Mali ljudi za malu planetu

First topic message reminder :

Sta da ucinimo mi, mali, obicni ljudi, da nam planeta bude lepsa, cistija?

Pustimo velike neka cine velika dela, a sta cemo mi?
One sitnice sto zivot znace, ili bolje receno sto ga boljim cine, neka budu nas doprinos za malenu Zemlju...

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kasno je za sve..

Dolinac ::

Kasno je za sve..

[You must be registered and logged in to see this image.]

Nikako...

У Србији је данас на више хиљада локација организована акција „Великог спремања Србије”, у оквиру које су волонтери, радници јавних предузећа, ученици и разни еклошки активисти, уз подршку министара, чистили отпад из паркова, обала река и свих оних места на којима смећу није место..

Танјуг

[You must be registered and logged in to see this image.]

Pozdrav prirodi!



Ne optužuj prirodu! Ona je svoje učinila, a sada ti učini svoje. (Milton)


[You must be registered and logged in to see this image.]


Nema ničega što bi bilo vrednije proučiti od prirode. (Tesla)

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ni u svojim najlepšim snovima čovek nije mogao smisliti nešto lepše od prirode. (Lamarten)





[You must be registered and logged in to see this image.]

''Šumica je ponovo u modi!" To je slogan ove sjajne kampanje koju je uradila agencija G2 iz Rumunije.



E sad, fora je što ove reklame ne promovišu ideju puštanja dlaka već sađenje drveća! Superica zar ne? Sve je urađeno za organizaciju Multiverde i događaj na kome je trebalo da se skupe sredstva za akciju pošumljavanja. Slike su vam ispod pa se nasmejte



[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this link.]

Švedska ostala bez smeća, uvoze ga zbog reciklaže

Ova skandinavska zemlja "uvozi" smeće iz susedne Norveške kako bi nastavila svoj program reciklaže smeća za proizvodnju energije za hiljade domaćinstava u zemlji od oko 9,5 miliona stanovnika.


Efikasan sistem za sortiranje otpada i sistem reciklaže je do sada doprineo da samo četiri odsto smeća u zemlji završi na deponijama.

Švedska već od ranih 1990. primenjuje sveobuhvatan sistem, kroz izmenu zakona, blisku saradnju sa privredom i promenu svesti ljudi kako bi menjali društvo i učinila ga ekološki svesnim.

Vlasnici fabrika su morali da obrate pažnju na nekoliko kategorija otpada. Postavljene su takse i zabrane na odlaganje smeća na deponije i postavljeni su ciljevi u oblasti reciklaže smeća.


Kao rezultat toga, danas se, više od 90 odsto smeća koje proivodu domaćinsta, reciklira i ponovo iskorišćava u proizvodnji električne energije i goriva.


Švedska politika stimuliše ekonomski stimuliše masovnu reciklažu. Od 2005. godine, u Švedskoj je zbranjeno odlaganje organskog smeća na deponije. Umesto toga, smeće je biološki tretirano za pravljanje komposta, biogasa i đubriva.


Velike količine smeća su pretvorene u energiju ekološkim procesima. Takvom politikom odlaganje smeća iz domaćinstava na deponije umanjeno je sa 1.380.000 tona u 1994. na 380.000 tona 2004. godine.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Sa jedne izložbe u Švedskoj posvećenoj recikliranju otpada
[You must be registered and logged in to see this link.]



Uvoze djubre iz Norveske pa im posle prodaju struju [You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]
Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom. Od ukupne površine njene teritorije, 29,1% (u Vojvodini 7,1%, a u središnjoj Srbiji 37,6%) nalazi se pod šumom (prema Nacionalnoj inventuri šuma Republike Srbije, 2009).

Šumovitost je, u odnosu na globalni aspekt bliska svetskoj koja iznosi 30%, а znatno je niža od evropske koja dostiže 46% (2000). Uvećanje šumovitosti u odnosu na referentnu 1979. godinu iznosi 5,2%, što je svakako imalo pozitivan uticaj na stanje i kvalitet životne sredine u celini. U odnosu na broj stanovnika šumovitost iznosi 0,3 hа po stanovniku (u Rusiji је 11,11 ха po stanovniku, Norveškoj 6,93 hа, Finskoj 5,91 hа, BiH 1,38 hа i Hrvatskoj 1,38 hа).

Ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2.252.000 hа. Od toga u državnom vlasništvu je 1.194.000 hа ili 53%, a u privatnom vlasništvu 1.058.387 hа ili 47%.

JP "Srbijašume" Beograd upravlja, odnosno gazduje državnim šumama i šumskim zemljištem na površini 850.752,24 hа i obavlja stručne poslove u šumama sopstvenika na površini 1.058.387,00 hа (stanje 31.12. 2010. godine).



