego što napušta Veliko Trojstvo, rođen je sin Žarko, koji je jedini ostao živ od četvoro njegove djece iz prvog braka.
Napušta mlin u Velikom Trojstvu i u kasno proljeće 1925. godine dolazi u Zagreb. Po partijskim zadacima odlazi u Kraljevicu, Beograd i u Smederevsku Palanku. U aprilu 1927. opet se vraća u Zagreb. Od suda u Ogulinu osuđen je na sedam mjeseci robije, uvjetno na četiri mjeseca, zbog komunističke propagande. Nakon izlaska iz zatvora Tito ujedinjuje Partiju koja je bila podijeljena na različit frakcije.
Kada su u junu 1928. godine organizovane demonstracije, na letku kojim se radnici pozivaju na demonstracije stajao je potpis Josipa Broza. Velika potjera policije raspisana je 20. juna 1928. Uhapšen je 4. augusta 1928. i osuđen na pet godina robije. Početkom 1929. doveden je na izdržavanje kazne u Lepoglavu. Godinu dana poslije njega u Lepoglavu dolazi Moša Pijade, tada stari i iskusni komunist. Njih dvojica su počeli zajedno raditi na organiziranju partijskih jedinica u kaznionici. Iz toga vremena sačuvan je i jedan od dva portreta Tita što ih je izradio Moša Pijade, koji je inače bio poznati slikar.
Početkom 1931. Josip Broza su iznenada premjestili u kaznionicu u Mariboru, koja je bila na glasu kao najgora u Jugoslaviji. Tu je izdržao kaznu ali ipak nije odmah pušten na slobodu. Odveden je u Ogulin, gdje je trebao da odleži još tri i pol mjeseca one kazne na koju je bio uvjetno osuđen. Tek potkraj marta 1934. izlazi iz zatvora, ali mu je određeno da mora boraviti u rodnom Kumrovcu i da iz njega ne smije nigdje otići.
Već u aprilu te godine napušta Kumrovec i odlazi u Samobor. Postao je ilegalac i prvi put se spominje ime Tito. Postojalo je više priča o tome kako je dobio to ime ali je Josip Broz kasnije više puta objašnjavao da ga nikakav posebni razlog nije potakao da uzme to ime. Jednostavno, to je narodno ime, koje nije posebno rijetko. Prešavši u ilegalnost, Tito je nastavio još većom partijskom aktivnošću. Uključen je u Politički biro CK KPJ 1934. godine. Zbog partijskih zadataka povremeno odlazi u Pariz i Moskvu.
Krajem 1937. godine Josip Broz Tito postaje generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije. Poslije toga još dva puta odlazi u Moskvu 1938. i 1939. godine. Fašizam se širio Evropom, Hitlerove i Mussolinijeve armije su na granicama Jugoslavije, a vlada Cvetković-Maček ne vidi opasnost koja se bliži. Jedne od posljednjih večeri u oktobru 1940. godine u Dubravi je održana Peta zemaljska partijska konferencija. Na kraju konferencije Tito je rekao: "Drugovi, pred nama su odlučujući dani. Naprijed sada u konačnu pobjedu! Iduću konferenciju moramo održati u oslobođenoj zemlji i od tuđina i od kapitalista!"
Okupacija Jugoslavije zatekla ga je u Zagrebu, odakle je, njegovom inicijativom, upućen proglas CK KPJ narodima Jugoslavije i radnom narodu Jugoslavije, u kojemu se ističe odlučnost Partije da u oslobodilačkom ratu ustraje u prvim redovima, u kojemu ustaje protiv potpaljivanja nacionalne mržnje i poziva radnike, seljake, omladinu, građane i sve rodoljube da se ujedine u borbi za nacionalnu nezavisnost.
U drugoj polovici maja 1941. godine Tito odlazi u Beograd odakle usmjerava pripreme za dizanje ustanka i početak oslobodilačkog rata. Po napadu Njemačke na SSSR (22. juna) Politbiro CK KPJ je pod Titovim vodstvom ocijenio da je nastupio odlučan trenutak za početak oružanog ustanka protiv okupatora i njegovih domaćih pomagača. Glavni štab Narodnooslobodilačkih i partizanskih odreda Jugoslavije (NOPOJ) formiran je 27.juna, a Tito je postao vrhovnim komandantom NOPOJ. Pod njegovim vodstvom donesena je odluka o dizanju svenarodnog ustanka.
Beograd je napustio 16. oktobra i otišao na oslobođeni teritorij u zapadnoj Srbiji, kamo su premješteni i GŠ NOPOJ i CK KPJ. U Stolicama je 26. i 27. novembra održano savjetovanje nacionalnih i pokrajinskih predstavnika narodnooslobodilačkog pokreta i donesene smjernice za razvoj ustanka i oslobodilačke borbe pod jedinstvenim vodstvom Vrhovnog štaba NOPOJ i glavnih štabova po zemljama i pokrajinama Jugoslavije. U oktobru iste godine Tito se sastao u Ravnoj Gori s Dražom Mihailovićem radi dogovora o zajedničkoj borbi protiv okupatora, koji zbog stava Mihailovića završava bez uspjeha.
U oktobru i novembru 1941. godine Tito je u Užicu, odakle usmjerava razvitak ustanka. U Rudom, u istočnoj Bosni, 22. decembra 1941. osniva Prvu proletersku brigadu. Na osnovi uspjeha postignutih u ustanku i oslobodilačkoj borbi u drugoj polovici 1942. izdaje naredbu o osnivanju prvih divizija i korpusa, što je bio temelj stvaranja Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ). Na njegovu inicijativu u Bihaću se 27. Novembra 1942. sastaju predstavnici NOB iz svih krajeva Jugoslavije i formiraju AVNOJ - Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije. Godinu dana poslije, 29. i 30. novembra 1943, u Jajcu se sastaje AVNOJ na svoje drugo zasjedanje i donosi povijesne odluke o budućem uređenju Jugoslavije kao federativne države ravnopravnih naroda i narodnosti Jugoslavije.
Tito dobiva naslov maršala. Neko vrijeme rukovodi oslobodilačkom borbom iz Drvara, odakle, poslije neuspjelog njemačkog desanta, 25. maja 1944. godine, odlazi na Vis, gdje razvija široku djelatnost za međunarodno priznanje nove Jugoslavije. U augustu 1944. susreće se u Napulju s predsjednikom britanske vlade Winstonom Churchillom. Istodobno dok se bori za međunarodno priznanje novoga stanja na tlu Jugoslavije, rukovodi, kao vrhovni komandant, operacijama oslobođenja zemlje, koje usklađuje s operacijama savezničkih vojski. Predvečer 23. oktobra 1944. stiže u oslobođeni Beograd. Potvrđujući već izborene tekovine, Tito 7. marta 1945. godine formira vladu Demokratske Federativne Jugoslavije.
Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije pobjednički je završena 15. maja 1945. Još u toku borbe - 19. novembra 1944. - Predsjedništvo AVNOJ-a dodijelilo je Titu naziv narodnog heroja Jugoslavije. Josip Broz Tito bio je jedini Vrhovni komandant u drugom svjetskom ratu koji je svoje borce lično vodio u bitku. Ranjen je u bitci na Sutjesci u junu 1943. godine.
Godine 1948. odupro se diktatu Staljina, odbacivši njegovu neprijateljsku politiku prema tekovinama socijalističke revolucije u Jugoslaviji i tekovinama oslobodilačke borbe. Odbijanjem da se pokori tzv. Rezoluciji Informativnog biroa komunističkih i radničkih parija (Informbiro), koja je sadržavala agresivnu politiku Staljina prema Jugoslaviji, Tito je, u ime načela ravnopravnosti naroda i komunističkih partija svih zemalja, odbacio politiku međunarodnoga hegemonizma i diktata velike sile. U Narodnoj skupštini FNRJ 27. juna 1950. podnio je obrazloženje Osnovnog zakona o upravljanju radnim kolektivima od strane radnika, istaknuvši staro socijalističko geslo "Tvornice radnicima". Prvi put je za Predsjednika Republike izabran 14. januara 1953.
Poslije smrti Staljina uslijedila je normalizacija odnosa sa SSSR pa je, za posjeta Hruščova Jugoslaviji, u junu 1955, potpisana Beogradska deklaracija, kojom je otvoren put normalizaciji odnosa između dviju zemalja, na osnovi priznanja načela ravnopravnosti među narodima, državama i komunističkim i radničkim partijama svih zemalja svijeta.
Tito je od ranih 1950-ih godina pa sve do svoje smrti razvio golemu međunarodnu djelatnost, jedan je od začetnika i glavnih aktera pokreta nesvrstanosti s kojim su se identificirale mnoge novooslobođene zemlje u svijetu. Afirmirajući međunarodni položaj Jugoslavije, mir i suradnju među narodima, Tito je posjetio više od sedamdeset zemalja svijeta, na svim kontinentima. Za goleme i trajne zasluge koje je stekao za sve narode Jugoslavije i za njihovu državnu zajednicu tri puta je proglašavan narodnim herojem. Bio je biran za doživotnog predsjednika SKJ. Za izvanredan doprinos vojnoj znanosti i praksi, posebno za doprinos i zasluge u izgradnji teorije i prakse oslobodilačkog rata Tito je 1976. dobio doktorat vojnih znanosti i umjetnosti. Proglašen je i počasnim članom mnogih akademija znanosti i umjetnosti.
Na jedanaestom kongresu SKJ - posljednjem kojemu je prisustvovao - održao je govor o snazi, ulozi i perspektivama Jugoslavije, o njezinoj vjernosti pokretu nesvrstanosti i o odsudnoj važnosti bratstva i jedinstva naroda i narodnosti Jugoslavije - govor koji je svojevrsna oporuka svim baštinicima države koja je stvorena pod njegovim vodstvom i kojoj je ostao trajnim simbolom: Titova Jugoslavija.
4. maja 1980. u 15.05 sati na Kliničkom bolničkom centru u Ljubljani umro je najveći sin naših naroda i narodnosti, predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, predsjednik Saveza Komunista, Vrhovni Komandant oružanih snaga, Maršal Jugoslavije Josip Broz Tito. Pokopan je 8. maja 1980. u Beogradu u Kući cvijeća. Na njegovoj sahrani bilo je prisutno 209 delegacija iz 127 država svijeta. Titova sahrana bila je zvanično najposjećeniji pogreb nekog državnika u prošlom stoljeću.
Izvor: www.bratstvo.cjb.net
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Pet Okt 07, 2011 12:22 am
POVIJEST MUZEJA
Tradicija sakupljanja starina u Sisku postoji više od 150 godina. Na inicijativu inž. Jerka Bauera 29.ožujka 1942. godine u Sisku je osnovano društvo "Muzej i knjižnica grada Siska" sa svrhom "skupljanja povijesno-umjetničkih predmeta i uređenja muzejskih zbirki i knjižnice". Prigodom održavanja osnivačke skupštine priređena je izložba predmeta koji su činili jezgru muzejskog inventara.
Nakon Drugog svjetskog rata, 1945. godine društvo se prijavilo Narodnoj vlasti i nastavilo rad pod imenom "Gradski muzej Sisak".
Godine 1951. rad Gradskog muzeja uvršten je gradski proračun, za smještaj su mu dodijeljene prostorije u kući Katarine Colussi, današnjiTrg hrvatskih branitelja, a za prvi svibnja iste godine otvorena je prva muzejska izložba. Te godine u ulici kralja Tomislava broj 10 uređena je "Memorijalna bravarska radionica" u kojoj je Josip Broz Tito izučio zanat i pripojena Gradskom muzeju.
Godine 1957. u Sisku je osnovan Muzej i arhiv narodne revolucije za područje Siska, Petrinje, Gline, Kostajnice i Dvora. Za potrebe ovog muzeja otkupljena je zgrada u ulici kralja Tomislava br. 10, pa je u njegovu nadležnost prešla "Memorijalna bravarska radionica".
Na osnovi rješenja Skupštine općine Sisak od 15, prosinca 1964. godine dolazi do spajanja Gradskog muzeja i Muzeja i arhiva revolucije u jedinstvenu muzejsku instituciju - Muzej Sisak. Ova institucija kao integrirana ustanova djeluje od 1. siječnja 1965. godine i obavlja muzejsku djelatnost na području općina: Sisak, Petrinja, Glina, Kostajnica i Dvor. U sastavu Muzeja je od 1.siječnja 1965. do 31. prosinca 1967. godine služba zaštite spomenika kulture, koje obuhvaća uz navedene općine i područje općina Kutina, Ivanić Grad i Novske.
Godine 1966. Skupština općine Sisak dodjeljuje na korištenje Muzeju, umjesto zgrade "Colussi" (danas zgrada Županijskog katastra) zgradu na Trgu bana Josipa Jelačića br. 6 - Veliki kaptol, spomenik kulture 1. kategorije, a nakon rekonstrukcije 1968. godine i tvrđu Stari grad Sisak, spomenik kulture O. kategorije.
U sladu s ovakvim razvojem i prostornim proširenjem Muzej Sisak se formira kao kompleksni zavičajni muzej sa zbirkama: arheološka s numizmatikom, etnografskom, kulturno- povijesnom, galerijskom, zbirkom radničkog pokreta i zbirke NOB-a i socijalističke izgradnje, te pratećim djelatnostima: preparatorskom radionicom, stručnom knjižnicom i foto-tekom i foto-laboratorijem.
U skladu s društveno političkim promjenama 1990. godine objedinjene su zbirke: radnički pokret, NOB i socijalistička izgradnja i formirana zbirka novije povijesti i suvremenosti.
Novim Statutom i Pravilnikom o unutrašnjem ustrojstvu i radu Muzeja 1995. godine promijenjen je njegov naziv u Gradski muzej Sisak čime je utvrđeno i novo područje njegovog djelovanja.
Kroz proteklih pedeset godina istraživanjima, otkupom, darovima i donacijama skupljeno je i stručno obrađeno više od 25 000 inventarskih brojeva muzejske građe.