[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]
Međunarodni Dan planete Zemlje - 22. april

[You must be registered and logged in to see this link.]

Čovek koji je zasadio prašumu


Objavljeno 28. april 2013. od strane Odrzivi Razvoj
Pre više od 30 godina, tinejdžer Jadav “Molai” Payeng počeo je da sadi biljke po peščanom predelu blizu Assam regiona Indije, njevogom rođenom kraju. Želja mu je bila da stvori utočište za životinje na mestu gde nije bilo ničega, a ubrzo nakon što je zasadio prvo seme, odlučio je da svoj život posveti ostvarivanju tog cilja. Nakon dugogodišnjeg rada, Payeng je svojim trudom sam uspeo da zasadi dovoljno biljaka da stvori 1.360 ari džungle.

[You must be registered and logged in to see this image.]Preuzeto iz Facebook grupe Vidyadayini
Novine The Times of India su intervjuisali Payeng-a kako bi saznali šta je njega motivisalo da posveti život stvaranju ove prašume. On im je odgovorio da je 1979. godine, kao 16-godišnjak bio svedok razornim efetkima poplava na životinjski svet u njegovom rodnom kraju. “Kako bije bilo drveća, nije bilo ni hlada, te su zmije umirale na vrućini. Sedeo sam i plakao nad njihovim beživotnim telima. Kontaktirao sam odsek za šumarstvo i zatražio od njih dozvolu da posadim šumu, ali su mi rekli da na tom peščanom tlu neće ništa rasti, te da bih mogao da pokušam da zasadim bambus. Bilo je teško, ali sam uspeo u svom naumu bez bilo čije pomoći”, objasnio je sad 47-godišnji Payeng.
Prašuma koju je Payeng zasadio, i u kojoj živi sa suprugom i troje dece, danas je postala dom brojnih životinjskih vrsta, uključujući ptice, jelene, majmune, slonove, nosoroge, pa čak i tigrove koji zbog deforestacije su u riziku izumiranja. Iako se ovim poslom bavi preko 30 godina, nadležne institucije su tek 2008. godine saznale kako je jedna osoba svojim samostalnim radom uspela da stvori dom i utočište za biljke i životinje na mestu koje je ranije bilo pusto i zaboravljeno. Payeng nam služi kao primer kako jedan čovek može svojim radom i požrtvovanošću da napravi veliki učinak.

[You must be registered and logged in to see this link.]

sonia ::

Čovek koji je zasadio prašumu

Payeng je svojim trudom sam uspeo da zasadi dovoljno biljaka da stvori 1.360 ari džungle.
Payeng nam služi kao primer kako jedan čovek može svojim radom i požrtvovanošću da napravi veliki učinak.

Toliko truda badava.
A moj komšija u selu džabalebaroš, ceo život ništa na imanju ne radi. A džungle, iha ha.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Zaposleni u Javnom preduzeću Vojvodina šume uspeli su da spasu deo divljači od poplavnog talasa u rezervatu Koviljsko-petrovaradinski rit.

Poplavni talas je preplavio skoro sve grede, a životinje su bežeći od vodene stihije tražile tačke rita koje nisu poplavljene.

Zahvaljujući zaposlenima u Šumskoj upravi Kovilj i lovcima iz Lovačkog društva "Fazan" iz Kovilja, brzo se odreagovalo, a uplašene životinje su spasene od sigurnog uginuća, navodi se u saopštenju Vojvodina šuma.

Dodaje se da bi se u normalnim prilikama divljač sama povukla i spasla ispred vodene stihije, jer to instiktivno oseća, ali je ove godine to bilo drugačije jer se plavljenje dogodilo u periodu kada divljač ima dosta mladunaca koji nisu u stanju da beže ili da se sami brinu o sebi, a roditelji ne žele da ih napuste.

Pravi primer roditeljskog instinkta kod divljači video se kad su spasioci srne pustili u atar, a one su se ponovo vraćale u rit skačući s nasipa u vodu. U nekoliko navrata zaposleni su morali da ih vade iz vode.

Akcija spasavanja divljači u Koviljsko-petrovaradinskom ritu trajaće sve dok poplavni talas ne bude prošao, piše u saopštenju.




Ima nade za nomade:))

Uštedite novac i čuvajte planetu
Uključite ove zelene savjete u svoj život, uštedite novac i još k tome promijenite svijet - nabolje!

Mislim da se svi slažemo da način na koji živi 7 milijardi stanovnika ove naše planete nije održiv. Vjerojatno mislite da je takvo stanje teško promjenjivo i da je vaša uloga u toj cijeloj priči sasvim beznačajna. Međutim, osim što možete smanjiti svoj negativan učinak na okoliš, možete i uštedjeti svoj teško zarađeni novac.