Muzej je aktivno sudjelovao u kulturno-prosvjetnom životu grada organiziranjem stalnih i povremenih muzejsko-galerijskih izložbi uz koje su tiskani plakati, katalozi i prospekti, prigodnih stručnih predavanja, znanstvenih skupova, te kao izdavač ili suizdavač nekoliko zbornika, monografija i kalendara.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Pet Okt 07, 2011 12:24 am
"Staro selo" Kumrovec
Jedna od glavna atrakcija Kumrovca je Etnološki muzej Staro selo Kumrovec , jedinstveni muzej na otvorenom, s očuvanim izvornim seoskim kućama s prijelaza 19./20. st. Povijest Starog sela počinje postavljanjem Titova spomenika, rad Antuna Augustinčića, 1948. ispred njegove rodne kuće, a 1952. osniva se Muzej u Kumrovcu. Prvo se počinje s renoviranjem rodne kucć Josipa Broza Tita, odnosno vraćanje u njeno prvobitno stanje. Danas se rodna kuća Josipa Broza Tita nalazi na početku Muzeja i sadrži povijesne i etnološke izloške.
Godine 1977. donosi se prostorni plan Kumrovca i odredđju se kriteriji obnove kod koje je nužno bazirati se na autentičnosti objekata i njihovoj namjeni s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće, očuvanje kulturno-povijesne vrednote te vraćanja autohtone vegetacije. Dotrajale ruševne kuće, vrijedne primjerke ruralnog graditeljstva trebalo je otkupiti od vlasnika, a porušene objekte ponovno izgraditi na istom mjestu.
Do sada je uređeno oko 40 stambenih, gospodarskih i pomoćnih objekata, tako da je Staro selo daleko najatraktivniji objekt ove vrste u Hrvatskoj. Posjetitelji mogu razgledati stalne etnološke izložbe tradicionalnoga načina života u području toka rijeke Sutle s kraja 19. stoljeća, kao npr. Zagorska svadba, Život mladoga bračnog para, Od konoplje do platna, Kovački zanati, Kolarski obrt, Lončarstvo, Od zrna do pogače i dr.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Pet Okt 07, 2011 12:42 am
25. MAJ – DAN MLADOSTI
SREĆAN DAN MLADOSTI
svima koji se danas tako osećaju i kome ove slike bude lepe uspomene iz mladosti. . . ..
Prva štafeta je krenula iz Kumrovca 1945. god., a naredne 42 godine iz raznih krajeva cele Jugoslavije. Centralna proslava se svake godine odvijala na stadionu Partizana (JNA), u Beogradu, veličanstvenim sletovima, gde bi štafeta bila uručena drugu Titu. . I izviđači su učestvovali u proslavi Dana mladosti. Bila nam je čast da nosimo štafetu. Da je to bio važan događaj pokazuju ozbiljna lica sarajevskih izviđača, u iščekivanju štafete. Slavlje je dolazilo posle. .. . . . . . . . . .Olja Đurašković u pratnji centralne štafete, 1961. god. na starom putu za Romaniju.
. . . . Iz Spomenara dobojskih izviđača, Gorana Rubila. . . . Ove godine je Dan mladosti širom EX-JUGE obeležen svečanije nego mnogo godina unazad. Na sajtu http://www.svevijesti.ba/ piše: ’’Kumrovec: Obilježen dan mladosti, 25. maj! Veliki broj jugonostalgičara i simpatizera Josipa BrozaTita iz Slovenije, Hrvatske i BiH obilježio je danas (23. maja) 25. maj, Dan mladosti, u njegovom rodnom gradu Kumrovcu. Transparenti, titovke, jugoslovenske zastave i fotografije bivšeg predsjednika i ove godine su bili neizostavan dekor, a za fotografisanje uz Titov kip čekalo se u nepreglednim kolonama. Centralni skup je bio propraćen pjevanjem jugonostalgičnih pjesama, među kojima i obavezne zakletve ’’Druže Tito, mi ti se kunemo!’’. ..Srbijansko Udruženje za njegovanje tradicije dobrovoljnog omladinskog rada ’’Pavle Korčagin’’ najavilo je da će u ponedjeljak, 25. maja, osmi put organizovati proslavu Dana mladosti ... ’’ . Ja sada polazim na proslavu.
Na ulazu u Udruženje su postavljene stare državne zastave, veliki plakat, a dočekivali su nas organizatori. . .
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Samouka PrEkoBrojNa
Datum upisa : 24.05.2011
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Pet Okt 07, 2011 10:01 am
Dvadeset godina poslije smrti Josipa Broza Tita, istoričar Vjenceslav Cenčić objavio je knjigu "Titova posljednja ispovijest", neki kazu Titov politički testament, neki da je to nova slika na "lik i djelo". Knjiga je u stvari skup stenogramskih bilježaka Titovog govora u Karađorđevu decembra 1979. g. i razgovora koje je vodio sa Josipom Kopiničem, po mnogima najznačajnijim jugoslovenskim obavještajcem svih vremena. U knjizi ima dosta interesantnih objasnjenja o Trstu, Rankovicu,Muslimanima..... ali interesantno je da je prva osoba koja je Tita pitala za Jovanku bio Tempo.
Prije Tebe i drugih, o Jovanki me je pitao i Tempo, jer je htio znati što se to dogodilo između mene i Jovanke. Rekao sam mu otprilike ovo: "Moj Tempo, ja i Jovanka smo muž i žena. Kad dođem u Beograd ja idem u Užičku gdje ona živi. Ja sam sa njom u normalnim odnosima. Ne idemo zajedno u zvaničnim prilikama. Ona neće. Zašto neće? Sukobili smo se zbog sljedećeg. Ona je stalno dobijala neka pisma sa terena u kojima se ogovaraju moji suradnici i to me uznemirava. Ona traži da se ja javno odvojim od pojedinih suradnika (Kardelja, Bakarića, Dolanca i drugih), a ja se ne mogu odvojiti." To sam rekao Tempu, ali to nije sve. To je manji deo istine. Tempo se zadovoljio odgovorom. Dva puta kod mene bila je i Veda Zagorac. Jednom u Igalu i tu na Vangi. Pričali smo o Jovanki i ona nas je htjela pomiriti. NJoj sam rekao sve što ću reći i Tebi. Rekao sam joj da joj svake Nove godine čestitam Novu godinu, na dan našeg vjenčanja - šaljem buket ruža, a i za njezin rođendan. Ne mogu, rekao sam Vedi odvojiti meso od kosti. Ona je meni na srcu. Ja je volim, ali joj ne mogu oprostiti što mi je učinila. E, evo Vokšine što je bilo. Mene je sram to i pričati. Moram Ti reći ne samo što sam prevaren, već se osjećam kao čovjek koji je ponižen. Vjeruj, živjeti toliko godina sa ženom koju sam volio i cijenio, a ona je radila o mojoj glavi! Bila je moja žena, a preko Steve (Krajačića) je radila za KGB! Toliko godina spavati sa ženom, a ne znati da je obavještajac, teško je shvatiti. (Dok je Tito to pričao suzile su mu oči.) Naprosto, mješala se u moj posao i htjela biti iznad mene. NJene svađe s Koliševskim, Mićunovićem pa i sa mnom, za vrijeme puta po Africi, jedan je od primjera njezinog miješanja u moje državne poslove. Ona je, Vokšine, prvo smjenjivala sve oko sebe, tko nije bio sklon njoj i njezinim namjerama. A zatim je organizirala sa Kardeljem, Bakarićem i Dolancom kontrolu tko dolazi meni. Otvarala je i čitala moja pisma i određivala koja će se pisma meni dati. Vidiš, kad sam samo dio toga ispričao Vedi, ona je odustala da nas pomiri. Kad je Jovanka otišla s političke scene, tu su ulogu preuzeli do smrti Kardelj, a kasnije Dolanc, LJubičić, Mikulić i Bakarić. Umjesto Jovanke, sada su me oni kontrolirali i otvarali moju poštu! Naprosto sam bio manipuliran. Jedina stvar koju se nisu usudili dirati bili su Nesvrstani i moj odnos sa državnicima tih zemalja. Pa oni nisu bili ni da putujem u Havanu! Predlagali su Bakarića ili Dolanca da predvodi delegaciju. Vokšine, budi sretan da imaš Malu. Ne samo dobru ženu, već Ti je cijelog života bila i dobar suradnik. A, vidiš što je učinila moja Jovanka?! Znam pitat ćeš me zašto se nisam rastao od nje? Naprosto, što je još uvijek volim i ne mogu zamisliti da mi je to učinila. Kad je došlo do svađe, i Dolanc i Kardelj i Bakarić vršili su pritisak na mene da se rastanem od Jovanke. Odgovorio sam im: "Nemojte to od mene tražiti. Nemojte trgati meso od kosti na živom čovjeku. To boli". Posebno uporan bio je Dolanc, a i LJubičić, ali ja nisam htio to učiniti iako je Jovanka to zaslužila. A LJubičić je tražio i istragu pa čak da i o tome raspravlja Predsjedništvo s mojim brakom?". Ako sam izolirao Jovanku, ne moram biti izoliran i ja. Manipulacije su rađene, rekao sam LJubičiću i to sada ne dozvoljavam! Ne zbog javnosti, već zbog samog sebe. Što će biti s Jovankom kad ja otiđem ne znam. Ali ovi joj neće oprostiti kao ja. A, kad su odstranili Jovanku, radili su ono isto što je iona radila. Otvarali su moju poštu i odlučivali koga ću ja primiti, a koga ne. To Ti je, Vokšine, istina o Jovanki. KOPINIČ: Stari, prije nego si se odlučio ženiti s Jovankom, pričao mi je Jakov Blažević, da je bila u planu da Ti bude supruga Zrinka Kunc, a kasnije jedna Ličanka. A da Ti je Partija odredila Jovanku. S druge strane, čuo sam da Ti je Jovanku namjestio Stevo. Htio bih čuti od Tebe šta je istina. TITO: Kad je umrla Davorjanka, ja sam napisao jedno pismo Herti da mi se vrati. Ona je odbila iako imam sa njome sina Mišu-Aleksandra. Tada mi je Augustinčić rekao da bi Zinka Kunc bila pogodna ličnost za brak. Marko i drugovi odvratili su me. Ne znam zbog čega. Od dviju Ličanki, rekli su da sam odabrao Jovanku. Kasnije sam doznao da je tu stvar uređivao Stevo. Trebala mu je. A prijedlog Đoke Jovanića, da se ženim sa Marom, otpao je. Tu ima puno toga, ali, Vokšine, to su moje privatne stvari. To će sa mnom u grob! Nije sve za javnost. Odlučio sam da je to najbolje. Mnogi su pričali i pitali me nije li sprega Jovanić-Jovanka pripremala neki "puč". O tome sam ja čuo od drugih i rekao sam im da ne pričaju neprovjerene stvari. Kasnije sam doznao da je tu stvar lansirao Stevo, stari svat na mom vjenčanju. Izabrala ga je Jovanka. Kumovi su nam bili Gošnjak i Ranković. Kad sam Ti pričao o sukobima Jovanke sa Koliševskim i Mićunovićem, zaboravio sam Ti reći koliko je bila drska rekavši im: kako ona sve zna i da neće zaboraviti niti oprostiti nikom. Inače, dok smo bili u Beogradu imala je svoju rezidenciju sa specijalnim telefonom. Najčešće bi ta telefon koristila za razgovore sa Stevom. Taj kabinet, odnosno telefone - dva obična i jedan specijalni, dobila je Jovanka 1951. godine. Već tada ona je radila po nečijem diktatu. To sam doznao tek prije nekoliko godina. Svi izvori govore po diktatu Steve. Kad sam Ti, Vokšine, rekao da je ona radila za KGB nisam mislio na špijunažu i špijuna koga su Rusi angažirali. Ona je radila za Stevu! A Stevo je, ili kako su ga Sovjeti zvali Stefan, njima davao što je htio. Uglavnom se to radilo o kadrovima, državničkim poslovima. Tako su Rusi mnogo toga znali o nama što ja ni u snu nisam mogao zamisliti. No, sama će Jovanka kad tad reći "svoju" istinu i u njoj iznijeti mnoge stvari iz života sa mnom. Ako bude iskrena, bit će to interesantno štivo jer znam da piše svoj dnevnik ili bolje rečeno vodi svoju dokumentaciju u koju ja nisam nikada dirao. Znala mi je reći: "To će biti dobro za historiju". Evo, Vokšine, toliko o Jovanki. Ako se još nečega sjetim, reći ću Ti.
Voleo žene i partiju.
sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sub Okt 22, 2011 1:02 pm
Jusufspahić je još 2003. tvrdio da je Tito umro kao musliman!