Najbolje od svega je što vaša djeca uče od vas, pa će ih vaš dobar primjer inspirirati da i oni usvoje ove zelene savjete. I, eto ga - već ste promijenili svijet na bolje!

Gasite motor automobila
Svaki trenutak dok motor vašeg automobila radi troši benzin i to uzaludno. U samo deset sekundi, na taj način se potroši više goriva nego što je potrebno za paljenje motora. Osim što ispušni plinovi uzaludno zagađuju okoliš - novac koji ste potrošili na gorivo kopni!

Gasite računala
Niste ni svjesni koliko energije možete sačuvati gašenjem računala kad ga ne koristite. Godišnje na taj način štedite i do 500 kn.

Uključite zelene izvore energije u svoj dom
Raspitajte se što je sve potrebno za korištenje obnovljivih izvora energije u domu. Potražite državne poticaje i počnite proizvoditi vlastitu zelenu struju.

Ne pretjerujte s grijanjem
Obratite pozornost na termostat i ne pretjerujte s grijanjem. Optimalna sobna temperatura je oko 21 stupanj Celzijusa. Pokušajte se što više približiti tom iznosu.

Pranje rublja na nižim temperaturama
Većina rublja ne zahtjeva pranje na visokim temperaturama u perilici, a čak 90% energije koju troše perilice odlazi na zagrijavanje vode. Što više perete na nižim temperaturama, štedite svoj novac i smanjujete negativan učinak na okoliš.
 
[color][font]


Plaćajte račune internet bankarstvom
Na ovaj način štedite prirodne resurse - papir. Smanjujete zagađenje, utrošak energije kao i svoje vrijeme.

Otkažite nepotrebna izvješća poštom
Veliki broj banaka automatski mjesečno šalju izvode stanja na računu poštom. Takva izvješća su u potpunosti bespotrebna u današnje vrijeme, a u velikom broju slučajeva čak i koštaju. Prilikom idućeg posjeta banci - ukinite tu opciju.

Printajte obostrano
Obostrani ispis dokumenata štedi duplo više papira nego jednostrano printanje. Tekst na samo jednoj strani papira jednako je dobar kao i tekst na obje strane - koji istovremeno znači i veću uštedu energije, papira i manje otpada (u slučaju da završi na reciklaži).

Više ljudi u autu - manje zagađenje
Ako pogledate malo bolje aute koji zapadaju u nepomične gužve prilikom udarnih sati - primijetit ćete da se u gotovo svakom nalazi samo jedna osoba. Prosječan auto prima barem četiri, ako ne i pet osoba. Osim što možete smanjiti prometne gužve, potrošiti manje benzina, možete i znatno manje zagaditi atmosferu. Zato - nazovite susjeda i pitajte ga u kojem smjeru ide. Jedan tjedan nek vozi on, a idući tjedan vozite vi.
[/font][/color]

SAGRADIO KUĆU IZ BAJKE ZA SVOJU PORODICU za svega 3.600 eura…
FOTO GALERIJA, TOP NEWS, ŽIVOT | 05.01.2014.



Simon Dale je porodični čovjek iz Walesa, zapadnog dijela Velike Britanije. Njegov interes za samoodrživost i ekološku svijest vodio ga je prema tome da za sebe i svoju porodicu sagradi vlastiti dom – najslađe, najtoplije i najgostoljubivije mjesto za stanovanje koje možete zamisliti.

Koštala ga je svega 3.000 funti (nešto više od 3.600 eura). On kaže da su ga dva glavna razloga motivisala da napravi ovakvu kuću.
Prvi razlog je to što kaže da je zabavno i korisno živjeti svoj život na svoj vlastiti način. “Slijeđenje snova čini naše duše živim”, kazao je Dale.
Ovaj talentovani fotograf i umjetnik kaže da je drugi razlog želja da se pokaže da se može nešto učiniti kada je riječ o ekološkom stanju naše planete, koje je, po njegovim riječima – trenutno katastrofalno!
Prilikom izgradnje kuće, Dale nije koristio mašine, već ručne alate. Kuću grije drvima, a koristi i solarne panele kako bi iskoristio energiju sunca. Čitava kuća je “ekološka”, a nije u pitanju samo gradnja kuće već i način života, koji uključuje sadnju voća i povrća za svoje potrebe i slično.
Na fotografiji gore možete vidjeti Simona i njegovu supruga Jasmine Saville sa njihovo dvoje djece neposredno nakon što je kuća završena. Oni sada u njoj već žive nekoliko godina
U međuvremenu, sve se razvilo u projekt čitavog eko sela o kojem novosti možete pratiti na Daleovom web sajtu, a ima i sve više onih koji bi željeli slijediti njegov primjer.