Tito je umro kao musliman, objavio je beogradski “Pressmagazin”, tvrdeći da to “šokantno otkriće” temelji na ekskluzivnom materijalu “iščačkanom” u dokumentaciji Radio Beograda! Problematizirajući iznova činjenicu da na Titovu grobu nema zvijezde petokrake, list piše: “Iako je prošlo čak tri decenije od Titove smrti, i dalje svaki trenutak njegovog života izaziva kontroverze širom bivše Jugoslavije. Zagorski bravar sa manirima bečkog aristokrata, bez poznatog datuma rođenja, svoje narode i narodnosti nije udostojio da makar umre u ‘normalnim’ i ‘čistim’ okolnostima.” “Pressmagazin” dalje piše da pitanje “tajne groba dugo nakon njegove smrti niko nije smio naglas postaviti, ali su se mnogi pitali zašto na Brozovom grobu, tog velikog komunista, socijalista i samoupravljača, nije postavljena crvena petokraka”. Najviše se sumnjalo da bi crveni pentagram bio u suprotnosti sa njegovom masonskom pripadnošću, piše list, ali onda navodi da je svojevremeno Titov unuk Joška Broz rekao kako je potpuna glupost da je njegov djed bio mason, da je Tito samo želio najjednostavniji mogući natpis na grobu te da bi možda i „stavili petokraku na ploču, ali je u onoj gunguli nakon smrti to vjerojatno bio propust”. I onda otkriće: “Pressmagazin je u dokumentaciji Radio Beograda došao do ekskluzivne snimke razgovora sa nekadašnjim beogradskim muftijom Hamdijom Jusufspahićem od prije desetak godina, gde je muftija u svojoj ispovijesti o druženjima sa predsednikom SFRJ prvi i jedini put izgovorio najveću tajnu koju je čuvao – Tito je umro kao musliman! Vjerodostojnost snimke potvrdio nam je autor intervjua, koji nije želeo da mu se spominje ime.” Jusufspahić je, piše “Pressmagazin”, opisao susret sa Titovim šefom kabineta Berislavom Badurinom, nedugo nakon Titove smrti: “Kada je umro Tito, zajedno smo išli ja i veleposlanik Alžira Abdul Hamid Adžali da se upišemo u knjigu žalosti. Taman kad smo došli tamo, odmah nam je prišao Berislav Badurina, valjda se tako zvao, njegov šef kabineta ili osobni tajnik. I on priđe meni i kaže: - Čestitam vam. - Što mi čestitaš, pobogu brate? Čovjek je umro, što mi čestitaš? - Umro je u vašoj vjeri! - Što – zaprepastio sam se ja. - U vašoj vjeri. Umro je čitajući Kuran. Kuran je treći put čitao… Badurina se potom na francuskom jeziku obratio i veleposlaniku Adžaliju. Jusufspahić je pitao šta da radi sa tim saznanjem. - Da znate to, i ništa više – odgovorio mu je Badurina, a nakon upisivanja u knjigu žalosti dodao: - Vidjet ćete kad bude pokopan. Biće samo ime i prezime, godina rođenja i godina smrti, jer tako se muslimani pokapaju…” Zanimljiva priča, valja priznati. No, ne i tako ekskluzivna kako tvrdi “Pressmagazin”, “uvaljujući” u nju navodne arhivske intervjue i navodnog autora intervjua koji želi ostati anoniman. Godine 2003. “Slobodna Dalmacija” je objavila opširan intervju s muftijom Jusufspahićem, u kojem je, uz ostalo, naveden gotovo u riječ identična muftijina priča o susretu s Berislavom Badurinom!
AstrinaKomsinica Master Spamer
Location : Daleko Humor : :) Datum upisa : 22.01.2011
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sub Okt 22, 2011 1:38 pm
E vala vecu glupost ne procitah odavno.
sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sub Okt 22, 2011 2:46 pm
AstrinaKomsinica ::
E vala vecu glupost ne procitah odavno.
Tito nije bio musliman
Sekretar Rijaseta IZS Eldin Ašćerović tvrdi da Josip Broz jeste čitao Kuran, ali nije izrazio želju da uđe u islam
BEOGRAD - To što neko čita Kuran ne znači da je musliman. A ovakve priče obično krenu uoči godišnjice Titove smrti, kaže za Kurir Eldin Ašćerović, sekretar Rijaseta Islamske zajednice Srbije. U celoj priči, ističe Ašćerović, jedino je tačno da je Titov ađutant rekao Hamdiji Jusufspahiću da je Tito čitao Kuran pred smrt. - Ali, stari muftija je, ponavljam, rekao da nikada nije razgovarao s njim o tome da uđe u našu veru - ističe Ašćerović, demantujući tako navode pojedinih medija. I Joška Broz, Titov unuk, tvrdi isto. On podseća na to da je dva meseca pred smrt Tito bio u komi, tako da je priča da je umro sa Kuranom u rukama apsolutna laž. - On je poštovao muslimanski svet i to nije tajna. Ali, on je bio Jugosloven, čovek svih naroda i narodnosti, i lično sam bio prisutan kad je izdao naređenje da na njegovom grobu ne bude nikakvih obeležja - kaže Broz. Jedan od ljudi iz protokola, koji su rukovodili pripremom i sahranom Josipa Broza Tita, objašnjava šta se dešavalo uoči Titove smrti. - Planovi za Titovu grobnicu odneti su na uvid još 1979. godine Velizaru Maslašu, koji ih je lično odobrio, posle konsultacije s Titom. Nikad nam niko nije iz verskih ubeđenja nagovestio da se petokraka ne stavlja na njegov grob. A tamo je nema iz tehničkih razloga. Grobnica se zatvarala tako da petokraka nije mogla nikako da se uklopi
Postavila sam post (u njemu su sadrzani izvori)znaci, ne kao svoje vidjenje, ocekivajuci reakciju...
Samo, onda mi se nametne pitanje, ko je uopste musliman, hriscanin, jevrejin? Onaj po rodjenju, ili...
Ljudi se pred smrt obicno okrecu Bogu, to je cinjenica...Sto bas Kuran?..I ko je kompetentan da kaze za bilo koga koje je vere i da li je pravi vernik?
Location : Daleko Humor : :) Datum upisa : 22.01.2011
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sub Okt 22, 2011 2:51 pm
Pa i mislila sam na clanak; svasta se danas "pretpostavlja", "dokazuje" zarad ratings....a vala i zarad gluposti same. Eto ja sam po tome svake vjere, hahahahaha "citala" sam sve:) Jadni covjek, u grobu se negdje okrece....
cojle Zaštitnik seljačkih prava
Location : Kumova slama Humor : smešan samom sebi Datum upisa : 09.08.2009
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sub Okt 22, 2011 2:55 pm
sonia ::
Ljudi se pred smrt obicno okrecu Bogu, to je cinjenica... Sto bas Kuran?..
Zaista... a što se fataju Kurana? :rlol: :rlol:
Seljak sam pa umem i reč da probiram!
AstrinaKomsinica Master Spamer
Location : Daleko Humor : :) Datum upisa : 22.01.2011
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sub Okt 22, 2011 2:57 pm
cojle ::
sonia ::
Ljudi se pred smrt obicno okrecu Bogu, to je cinjenica... Sto bas Kuran?..
Zaista... a što se fataju Kurana? :rlol: :rlol:
Ih sto?! Pa obecava kojekakve djevice u raju,,,,cudo sto se samo muski okrecu, hahahahahaha
Astra Zvezda Foruma
Godina : 64 Location : podnozje Alpi Datum upisa : 20.06.2008
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sub Okt 22, 2011 2:58 pm
Ma,muz je ono sto mu je zena....Srbin bre,cistokrvni....i kamo srece da su svi takvi....mislim na sve vjeroispovjesti...da su pravi vjernici ili posteni nevjernici!
Astra Zvezda Foruma
Godina : 64 Location : podnozje Alpi Datum upisa : 20.06.2008
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sub Okt 22, 2011 2:59 pm
AstrinaKomsinica ::
cojle ::
sonia ::
Ljudi se pred smrt obicno okrecu Bogu, to je cinjenica... Sto bas Kuran?..
Zaista... a što se fataju Kurana? :rlol: :rlol:
Ih sto?! Pa obecava kojekakve djevice u raju,,,,cudo sto se samo muski okrecu, hahahahahaha
Ja sam citala da na ahiretu tece rijeka vina....pa sad,sta je odlucujuce,ne znam!
AstrinaKomsinica Master Spamer
Location : Daleko Humor : :) Datum upisa : 22.01.2011
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sub Okt 22, 2011 3:10 pm
Et decki, valja stic do ahireta, hahahahahaha p.s. briga njih, gdje cemo mi!
sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sub Okt 22, 2011 11:44 pm
cojle ::
sonia ::
Ljudi se pred smrt obicno okrecu Bogu, to je cinjenica... Sto bas Kuran?..
Zaista... a što se fataju Kurana?
Kad je Kuran prvi put preveden na engleski jezik 1649, opsan je kao otrov koji je zatrovao znacajan, ali najzaostaliji deo sveta...
Kako su godine prolazile, prevodioci su menjali svoje misljenje, pa ce tako 1962. A. J. Arberry, izraziti ..zahvalnost silama ili Sili koja je inspirisala coveka i Poslanika koji je prvi izgovorio ove reci..
( Interperacija Kur'ana, Oxford U.P. Svetski klasici 596)- Ako pricekamo malo duze, Englezi ce prihvatiti Kur'an onakvim kakav jeste- Kao konacan izraz Bozje volje i potrebe za coveka- Arberry...
Ali ovo nije tema naslova, naime pitanje sam postavila vise figurativno, ili tipa- Mislite o tome, a ne da bismo vodili diskusiju u tom pravcu...
Moje vidjenje je cisto kao zanimljivost gledati na cinjenicu da je Tito citao Kur'an, ako znamo, il' bar mislimo da znamo ko je bio...
cojle Zaštitnik seljačkih prava
Location : Kumova slama Humor : smešan samom sebi Datum upisa : 09.08.2009
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Ned Okt 23, 2011 12:15 am
sonia ::
Moje vidjenje je cisto kao zanimljivost gledati na cinjenicu da je Tito citao Kur'an, ako znamo, il' bar mislimo da znamo ko je bio...
I mojoj babi odža čitao zapise... pa ipak umrla!?
Seljak sam pa umem i reč da probiram!
sonia حبيبي
Godina : 50 Location : my world Humor : ;) Datum upisa : 23.03.2008
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Ned Okt 23, 2011 12:17 am
cojle ::
sonia ::
Moje vidjenje je cisto kao zanimljivost gledati na cinjenicu da je Tito citao Kur'an, ako znamo, il' bar mislimo da znamo ko je bio...
I mojoj babi odža čitao zapise... pa ipak umrla!?
A tebi baba bacala zarcici od stra'? Jok, izgleda, nije stigla...
Astra Zvezda Foruma
Godina : 64 Location : podnozje Alpi Datum upisa : 20.06.2008
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Ned Okt 23, 2011 2:02 am
Covjek ne mora biti vjernik da bi procitao Kuran ili Bibliju....ja sam voljela Tita,cijenila i vjerovala,ali sam procitala i Hitlerov Mein Kampf,da vidim sta ima unutra...vrlo zanimljiva knjiga.
To mi isto dodje ako citam naucnu fantastiku,ne znaci da cu da postanem astronaut ili Alf,tako me ne cudi ni to da je Tito citao Kuran,samo dokazuje njegovu velicinu.
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Pet Jan 06, 2012 2:58 pm
TITOVO NASLJEĐE
Jovanka se boji da će umrijeti prije kraja ostavinske rasprave
Jovanka Broz, udovica nekadašnjeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita, iznimno je zabrinuta da će se ostavinska rasprava o podjeli Titove imovine toliko razvući da ona neće dočekati završetak rasprave, izjavio je za beogradske Večernje novosti' od petka srbijanski ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić
'Rekao sam joj da će, ako se to dogodi, predstavljati veliku nepravdu', rekao je Ljajić, koji je, kako kaže, s Jovankom Broz u relativno čestom kontaktu. Ljajić je, navodi se, nekadašnjoj prvoj dami Jugoslavije među prvima čestitao Novu godinu, pozvonivši joj pred vilom u kojoj živi, dan prije dočeka, s velikom košarom cvijeća u rukama.
'Nije se iznenadila, jer smo relativno često u kontaktu i uvijek je posjetim za novogodišnje praznike', kaže Ljajić te navodi da su razgovarali oko sat i pol, i to uglavnom o ostavinskoj raspravi.
Ostavinska rasprava započela je na zahtjev Titova sina Žarka, 14. prosinca 1983. godine, a nasljednici su do sada uspjeli samo naplatiti autorska prava od Titovih knjiga, pri čemu je svatko dobio ondašnjih četiri tisuće njemačkih maraka. Odluku o podjeli imovine, koju od početka osporava Jovanka Broz, sud je donio 1989. godine.
Srbijanski ustavni sud proglasio je 2000. godine neustavnim zakon o upravljanju stvarima u društvenom posjedu koje su imovina Josipa Broza, nakon čega je otvoren novi postupak u kojemu je iznova trebalo utvrditi što su osobne stvari nekadašnjeg predsjednika SFRJ.
Ročište, na kojemu je predstavljen popis Titove imovine na gotovo 380 stranica, održano je krajem prosinca, a uslijedilo je nakon što je postupak ostavinske rasprave nastavljen krajem listopada nakon stanke duge više od 20 godina. Nastavak ostavinske rasprave očekuje se sredinom veljače.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Pet Jan 06, 2012 2:59 pm
POSLJEDNJI SVJEDOCI TESTAMENTA'
Kreće Zafranovićeva intimna priča o Titovom životu
HTV počinje u ponedjeljak, 2. siječnja s emitiranjem dokumentarne serije 'Tito - posljednji svjedoci testamenta' Lordana Zafranovića – intimne priče o Titovom životu u 13 epizoda
Život i osobnost Josipa Broza Tita i danas neosporno izazivaju kontroverze, ali i velik interes domaće te svjetske javnosti.
Posljednji svjedoci, najbliži članovi obitelji, žene, prijatelji i suradnici, ispričali su svoje priče o Titu kao jednom 'običnom, ali i neobičnom čovjeku'. Iskreno i otvoreno, s vremenskom distancom, bez vela tajni, ideologije i mita, u ovom fascinantnom filmu oni su iznijeli doživljaje, događaje i iskustva iz života i rada s Titom.
Oživljena sjećanja bude vrlo različite emocije iz njihovog i Titovog burnog privatnog i profesionalnog života. Serija otkriva i neke nove, zanimljive detalje Titovog života u turbulentnom razdoblju 20. stoljeća, čije su svjetske i domaće povijesne okolnosti nesumnjivo pridonijele formiranju originalne, osebujne i ponekad kontroverzne Titove ličnosti.
Serija posebno ukazuje na ulogu Josipa Broza Tita u nekim važnim događajima u Hrvatskoj kao što su Bleiburg, Goli otok, Hrvatsko proljeće... No unatoč tome, ona nema istraživački karakter, nego je rađena intimistički i bazira se na ekskluzivnim pričama iz Titovog života.
Prvu epizodu dokumentarne serije 'Tito - posljednji svjedoci testamenta' Lordana Zafranovića pogledajte u ponedjeljak, 2. siječnja 2012. na Prvom programu Hrvatske televizije u 22 sata.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Uto Jan 10, 2012 5:05 pm
SAD sletele na Mesec uz pomoć Jugoslavije
Dokumentarni film otkriva kako je Tito prodao Amerikancima napredni svemirski program SFRJ
Dokumentarni film "Houston, we have a problem!" slovenačkog reditelja Žige Virca otkriva da su SAD kupile celokupan svemirski program SFRJ, i zahvaljujući tome pretekle SSSR u trci na Mesec. Film se bavi "jednom od najvećih tajni svemirske trke Hladnog rata - jugoslovenskim svemirskim programom". "Jugosloveni su ostvarili brzi napredak baziran na tajnim zapisima pionira u toj oblasti Hermana Potočnika, nakon Drugog svetskog rata. Tehnička rešenja opisana u neobjavljenim Potočnikovim djelima bila su osnova tajnog svemirskog programa 1948, nakon Titovog konflikta sa Staljinom", najavljuje trejler filma. CIA je, navodno, krajem 1960. otkrila da SFRJ već ima operativnu tehnologiju za let u svemir, a u martu 1961. SFRJ je celokupni program prodala Sjedinjenim Američkim državama. Samo dva meseca kasnije, američki predsednik Kenedi objavljuje da SAD planiraju put na Mesec.
U dokumentarcu se tvrdi kako je Tito izgradio "najveći tajni podzemni svemirski centar u Evropi u vojnoj bazi Željava", pod konspirativnim imenom "Objekt 505". Reditelj Virc je prošle godine bio nominovan za "studentski oskar" na Dodeli nagrada Američke filmske akademije sa filmom "Trst je naš".
Đole
Datum upisa : 07.10.2011
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Uto Jan 10, 2012 5:46 pm
Auuuuuuu, al "nas" je lako paliti na guranje, gdje je zaprega drvena kola, a pogon krava i kobila... :eee: :eee:
Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Ned Apr 29, 2012 11:16 am
Kako su se Jugosloveni razračunali sa Titom
-----------
....a svi su živeli dostojno čoveka i u miru pod "njim" .
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sre Maj 02, 2012 12:07 pm
BIOGRAFSKA PUBLICISTIKA
Tito bez mržnje i naklonosti
Historiografsko djelo 'Tito i drugovi' (Tito in tovariši) slovenskoga povjesničara dr. Jože Pirjevca, rođenoga Tršćanina, u izdanju Mozaik knjige dosada je vjerojatno najopsežnija i najdetaljnija knjiga o Josipu Brozu Titu
Djelo je to koje je nastajalo puna tri desetljeća, a autor je kroz to vrijeme objavio knjige koje su temelj ovome izdanju, 'Povijest Jugoslavije između 1918. i 1991. godine', te razne publikacije o raskolu između Tita i Staljina 1948. i 1949.
Sve to uz brojna istraživanja u stranim i domaćim arhivima prezentirano je na 712 stranica lako čitljiva i zanimljiva teksta s dodatkom poznatih i manje poznatih fotografija. Potpun pregled Titove ratne, političke i državničke karijere je znanstvenički proviđen i potpuno ohlađen od uobičajenih subjektivnih pretjerivanja u pohvalama i pokudama nedvojbeno najznačajnijeg vladara u Južnih Slavena u 20. stoljeću.
Dr. Jože Pirjevec u smirenu, uvjerljivu tonu raspliće životnu nit Titovu i ilustrira je nekim poznatim, ali i sasvim nepoznatim detaljima iz Brozova javnoga i privatnog života. Ta ilustracijska mjesta ocrtavaju njegov politički i ljudski profil iz raznoraznih rakursa.
Tako za potrebe KGB-a sovjetski rezident u Beogradu u doba Informbiroa Savelij V. Burtakov za Orla (šifra za Tita) izvještava sljedeće: 'Pored njegovih pozitivnih osobina – popularnosti, lijepoga izgleda, izražajnoga lica, duhovitosti i čvrste volje – ORLA krase i sljedeće negativne karakteristike: žudnja za vlašću, pomanjkanje poniznosti, arogancija i neiskrenost. O sebi misli da je apsolutni autoritet, voli potpuno pokoravanje, ne sviđaju mu se promjena mišljenja i kritika njegovih zapovijedi; razdražljiv je, gnjevnoga karaktera i otresit, voli se hvaliti.'
Pogledaj cijelu fotogaleriju Ta karakterizacija sovjetskoga špijuna, bez obzira na svrhu takvoga profiliranja, pokazat će se u daljnjem toku razvoja Titove ličnosti poprilično preciznim krokijem. O drugom, negativnom dijelu ocjene sovjetskog obavještajca potvrđuje primjerom anegdota o Titovoj reakciji na tekst Rezolucije Informbiroa koji je dobio na teleprinter, tadašnje nove tehničko čudo.
Za vrijeme čitanja navodno je šakom lupio o stol i krepko opsovao Staljina. Sljedeće je noći živce smirivao tako što je uzeo pušku i u jezercu dvorskoga parka ustrijelio sve žabe koje mu svojim kreketanjem nisu dale spavati. Koliko god je smiješan taj primjer kada veliki vođa puškom istrebljuje žabe, toliko je to i tipična ilustracija za spisateljski diskurs Jože Pirjevca.
On se ne libi svaki naoko možda i nevažan, zabavan detalj unijeti u svoje veoma ozbiljno publicističko djelo, pa makar morao dodati i riječcu 'navodno' ili 'širile su se glasine' kada nešto ne preuzima iz sasvim provjerljiva izvora. Uopće živopisni detalji, delikatni počesto, pogotovu kada je riječ o Titovu hedonizmu, strasnoj opsjednutosti primjerice lovom, autor nikada ne propušta zapisati i opisati.
Bilježi tako kako je Tito, potkraj 1945, iako su ga mučili reumatski bolovi, kada je kriza oko Trsta dosegla vrhunce te su Talijani rovarili protiv sporazuma o vojnoj suradnji između Jugoslavije, Grčke i Turske, a istodobno se javio i Milovan Đilas heretičkim člancima u Borbi, bio na Brdu kod Kranja usredotočen u mislima prije svega na golemoga kozoroga na triglavskim padinama jer ga je unatoč svim aktualnim državničkim brigama svakako htio ustrijeliti, i to već četiri godine.
Posebna četiri poglavlja knjige posvećena su njegovu veoma složenu odnosu sa suborcima i kasnijim važnim pobočnicima poput Edvarda Kardelja, Milovana Đilasa, Aleksandra Rankovića, ali i s mlađim lavovima, što se prvenstveno odnosi na srpske, hrvatske, slovenske, bosanske i makedonske političare liberalnoga ili konzervativnoga političkoga svjetonazora, uz čiju je pomoć Tito vodio unutarnju i vanjsku politiku.
Pritom su nemalu ulogu u njegovu životu i djelu imale žene, a ponajviše Jovanka Broz. Od lika ljepotice manekenskoga stasa do pozamašne matrone Tito je bio zaljubljen u nju više negoli u sve ne mnogobrojne bivše partnerice i supruge, tako da mu je veoma teško palo kada ju je, pod starost kada je već u papučama morao bježati od njenih napada, ipak morao izolirati, i to zbog njezine nezajažljive volje za vlašću.
U krucijalnim poglavljima o razilaženjima i sukobima s najbližim suradnicima između Tita i drugova otkriva se da je on u svojim najbližima imao, zapravo, organe proširenja energija svojih liderskih velemoći – Kardelj je cijelo vrijeme teoretizirao politiku koju je maršal vodio, mladi Đilas je Titu bio ono što bi u danas u nogometu nazvali fantazist.
Za sebe je kasnije, kao prvi poznati disident titovske Jugoslavije, zapisao da je početna ideja o samoupravljanju bila njegova jer je bio mišljenja da treba 'sistem pojednostaviti tako da se sve prepusti radnicima u tvornicama, a mi samo da ubiremo porez.'
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
AstrinaKomsinica Master Spamer
Location : Daleko Humor : :) Datum upisa : 22.01.2011
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sre Maj 02, 2012 12:13 pm
Ako neko stvarno hoce da procita nepristrasnu biografiju o Titu, evo jedne od njih par,,,,Knjiga me odusevila, Richard je genije, dobro i lose, spakovano u sliku o vizionaru:)
Krupljanka
Godina : 57 Location : Beograd Datum upisa : 13.04.2009
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Pet Maj 04, 2012 9:22 am
1980. - Umro je doživotni predsednik SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije Josip Broz (Tito), koji je neograničenom ličnom vlašću upravljao Jugoslavijom 35 godina. Rođen u Kumrovcu 1892. godine, kao austrougarski feldvebel (kaplar) učestvovao je u Prvom svetskom ratu, a 1915. je zarobljen na Istočnom frontu. Član Komunističke partije Jugoslavije postao je 1920, a 1937. njen generalni sekretar, i to voljom sovjetskog boljševičkog diktatora Josifa Staljina. Kao vođa KPJ, vodio je u Drugom svetskom ratu ustanak protiv Nemaca od 1941, a 1943. je uspeo da izoluje rivalski četnički pokret kojem su saveznici uskratili podršku. Odoleo je snažnom Staljinovom pritisku 1948, čime je zadivio svet, ali se pri tom obračunao s pristalicama Moskve tipično staljinističkim metodama. Jedan je od osnivača i istaknutih lidera pokreta nesvrstanih. Proglašen je Ustavom iz 1974. za doživotnog predsednika i iste godine za šefa SKJ bez ograničenja mandata.
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Pet Maj 04, 2012 3:53 pm
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
cojle Zaštitnik seljačkih prava
Location : Kumova slama Humor : smešan samom sebi Datum upisa : 09.08.2009
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Pet Maj 04, 2012 11:47 pm
Krupljanka ::
1980. - Umro je doživotni predsednik SFRJ i Saveza komunista kao austrougarski feldvebel (kaplar) učestvovao je u Prvom svetskom ratu,
Na Ceru!
Seljak sam pa umem i reč da probiram!
Danubius Čuvar Vatre
Godina : 63 Location : Datum upisa : 19.01.2008
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sub Maj 05, 2012 11:22 am
Ovo je malkice grubo -ali biće da odgovara istini ? Žestok obračun sa saradnicima okupatora ,pa i partijskim neistomišljenicima nismo baš tretirali kao zločin . Ova dvojica "nacionalnih tribuna" imaju gomilu dokazanih -i masovnih.
debilko Pogrešila roda
Godina : 61 Location : Moskva Datum upisa : 22.06.2009
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sub Maj 05, 2012 1:35 pm
Ne mogu da verujem. Opet izjednačavanje.
ZezaM Prisutan Duhom
Datum upisa : 18.12.2011
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sub Maj 05, 2012 1:40 pm
Bože ova nacija je bolesna totalno...
Još uvek su u opticaju zlatne viljuške, ustaške horde, četničke trojke, folksdojčeri, amebe i da ne pominjem...
Alo bre...jeste da vreme teče u kontinuitetu, da ljudi pamte nepravdu a neljudi samo selektivno sećanje imaju, ali...čemu podgrevanje prošlosti, koja ruku na srce nije sjajna koliko god se mi trudili da to "naknadnom pameću" ispravimo...
Uvek je lakše okriviti drugog?
Gost Gost
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Sub Maj 05, 2012 1:58 pm
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Pet Maj 25, 2012 12:05 am
Štafeta dočekana u Zenici: Tito nas je iz opanaka uveo u cipele!
Građani Zenice jutros su na Trgu Alije Izetbegovića dočekali Štafetu mladosti “Bratstvo i jedinstvo”, koja je krenula 5. maja iz Novog Mesta u Sloveniji. Štafeta je do sada obišla više gradova u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a nakon Zenice svoj put će nastaviti kroz Maglaj, Doboj i Tuzlu.
“Ujutro iz Tuzle krećemo put Smedereva odakle ćemo organizirano prema Kući cvijeća u Beogradu. Tamo ćemo, u čast 120. godišnjice rođenja Tita, predati štafetu koja je krenula iz Bihaća i drugu koja je krenula iz Nikšića”, kaže Hakija Abdić, predsjednik Lige antifašista jugoistočne Evrope sa sjedištem u Bihaću.
Autor štafeta je Zeničanin Senad Mahmutčehajić, predsjednik Prve omladinske brigade ‘Josip Broz Tito’ Zenica čiji su članovi danas s Bišćanima krenuli put Beograda.
“Ponosan sam što sam osmislio i napravio obje štafete”, kaže Mahmutčehajić.
Za organizatore, ali i mnoge građane koji su se jutros okupili u Zenici, štafeta mladosti simbolizira vrijeme u kojem se bolje živjelo.
“Štafeta je značila veliko priznanje čovjeku koji je prostor bivše Jugoslavije iz opanaka u vrlo kratkom vremenu uveo u cipele, uveo zemlju koja je bila zaostala i nerazvijena među razvijene zemlje Evrope za nepunih 40 godina. Titu treba odati počast na njegov 120. rođendan, bez obzira što nije među živima”, kaže Abdić.
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Pet Maj 25, 2012 12:07 am
Nekad tako komplikovana,a tako jednostavna,ali uvek jedinstvena ღ.
Every girl can be a Princess and a Warrior. 👑
sanjalica.ns Explorer Of Dreams
Datum upisa : 06.01.2010
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Pet Maj 25, 2012 12:10 am
A šta ćeš ti kod tog pokojnika, eno te Doca čeka iza ugla, hoće da te izvede na pićence....??!!!!
debilko Pogrešila roda
Godina : 61 Location : Moskva Datum upisa : 22.06.2009
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Pet Maj 25, 2012 12:19 am
Kijara-brm ::
Štafeta dočekana u Zenici: Tito nas je iz opanaka uveo u cipele!
Da, ali je najpre one iz cipela poslao u grob, pa one iz opanaka uveo u njihove cipele. Ali je bar primitivizam postala naša karakterna nacionalna osobina.
doctorr67 NR .1 foruma
Location : Singidunum Humor : Onaj koji napravi gresku, a ne ispravi je - cini i drugu gresku!! Datum upisa : 20.12.2007
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Pet Maj 25, 2012 12:37 am
AstrinaKomsinica Master Spamer
Location : Daleko Humor : :) Datum upisa : 22.01.2011
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Pet Maj 25, 2012 3:50 am
Sretan Dan Mladosti:)
I ja sam nekad vidjela gradove, fabrika dim, djecu sto slobodno zive,,,,sad vise ne vidim.
Astra Zvezda Foruma
Godina : 64 Location : podnozje Alpi Datum upisa : 20.06.2008
Naslov: Re: TITO-LIK I DELO. Pet Maj 25, 2012 9:51 am